Povežite se sa nama

INTERVJU

KRISTIJAN ĐURANOVIĆ, MUZIČAR: Bluz crnih planina

Objavljeno prije

na

Crnogorski muzičar Kristijan Đuranović već godinama sa svojim kolegama donosi potpuno drugačiji zvuk na neveliku muzičku scenu naše zemlje. Nakon što je snimio solo instrumentalni album I Speak krenuo je u novu priču, sa sada već prepoznatim sastavo Light Under the Black Mountain. O muzici i onome što je okružuje popričali smo prije nego će se ovaj autor sa svojom ekipom otisnuti u još jedno snimanje debi materijala.

MONITOR: Nastupaš u više muzičkih sastava, ali najveći pečat ostavlja tvoj autorski sastav Light Under the Black Mountain. Znam da imate dosta usnimljenog materijala. Pominjali ste čak i dupli album. Šta se čeka? Kada će album biti objavljen?
ĐURANOVIĆ: Prošao sam kroz mnogo sastava tokom dvanaestogodišnje amaterske muzičke karijere.Od benda Retro i Nuklear Mame pa do Four Blues Driversa i Light Under The Black Mountain. Svaki od ovih bendova je ostavio neki trag, ali ne dovoljan da bih ja lično bio zadovoljan, jer muzičko stvaralaštvo je veoma složen proces u kojem ima više faktora osim onog kreativnog, ličnog. Za sada sam najviše ponosam na album benda Light Under The Black Mountain. Na njemu imam devet svojih kompozicija. Na tri kompozicije sam sarađivao sa Zoranom Mučalicom. Na jednoj je tekst pisao bubnjar Željko Samardžić, a na pet kompozicija mi je oko teksta pomogla moja supruga Danijela Đuranović.Album se još nije našao na nosaču zvuka jer tri snimanja nisu uspjela, a u septembru počinjemo još jedno i nadam se da ćemo uspjeti dobiti ono što želimo.U toku je i rad na drugom albumu sa kojeg smo na posljednjem koncertu na festivalu Maj Rock u Kotoru odsvirali dvije kompozicije, a vidjevši reakciju publike mislim da smo na dobrom putu.

MONITOR: Kako je svirati bluz u Crnoj Gori? Ima li publike zrele za ovakve vrste koncerata?
ĐURANOVIĆ: Današnji bluz je evoluirao, pa je tako i naša muzika u karakteru zvuka i pristupu ipak bluz rok koji je obogaćen usnom harmonikom, melodičnim pjesmama koje aranžmanima obuhvataju širok spektar muzičkih pravaca. Tu se može čuti i južnjački rok, grandž itd. Moja inspiracija je ipak Danijel Petkovski usnoharmonikaš koji me je natjerao da sve ovo započnem i dam sve od sebe da naša muzika dobije oblik koji su prepoznali mnogi, a to govori i da smo za dvije godine dijelili binu sa velikim svjetskim muzičarima i muzičarima iz okruženja. Iza nas su mnogi festivali a vjerujem i ispred nas.

MONITOR: Iza sebe imaš solo materijal i par singlova sa bendom LUTBM.
ĐURANOVIĆ: Radio sam muziku i za Nuklear Mamu.Kompozicija Voda Nosi Nas je jedan splet angažovanog i eksplicitnog teksta sa mekim funk ritmom i sjajnim glasom Marka Vlahovića. To je jedan eksperiment koji je imao budućnost, ali nije bio prepoznat od kolega iz benda. Ja sam gurao autorski rad ali za to nije bilo previše sluha, pa sam nekoliko mjeseci poslije razlaza sa Nuklear Mamom izdao solo album I Speak – gitarski bluz fank rok album sa osam instrumentalnih kompozicija koji je vjerujem ostavio dubok trag, jer eto poslije 4 godine ništa slično kod nas nije izdato. Snimio sam i drugi album u istom fazonu koji nije izdat, a nadam se da ću i to privesti kraju.

MONITOR: Koliko mislite da je muzika bitna za odrastanje i pravilno formiranje nekih osnovnih ličnih stavova?
ĐURANOVIĆ: Pogled na muziku,umjetnost, književnost, nauku i sam život je lična karta svakog čovjeka. Nekada vam je dosta da čujete što čovjek sluša ili čita ili kako posmatra svijet da odmah istog časa promijenite društvo. Ja sam izabrao muziku, to je moj svijet i želim da mi je okolina čista, svako muzičko smeće odmah završava u kanti, a ljude pokušavam naučiti da je bitnije što kaže Phil Colins nego Aca Lukas, a najčešće tada ispadam budala ali uporna budala.

MONITOR: Evo ovih dana vidimo koliko pogrešnih poruka šalju fudbaleri nekoliko reprezentacija sa, uslovno rečeno, ovih naših prostora, ne razmišljajući da će možda uticati na vojsku fanova. Koliko toga ima u muzici ovih prostora?
ĐURANOVIĆ: Navijam za Hrvatsku na ovom prvenstvu, ali iskreno kritikujem svaki vid navijanja koji podupire mržnju, fašizam i sukobe. Ljudi na Balkanu moraju da shvate da nekada nije bilo nacija. Da su nacija i država moderan oblik društvenog uređenja i identiteta, i te stečene razlike među nama moramo pobijediti kad već genetskih razlika nema.Takođe moramo isključiti crkvu iz politike, jer se pokazalo da je crkva usko vezana za nacionalizam i crkva nije jednako vjera, vjera je u srcu.Biti Hrvat, Srbin ili Crnogorac je pitanje vaspitanja a ne nacionalna pripadnost, a mi moramo biti vaspitani da se poštujemo i volimo.

MONITOR: Kao dugogodišnji radijski tonac, možete li nam predstaviti ulogu ovog nekad veoma važnog medija u današnjem vremenu? Koliko se sluša, kakav mu je uticaj…?
ĐURANOVIĆ: Već šesnaest godina radim na radiju Radio Kotor. Tonski sam realizator i volim taj posao. Muzička scena u Crnoj Gori postoji i ja vjerujem da ona može dobiti oblik cjeline u budućnosti. Za sada to više liči na neki entuzijazam pojedinaca koji idu glavom kroz zid.

MONITOR: Vratimo se za kraj bluzu. Hrvatski bluzer Bebe na Vole je uradio meni jako zanimljiv spoj klasičnog bluza sa tužbalicom iz svojih krajeva. Koliko se uspješno nose regionalni autori sa ovim ukrštanjem žanrova?
ĐURANOVIĆ: Bebe Na Vole je sjajan i pratim ga godinama. Njegov glas je takav da što god otpjeva to može da se uklopi u bluz, pa i te tužbalice koje si pomenuo. Podržavam to što radi, ali inače nisam ljubitelj kalemljenja etno muzike sa bilo kojim pravcem, a ni sam bluzom.

MONITOR: S obzirom na to da u svojim rukama imate svjetski proizvod, ima li planova da se Light Under the Black Mountain okuša u postojbini bluza ili makar evropskom tržištu?
ĐURANOVIĆ: Plan benda Light Under The Black Mountain benda je četvrto i nadam se posljednje snimanje prvog albuma u septembru. Onda idu prijave za predgrupu nekom velikom bendu po Evropi. Zato se i trudim da to što snimimo bude na nivou.

Dragan LUČIĆ
Foto: Aleksandar RATKOVIĆ

Komentari

INTERVJU

DRAGOLJUB VUKOVIĆ, NOVINAR: Otvoren prostor za pregrupisavanja na političkoj sceni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sasvim je izvjesno da Pokret Evropa sad nema kapaciteta da postane ozbiljna i demokratski ustrojena politička organizacija, što otvara prostor za moguća pregrupisavanja postojećih političkih aktera ali i, moguće, pojavljivanje nekih novih. Bez obzira na to kakvi će biti krajnji ishodi ovih procesa, izgledno je da oni sada neće voditi političkoj stabilizaciji i snaženju aktuelne izvršne vlasti. Ne bih se iznenadio da već naredne godine imamo vanredne parlamentarne izbore

 

 

MONITOR: Kako vidite izlazak iz PES-a predsjednika države Jakova Milatovića, i isključenje ministra pravde iz te partije Andreja Milovića?

VUKOVIĆ: Prvo što mi pada na pamet je komentar predsjednika te partije i aktuelnog premijera Milojka Spajića na pitanje novinara vezano za sjednicu Odbora za bezbjednost i odbranu Skupštine Crne Gore na kojoj je ministar Milović bio targetiran kao problematičan tip od strane šefa Specijalnog policijskog tima. Spajić je tada rekao da ono što se čulo na sjednici „priliči muškoj svalačionici iz IVa, IVb… razreda…“ Aktuelna dešavanja u njegovoj stranci su takođe uporediva sa nadgornjavanjem tinejdžera u svlačionici željnih dokazivanja i moći.

Pokret Evropa sad meni liči na grupu ljudi koja se okupila sticajem okolnosti i koju ne povezuje nikakva čvrsta ideološka armatura, osim želje za dokazivanjem i moći. Čim te armature nema, onda su diobe i odlasci dio neke političke normalnosti. Osim toga, već na početku su pokazali da nijesu odmakli od autoritarnih modela političkog organizovanja u kome se insistira na monolitnosti i lojalnostim, a ne na unutarpartijskom pluralizmu koji kroz argumentovanu debatu vodi do odluka većine koje poštuje partijska manjina. U autoritarnim partijama i neistomišljenike u svojim redovima doživljavaju kao neprijatelje koje treba eliminisati, tako da mi se čini da Evropa sad funkcioniše po tome modelu.

Milatovićevo istupanje vidim kao dio pragmatičnog otklona od Spajićeve i Vladine olako obećane brzine reformi i boljeg života i mapiranje, u zavjetrini funkcije predsjednika države, neke izvjesnije vlastite političke budućnosti.

Iza Milovićevog isključenja izgleda da takođe stoji pragmatizam, kojim partijsko vođstvo žrtvuje važnu figuru zarad produžetka partije i zaštite ’kralja’.

MONITOR: Kako se to  može odraziti na buduće političke procese i funkcionisanje vlasti?

VUKOVIĆ: Sasvim je izvjesno da Pokret Evropa sad nema kapaciteta da postane ozbiljna i demokratski ustrojena politička organizacija, što otvara prostor za moguća pregrupisavanja postojećih političkih aktera ali i, moguće, pojavljivanje nekih novih. Bez obzira na to kakvi će biti krajnji ishodi ovih procesa, izgledno je da oni sada neće voditi političkoj stabilizaciji i snaženju aktuelne izvršne vlasti. Ne bih se iznenadio da već naredne godine imamo vanredne parlamentarne izbore.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

TATJANA LAZAREVIĆ, UREDNICA PORTAL KOSSEV: Tope se posljednje ružičaste naočare Srba sa Kosova

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ciljano katastrofičnom” politikom iz Beograda , kosovskim vlastima se sve vrijeme, izgleda, obezbjeđuje alibi

 

MONITOR: Nedavno se navršilo 16 godina otkako je Skupština Kosova proglasila nezavisnost. Kada se govori o Kosovu, uvijek su u fokusu odnosi Albanaca i Srba. Mijenjale su se vlasti i u Beogradu i u Prištini, koliko i kako su se mijenjali međuetnički odnosi, i „zvanični“ i „nezvanični“?

LAZAREVIĆ: Odnosi srpskog i albanskog naroda su se dodatno zaoštrili unazad nekoliko godina. I jedni i drugi nastupaju sa pozicija samoviktimizacije i optuživanja druge strane za zlodela. Dijalog izostaje, a javni prostor je sa obe strane kontaminiran mržnjom, promocijom nasilja i propagande. Kod srpske zajednice dominira i strah, pride. Samoopredeljenje je podiglo očekivanja svom biračkom telu kada je u pitanju odnos prema Srbiji, Severu Kosova, kao i svojevrsnom istorijskom revizionizmu, i u taj balon su poslednju godinu dana uvukli i one koji su tradicionalno bili naklonjeniji drugim strankama – pre svega PDK, kao i LDK, i AAK. Ovakva situacija koincidira upravo sa promenom vlasti u Prištini. Dvadeset pet godina nakon konflikta, do pomirenja srpskog i albanskog naroda nije došlo, ali se život tokom godina normalizovao do nivoa izgrađene konstruktivne komunikacije, dijaloga i saradnje – bilo na pojedinačnom, ili lokalno-opštinskom nivou; ili čak, epizodno, i između samih pregovaračkih strana. Sa takvom je praksom prekinuto dolaskom Samoopredeljenja na vlast. Kako je za tango potrebno dvoje, zvanični Beograd prenaglašava već očigledne negativne efekte politike Samoopredeljenja po Srbe sa Kosova u meri izjednačavanja ‘kurtizacije’ Severa sa ‘okupacijom’, iako je sam Sever pod međunarodnom vojnom i administrativnom jurisdikcijom još od ‘99-sa čim se Srbija saglasila, kao i postepenim prenošenjem jurisdikcija na kosovske vlasti. Sever je de fakto militarizovan merama Prištine. Citiraću i utisak koji je vidjiv na severu – “ciljano katastrofičnom” politikom iz Beograda , kosovskim vlastima se sve vreme, izgleda, obezbeđuje alibi za postupke koje jedino iskreno ne odobravaju Srbi sa Kosova, ali i čija se volja ni za jednu stranu istinski ne računa.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

BUDISLAV MINIĆ, ADVOKAT: Daleko od suštinskih promjena u pravosuđu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne samo hvalisanje aktuelne vlasti već i hvalospjevi dobijeni od međunarodnih partnera koji su neskrivenim olakšanjem prokomentarisali prekid dugovremene blokade vrha pravosuđa, kazuje o dubini potonuća na koje smo bili svikli s vladama i nakon promjene vlasti

 

 

MONITOR: Ministarstvo evropskih poslova opet je saopštilo da očekuje završna mjerila za poglavlje 23, 24 u junu ove godine. Gdje je Crna Gora kada je u pitanju vladavina prava danas i koliko je realno da ispunimo zadatke koji se od nas traže u tom zahtjevnom poglavlju do ljeta da bi dobili završna mjerila?

MINIĆ: Crna Gora i danas, kao i u prethodnom periodu, simulacija demokratije i vladavine prava. Ona značajno zaostaje u zadovoljenju prije svega svojih potreba u oblasti uspostavljanja vladavine prava a onda i u ispunjenju zadataka na putu priključenja Evropskoj uniji. Taj značajan zaostatak dijelom je posljedica svjesne opstrukcije od strane dobitnika tranzicije koji su do 30. avgusta 2020. godine bili na vlasti i koncipirali pravni, obrazovni, kao i ukupni sistem u skladu sa svojim ličnim, grupnim i drugim partikularnim interesima, na štetu opštih, u sistemu rigidne partitokratije transformisane u mafiokratiju.

Ispunjenje zadataka u vezi sa dosadašnjim mjerilima za poglavlja 23 i 24 nije bilo pretjerano zahtjevno. Odnosilo se na ispunjenje nužnih pretpostavki za uspostavljanje osnova za izgradnju i otpočinjanje djelovanja pravosuđa u skladu sa evropskim standardima.  Međutim, ključni problem je predstavljalo odsustvo političke volje vladajućih struktura da se iskreno posvete tom cilju. Njegovo  ispunjenje je predstavljalo ozbiljnu prijetnju najvišim nosiocima vlasti i njima bliskim strukturama “ostvarenim” u vrijeme i na način koji zahtijevaju ozbiljna preispitivanja u pravičnim postupcima pred samostalnim i nezavisnim organima efikasnog pravosuđa, koncipiranog od kredibilnih i kompetentnih ljudi na svim nivoima.

Dosadašnje  (podsticajne) ocjene našeg napretka od strane međunarodnih partnera, pozitivnije su od iskustva nas praktičara u svakodnevnom suočavanju sa tim sistemom. Vjerujem da će  ubuduće najozbiljniji problem biti ljudski potencijal obrazovan u postojećem obrazovnom sistemu i sa radnim iskustvom i navikama dosadašnjeg pravosuđa.

MONITOR: Vlasti se za sada hvale izborom upražnjenih pozicija u vrhu pravosuđa. Koliko je dobro obavljen taj zadatak?

MINIĆ: Ne samo hvalisanje aktuelne vlasti već i hvalospjevi dobijeni od međunarodnih partnera koji su neskrivenim olakšanjem prokomentarisali prekid dugovremene blokade vrha pravosuđa, kazuje o dubini potonuća na koje smo bili svikli s Vladama i nakon promjene vlasti.

Sa iskustvom neposrednog očevica protivustavnog dijeljenja pravde i zastupanja imovinskopravnih interesa Crne Gore od strane dviju izabranih sutkinja Ustavnog suda Crne Gore kažem da je forma zadovoljena a suština, nažalost, nepromijenjena i opredijeljena dominacijom neodgovrne partitokratije.

MONITOR: Ministar pravde najavio je brojne izmjene zakona koje se tiču pravosuđa, od kojih su neke osporavane, kao i novi specijalni sud. Kako komentarišete te najave?

MINIĆ: Kao sve zbrzavane aktivnosti o stvarima za koje je neophodno najšire uključenje, inače našeg preskromnog potencijala, kompetentnih ljudi. Te izmjene se  kvalitetno mogu donijeti nakon svestranog stručnog sagledavanja stanja i mjera u skladu sa sveobuhvatno utvrđenim potrebama.

MONITOR: Doskorašnja zastupnica u Strazburu Valentina Pavličić podnijela je tužbu protiv Vlade zbog razrešenja. Kako komentarišete oluku Vlade da razriješi zastupnicu Pavličić prije odluke Ustavnog suda?

MINIĆ: Karakterističan volunatrizam od strane ove kao i prethodnih Vlada nakon “osvježenja”. Uz  ignorantski odnos prema neophodnim procedurama, i bez temeljinog  pristupa u oblasti razrješenja i imenovanja.

MONITOR: Ove sedmice uhapšen je jedan od suvlasnika kompanije Bemax i više drugih osoba zbog šverca cigareta. Kako vidite tu akciju SDT –a?

MINIĆ: Kao jedan u nizu primjera odlučnosti odgovornog nosioca pravosudne funkcije na čelu SDT-a  da radi svoj posao, uprkos odsustvu neophodnih kadrovskih, prostornih i ostalih uslova. To pokazuje  suštinsku razliku koja se postiže pravilnim izborom/smjenom GST-a.

Nadam se sličnoj promjeni i izborom VDT-a. No, moje strepnje su brojne i, bojim se, vrlo realne u pogledu mnogih  neophodnih faktora za uspješan ishod rada posvećenih nosilaca složenih, izazovnih i višestruko opasnih pravosudnih funkcija u ambijentu (kakav je crnogorski) decenijama kontaminirane države i društva.

MONITOR: Mnoge optužnice vezane za visoke funkcionere i organizovani kriminal još čekaju epilog. Koliko je pravosuđe u stanju da ih iznese?

MINIĆ: Nepoznat mi je kvalitet tih optužnih akata. Međutim, poznavajući sudski sistem plašim se da nije u pitanju moj pesimizam već realan strah za ishod i najkvalitetnijih optužnica pred netaknutim ostatkom sudstva koncipiranog od strane “ostvarenih” mafiokratskih struktura u svim trima granama vlasti. Nažalost, poznati su ponižavajući prostorni i ostali uslovi prvenstveno  za rad tužilaštva, ali i neodgovarajući kapaciteti i kriterijumi prijema i napredovanja u sudskoj vlasti. U  kontinitetu. Sve uz apsolutnu nedoraslost vladajuće i opozicione “političke elite” izazovima prijeko potrebne temeljite reforme sudstva i  uopšte  pravosuđa.

Zbog brojnih limitirajućih činjenica pesimista sam u pogledu skorije transformacije pravosuđa. Kontinuirane su  barijere promjenama u vidu nepromijenjene neodgovornosti svih vlasti tokom proteklih godina i decenija.

MONITOR: Uprkos obećanjima, SDT  još čeka podršku vezanu za prostorne i druge kapacitete. Šta to govori? 

MINIĆ: To svjedoči o nezrelom društvu. Nerealna su očekivanja laičke javnosti od pravosuđa u postojećim ljudskim i svim ostalim kapacitetima, tačnije ograničenjima. Zbog donosioca odluka koji su  nedorasli situaciji, odluke izostaju a nerijetko je bolje da se takve ne donose.  Partitokrate su jednako siromašnih stručnih kapaciteta,  a  njihove odluke su  vođene ličnim i partikularnim interesima, sa enormno naraslim kvazipopulizmom nakon “osvježenja” od 30.08.2020. godine. U odsustvu neophodne građanske svijesti u crnogorskom društvu,  oni se samo pod pritiskom spoljnih činilaca,  u vezi sa ispunjenjem uslova za pristupanje Evropskoj uniji , bave pravosuđem. I to u mjeri koja nije nastavak zastoja u tom procesu koji su svjesno napravile mafiokrate,  a  nakon njihove smjene nastavile partitokratske strukture zarobljene prizemnim ličnim i međupartijskim (i unutarpartijskim) obračunima.

Suvišno je ponavljati odsustvo neophodnog uticaja stručne javnosti u pravcu suštinskih promjena u pravosuđu i u državi i društvu u cjelini.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo