Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Prva sestra opet u žarištu

Objavljeno prije

na

Poslije bure koju je izazvala afera Dojče Telekoma u Crnoj Gori kada je pominjano ime podgoričke advokatice Ane Kolarević, sestre višestrukog premijera Crne Gore Mila Đukanovića, mediji u Srbiji doveli su je u vezu sa aferom koja bi mogla dobro da protrese tu državu. Navodno, iza firme Srbija nikl, koja je zainteresovana da ulaže u istraživanje i eksploataciju rude nikla na području Topole, Mokre Gore i Vrnjačke Banje, stoji Ana Kolarević, saznao je beogradski Blic iz dobro obaviještenih izvora. Prema Blicu, koji je u vlasništvu njemačkog medijskog koncerna Špringer, kada je srpski ministar prirodnih resursa, rudarstva i prostornog planiranja Milan Bačević, saopštio da postoji investitor spreman da na tri lokacije u Srbiji uloži 1,2 milijarde eura u nalazišta nikla, imao je na umu Srbija nikl. Bačević (on i predsjednik Srbije su se inače prije neku godinu orodili udajom ministrove kćeri za Nikolićevog sina) nije želio da kaže o kome je riječ.

Bačević je rekao da ta kompanija posjeduje prava za istraživanje nikla u Srbiji i da je do sada završila veliki dio istraživanja, a u postupku je otkupa nove dokumentacije za druge istražne terene. ,,Ja ću kao ministar da im pomognem da u taj istraživački postupak uđu sa što manje prepreka”, naglasio je Bačević.

Sagovornik Blica dobro upućen u najavljena istraživanja tvrdio je kako je riječ o Srbija niklu, koji predvodi Ana Kolarević. ,,Sa Anom Kolarević tu je i Radomir Vukčević, bivši profesor na jednom metalurškom fakultetu u Australiji. On je i predstavnik australijske firme BHP Biliton, koja ima akcije u Europijan niklu, inače kompaniji koja 2006. nije uspjela da ostvari namjeru da u Mokroj Gori pravi rudnike nikla”, naveo je sagovornik lista.

Kolarevićeva i Vukčević su, prema tom izvoru, prethodno tražili dozvolu da za niklom tragaju kod Višegrada, poznatom po izdašnoj žili ove rude. Tamo su ih odbili. ,,Znali su da će time biti uništeni prirodni parkovi i ugroženi najbistriji djelovi rijeke Drine”, dodao je izvor Blica.

Sagovornik lista je dalje naveo kako se ruda nikla odvaja od otpada sumpornom kiselinom, što u radijusu do 100 kilometara izaziva oboljenje čak 40 odsto stanovništva. ,,Srbija po svaku cijenu mora da osujeti ambicije Ane Kolarević koje, vjerovatno ni sam ne znajući o kakvoj se opasnosti radi, podržava i Milan Bačević. Uvjeravanje da će se selekcija rude vršiti bezopasno ne pije vodu. Da je tako, nikl bi se eksploatisao i u planinama Velsa, gdje su ogromna nalazišta, ali ih niko ne dira”, tvrdio je sagovornik Blica.

U Srbiji se na planu eksploatacije nikla još ništa ozbiljnije nije uradilo, pa se, prema dekanu Rudarsko-geološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu Vladice Cvetkovića, ne može sigurno tvrditi kako bi to bila opasnost za životnu sredinu. ,,Na mnogim mjestima postoje dokazi da je eksploatacija nikla ugrozila prirodu. Međutim, sve zavisi koja je ruda u pitanju i na koji način će se eksploatisati. Moraju prvo da se urade ozbiljne studije i da se vidi šta bi se i na koji način radilo kod nas”, smatra Cvetković.

Kritičari navode kao primjer Norilsk u Rusiji, gdje se iskopava ruda nikla, a koji je jedan od 10 najzagađenijih gradova na svijetu. U gradu sa 130.000 stanovnika najveći zagađivač su kisele kiše i smog, koji oslobađa 500 tona oksida bakra i nikla godišnje, kao i dva miliona tona sumpor-dioksida. Takav vazduh uzrokuje učestale bolesti disajnih organa, komplikacije u trudnoći i rak pluća.

Neki zovu Norlisk i ,,Grad horora”. Zagađenje u tom gradu prelazi maksimalno dozvoljene nivoe u ukupno 350 dana godišnje. U 280 dana, nivoi štetnih supstanci u atmosferi su pet puta viši od maksimalnog dozvoljenog nivoa napisao je Rasel Norman, jedan od najčuvenijih blogera o ekologiji.

Najglasniji je u dosadašnjoj kritici mogućeg projekta bio režiser i direktor Parka prirode Mokra gora Emir Kusturica. Kusturica, koji je izgradio etno-selo Drvengrad u Mokroj Gori, upozorio je da bi kopanje nikla na pomenute tri lokacije bilo direktan udar na zdravlje građana Srbije i susjednih područja u Bosni i Hercegovini.

,,Požar se još nije ni ugasio, a već nam prijete neki anonimni rudari”, reagovao je Kusturica na najavu ministra Bačevića. On je podsjetio na ,,bitku” koja je već vođena za Mokru Goru sa Dinara niklom i naveo da je na kraju te bitke svima bilo jasno da bi u radijusu od 100 kilometara odmah oboljelo 40 odsto ljudi kada bi bila otkopana prva lopata nikla i krenulo odvajanje rude od otpada. ,,Kada bi se ista lopata zakopala u Topoli, ona više ne bi postojala, a Čačak bi odmah obolio”, rekao je Kusturica. ,,Kada se zakopa lopata u Mokroj Gori i kada se ostrašćeno desetine miliona dolara zarade na niklu, više neće biti ni Zlatibora, ali ni Užica”.

Ana Kolarević je u pismu Blicu negirala da je za eksploatisanje nikla u Srbiji zainteresovana firma Srbija nikl, iza koje stoje ona i Radomir Vukčević.

,,Sa indignacijom odbijam sve vaše navode koji liče na prljavu kampanju, a koju ste objavili bez provjera. Ako je to što sam u privatnoj vezi sa gospodinom Vukčevićem, dokaz da ulažem toliki novac, savršeno je jasno o čemu se tu radi. Namjera da se neko miješa u moj privatni i poslovni život je skandalozna i kriminalna. O priči koju mi podmećete znam ponešto od čovjeka s kojim živim i kome, valjda imam pravo da dajem stručna i pravna mišljenja u vezi sa bilo čim, pa i u vezi sa ovim projektom. Nisam se sastala sa ministrom Bačevićem i nisam ga u životu vidjela”, kaže Ana Kolarević.

No, krčag je već polomljen. Najnovija pisanja po štampi u regionu o Srbija niklu i Ani Kolarević dolaze poslije pominjanja sestre Đukanovića u još nekoliko spornih događanja proteklih godina.

Posljednje je bilo u januaru ove godine kada su mediji prenijeli kako su finansijske vlasti Sjedinjenih Američkih Država utvrdile su da je Dojče Telekom, preko podružnice Mađar Telekoma, pri kupovini Telekoma Crne Gore podmitio više crnogorskih zvaničnika sa ukupno 7,35 miliona eura.

Sporni ugovori su svojevremeno zavedeni u knjige Mađar Telekoma, kao i matične firme Dojče Telekom. To je bio okidač da američko Ministarstvo pravde pokrene istragu 2006. godine, jer se obje kompanije kotiraju na Njujorškoj berzi.

U presudi je navedeno da se jedan od sedam spornih ugovora odnosi na nezakonitu isplatu 580.000 eura ,,sestri jednog od najviših vladinih zvaničnika u Crnoj Gori, koja se bavi advokaturom”.

Jedini renomirani advokat, prema pisanju medija, kojeg bi angažovao strani operater, bila je Ana Kolarević. Kolarevićeva je rekla da nema ništa sa ovim slučajem i da joj nikada nije uplaćen novac od tih kompanija.

Parlamentarni Anketni odbor formiran povodom sumnje u korupciju u postupku privatizacije Telekoma Crne Gore, odlučio je u četvrtak da do 1. oktobra, između ostalih, ispita bivšeg premijera Mila Đukanovića. Na spisku su još bivši potpredsjednik Savjeta za privatizaciju Veselin Vukotić, nekadašnji predsjednik Agencije za prestrukturiranje privrede Branko Vujović, bivši ministar ekonomije Darko Uskoković, bivši direktori Telekoma Oleg Obradović, Milan Perović i Miodrag Ivanović, kao i bivši direktor Euromarket banke Branimir Pajković i predsjednik Atlas grupe Duško Knežević.

Iako je još u martu pominjana kao jedan od svjedoka, Ana Kolarević se ne nalazi na najnovijem spisku.

Do 3. oktobra znaće se ko će iz Crne Gore biti ispitan pred Okružnim sudom u Njujorku u vezi sa aferom Telekom. Sudija tog suda Ričard Saliven, u pismu koje je poslao strankama u postupku, zatražio je da do tog datuma u 16 sati dostave svu dokumentaciju neophodnu za početak suđenja.

Saliven je pripremno ročište u procesu koji je američka Komisija za hartije od vrijednosti pokrenula protiv trojice bivših direktora Mađar Telekoma zbog podmićivanja crnogorskih zvaničnika, zakazao za 12. oktobar.

Dojče Telekom i njegova podružnica Mađar Telekom pristali su da plate kaznu od oko 95 miliona dolara u okviru nagodbe u sudskoj tužbi u kojoj se utvrdilo da su bivši rukovodioci te kompanije potkupili državne funkcionere u Crnoj Gori i Makedoniji.

Sutkinja, advokatica, milionerka

Međunarodni konzorcijum istraživačkih novinara (ICIJ) je 2010. objavio da Ana Kolarević posjeduje 3,5 miliona eura u dionicama i nekretninama. U analizi naslovljenoj Đukanovićeva Crna Gora kao porodični biznis u čijoj izradi su učestvovale i lokalne novinarske organizacije, navedeno je, takođe, da Ana Kolarević posjeduje četiri stana u centru Podgorice.

Bivša sutkinja Vrhovnog suda, gdje je imenovana u vrijeme Đukanovićevog mandata, specijalizovala se za privredno pravo. Vlasnica je advokatske kancelarije i firme za konsalting i manadžment Edu Kons. Njen 25-godišnji sin Edin je takođe preduzetnik, vlasnik tri firme za dizajn, konsalting i građevinarsto, pisalo je u analizi ICIJ.

U ICIJ smatraju i da je Ana Kolarević vlasnik 0,5 odsto udjela akcija u Prvoj banci, u kojoj su njena braća Milo i Aco, te porodični prijatelj većinski vlasnici, što predstavlja konflikt interesa, smatraju u ICIJ. Aco Đukanović i Ana Kolarević odbili su da komentarišu za ICIJ, saopšteno je iz te organizacije.

,,Ja bih rado govorila o svemu drugom, ali ne bih govorila o Prvoj banci. Ja sam mali akcionar, sa jako, jako malim procentom. Nijesam ni verifikovana da o tome govorim”, rekla je Kolarević za ICIJ.

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

RIPREMNE RADNJE ZA NOVOG, STAROG DIREKTORA RTCG: Ostavka bez smjene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon pet presuda da je nezakonito izabran za generalnog direktora RTCG, Boris Raonić sada ima priliku da nakon ostavke na novom konkursu bude reizabran. Ovaj put zakonito.  Uz blagoslov političara i tužilaštva

 

 

 

Generalni direktor Radio televizije Crne Gore (RTCG) Boris Raonić podnio je u utorak ostavku, nakon čega ga je Savjet RTCG imenovao za vršioca dužnosti i raspisao konkurs za novog generalnog direktora.

,,Kako se sa nespornih uspjeha RTCG ne bi skretao fokus, nakon stupanja na snagu novog Zakona o nacionalnom javnom emiteru, odlučio sam da shodno članu 38 Zakona, podnesem ostavku na mjesto generalnog drektora i molim Savjet da ostavku konstatuje na prvoj sjednici. Vjerujem da je upravo ovo način da se reforme Javnog medijskog servisa stave u fokus i dodatno intenziviraju, a Savjet i menadžment relaksiraju od pritisaka koji se na njih vrše”, navodi se u ostavci Raonića.

Imenovanje Raonića za v.d. direktora podržali su svi članovi Savjeta, osim potpredsjednice tog tijela Marijane Camović-Veličković.

,,Boris Raonić se iživljava nad Javnim servisom na način koji mu padne na pamet i za sve ima podršku Savjeta čiji su članovi puki izvršitelji naloga koji uvijek djeluju organizovano i mimo logike, što je konstatovala i Agencija za sprječavanje korupcije koja je za takvo ponašanje rekla da ukazuje na korupcuju. Iživljavanje je podnošenje ostavke na funkciju koju je obavljao u nezakonitom mandatu sa objašnjenjem da će se tako stvari dovesti u red i momentalno samokandidovanje i imenovanje za vršioca dužnosti dok se ne završi konkurs za izbor novog generalnog direktora koji će biti raspisan u skladu sa Zakonom koji je pisao sam za sebe”, kaže za Monitor Camović-Veličković.

Zahvaljujući izmjenama Zakona o nacionalnom javnom emiteru, Raonić  sada ispunjava uslove da bude generalni direktor, sa pet umjesto kao do sada deset godina radnog iskustva na poslovima rukovođenja u oblasti od značaja za obavljanje djelatnosti Javnog medijskog servisa (novinarstvo, umjetnost, kultura, audiovizuelna medijska djelatnost, sociologija, istorija, pravo, ekonomija…).

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SUD PONOVO VRAĆA BRĐANINA NA ČELO POLICIJE: Kontinuitet vladinih nezakonitosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zoran Brđanin je po treći put vraćen na mjesto direktora Uprave policije presudom Upravnog suda Crne Gore. Vlada je nastavila praksu prethodne u nezakonitostima u ovom slučaju

 

Presudom Upravnog suda Crne Gore Zoran Brđanin je po treći put vraćen na čelo Uprave policije.

Brđaninov zastupnik, advokat Siniša Gazivoda kazao je da je ova pravna stvar riješena i da se ne vraća Vladi na ponovno odlučivanje: ,,Tako je bilo i poslije druge smjene Brđanina, kada je on i vraćen na dužnost”. Da odluka suda ne ostavlja prostor za drugačije tumačenje osim da Brđanin bude vraćen na funkciju, potvrdio je i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović. Ipak se ogradio da ne može da prejudicira odluku Vlade kao kolektivnog organa.

Ipak, Šaranović je izrazio čuđenje zbog odluke suda: ,,Iako nikada ne komentarišem odluke sudova, ne mogu a da ne ukažem da je sa aspekta ustavne podjele vlasti odluka Upravnog suda da kontrolnu ulogu parlamenta svodi na upravni postupak ,najblaže rečeno čudna”.

Još čudnije je činjenje vlada koje već tri puta pada na sudu po istom pitanju. Brđanin je za   direktora policije izabran u avgustu 2021, u mandatu vlade Zdravka Krivokapića. Na startu se suočio sa nezadovoljstvom političara. Njegovu, kao i smjenu tadašnjeg ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića tražio je bivši premijer Krivokapić zbog neslaganja po pitanju aktivnosti tokom ustoličenja mitropolita Srpske pravoslavne crkve (SPC) Joanikija na Cetinju 5. septembra 2021. godine.

Brđanin i Sekulović su smatrali da ustoličenje na Cetinju nosi visok bezbjednosni rizik i predlagali da se crkvena ceremonija obavi u Hramu SPC u Podgorici. Neslaganja je bilo i nakon što su izbili sukobi na Cetinju između protivnika ustoličenja i policije. Njih dvojica su se protivili prekomjernoj upotrebi sile protiv demonstranata. Tadašnji vicepremijer Dritan Abazović spriječio je formalizovanje Krivokapićevog zahtjeva za ostavkama Brđanina i Sekulovića.

Abazovićeva vlada krajem marta prošle godine ipak smjenjuje Brđanina.  Smjena je uslijedila nakon što je uhapšen Brđaninov pomoćnik zadužen za Sektor za borbu protiv kriminala Dejan Knežević. Specijalno državno tužilaštvo tereti Kneževića da je odavao tajne podatke kavačkom klanu. Knežević je početkom ove godine izašao iz pritvora, nakon što je Apelacini sud prihvatio jemstvo od 760.000 eura u nekretninama za bivšeg policajca, koje su njegovi prijatelji ponudili kao garanciju da neće pobjeći tokom sudskog postupka.

Brđaninu je pored hapšenja rukovodioca koje je on predložio, na teret stavljano i da je održavao kontakt sa visokopozicioniranim članovim organizovanih kriminalnih grupa.

Nakon što je Brđanin prvi put smijenjen, ministar pravde Marko Kovač kazao je da odluka Vlade da smijeni direktora policije može biti upitna sa stanovišta procedure i da će vjerovatno završiti pred sudom. Brđanin nije naime imenovan na funkciju direktora policije, već je izabran na javnom konkursu uz podršku parlamentarnog Odbora na petogodišnji mandat.

Upravni sud je u julu poništio Vladino rješenje o smjeni direktora UP. I pored sudske odluke, Abazovićeva vlada u tehničkom mandatu u avgustu prošle godine donosi novo rješenje o smjeni Brđanina. Na ponovnu odluku Vlade uslijedila je Brđaninova žalba koju je 7. decembra prošle godine ponovo uvažio Upravni sud i donio novu  odluku, kojom se šef policije vraća na posao, nakon što je dužnosti razriješen dotadašnji v.d. direktora policije Nikola Terzić.

Po povratku na čelo Uprave policije iz novoformirane vladajuće većine su poručili da Brđanin nema njihovo povjerenje, pa se krenulo u traženje načina da se ponovo smijeni.

Njegovo ponovno razrešenje zatražio je krajem decembra 2023. ministar unutrašnjih poslova Šaranović, nakon što Brđaninov izvještaj o radu policije za 2022. dok je bio na čelu tog resora, nije prošao skupštinski Odbor za bezbjednost. Brđanin je odbio da prisustvuje sjednici na kojoj su razmatrani njegovi izvještaji stari više od godinu dana, uz obrazloženje da je jasno da „njegovo prisustvo nije potrebno, te da su partije već dale svoj sud o tim izvještajima“. Kako je saopštio, tim izvještajima, i njihovim neblagovremenim razmatranjem, se samo „fingira“ njegova zakonita smjena.

Vlada je odlagala razrješenje Brđanina, koje je bilo  samo jedno od pitanja oko kog se spore Demokrate i Pokret Evropa sad, u okviru borbe za kontrolu sektora bezbjednosti. Nakon posljednje smjene Brđanina, Vlada je za v.d. direktora policije izrabrala Aleksandra Radovića. Takav rasplet rezultirao je mimoilaženjem u vladajućoj koaliciji jer nije prošao kandidat kojeg je tada predložio ministar unutrašnjih poslova iz redova Demokrata, Šaranović. I Brđanin je tada smijenjen „na odloženo“, s naumom da mu mandat traje do dogovora sukobljenih djelova vlade.

Sud je svu tu priču vratio na početak. Treći put.

Da Vladi sa zakonitim smjenama ne ide, potvrdila je i druga presuda Upravnog suda. Naime, sud je ocijenio da je Vlada nezakonito razriješila doskorašnju zastupnicu Crne Gore pred sudom u Strazburu Valentinu Pavličić i poništio rješenje o njenoj smjeni.

Iz Upravnog suda su saopštili da je nezakonito rješenje Vlade Crne Gore od 2. februara ove godine, kojim je zastupnici Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava Valentini Pavličić prestao mandat zbog stupanja na snagu nove Uredbe o zastupniku Crne Gore u Strazburu. Upravni sud je utvrdio da Vlada u spornom rješenju nije navela jasne i potpune razloge koji bi ukazali da je predmetna upravna stvar riješena na zakonit način, imajući u vidu da je u obrazloženju rješenja samo citiran predlog ministra pravde koji je podnijet izvršnoj vlasti, uz konstataciju da je Vlada navedeni predlog razmotrila i prihvatila i odlučila kao u dispozitivu rješenja.

I dok se čeka kako će iz Vlade reagovati na utvrđene nezakonitosti u njihovom radu, predsjednik države Jakov Milatović upozorio je da izvršna vlast i druge institucije trebaju svoje djelovanje uskladiti sa zakonom. Dodao je i da mora postojati jasan sistem odgovornosti za utvrđene nezakonitosti. Odgovornosti za sada nema. Slučaj Brđanin, kome mandat ističe u avgustu 2026, potvrđuje kontinuitet nezakonitih vladinih odluka.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NASTAVLJEN RAT NARKO KLANOVA: Pukla bomba na Cetinju, a bruka u policiji

Objavljeno prije

na

Objavio:

U mafijačkom obračunu na Cetinju stradala su dva pripadnika škaljarskog klana, dvojica su ranjeni, a teže je povrijeđena i slučajna prolaznica. Prolazi vrijeme a  o  odgovornosti nadležnih, koji su trebali da spriječe slična zlodjela – od policije i ANB-a do pravosuđa – još se ne govori

 

 

Nakon privremenog zatišja, nastavljen je krvavi rat balkanskih kriminalnih klanova. Nove žrtve pale su na Cetinju.

Policija je, kažu, mjesecima strahovala da bi obračun zaraćenih  kriminalnih grupa mogao da se  nastavi i to baš na Cetinju, budući da se veliki broj pripadnika kriminalnih klanova i posljednjih pola godine domogao slobode. Većina njih su izašli iz pritvora jer im sud nije izrekao ni prvostepenu presudu tri godine nakon određivanja pritvora. Najveći broj osoba, koje je policija zavela kao pripadnike OKG, nalaze se u Prijestonici.

Pomoćnik direktora Uprave policije za Sektor za borbu protiv kriminala, Lazar Šćepanović, rekao je da su izvršioci dvostrukog ubistva, u određenom periodu pratili navike oštećenih. Ističe da su u prethodnom periodu imali informacije da se na Cetinju komplikuje bezbjednosna situacija, te da su u tom periodu u Prijestonici procesuirali 23 pripadnika organizovanih kriminalnih grupa i sa njima povezanih osoba. To, očito, nije bilo dovoljno da se spriječe nove egzekucije. I žrtve među civilima.

Vršilac dužnosti direktora Uprave polcije Aleksandar Radović novinarima je kazao da je policija imala obavještajne podatke da može doći do obračuna kriminalnih grupa. “Set obavještajnih podataka već duže vremena govori da je obračun kriminalnih grupa u toku. Prethodno dva rasvijetljena krivična djela su takođe bila sukob organizovanih kriminalnih grupa, tako da – imali smo obavještajne podatke da može doći do ovoga. Nažalost, ostvarilo se”, kazao je Radović.

I to je, valjda, to. Višemjesečna borba za kontrolu sektora bezbjednosti unutar izvršne vlasti, predviđali su analitičari, mogla bi uticati na sposobnost policije da radi svoj posao.  Demokrate Alekse Bečića su, prema rasporedu potpredsjedničkih i ministarskih resora, formalno zadužene za upravljane bezbjednosnim sektorom. Međutim, ono što im je dao na mostu, rasporedom mandata u Vladi, Milojko Spajić i njegov PES, pokušavaju oduzeti na ćurpiji. Premijer je  praktično preuzeo ingerencije ministra, imenujući svog v.d. direktora Uprave policije. Nakon što su skupa, pokazalo se nezakonito, još jednom razvlastile poslednjeg zakonito izabranog direktora UP Zorana Brđanina (izabran 2021. u mandatu vlade Zdravka Krivokapića).

Kako je i aktuelni ministar pravde Andrej Milović na ledu, dok čeka da Skupština odgovori na Spajićevu inicijativu za njegovo razrješenje, bez institucionalne reakcije prolazi i očigledna nesposobnost pravosuđa da radi svoj posao. Višegodišnja suđenja bez izrečene presude pogoduju samo kriminalcima, i oni nakon boravka u Spužu, nastavljaju svoj posao. Kako vidimo, nedovoljno ometeni od strane nadležnih.

Nakon ubistva Jovana Vukotića, navodnog šefa škaljarskog klana, koje se dogodilo u Turskoj polovinom septembra 2022. godine, pojavile su se procjene da je rat klanova priveden kraju. Škaljarski klan je, cijenili su verzirani, obezglavljen, dok su kavčani redom završili iza rešetaka, ili u bjekstvu. Navodno, daleko van granica Crne Gore. Nije ostao niko da se bori, nadali su se nadležni.

Uzalud, pokazalo se. Prošlog četvrtka odjeknula je eksplozija na Cetinju.

Eksplozivna naprava je,  na licu mjesta usmrtila Cetinjanina Petra Kaluđerovića, dok je u bolnici preminuo njegov sugrađanin, bokser Dragan Roganović. Teško su ranjeni njihovi sugrađani Taso Jovanović i Mihajlo Borozan. Prema operativnim podacima policije – sva četvorica su pripadnici škaljarskog klana. U eksploziji je povrijeđena i slučajna prolaznica, koja je u tom trenutku prelazila ulicu.

Ubijeni Roganović u bezbjednosnim krugovima označavan je kao najbliži saradnik cetinjskog škaljarca Vladana Radomana. Sa bogatim dosijeom. Taj nekada profesionalni bokser, ranjen je u decembru 2017. godine na Cetinju. O njegovom ranjavanju dvije godine poslije toga sve je ispričao zaštićeni svjedok Specijalnog državnog tužilaštva, Bajram Pista.

Krajem 2019. godine on je u Specijalnom državnom tužilaštvu tvrdio da su mu članovi kavačkog klana u spuškom zatvoru ispričali za koja ubistva, pokušaje i podmetanje eksploziva su odgovorni, ali i da su planirali ubistvo Cetinjanina Ivana Vukotića, Beograđanke Biljane Mančić, neuspješno organizovali bjekstvo Maria Miloševića iz kosovskog zatvora, zapalili vikendicu Nikšićanina Ranka Radulovića, ubili čovjeka u zatvoru, ranili prošle nedjelje ubijenog Dragana Roganovića…

Ubijeni Petar Kaluđerović (20) i ranjeni Mihajlo Borozan (29) hapšeni su početkom aprila zbog sumnje da su izvršili krivična djela – nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija. Nakon mjeseca provedenog  iza rešetaka, sud im je ukinuo pritvor. Taso Jovanović (46) je nekolko puta bio akter vatrenih obračuna u Prijestonici. Još 2013. godine bio je meta, godinu kasnije zapaljen mu je automobil, a 2015. godine on je pucao u sugrađanina Neđeljka Perovića. Perović i Aleksandar Saša Jabučanin bili su njegova meta i 2018. godine, kada ih je teško ranio.

Prije ovoga, posljednje ubistvo kriminalnih klanova u Crnoj Gori bila je likvidacija Edmonda Mustafe u Baru početkom godine. Dvije godine prije toga dogodila se likvidacija Milića Minje Šakovića u Budvi. Riječ je o visokorangiranom članu „škaljarske“ grupa iz Podgorice. Ubica mu je prišao dok je sjedio sa društvom na terasi budvanskog kafića Korkovado, a zatim ispalio više hitaca, ne ostavljajući mu ni najmanju mogućnost da preživi. Mjesec kasnije istražitelji su na osnovu bioloških i drugih tragova došli do imena direktnih počinilaca. Kao ubica označen je 22-godišnji Beograđanin Luka Pilčević, a kao njegov pomagač Kragujevčanin Duško Tanasković.

Dešifrovana SKY ECC komunikacija između „kavčana“ pokazala je i da su brutalno ubijani pripadnici suprotstvljenog klana, koji su se vodili kao nestali. Tako su iz te aplikacije izuzete fotografije tijela „škaljarca“ Damira Hodžića i njegovog zeta Adisa Spahića, koje su u Spužu namamili i ubili pripadnici suprotstavljenog klana. Ista sudbina sačekala je i državljanina Srbije Mila Radulovića zvanog Kapetan.

Posljednji događaji na Cetinju, kaže Aleksandar Radović, bacaju sjenku na dobre rezultate koje je, kako tvrdi, policija imala u prethodnom periodu, tokom kog su isporučili konkretne rezulatate. Istakao je da je naložio angažovanje kompletnog sastava policije. “Razumijemo uznemirenost građana, posebno u situacijama kada imamo slučajne žrtve, ovo je crvena linija, Crna Gora ne može sebi dozvoliti nijednu slučajnu žrtvu. Dužni smo da se suprotstavimo svakom obliku nasilja i kriminala, na svakom mjestu, u svakom gradu, u svakoj ulici, u cijeloj Crnoj Gori. Borba protiv kriminala mora biti prioritet. Neće biti laka borba, ali država će pobijediti, a ne kriminal”, ističe Radović.

Slične priče slušamo desetak godina. Suštinskog napretka u borbi protiv organizovanog kriminala nema. Samo je žrtava sve više.

Ivan ČAĐENOVIĆ

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo