Povežite se sa nama

INTERVJU

PROF. DR PERKO VUKOTIĆ, AKADEMIK CANU: Stanovi puni radona

Objavljeno prije

na

MONITOR: Prije nekoliko dana mediji su objavili da građani Crne Gore udišu 2,8 puta više radona, kancerogenog gasa, u odnosu na ostale stanovnike planete. Zbog čega je u našoj državi visoka koncentracija radona?
VUKOTIĆ: Moram da Vas ispravim – nije 2,8 puta više od ostalih stanovnika planete, nego toliko puta više od svjetskog prosjeka. Prema tome, u svijetu ima država u kojima su koncentracije radona u stanovima znatno manje nego u Crnoj Gori, ali ih ima i sa značajno većim koncentracijama. Crna Gora je u Evropi po koncentracijama radona u stanovima između vrha i sredine.

Koncentracije radona u zgradama zavise od geološke podloge, konstruktivnih karakteristika zgrade, građevinskog materijala i od navika stanara. Poznato je da krečnjačke stijene, široko rasprostranjene po Crnoj Gori, zbog pukotina u njima olakšavaju dotok radona iz dubine tla do temelja zgrade, a tlo ispod zgrade je najznačajniji izvor radona kod nas.

MONITOR: Je li taj procenat zabrinjavajući?
VUKOTIĆ: Svaka koncentracija prirodnog radioaktivnog gasa radona u vazduhu koji udišemo donosi određeni rizik po naše zdravlje. Taj rizik linearno raste za 16 procenata sa svakim povećanjem koncentracije aktivnosti radona od 100 Bq/m3. Svjetska zdravstvena organizacija zato preporučuje da je poželjno imati u stanu koncentraciju radona ispod 100 Bq/m3, kako bi rizik od udisanja radona bio manji od drugih opasnosti po zdravlje i život kojima smo svakodnevno izloženi.

MONITOR: Koje još evropske države imaju takvu koncentraciju?
VUKOTIĆ: U Crnoj Gori je prosječni nivo koncentracije radona u stanovima 110 Bq/m3. Na tom nivou su Bugarska (111 Bq/m3), Švedska i Slovačka (po 108 Bq/m3) i Srbija i Makedonija (po 105 Bq/m3). Znatno je veći taj nivo u Luksemburgu i Češkoj (po 140 Bq/m3) i u Finskoj (120 Bq/m3), a nešto manji od našeg je u Austriji (97 Bq/m3), Španiji (90 Bq/m3), Irskoj i Norveškoj (po 89 Bq/m3) i u Sloveniji (87 Bq/m3).

MONITOR: Šta su pokazala najnovija istraživanja radona u stanovima?
VUKOTIĆ: Ona su nam donijela dosta novih saznanja, od kojih je možda najznačajnija procjena da 7,4 odsto stalno nastanjenih stanova u Crnoj Gori ima koncentracije radona iznad referentnog nivoa od 300 Bq/m3, a 0.8 odsto stanova čak iznad nivoa od 1000 Bq/m3. Za stanove sa više od 1000 Bq/m3 neophodno je hitno sprovođenje mjera za smanjenje tako visoke koncentracije radona, uz finansijsku podršku vlasnicima tih stanova od strane države.

Istraživanja su pokazala i da se u šest opština u Crnoj Gori može očekivati da više od 10 odsto stanova ima koncentracije radona iznad 300 Bq/m3. Predloženo je da se te opštine smatraju prioritetnim područjima za sprovođenje aktivnosti za zaštitu stanovništva od izlaganja radonu.

MONITOR: Radon je istraživan i u obrazovno-vaspitnim institucijama u Crnoj Gori. Kakvi su rezultati tih istraživanja?
VUKOTIĆ: Realizacija projekta istraživanja radona u objektima obrazovno-vaspitnih institucija u Crnoj Gori je u toku i trajaće do kraja ljeta iduće godine. Tada će i rezultati ovog projekta biti poznati.

MONITOR: Preduzima li Crna Gora adekvatne mjere za smanjenje koncentracije radona?
VUKOTIĆ: Do sada takvih mjera nije bilo osim u slučaju nekoliko osnovnih škola i dječijih vrtića, a postojeći propisi o radonu se nijesu mogli primjenjivati jer institucije nijesu bile dovoljno osposobljene da ih sprovedu i zato što nije bilo poznato stanje prisutnosti radona u Crnoj Gori. Nadam se da će nacionalna strategija i akcioni plan mjera za zaštitu od radona, koji se prvi put sad donose u Crnoj Gori, kao i nova legislativa učiniti da mjere zaštite građana od radona budu sveobuhvatne i efikasne. U tom pravcu ohrabruje činjenica da je Crna Gora u posljednjih pet godina uložila značajnu sumu novca u istraživanja radona, a Međunarodna agencija za atomsku energiju značajna sredstva za kadrovsko i tehničko jačanje institucionalnih kapaciteta u Crnoj Gori za kontrolu radona.

MONITOR: Imate li podatke o tome koliko ljudi u Crnoj Gori obolijeva zbog radona od raka pluća?
VUKOTIĆ: Nemam takve podatke ni ja niti iko drugi, jer da bi se oni dobili, neophodno je prethodno uraditi odgovarajuću, veoma komplikovanu epidemiološku studiju u Crnoj Gori. Do tada mogu se raditi samo vrlo aproksimativne procjene na osnovu rezultata studija u drugim zemljama Evrope i svijeta. Tako analiza 13 evropskih epidemioloških studija pokazuje da je od svih smrti usljed kancera pluća u Evropi 9% njih uzrokovano udisanjem radona i produkata njegovog radioaktivnog raspada u stanovima, dok nedavno objavljena analiza za 66 zemalja širom svijeta kaže da je taj procenat kod njih još i veći – u srednjem čak 13,6 do 16,5, zavisno od korišćenog modela procjene.

MONITOR: Kao preventivna mjera u novi zakon o gradnji uvedena je, po Vašoj peporuci, zaštita od radona. Da li to građevinari poštuju?
VUKOTIĆ: Uvođenje te preventivne mjere u novi Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata je rezultat argumentovanog stava i čvrstog nastojanja našeg Projektnog tima, kao i Mitigacionog tima Građevinskog fakulteta u Podgorici i naših saradnica u Ministarstvu održivog razvoja i turizma.

Lično sam veoma zadovoljan što je u Zakon uveden zahtjev da objekat mora biti projektovan i izveden na način da ne ugrožava zdravlje korisnika prisustvom radioaktivnog gasa radona unutar objekta. To je od posebnog značaja stoga što su preventivne mjere pri gradnji tehnički jednostavne i mnogo puta jeftinije od eventualne rekonstrukcije zgrade u cilju smanjenja neprihvatljivo visokog nivoa radona u njoj. Sem toga, sa protokom vremena, zbog intenzivne stambene gradnje u Crnoj Gori, primjena ove zakonske odredbe rezultiraće u osjetnom smanjenju prosječne koncentracije radona u stanovima ispod sadašnje vrijednosti od 110 Bq/m3. Međutim, da bi ova preventivna mjera mogla biti primijenjena u građevinskoj praksi, prethodno je neophodno donijeti odgovarajući pravilnik o gradnji objekata i odgovarajuća tehnička uputstva za izvođače radova, zasnovana na najboljim iskustvima evropskih zemalja koje takvu preventivnu zaštitu od radona uspješno primjenjuju godinama.

MONITOR: Da li su crnogorski propisi o zaštiti od radona usklađeni sa direktivama Evropske unije i smjernicama Međunarodne agencije za atomsku energiju?
VUKOTIĆ: Nacionalna strategija zaštite od radona, koja je sada na javnoj raspravi, u punoj je saglasnosti sa dokumentima koje pominjete, tako da će i crnogorski propisi koji će na osnovu nje proisteći biti takođe usaglašeni sa njima. Važno je napomenuti da je predložena strategija zasnovana ne samo na tim dokumentima, već konačno i na poznavanju stvarnog stanja u vezi sa radonom u Crnoj Gori, što daje realnu mogućnost da predložene mjere iz Strategije i akcionog plana budu stvarno i realizovane.

MONITOR: Rukovodilac ste nacionalnih projekata o radonu. Da li imate odgovarajuće uslove za istraživanja?
VUKOTIĆ: Ja sam već više godina u penziji, tako da mi fond Ministarstva nauke za finansiranje naučno-istraživačkih projekata nije dostupan. Međutim, kao član Crnogorske akademije nauka i umjetnosti imam mogućnost da prijavim Akademiji naučno-istraživački projekt koji finansijski nije baš mnogo zahtjevan i da od nje dobijem sredstva za njegovu realizaciju. Tu mogućnost, naravno, redovno koristim. Sem toga, kao što je to slučaj sa ova dva radonska projekta (radon u stanovima i radon u školama i vrtićima), za dobre istraživačko-razvojne nacionalne projekte znatna finansijska sredstva mogu se dobiti od međunarodnih institucija i od Vlade Crne Gore. Sve u svemu, ja sam u ovim svojim poodmaklim godinama veoma zadovoljan sa mogućnostima koje imam za istraživački rad.

Nikad čuli za radon

MONITOR: Da li su građani, odnosno vlasnici kuća i stanova, dovoljno informisani o tome šta treba da preduzmu da bi smanjili koncentraciju tog, po zdravlje opasnog gasa?
VUKOTIĆ: Tokom realizacije dva radonska projekta, sproveli smo brojne aktivnosti na informisanju i edukaciji građana o radonu: uspostavljen je direktni kontakt sa oko 1200 vlasnika stanova, održana su javna predavanja o radonu u svakoj od opština u Crnoj Gori i predavanja direktorima škola i nastavnicima fizike, flajeri o radonu u stanovima i u školama distribuirani su u više hiljada primjeraka, održano je nekoliko konferencija za štampu o projektima i više intervjua za elektronske i štampane medije. Ipak, informisanost građana Crne Gore o radonu i opasnosti od njega daleko je od poželjnog nivoa.

U dva navrata, 2014. i krajem 2016. godine, sprovedeno je anketiranje građana o radonu, oba puta na uzorku od oko 1000 ispitanika. I pored svih gore navedenih naših aktivnosti, rezultati ankete iz 2016. su neznatno bolji od onih iz 2014. I dalje je samo oko 30 odsto građana čulo za radon, a samo 16 odsto zna što je radon zaista. Ipak, značajno je da krajem 2016. godine 52 odsto građana Crne Gore želi da zna koncentraciju radona u stanu i da bi 15 odsto više građana nego 2014. godine dozvolilo mjerenje radona kod njih.

Za značajniji porast svijesti i znanja građana o radonu očigledno je neophodno kontinuirano i dugovremeno angažovanje većeg broja subjekata na svim nivoima društvenog organizovanja.

Provjetravanje kao prva mjera

MONITOR: Kako je moguće smanjiti procenat radona u stanovima?
VUKOTIĆ: Niske koncentracije radona u zgradama mogu se obezbijediti prilikom njihovog projektovanja i gradnje, jednostavno i jeftino. U već postojećim zgradama, za redukciju visokog nivoa radona neophodne su rekonstruktivne mjere kojima se sprječava dotok radona iz tla u zgradu, uglavnom ventilacionim usmjeravanjem radona iz prostora ispod temeljne ploče u prostor izvan zgrade, a ako to nije dovoljno i poboljšanjem kvaliteta temeljne ploče. Rekonstruktivne mjere na zgradama su naravno znatno skuplje od preventivnih.

Kao prva mjera za smanjenje koncentracije radona u stanu ili radnoj prostoriji, nažalost ne uvijek i dovoljna, preporučuje se što češće provjetravanje prostorije, čime u stan ulazi spoljašnji vazduh u kojem je koncentracija radona veoma niska, na nivou od oko 10 Bq/m3.

Arza je dekontaminirana

MONITOR: Bili ste rukovodilac značajnih radioekoloških projekata. Pored ostalog i projekta dekontaminacije rta Arza. Je li Arza dekontaminirana?
VUKOTIĆ: Jeste i to veoma uspješno, o čemu objektivno svjedoče objavljeni rezultati ekspertske misije UNEP-a na rtu Arza, kao i rezultati koje smo mi publikovali u naučnim časopisima i u zbornicima naučnih skupova. Sve drugačije informacije i priče su bez ikakvog osnova, a posebno su to neistinita zlonamjerna naklapanja o obolijevanju i umiranju od osiromašenog uranijuma nas koji smo realizovali taj projekat.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

INTERVJU

NASTAVAK KADROVANJA U RESORU VESNE BRATIĆ – SLUČAJ RADE VIŠNJIĆ: Greška koja nije slučajna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarka  Bratić  očito ne smatra  da je veličanje četništva i  ratnih zločinaca ikkava  smetnja  za obavljanje rukovodećih finkcija u školstvu

 

Slučaj Rade Višnjić, nesuđene v.d. direktorice Osnovne škole (OŠ) „Jugoslavija” u Baru, u žižu javnosti vratio je Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta (MPNKS) na čijem je čelu Vesna Bratić. Kao diplomirana učiteljica, Rada Višnjić je za v. d. direktoricu imenovana na period od šest mjeseci, počev od 12. jula.  Razriješena je samo osam dana kasnije.

Na imenovanje Višnjićeve javnost je burno reagovala. Protiv nje je u januaru 2020. godine pokrenut disciplinski postupak, nakon što je učenicima na času zadala da crtaju trobojku, u vrijeme snažne politizcije upotreba zastava. Tada je dobila uslovni prestatak radnog odnosa. U jesen iste godine, preko Vajber grupe pozvala je učenike na moleban u Hram Svetog Jovana Vladimira u Baru. Uslijedio je definitivan otkaz.

Višnjićeva je na svom Fejsbuk profilu objavila i odu Ratku Mladiću, bivšem komandantu Vojske Republike Srpske, u Hagu doživotno osuđenom ratnom zločincu. U prilog tvrdnji da hvalospjevi Mladiću nijesu smetnja već više preporuka kod ministarke Bratić ide i činjenica da je za novog direktora Doma učenika u Beranama nedavno imenovan Goran Kiković. On je otvoreni podržavalac četničkog pokreta, a aktivno je učestvovao u predlaganju imenovanja ulice u Beranama po Mladiću.

Vesna Bratić je prije par mjeseci Bojanu Đačić, takođe učiteljicu, ideološki blisku koleginici iz Bara, postavila za v.d. direktoricu Osnovne škole (OŠ) „Ristan Pavlović” u Pljevljima. Đačićeva je smijenjena nakon dva dana, jer su njena fotografija, na kojoj na glavi nosi šajkaču sa kokardom, i tekstovi šovinističkog sadržaja, osvanuli na Instagramu. I izazvali snažnu osudu građana.

Ni tada, baš kao ni u slučaju Višnjić, ministarka Bratić se nije ogradila od stavova   izabranica. Đačićeva je smijenjena u tišini, bez izjašnjenja MPNKS-a. Višnjićeva je prošla gore. U pokušaju da se zaštiti, Vesna Bratić je u saopštenju u kom navodi da je promijenila mišljenje o njenom imenovanju, kazala da je do toga došlo nakon što su iz MPNKS-a imali uvid u  privatne materijale opscene prirode profesorice Višnjić – aludirajući na nage fotografije koje su kružile društvenim mrežama, a na kojima je navodno ona. To je i vrhunac opscenosti ministarke Bratić – što su joj pri kadriranju „opscene fotografije” veći problem od podrške Mladiću. I zloupotreba privatnosti pri raskidanju radnog odnosa. Zbog toga su ministarku kritikovali iz Centra za građansko obrazovanje (CGO), skupštinskog Odbora za ravnopravnost, Centra za ženska prava (CŽP), kao i pojedinih političkih partija.

Vesna Bratić je, objašnjavajući odluku o razrješenju Rade Višnjić, nenamjerno otkrila i da u MPNKS-u ne obavljaju nikakve provjere kandidata. „Sva priča o depolitizaciji državnog aparata pala je u vodu sramnim postupkom Vesne Bratić, iza kojeg nesporno stoje partije vladajuće većine. Umjesto da oslobode škole političkog uticaja i da razbiju ćelije za kupovinu glasova, što je nasljeđe koje je ostavio DPS sa svojim koalicionim partnerima, oni su se odlučili da te mehanizme preuzmu. Umjesto partijskih direktora i zamjenika – dobili smo partijske direktore i zamjenike”, konstatuje u svojoj objavi na Fejsbuku dugogodišnji aktivista nevladinog sektora Vuk Maraš.

Ministarka tvrdi da su novoizabrani vršioci dužnosti direktora osnovnih i srednjih škola birani nepartijski. Nije tako, narvano. Monitorovi upućeni izvori tvrde da je Radu  Višnjić imenovala na predlog Socijalističke narodne partije (SNP). Brojni slučajevi upotpunjuju sliku o krugovima iz kojih dolaze kadrovi u kulturi i prosvjeti. Monitor redovno piše o tome.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u ptampanom izdanju Monitora od 23. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

ŠERBO RASTODER, ISTORIČAR: Treba nam istina   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na Rezoluciju  o Srebrenici u crnogorskom političkom kontekstu  su se upecali zagovornici zla koji su se sakrivali iza „naroda“ kako bi osporili zlo. Sreća je da su ubjedljivo poraženi na način koji Crnu Goru vraća na stazu kakve – takve normalnosti i civilizacijske vrijednosti što je sa simpatijama prihvaćeno u regionu i svijetu

 

MONITOR: Usvajanje Rezolucije o Srebrenici i sporenja oko nje?

RASTODER:  Srebrenica je postala prepoznatljiva tačka topografije zla u Evropi. To je ,,zasluga” onih koji su počinili genocid ali i međunarodnog  suda  koji je pravno verifikovao tu činjenicu u dokaznom postupku koji je trajao više godina i u kojem je priloženo nekoliko hiljada dokaza (snimaka zločina, iskaza svjedoka, naredbi viših organa vojnih formacija, iskaza  aktera). Neki od počinilaca genocida (Nikolić, Krstić, Erdemović i drugi) priznali su zločin i iskazali kajanje, a neki od njihovih sljedbenika evo to odbijaju da urade. Zašto bi to bilo važno? Ne zbog toga što se mogu promijeniti činjenice vezane za genocid, već zbog nastojanja da se one politički relativizuju i na taj način odgovornost sa pojedinaca (koji su uglavnom priznali) socijalizuje na čitav narod.  To je nepošteno i neljudski prema narodu zato što je individualizacija krivice bio primarni cilj suda. To se radi ne zbog toga što ,,nije bilo” nego zbog odbrane,,ideologije zločina”. Postoji opravdan strah, da će se kad-tad postaviti pitanje o prirodi tvorevine, čiji je predsjednik, vrhovni komandant, predjednik skupštine, vlade itd. osuđen za genocid. Takva tvorevina  može biti samo ,,genocidna”, proizvod najvećeg  zločina u Evropi nakon Drugog svjetskog rata.

Sud u Hagu nije, kao nijedan sud, idealan. Ali u odnosu na onaj u Ninbergu, sud u Hagu je najmanje nekoliko desetina puta uređenija, sređenija i organizovanija institucija. Kako u primjeni prava tako i u dokaznom postupku. Ali tvrditi za sud u Ninbergu da je bio ,,antinjemački“ zato što  je primarno sudio nacistima je jednako stupidno i moguće samo ako ste pobornik nacizma.

Rezolucije o Srebrenici nemaju nikakav značaj za  činjenicu kvalifikovanu kao ,,genocid“ oni  su politička potreba društva da se odredi ,,na kojoj je strani”. U crnogorskom  kontekstu ovo je bio politički mamac na koji su se upecali zagovornici zla koji su se sakrivali iza „naroda” kako bi osporili zlo. Sreća je  da su ubjedljivo poraženi na način koji Crnu Goru vraća na stazu kakve takve normalnosti i civilizacijske vrijednosti, što je sa simpatijama prihvaćeno u regionu i svijetu.

MONITOR: Minuo je još jedan 13. jul. Kako tumačite sve glasnije revizionističke stavove o ulozi četnika u II svjetskom ratu?

RASTODER: Ne postoji ,,revizionizam u istoriji”. Ne može  se promijeniti ,,ono što je bilo”, mijenja se  samo mišljenje  o ,,onom što je bilo”. Tu se ne radi o istorijskom nego o ideološkom revizionizmu. Miješanjem ova dva posve različita pojma omalovažava se istorijska nauka, koja ima precizno definisane obrasce po  kojima dozvoljava naučno legitimne ,,promjene”. Nije svako mišljenje o prošlosti  istorija, niti je isto pričati o istoriji i istorijskoj nauci. Promjena mišljenja o četničkom  pokretu je ideološko konstruisanje novog narativa koje ne počiva na novootkrivenim činjenicama već na diskvalifikaciji postojećih. To može postati naučno prihvatljiv narativ o prošlosti tek kada se novim  dokazima (istorijskim izvorima) dokažu učešća četnika u bitkama sa okupatorom, njihova saradnja sa antifašistima. Treba i dokazati da su glavni programski dokumenti, poput onog Homogena Srbija i mnogi slični,  falsifikati, te zašto su četnike, ako su bili antifašisti, ostavili  saveznici. Sve u svemu, nema revizije istorije, proizvodi se samo idološki i vrijednosni haos.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u ptampanom izdanju Monitora od 23. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

BUDIMIR MUGOŠA, FARMER I BIVŠI MINISTAR POLJOPRIVREDE: To što imamo brzo će nestati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prethodna vlast osudila je crnogorsku poljoprivredu na smrt, a aktuelni ministar poljoprivrede, gospodin Stijović, formirao je streljački vod

 

MONITOR: Jedan ste od učesnika protesta poljoprivrednika. Ministar Aleksandar Stijović kaže „pitanje je ko su ti ljudi i koje su im namjere“. Evo prilike da razjasnite tu „dilemu“.

MUGOŠA: Bezprimjerno je takvo ponašanje ministra prema ljudima od čijeg rada živi i zbog kojih postoji. Ako ministar ne zna ko su 70 najvećih farmera u Crnoj Gori koji imaju farme od 50 do 200 grla, onda smo svi u velikom problemu. Ovi ljudi su prije svega dobri domaćini, pripadnici svih vjera, nacija i partija, koji imaju dovoljno građanske svijesti, hrabrosti i odgovornosti da iznesu stavove i brane svoje i državne interese. To su ljudi koji su spremni na danonoćan rad da bi obezbijedili sebi i svojim porodicama egzistenciju a građanima kvalitetnu hranu.

Ako bismo govorili brojkama: to su vlasnici nekoliko hiljada najkvalitetnijih muznih grla u Crnoj Gori koji proizvode više od 50 odsto mlijeka koje se predaje mljekarama. Da je izašao jedan čovjek da protestuje trebao je biti uvažen  i primljen na razgovor. Nijesmo mi bravi da nas neko sa prozora prebrojava.

Nas povezuje domaćinsko razmišljanje i zajednički problem. Tražimo od države pomoć da preživimo ovu tešku situaciju a da onda sa institucijama pokušamo naći bolji model agrarne politike. Mi na to imamo pravo a država obavezu. Ne postoji niti jedan zakonski osnov da nam se ne izađe u susret, postoji samo nedostatak volje, znanja i razumijevanja. Bahato ponašanje ministra, njegovih saradnika i premijera su dodatno zakomplikovali situaciju, pa su naši zahtjevi sada radikalizovani i tražimo ostavku ministra Stijovića.

MONITOR: Ministar kaže da ne mogu ispuniti vaše zahtjeve pošto za to treba previše novca. Šta dalje? 

MUGOŠA: Kada nešto nećete onda je lako naći razloge. Poljoprivreda je izuzeta iz Zakona o kontroli državne pomoći što znači da država može pomoći a da pri tome ne krši niti jedan zakon ili međunarodni sporazum (STO, CEFTA). Sve evropske države su pomogle svojim poljoprivrednicima, osim naša.

Mi smo u martu tražili pomoć od pet euro centi po litru i na te naše zahtjeve ministar nije odgovorio, iako su naše kalkulacije govorile da je za to potrebno oko 1,5 miliona. Na posljednjem protestu mi smo preformulisali naše zahtjeve ali je suština ostala ista.

Dobrom argumentacijom na Vladi ta sredstva bi bila obezbijeđena kao što su data mnogim drugim djelatnostima u iznosu od preko 160 miliona. Za nas nema dva miliona iako smo strateška privredna grana.

MONITOR: Zašto u resornom Ministarstvu nemaju sluha za vaše probleme? 

MUGOŠA: Ministar ne zna, a nema ko da mu objasni, kako stvari stoje u ovom sektoru. Kako se, recimo,  kalkuliše cijena mlijeka: troškovi hrane su 65 odsto a onda dolaze troškovi energije, sredstava za higijenu, amortizacija, oprema stada, sitni alat , veterinarske usluge i , konačno, radna snaga.

Ministar neznaveno izvodi računicu da krava svaki dan daje dvadeset litara mlijeka i ispade sve sjajno. Naravno to nije tako. U periodu „pika laktacije“ lako je poslovati sa dobitkom ali što raditi kada se krava ne muze, a to je 50 do 70 dana u godini. Krava za života u dobrim uslovima da 20.000 litara mlijeka. Njena vrijednost na početku je preko 2.000 a na kraju vijeka 500 eura, pod uslovom da ne ugine i da je debela. Kada ovu razliku podijelimo na prinos mlijeka, pokazuje se da u cijenu koštanja mlijeka amortizacija stada učestvuje sa 7,5 centi po litru. A gdje je sve ostalo?

Svakoga ko hoće da se bavi poljoprivredom treba držati kao malo vode na dlanu. To je EU prepoznala i izdvaja polovinu budžeta za poljoprivredu i ruralni razvoj. Ta informacija još nije stigla do naših vlasti.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u ptampanom izdanju Monitora od 23. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo