Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Gulag u Nikšiću

Objavljeno prije

na

rudariprotest

Miting u Nikšiću, srijeda 3. mart. Jedni kažu da su se okupili kako bi radnicima Rudnika boksita koji su 15-ti dan pod zemljom, u jami Biočki stan, pružili podršku. Drugi vele da je to komemoracija pravnoj državi i proklamovanoj socijalnoj pravdi. Među okupljenima je i nekoliko rudara iz jame. To su, objašnjavaju bolje verzirani, i članovi kriznog štaba. A to mu dođe nešto kao službena lica, pa im obezbjeđenje koje je angažovala uprava Rudnika dozvoljava da izađu iz okna i ponovo se u njega vrate. Za razliku od ostalih štrajkača, njih sedamdesetak, koji su postali dobrovoljni zatočenici jame. Pet kilometara od svijetla dana. Poruke sa skupa mogle bi stati u jedan pozdrav. Da parafraziramo govornike: ,,Poštovani… radnici bez fabrika, rudari bez rudnika, građani bez ručka, omladino bez posla, đeco bez perspektive… Srećno”. Vanja Čalović je iskočila iz klišea. ,,Premijer laže”, rekla je misleći na Mila Đukanovića. Poslije je, putem do Sindikalnog, Nikšićanke i Nikšićani grle. „Mnogo si hrabra” , šapuću.

Na protestu nije bilo predstavnika Saveza sindikata Crne Gore ali ni čelnika granskog Sindikata metalaca, i ako je sindikalna organizacija Rudnika boksita članica ovih sindikalnih asocijacija. Čudno.

Očekivano, izostali su predstavnici Vlade i uprave Rudnika, ali i doskorašnji predsjednik Sindikata Rudnika boksita Ratko Radulović, od koga štrajkači duže od dva mjeseca traže da napusti službene prostorije i svom nasljedniku preda sindikalnu arhivu i službeno vozilo. A on se zainatio i – neće. Neka trpe neznaveni, kada su se usudili da udare na premijerovog rođaka.

Među okupljenima na skupu pronio se glas, ko zna je li istina ili trač, kako neko i negdje pregovara sa nikšićkim biznismenom Miodragom Dakom Davidovićem o uslovima pod kojima bi on preuzeo Rudnik, kao što je nekada vodio Željezaru, spašavajući je od propasti između dvije neuspjele privatizacije.

Gore, u Seocu tišina. Istekao je i 360-ti sat kako su se ljudi gonjeni bijedom, tugom i obmanom zatvorili u kilometrima duboku pećinu. Kopali su je oni, a prije njih njihovi očevi i đedovi. Ima u Nikšiću familija čiji su članovi u Rudniku proveli više od 200 godina. Danas minama brane ulaz u Rudnik, da ih na silu ne izvuku na površinu.

Rudari su svoje rekli. Sada čekaju. Uslov oko koga, kažu, nema pregovora je poznat: Ratko Radulović ima da preda dužnost i dokumentaciju. O ostalim zahtjevima su prošle nedjelje razgovarali sa ministrima ekonomije i rada i socijalnog staranja Brankom Vujovićem i Suadom Numanovićem. Mislili su da je dogovor na dohvat. Od tada, niko im se iz Vlade nije javio. U novinama su pročitali kako Vujović tvrdi da je Vlada ispunile sve zahtjeve rudara koji su u njenoj nadležnosti. Oni o tome ne znaju ništa. Sve i da Vujović govori istinu, da je neko u Vladi stvarno odlučio da ispuni njihove zahtjeve, rudari više ne vjeruju na riječ – ni upravi, ni Vladi.

Razlozi za nepovjerenje gomilaju se pet godina, još od privatizacije Rudnika. Januarska obmana, koju je svojim potpisom ozvaničio premijer Đukanović, samo je ,,prelila čašu” nezadovoljstva. Većinski vlasnici Rudnika boksita, kompanija CEAC koju kontroliše Oleg Deripaska, prethodno su pogazili skoro pa svaku od obavezujućih stavki kupoprodajnog, koncesionog i kolektivnog ugovora. Vladini zvaničnici, dužni da ta kršenja evidentiraju i sankcionišu, nijemo su gledali kako se jedna od potencijalno najvrjednijih kompanija u Crnoj Gori strmoglavo gura u propast.

Da ne širimo priču. Koncesioni Ugovor kojim je AD Rudnici boksita dobilo pravo na eksploataciju rude iz reona Nikšićka Župa, iz novembra 2005. godine, previđa da Vlada ima pravo da raskine ugovor, između ostalog, i u slučaju da koncesionar dospije u stanje nelikvidnosti, ne obavlja djelatnost godinu dana, ili ne kopa rudu u skladu sa dinamikom i količinom utvrđenom Ugovorom (650 hiljada tona godišnje). Iako su makar dva od ova tri uslova zadovoljena, Vlada ni jednog trenutka, makar ne javno, nije postavila pitanje eventualnog oduzimanja koncesije. Da se to desilo, došlo bi do raskida i kupoprodajnog ugovora vezanog za akcije Rudnika boksita i Kombinata aluminijuma koje je Vlada 2004. godine prodala Deripaskinim of-šor kompanijama.

Istovremeno, ispunjene su i raskidne klauzule tih ugovora (poput one o smanjenju proizvodnje i zabrani dodatnog zaduživanja KAP-a) ali je Vlada, iz razloga do danas nepoznatih crnogorskoj javnosti, sve to tolerisala. Zapravo, precizna računica bi mogla pokazati kako je – računajući sve subvencije, garancije, poznate i nepoznate benefite i direktno uložena sredstva – Vlada Crne Gore ta koja našim novcem plaća CEAC da bude vlasnik Kombinata aluminijuma i Rudnika boksita. Pitanje nenamjenskog trošenja novca poreskih obveznika zvaničnici pomenu tek kada žele da nezadovoljne radnike optuže kako štrajkom pokušavaju prigrabiti novac iz državne kase.

Na isti način, javnost se zavarava tvrdnjom kako je radikalni štrajk nikšićkih rudara proizvod sindikalnih trvenja u kolektivu, a ne sistemske prevare koja je, u najmanju ruku, tolerisana ako ne i podsticana od crnogorskih izvršnih vlasti. Ako zahtjeve rudara stavite na papir i pravno uobličite razumjećete da oni traže samo ispunjenje ,,stečenih prava” koja su im garantovana pomenutim ugovorima.

Na granici pristojnosti, rudarima koji su zagazili u treću nedjelju protesta pod zemljom, rizikujući život i zdravlje, može se zamjeriti samo jedno: uložili su suviše da bi dobili premalo. Ljestvica je podignuta previsoko, kažu sagovornici Monitora iz KAP-a, Željezare, Telekoma. Sindikalni aktivisti tih preduzeća sa zebnjom prate dešavanja u Nikšiću, pitajući se šta oni treba da urade sjutra kada stupe u štrajk kako bi im nadležni ukazali pažnju i ispunili zahtjeve?

Samo o jednom nemaju dileme. Njihove kolege iz Rudnika boksita istjeraće pravdu. Zato, kažu, što su to jaki, odlučni ljudi. I zato što više nemaju prostora za ustupke. Srećno.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

UPRAVA ZA KADROVE ZA ŠEFA POLICIJE DISKVALIFIKUJE DOKAZANE PROFESIONALCE: Hoće li konkurs biti poništen  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dobro obaviješteni izvori Monitora tvrde da će konkurs najvjerovanije biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima

 

Ove sedmice završeno je testiranje kandidata za poziciju direktora pozicije. Iako se još ne zna kako je testiranje završeno, prema pouzdanim izvorima Monitora, konkurs će biti poništen.

Dobro obaviješteni izvori Monitora objašnjavaju da će konkurs biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška napravljena prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima. Uprava za kadrove odgovorila je da je prepreka to što je uslovno osuđivan. Međutim, uslovna kazna izrečena Šukoviću izbrisana je iz registra i njegova je kaznena evidencija čista. Na tu grešku je odmah ukazala Šukovićeva advokatica Marija Radulović.

„Zaključak Uprave za kadrove da Predrag Šuković ne ispunjava uslove iz Javnog konkursa koji je raspisan za radno mjesto Direktora Uprave policije je skandalozan, kaže za Monitor advokatica Radulović.

Objašnjava da je Uprava za kadrove, i pored saznanja da je u odnosu na Šukovića nastupila rehabilitacija i brisanje osude iz kaznene evidencije, zbog čega se isti nesporno smatra neosuđivanim, nezakonito zauzela drugačiji stav.

„Podsjećam javnost da je Šuković ranije osuđen za djelo za koje se postupak vodio po privatnoj tužbi prethodnog premijera Duška Markovića. Ovaj postupak uslijedio je nakon što je državno tužilaštvo povodom iste stvari procijenilo da nema nikakvog osnova za vođenje krivičnog postupka protiv Šukovića.  S obzirom na to da je osuda za ovo djelo izbrisana iz kaznene evidencije, nema bilo kakvog osnova da se Predrag Šuković označava kao ranije osuđeno lice“, navodi ona.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NEVOLJE RADNIKA  KOMBINATA ALUMINIJUMA: Bez osnovnih radnih prava  

Objavljeno prije

na

Objavio:

KAP je u stečaju već osam godina, a radnici nemaju pravo na godišnji odmor i druga osnovna prava. Radnik KAP-a Miroslav Jović, koji se pobunio zbog toga, prošao je kao Sandra Obradović prije šest godina. Dobio je otkaz. U Privrednom sudu kažu da je sve u skladu sa sudskom praksom

 

Miroslav Jović radnik Kombinata aluminijuma u Podgorici (KAP) dobio je otkaz 31. decembra. Tvrdi da je otkaz uslijedio kao odmazda zbog početka prikupljanja potpisa od strane radnika s ciljem da ostvare prava na godišnji odmor i druga prava koja im pripadaju po zakonu. Radnici KAP-a nemaju odmor od uvođenja stečaja u julu 2013. godine.

,,Nakon najave tužbe zbog godišnjih odmora, počeli su pritisci od strane mog nadređenog i generalnog menadžera, Nebojše Dožića. Striktni su da odmora ne može biti. Onda idu one priče da vlasnik Veselin Pejović drži KAP zbog nas da ne bi ostali na ulici i slično. Prijetili su otkazima. Meni su ga dali uz obrazloženje da sam otpušten zbog reorganizacije”, priča Jović za Monitor.

Stečajni upravnik KAP-a Veselin Perišić 31. decembra daje otkaz o radu Joviću, koji 5. januara podnosi prigovor Privrednom sudu. Predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić odbija Jovovićevu žalbu krajem januara ove godine.

Jovanić u obrazloženju kreće otpočetka pa objašnjava da je stečaj u KAP-u otvoren  davne 2013, u julu mjesecu, a oktobru je donijeto rješenje o bankrotstvu. Navodi se dalje da je tokom 2014. imovina stečajnog dužnika prodata privrednom društvu Uniprom za 28 miliona eura.

Objašnjava da zbog imovinsko-pravnih odnosa nije mogao da se okonča postupak prodaje, koji bi podrazumijevao i preuzimanje radnika od strane kupca imovine. Umjesto toga potpisan je Ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji. Članom pet ovog ugovora stečajni upravnik se obavezuje da se radnicima koji se radno angažuju zaključi ugovor o radu na određeno vrijeme sa mogućnošću raskida ugovora u slučaju prestanka proizvodnje ili na zahtjev Uniproma.

Jovanić u presudi navodi da radnici koji su nakon otvaranja stečajnog postupka angažovani od strane stečajnog upravnika svoja prava mogu ostvarivati isključivo u skladu sa Zakonom o stečaju kao lex specialis propisom koji se primjenjuje u stečajnom postupku. S toga, Jovanić objašnjava, da se ovdje ne primjenjuje Zakon o radu niti drugi radno-pravni propisi, jer radno angažovana lica imaju samo ona prava koja su utvrđena i priznata rješenjem stečajnog upravnika. Onda Jovanić objašnjava da ,,radno angažovanim licima u toku stečaja ne pripada pravo na godišnji odmor, pravo na plaćeno odustvo za vrijeme privremene spriječenosti za rad, pravo na plaćeno odsustvo za dane državnih i vjerskih praznika, pravo na uplatu doprinosa na ime benificiranog radnog staža i dr., kao i predviđena zaštita u slučaju otkazivanja ugovora o radnom angažmanu”.

Drugim riječima sem isplate plate, nemaju nikakvih drugih prava. Tako su radnici KAP-a već osam godina onemogućeni da koriste Ustavom i međunarodnim konvencijama zagarantovana radna prava. A stečaj, iako je jedna od prvih odredbi u Zakonu o stečaju načelo hitnosti, traje li traje, bez najave da će biti okončan.

Jovanić se u donošenju pomenute  odluke poziva na brojne sudske odluke u ovom stečajnom postupku i ističe presudu Apelacionog suda iz januara 2016. Radi se o presudi u slučaju Sandre Obradović, koja je 2015. godine kao predsjednica sindikata KAP-a tražila da radnici imaju godišnje odmore i zbog toga dobila otkaz, kao sada Jović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HAPŠENJA U VLADINOM PREDUZEĆU MORSKO DOBRO: Kako se krčmilo državno zemljište u zaštićenoj zoni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Među hiljadama nelegalnih objekata koji su izgrađeni u zoni morskog dobra nalaze se i vile i vikendice, kafići i restorani istaknutih političara, sudija, bankara i biznismena. Državni funkcioneri gradili su vile na pjeni od mora, gazila se Barselonska konvencija, UNESCO standardi, betonirala šetališta, staze, pristaništa, ali nikome iz JP Morsko dobro do danas, to nije zasmetalo

 

Po nalogu Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića u utorak, 15. februara privedeno je više funkcionera Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, zbog osnovane sumnje za zloupotrebu službenog položaja u poslovima otuđenja djelova morske obale, koja je nizom pravnih vratolomija i nezakonitih radnji, prešla u privatno vlasništvo.

U Specijalnom tužilaštvu najavili su krajem prošle godine istragu o tome kako je značajan dio crnogorske obale, kojom gazduje JP Morsko dobro, na volšeban način uknjižen na pojedince i ko je sve u lancu donošenja odluka, tome doprinio.

Spektakularna akcija privođenja većeg broja funkcionera Vladinog preduzeća, odigrana je sticajem okolnosti opet u Budvi, u kojoj se nalazi sjedište JP Morsko dobro. Bila je to već viđena situacija na kakve su Budvani gotovo oguglali. Uhapšen je direktor preduzeća Predrag Jelušić, koji je istovremeno i prvi čovjek budvanskog DPS-a i član Glavnog odbora ove partije. Privedeni su i prethodni direktori Rajko Barović i Rajko Mihović, zatim bivši i sadašnji članovi Upravnog odbora MD Aleksandar Tičić, Boro Lazović, Ljubomirka Vidović i Selim Rsulbegović. Nalog za privođenje izdat je i za Zoricu Šarenac, Đura Marića,  Aleksandru Ivanović Kalezić i Ivana Kalezića.

Privedeni  funkcioneri JP Morsko dobro sumnjiče se za zloupotrebu službenog položaja, dozvolili su nelegalnu gradnju objekata na morskoj obali i učestvovali u poslovima knjiženja pojedinih parcela na privatna lica.

U konkretnom slučaju radi se o nekretninama u Tivatskom zalivu, u prostoru Luke Bonići, u kojoj duži niz godina posluje brodogradilište i remontni centar za jahte,  kompanije Navar iz Herceg Novog, u vlasništvu poznatog bokeljskog privrednika Branka Zgradića.

Polovinom januara po nalogu SDT Zgradić je uhapšen i njemu je tada određen pritvor od 30 dana. Radi se o nastavku akcije u kojoj je krajem decembra prošle godine uhapšen direktor Uprave za nekretnine Dragan Kovačević i Ana Lakićević Grdinić, kao i sudija kotorskog Osnovnog suda Marija Bilafer. Njima se stavlja na teret da su dio kriminalne organizacije koja je nelegalno upisivala pojedine objekte u zoni morskog dobra u katastar.

Specijalno tužilaštvo sumnjiči Zgradića za krivično djelo zloupotrebe službenog položaja putem pomaganja u produženom trajanju i krivično djelo zloupotrebe položaja u privrednom poslovanju, jer je poslovnim transakcijama kompanije Navar Doo, Herceg Novi, čiji je osnivač i vlasnik, sa preduzećem Morsko dobro, u periodu od 2009. do 2015. godine, upisao svoju firmu kao trajnog ili doživotnog korisnika parcela u zoni morskog dobra u Bonićima, površine od 14.500 kvadrata.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo