Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Gulag u Nikšiću

Objavljeno prije

na

Miting u Nikšiću, srijeda 3. mart. Jedni kažu da su se okupili kako bi radnicima Rudnika boksita koji su 15-ti dan pod zemljom, u jami Biočki stan, pružili podršku. Drugi vele da je to komemoracija pravnoj državi i proklamovanoj socijalnoj pravdi. Među okupljenima je i nekoliko rudara iz jame. To su, objašnjavaju bolje verzirani, i članovi kriznog štaba. A to mu dođe nešto kao službena lica, pa im obezbjeđenje koje je angažovala uprava Rudnika dozvoljava da izađu iz okna i ponovo se u njega vrate. Za razliku od ostalih štrajkača, njih sedamdesetak, koji su postali dobrovoljni zatočenici jame. Pet kilometara od svijetla dana. Poruke sa skupa mogle bi stati u jedan pozdrav. Da parafraziramo govornike: ,,Poštovani… radnici bez fabrika, rudari bez rudnika, građani bez ručka, omladino bez posla, đeco bez perspektive… Srećno”. Vanja Čalović je iskočila iz klišea. ,,Premijer laže”, rekla je misleći na Mila Đukanovića. Poslije je, putem do Sindikalnog, Nikšićanke i Nikšićani grle. „Mnogo si hrabra” , šapuću.

Na protestu nije bilo predstavnika Saveza sindikata Crne Gore ali ni čelnika granskog Sindikata metalaca, i ako je sindikalna organizacija Rudnika boksita članica ovih sindikalnih asocijacija. Čudno.

Očekivano, izostali su predstavnici Vlade i uprave Rudnika, ali i doskorašnji predsjednik Sindikata Rudnika boksita Ratko Radulović, od koga štrajkači duže od dva mjeseca traže da napusti službene prostorije i svom nasljedniku preda sindikalnu arhivu i službeno vozilo. A on se zainatio i – neće. Neka trpe neznaveni, kada su se usudili da udare na premijerovog rođaka.

Među okupljenima na skupu pronio se glas, ko zna je li istina ili trač, kako neko i negdje pregovara sa nikšićkim biznismenom Miodragom Dakom Davidovićem o uslovima pod kojima bi on preuzeo Rudnik, kao što je nekada vodio Željezaru, spašavajući je od propasti između dvije neuspjele privatizacije.

Gore, u Seocu tišina. Istekao je i 360-ti sat kako su se ljudi gonjeni bijedom, tugom i obmanom zatvorili u kilometrima duboku pećinu. Kopali su je oni, a prije njih njihovi očevi i đedovi. Ima u Nikšiću familija čiji su članovi u Rudniku proveli više od 200 godina. Danas minama brane ulaz u Rudnik, da ih na silu ne izvuku na površinu.

Rudari su svoje rekli. Sada čekaju. Uslov oko koga, kažu, nema pregovora je poznat: Ratko Radulović ima da preda dužnost i dokumentaciju. O ostalim zahtjevima su prošle nedjelje razgovarali sa ministrima ekonomije i rada i socijalnog staranja Brankom Vujovićem i Suadom Numanovićem. Mislili su da je dogovor na dohvat. Od tada, niko im se iz Vlade nije javio. U novinama su pročitali kako Vujović tvrdi da je Vlada ispunile sve zahtjeve rudara koji su u njenoj nadležnosti. Oni o tome ne znaju ništa. Sve i da Vujović govori istinu, da je neko u Vladi stvarno odlučio da ispuni njihove zahtjeve, rudari više ne vjeruju na riječ – ni upravi, ni Vladi.

Razlozi za nepovjerenje gomilaju se pet godina, još od privatizacije Rudnika. Januarska obmana, koju je svojim potpisom ozvaničio premijer Đukanović, samo je ,,prelila čašu” nezadovoljstva. Većinski vlasnici Rudnika boksita, kompanija CEAC koju kontroliše Oleg Deripaska, prethodno su pogazili skoro pa svaku od obavezujućih stavki kupoprodajnog, koncesionog i kolektivnog ugovora. Vladini zvaničnici, dužni da ta kršenja evidentiraju i sankcionišu, nijemo su gledali kako se jedna od potencijalno najvrjednijih kompanija u Crnoj Gori strmoglavo gura u propast.

Da ne širimo priču. Koncesioni Ugovor kojim je AD Rudnici boksita dobilo pravo na eksploataciju rude iz reona Nikšićka Župa, iz novembra 2005. godine, previđa da Vlada ima pravo da raskine ugovor, između ostalog, i u slučaju da koncesionar dospije u stanje nelikvidnosti, ne obavlja djelatnost godinu dana, ili ne kopa rudu u skladu sa dinamikom i količinom utvrđenom Ugovorom (650 hiljada tona godišnje). Iako su makar dva od ova tri uslova zadovoljena, Vlada ni jednog trenutka, makar ne javno, nije postavila pitanje eventualnog oduzimanja koncesije. Da se to desilo, došlo bi do raskida i kupoprodajnog ugovora vezanog za akcije Rudnika boksita i Kombinata aluminijuma koje je Vlada 2004. godine prodala Deripaskinim of-šor kompanijama.

Istovremeno, ispunjene su i raskidne klauzule tih ugovora (poput one o smanjenju proizvodnje i zabrani dodatnog zaduživanja KAP-a) ali je Vlada, iz razloga do danas nepoznatih crnogorskoj javnosti, sve to tolerisala. Zapravo, precizna računica bi mogla pokazati kako je – računajući sve subvencije, garancije, poznate i nepoznate benefite i direktno uložena sredstva – Vlada Crne Gore ta koja našim novcem plaća CEAC da bude vlasnik Kombinata aluminijuma i Rudnika boksita. Pitanje nenamjenskog trošenja novca poreskih obveznika zvaničnici pomenu tek kada žele da nezadovoljne radnike optuže kako štrajkom pokušavaju prigrabiti novac iz državne kase.

Na isti način, javnost se zavarava tvrdnjom kako je radikalni štrajk nikšićkih rudara proizvod sindikalnih trvenja u kolektivu, a ne sistemske prevare koja je, u najmanju ruku, tolerisana ako ne i podsticana od crnogorskih izvršnih vlasti. Ako zahtjeve rudara stavite na papir i pravno uobličite razumjećete da oni traže samo ispunjenje ,,stečenih prava” koja su im garantovana pomenutim ugovorima.

Na granici pristojnosti, rudarima koji su zagazili u treću nedjelju protesta pod zemljom, rizikujući život i zdravlje, može se zamjeriti samo jedno: uložili su suviše da bi dobili premalo. Ljestvica je podignuta previsoko, kažu sagovornici Monitora iz KAP-a, Željezare, Telekoma. Sindikalni aktivisti tih preduzeća sa zebnjom prate dešavanja u Nikšiću, pitajući se šta oni treba da urade sjutra kada stupe u štrajk kako bi im nadležni ukazali pažnju i ispunili zahtjeve?

Samo o jednom nemaju dileme. Njihove kolege iz Rudnika boksita istjeraće pravdu. Zato, kažu, što su to jaki, odlučni ljudi. I zato što više nemaju prostora za ustupke. Srećno.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo