Prije tačno 25 godina, u septembru 1987. godine, RTS je dva dana, čitavih 30 sati, uživo prenosila osmu vanrednu sjednicu Centralnog komiteta SK Srbije (osam se naravno pisalo velikim slovom). Bilo je to i zlatno doba državne RTCG, ni pomena o medijskim slobodama i pluralizmu. Dvije i po decenije kasnije, kada su crnogorskim zvaničnicima usta puna svih sloboda pa i medijskih, na portalu RTCG, koju su 2003. krstili u javni servis, podugačak, gotovo netaknut govor šefa vladajuće partije Mila Đukanovića, sa sjednice Glavnog odbora DPS-a. Đukanović natenane o državi, o izdajnicima, o neprijateljima, o nacionalnom identitetu… Tekst je prenešen iz državne Pobjede. Da ne bude greške. Naravno, Đukanoviću je i Dnevniku u pola osam pripalo mjesto kakvo dolikuje šefu vladajuće partije na državnoj televiziji.

Da RTCG nije mrdnula na putu transformacije u javni servis pokazuju i najsvježije interne analize informativnog programa te televizije, urađene u saradnji sa misijom OEBS-a u Crnoj Gori.

Možda najupečatljiviji primjer koliko je RTCG servis vlasti je frapantni podatak da je jedina vijest tokom dva ljetnja mjeseca (jul, avgust) koju je javni servis objavio na temu korupcije, jednog od gorućih društvenih problema – izvještaj sa skupa na kom je o korupciji govorio potpredsjednik Vlade i ministar pravde Duško Marković!

,,Institucije i zvaničnici visokog ranga najvažniji su kriterijum za pokrivanje određenog događaja, a ne važnost samog događaja, gledano iz perspektive javnog interesa”, navodi se u analizi informativnog programa za jul.

Analize pokazuju da su najčešći izvori informacija na RTCG zvaničnici raznih nivoa izvršne i parlamentarne vlasti. U julu su u vijestima tako citirana 384 zvaničnika, uglavnom izvršne i zakonodavne vlasti i samo 11 civilnih aktivista!

Nije svejedno ni koja je vlast u pitanju. Vlada je ipak na prvom mjestu. Poslije šefa DPS-a, naravno. Tako se od ukupno devedeset udarnih vijest 22 odnosilo na izvršnu vlast, devet na političke partije, sedam na zakonodavnu vlast i šest na predsjednika države.

Teme koje se ne tiču vlasti javni servis izgleda ne nalazi važnim.

,,U Dnevniku 2 tokom jula nije objavljen nijedan prilog u kome se na produbljen, kritički način osvjetljava neki aktuelni problem iz perspektive javnog interesa. Primjetna je bojazan da se zvaničnicima postave pitanja koja se tiču njihove odgovornosti”, stoji u analizi.

Samo jedna vijest u julu se odnosila na temu ljudskih prava. Riječ je o incidentu kada je bivšeg lidera liberala Slavka Perovića fizički napao policajac prilikom hapšenja u Herceg Novom. Javni servis se, pri tom, slučajem bavio samo toliko da prenese policijsko saopštenje i saopštenje Komisije za građansku kontrolu policije.

Vijest o poskupljenju električne energije nije objavljena kao vrednosno neutralna informacija, već u vrednosnoj interpretacija premijera Igora Lukšića: „Najavljeno poskupljenje struje od 1. avgusta neće pogoditi redovne platiše”.

Ni u avgustu ništa bolje. „Uređivačka logika prema kojoj rang vijesti određuje pozicioniranost njenog izvora u sistemu institucionalne moći, pokazana je drastično na primjeru iz emisije od 4. avgusta. U prvom dijelu emisije je objavljena izjava predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića koja se tiče budućih predsjedničkih izbora, a tek potom, i nakon međunajava, vijest o tome da je suša prepolovila prihode u poljoprivredi”, navodi se u analizi.

Jedini pokušaj da se upita za odgovornost vlastodržaca je primjer novinarke, navodi se u analizi, koja je pozvala Institut za javno zdravlje da dobije informaciju o zagađenju vazduha. Šteta, u Institutu se tog dana nijesu javljali na telefon.

Odavno je jasno – suštinska promjena, odnosno transformacija RTCG u javni servis, onemogućena je izmjenama medijskog zakonodavstva kojima je ojačan uticaj vlasti na Savjet RTCG.

Da vlast nema namjeru da dopusti transformaciju, jasno je bilo i kada je na čelo RTCG došao novi generalni direktor, prijatelj Đukanovića Rade Vojvodić. Vojvodić je javni servis pretvorio u sportski kanal. Informativu nije dirao. Radojka Rutović, sestra pomoćnika ministra kulture, svoj je ostanak na javnom servisu uslovila ostankom svojih kadrova koje je Vojvodić navodno imao namjeru da mijenja.

Šef je tvrd. Zna da neke stvari ne treba mijenjati.

GORAN ĐUROVIĆ, ČLAN SAVJETA RTCG
Ako se ovako nastavi, tražiću smjenu generalnog direktora

MONITOR: Analize pokazuju da je RTCG kad je riječ o informativnom programu i dalje daleko od javnog servisa.
ĐUROVIĆ: RTCG je pod uticajem autocenzure i neznanja, ali i vlasti u dovoljnoj mjeri da još ne možemo govoriti o javnom servisu. U Dnevniku je važnije da objave šta neki državni funkcioner misli o predstojećim izborima nego da je suša prepolovila prihode u poljoprivredi. Novinari se svađaju sa liderima opozicionih stranaka a predsjedniku DPS-a tokom emisije, koja neprimjereno dugo traje, obrate se na početku sa ,,dobro veče” i na kraju zahvale na učešću.

Za ovakvo stanje odgovorne su ključne osobe u TVCG i bez njihove zamjene ne možemo očekivati poboljšanja. Javnom servisu nedostaje analitičko i objektivno izvještavanje o aktivnostima svih pojedinaca, organizacija i institucija koje djeluju u javnoj sferi, sa posebnom pažnjom na aktivnosti Vlade, Skupštine i ostalih državnih organa. Uskoro će RTCG realizovati istraživanje javnog mnjenja i ako se ponove nalazi koji govore o neuravnoteženom, neobjektivnom, navijačkom informativnom programu, tražiću smjenu generalnog direktora jer Savjet RTCG jedino na taj način može uticati na poboljšanje situacije.

MONITOR: Šta Savjet radi da bi se to promijenilo? Ili je s obzirom na sastav tog tijela iluzorno očekivati rad na istinskoj transformaciji državne televizije?
ĐUROVIĆ: Savjet RTCG je odavno pozvao sve zaposlene u javnom servisu, a posebno novinare i urednike da dostave sva saznanja kojima eventualno raspolažu, a odnose se na postojeće pritiske političke ili bilo koje druge vrste a koji se mogu negativno odraziti na njihov savjestan i profesionalan rad.

Zatraženo je uvođenje novih informativnih sadržaja koji će uskoro postati dio programske šeme. To svakako nije dovoljno. Savjet RTCG mora jasno formulisati svoj stav u pogledu prioriteta za izvještavanje kroz centralnu informativnu emisiju. Očekujem da u naredne dvije godine, do kraja mandata ovog Savjeta, ipak dođe do novih kadrovskih promjena i poboljšanja informativnog programa. Blagi optimizam ne počiva na sadašnjem sastavu Savjeta u kojem neki još plaču zbog smjene Branka Vojičića, već na povećanom interesovanju Evropske komisije koje u procesu evropskih integracija neće zaobići ni RTCG.

Dok ne dođe do značajnijih promjena u crnogorskom društvu proces transformacije biće usporen. Ukoliko ovaj Savjet ne popravi utisak o svom radu do kraja mandata, ostaje nada da novi Savjet u kojem će po aktuelnom Zakonu učestvovati predstavnici Unije slobodnih sindikata i Unije poslodavaca donese stabilnu većinu spremnu na promjene koje su prijeko potrebne.

MONITOR: Može li se RTCG u ovakvim okolnostima transformisati?
ĐUROVIĆ: Savjet RTCG treba da artikuliše potrebe građana, a svi segmenti društva, uključujući i privatne medije treba da iskazuju stalno interesovanje za rad RTCG. Konstantno praćenje rada RTCG ali i davanje konkretnih sugestija i prijedloga za unapređenje rada, pomoći će da se put koji moramo preći do istinskog javnog servisa skrati. Politička volja stranačkih elita se manifestuje na vidljiv način a posljedice se ogledaju u povjerenu građana u javni servis.

Nije dovoljno da politička volja za nezavisnošću javnog servisa bude skoncetrisana na jednoj ili dvije uticajne političke adrese. To treba da bude opšteprihvaćen način razmišljanja u političkim elitama. Oni koji vrše vlast imaju naravno najveću odgovornost i svojim primjerom treba da pokažu spremnost da javni servis funkcioniše samostalno. To za sada nije slučaj. Da je zakonom osigurano da većinu članova Savjeta imenuju nevladine organizacije siguran sam da bi rezultati bili bolji.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari