Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Vlast, pa sve

Objavljeno prije

na

Prije tačno 25 godina, u septembru 1987. godine, RTS je dva dana, čitavih 30 sati, uživo prenosila osmu vanrednu sjednicu Centralnog komiteta SK Srbije (osam se naravno pisalo velikim slovom). Bilo je to i zlatno doba državne RTCG, ni pomena o medijskim slobodama i pluralizmu. Dvije i po decenije kasnije, kada su crnogorskim zvaničnicima usta puna svih sloboda pa i medijskih, na portalu RTCG, koju su 2003. krstili u javni servis, podugačak, gotovo netaknut govor šefa vladajuće partije Mila Đukanovića, sa sjednice Glavnog odbora DPS-a. Đukanović natenane o državi, o izdajnicima, o neprijateljima, o nacionalnom identitetu… Tekst je prenešen iz državne Pobjede. Da ne bude greške. Naravno, Đukanoviću je i Dnevniku u pola osam pripalo mjesto kakvo dolikuje šefu vladajuće partije na državnoj televiziji.

Da RTCG nije mrdnula na putu transformacije u javni servis pokazuju i najsvježije interne analize informativnog programa te televizije, urađene u saradnji sa misijom OEBS-a u Crnoj Gori.

Možda najupečatljiviji primjer koliko je RTCG servis vlasti je frapantni podatak da je jedina vijest tokom dva ljetnja mjeseca (jul, avgust) koju je javni servis objavio na temu korupcije, jednog od gorućih društvenih problema – izvještaj sa skupa na kom je o korupciji govorio potpredsjednik Vlade i ministar pravde Duško Marković!

,,Institucije i zvaničnici visokog ranga najvažniji su kriterijum za pokrivanje određenog događaja, a ne važnost samog događaja, gledano iz perspektive javnog interesa”, navodi se u analizi informativnog programa za jul.

Analize pokazuju da su najčešći izvori informacija na RTCG zvaničnici raznih nivoa izvršne i parlamentarne vlasti. U julu su u vijestima tako citirana 384 zvaničnika, uglavnom izvršne i zakonodavne vlasti i samo 11 civilnih aktivista!

Nije svejedno ni koja je vlast u pitanju. Vlada je ipak na prvom mjestu. Poslije šefa DPS-a, naravno. Tako se od ukupno devedeset udarnih vijest 22 odnosilo na izvršnu vlast, devet na političke partije, sedam na zakonodavnu vlast i šest na predsjednika države.

Teme koje se ne tiču vlasti javni servis izgleda ne nalazi važnim.

,,U Dnevniku 2 tokom jula nije objavljen nijedan prilog u kome se na produbljen, kritički način osvjetljava neki aktuelni problem iz perspektive javnog interesa. Primjetna je bojazan da se zvaničnicima postave pitanja koja se tiču njihove odgovornosti”, stoji u analizi.

Samo jedna vijest u julu se odnosila na temu ljudskih prava. Riječ je o incidentu kada je bivšeg lidera liberala Slavka Perovića fizički napao policajac prilikom hapšenja u Herceg Novom. Javni servis se, pri tom, slučajem bavio samo toliko da prenese policijsko saopštenje i saopštenje Komisije za građansku kontrolu policije.

Vijest o poskupljenju električne energije nije objavljena kao vrednosno neutralna informacija, već u vrednosnoj interpretacija premijera Igora Lukšića: „Najavljeno poskupljenje struje od 1. avgusta neće pogoditi redovne platiše”.

Ni u avgustu ništa bolje. „Uređivačka logika prema kojoj rang vijesti određuje pozicioniranost njenog izvora u sistemu institucionalne moći, pokazana je drastično na primjeru iz emisije od 4. avgusta. U prvom dijelu emisije je objavljena izjava predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića koja se tiče budućih predsjedničkih izbora, a tek potom, i nakon međunajava, vijest o tome da je suša prepolovila prihode u poljoprivredi”, navodi se u analizi.

Jedini pokušaj da se upita za odgovornost vlastodržaca je primjer novinarke, navodi se u analizi, koja je pozvala Institut za javno zdravlje da dobije informaciju o zagađenju vazduha. Šteta, u Institutu se tog dana nijesu javljali na telefon.

Odavno je jasno – suštinska promjena, odnosno transformacija RTCG u javni servis, onemogućena je izmjenama medijskog zakonodavstva kojima je ojačan uticaj vlasti na Savjet RTCG.

Da vlast nema namjeru da dopusti transformaciju, jasno je bilo i kada je na čelo RTCG došao novi generalni direktor, prijatelj Đukanovića Rade Vojvodić. Vojvodić je javni servis pretvorio u sportski kanal. Informativu nije dirao. Radojka Rutović, sestra pomoćnika ministra kulture, svoj je ostanak na javnom servisu uslovila ostankom svojih kadrova koje je Vojvodić navodno imao namjeru da mijenja.

Šef je tvrd. Zna da neke stvari ne treba mijenjati.

GORAN ĐUROVIĆ, ČLAN SAVJETA RTCG
Ako se ovako nastavi, tražiću smjenu generalnog direktora

MONITOR: Analize pokazuju da je RTCG kad je riječ o informativnom programu i dalje daleko od javnog servisa.
ĐUROVIĆ: RTCG je pod uticajem autocenzure i neznanja, ali i vlasti u dovoljnoj mjeri da još ne možemo govoriti o javnom servisu. U Dnevniku je važnije da objave šta neki državni funkcioner misli o predstojećim izborima nego da je suša prepolovila prihode u poljoprivredi. Novinari se svađaju sa liderima opozicionih stranaka a predsjedniku DPS-a tokom emisije, koja neprimjereno dugo traje, obrate se na početku sa ,,dobro veče” i na kraju zahvale na učešću.

Za ovakvo stanje odgovorne su ključne osobe u TVCG i bez njihove zamjene ne možemo očekivati poboljšanja. Javnom servisu nedostaje analitičko i objektivno izvještavanje o aktivnostima svih pojedinaca, organizacija i institucija koje djeluju u javnoj sferi, sa posebnom pažnjom na aktivnosti Vlade, Skupštine i ostalih državnih organa. Uskoro će RTCG realizovati istraživanje javnog mnjenja i ako se ponove nalazi koji govore o neuravnoteženom, neobjektivnom, navijačkom informativnom programu, tražiću smjenu generalnog direktora jer Savjet RTCG jedino na taj način može uticati na poboljšanje situacije.

MONITOR: Šta Savjet radi da bi se to promijenilo? Ili je s obzirom na sastav tog tijela iluzorno očekivati rad na istinskoj transformaciji državne televizije?
ĐUROVIĆ: Savjet RTCG je odavno pozvao sve zaposlene u javnom servisu, a posebno novinare i urednike da dostave sva saznanja kojima eventualno raspolažu, a odnose se na postojeće pritiske političke ili bilo koje druge vrste a koji se mogu negativno odraziti na njihov savjestan i profesionalan rad.

Zatraženo je uvođenje novih informativnih sadržaja koji će uskoro postati dio programske šeme. To svakako nije dovoljno. Savjet RTCG mora jasno formulisati svoj stav u pogledu prioriteta za izvještavanje kroz centralnu informativnu emisiju. Očekujem da u naredne dvije godine, do kraja mandata ovog Savjeta, ipak dođe do novih kadrovskih promjena i poboljšanja informativnog programa. Blagi optimizam ne počiva na sadašnjem sastavu Savjeta u kojem neki još plaču zbog smjene Branka Vojičića, već na povećanom interesovanju Evropske komisije koje u procesu evropskih integracija neće zaobići ni RTCG.

Dok ne dođe do značajnijih promjena u crnogorskom društvu proces transformacije biće usporen. Ukoliko ovaj Savjet ne popravi utisak o svom radu do kraja mandata, ostaje nada da novi Savjet u kojem će po aktuelnom Zakonu učestvovati predstavnici Unije slobodnih sindikata i Unije poslodavaca donese stabilnu većinu spremnu na promjene koje su prijeko potrebne.

MONITOR: Može li se RTCG u ovakvim okolnostima transformisati?
ĐUROVIĆ: Savjet RTCG treba da artikuliše potrebe građana, a svi segmenti društva, uključujući i privatne medije treba da iskazuju stalno interesovanje za rad RTCG. Konstantno praćenje rada RTCG ali i davanje konkretnih sugestija i prijedloga za unapređenje rada, pomoći će da se put koji moramo preći do istinskog javnog servisa skrati. Politička volja stranačkih elita se manifestuje na vidljiv način a posljedice se ogledaju u povjerenu građana u javni servis.

Nije dovoljno da politička volja za nezavisnošću javnog servisa bude skoncetrisana na jednoj ili dvije uticajne političke adrese. To treba da bude opšteprihvaćen način razmišljanja u političkim elitama. Oni koji vrše vlast imaju naravno najveću odgovornost i svojim primjerom treba da pokažu spremnost da javni servis funkcioniše samostalno. To za sada nije slučaj. Da je zakonom osigurano da većinu članova Savjeta imenuju nevladine organizacije siguran sam da bi rezultati bili bolji.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

DOK NASILJE NA ULICAMA RASTE: Ko kontroliše policiju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u Upravi policije, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast potpuno drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora

 

Mnogi su se nadali da će se nasilje u javnom prostoru smiriti nakon što su završeni lokalni izbori u gradu pod Trebjesom ili „bitke za Nikšić“, kako je ovaj događaj nazvan u srbijanskim tabloidima. Međutim, podjele i tenzije ne jenjavaju.

Takozvane „patriotske“ i „komitske“ snage, koji smatraju da je ugrožena nezavisnost Crne Gore, gotovo svakodnevno nalaze razloge za protestna okupljanja ili demonstrativne organizovane vožnje po crnogorskim gradovima. Opozicione partije svojim saopštenjima ohrabruju ovakva okupljanja, blago zabašureno preuzimaju i zasluge za njih, a poruke podrške često stignu i od samog Đukanovića. Posljednji takav razlog su bile najavljene promjene u primjeni Zakona o državljanstvu.

Svoje razloge za proteste i javna okupljanja, a i za kontraproteste, nalaze i pristalice vlasti nezadovoljne odlukama Vlade. Prosrpske grupacije zamjeraju polciji što ima blaži odnos prema partitoskim snagama nego što je imala prethodna vlast prema demonstrantima. Oni se bune i zbog  najavljene smjene ministra pravde Vladimira Leposavića. Ovi protesti su dobili podršku dijela vladajuće koalicije okupljene oko Demokratskog fronta, ali i dobrog dijela srbijanskih tabloida.

U uskomešanoj atmosferi fizički je napadnuto više građana i novinara, ali i službenih lica. Dok se na protestima „patriota“ mogu čuti pjesme koje šire mržnju prema Srbima, kao što je Boj na Čavnoglave, na protestnim okupljanjima prosrpskih snaga mogu se čuti i vidjeti transparenti koji negiraju genocid u Srebrenici, čime valjda daju podršku Leposaviću i njegovoj izjavi koja je išla u tom pravcu.

Od Uprave policije se očekuje da vrati mir na crnogorske ulice i obezbijedi poštovanje zdravstvenih mjera. Ali primjetan je njen pasivniji odnos prema ovakvim događajima nego što je to bio tokom prethodne godine, koju su obilježili protesti. Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u tom organu, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora. Pitanje je da li je riječ o većem stepenu tolerancije prema pravu na slobodu okupljanja, čak i kad se ono zloupotrebljava, ili nova vlast ne želi da reakcijom policije izazove bijes građana kao što je tokom prošle godine učinila prethodna vlast.

Propusti policije naročito su bili uočljivi tokom blokade puta u Bogetićima, na saobraćajnici Podgorica – Nikšić, kada su u sukobu „patriota“ i policije povrijeđeni oficir Vojske Crne Gore (VCG) Rajko Čanjak, vojni doktor Dragan Martinović i službenik Uprave policije Jovan Bijelović. Dogodila se i neodgovorna  reakcija pripadnika Sektora za obezbjeđenje objekata i štićene ličnosti, koji je službenim automobilom prošao kroz blokadu, dok su na vozilu sjedjeli demonstranti. U vozilu se nalazila ćerka premijera Krivokapića i javnosti je saopšteno da je službenik policije tako reagovao jer je procijenio da je njen život u tom trenutku bio ugrožen. Na video snimcima, koji su dospjeli u javnost, nije vidljiv stepen ugroženosti koji bi opravdao takvu upotrebu sile. Sve se ovo dogodilo naočigled pripadnika policije koji su trebali da obezbjeđuju ovaj skup i spriječe narušavanje javnog reda i mira.

Izvršni direktor Centra za građanske slobode Boris Marić smatra da je ponašanje policije „očigledno u skladu sa odlukom da demokratski i tolerantan ptistup treba da bude osnova postupanja policije“. On za Monitor kaže da je to težak zadatak kada imamo forsiranje antagonizama prvenstveno od struktura bliskih Demokratskoj partiji socijalista i Demokratskom frontu.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEKSUALNO NASILJE NAD DJECOM U CRNOJ GORI: Hoće li napokon biti pooštrene kazne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. Sistem zaštite seksualno zlostavljane djece ilustruje i činjenica da Crna Gora nema zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom, a ni odgovarajuće kazne za zločince niti psihološku podršku žrtvama

 

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac R.O. kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. I podstakao na pitanje – kakav je sistem zaštite seksualno zlostavljane djece u Crnoj Gori?

Zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom crnogorski državni organi nemaju. Kazne za seksualne zločince nisu zadovoljavajuće, a podrška žrtava je neefikasna, smatraju sagovornici Monitora.

,,Evropska statistika pokazuje da je od petoro djece, jedno preživjelo neki oblik seksualnog nasilja. Od petoro koje je kroz to prošlo, četiri su djevojčice, a jedan dječak. Iskustva iz EU, regiona i crnogorskih NVO koje se bave problemom zaštite i prevencije seksualnog nasilja, govore da nema razloga da ne vjerujemo da je i u Crnoj Gori ista ili, bar, vrlo slična statistika”, kaže za Monitor izvršna direktorica NVO Prima Aida Perović, koja je nedavno, u saradnji sa partnerima, realizovala kampanju pod nazivom Seksualno nasilje nije dječja igra.

Najčešća zabluda je da uglađeni, obrazovani, dobrostojeći ljudi lijepih manira ne zlostavljaju djecu, kao i da su djeca najsigurnija u porodičnom okruženju, upozorava Perović. „Istina je, međutim, da seksualno nasilje u 90 odsto slučajeva djetetu nanosi poznata osoba, koja mu predstavlja autoritet i u koju ima povjerenja. Takvi seksualni predatori vješto maskiraju svoje namjere i prilagođavaju ih dječijoj radoznalosti, naivnosti i neznanju. Djeca najčešće u startu ne prepoznaju nasilje, jer misle da je u pitanju igra. Jedna od velikih zabluda je i to da su svi seksualni zlostavljači djece pedofili. Postoje osobe koje se seksualno iživljavaju nad djecom, a koje imaju uobičajene seksualne odnose sa odraslim osobama”.

Monitor je od Uprave policije (UP) pokušao da sazna koliko je slučajeva seksualnog nasilja nad djecom (nedozvoljenih polnih radnji, obljuba i silovanja) u posljednje tri godine prijavljeno toj državnoj upravi. Do zaključenja ovog broja, odgovor nije stigao.

Studija o seksualnom nasilju nad ženama i djecom u Crnoj Gori, koju su radile NVO Prima, Sigurna ženska kuća i SOS za žene i djecu žrtve nasilje iz Nikšića, a koja je obuhvatila period od pet godina, od početka 2014. do kraja 2018. godine, pokazala je da su žrtve koje su preživjele neki vid seksualnog nasilja, u 60 odsto slučajeva – djeca. „To ne znači nužno da su djeca brojnija među žrtvama, jer punoljetne osobe mnogo rjeđe prijavljuju seksualno nasilje i dobijaju epilog na sudu”, objašnjava Perović.

Krivični zakonik Crne Gore za silovanje djeteta propisuje kaznu zatvora na period od najmanje 10 godina. Za obljubu zatvor od tri do 12 godina, a za nedozvoljene polne radnje – novčanu kaznu ili zatvor – od dvije do najviše 15 godina.

Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava je, nakon inicijative iz Kabineta premijera Zdravka Krivokapića 12. aprila, pristupilo izradi Predloga zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika. Cilj je – maksimalno pooštravanje kazni zatvora za krivična djela protiv polne slobode koja su učinjena prema djeci i nemoćnima. „Za silovanje i obljubu predložena je mogućnost da počinitelj bude kažnjen zatvorskom kaznom u trajanju od 40 godina. To je najstroža kazna koju domaće krivično zakonodavstvo predviđa za najteža krivična djela. Predložene kazne zatvora, koje mogu biti ocijenjene kao drakonske, ne moraju biti izrečene u svakom pojedinačnom slučaju”, navodi se, između ostalog, u saopštenju tog Vladinog resora.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Kad tužilaštvo radi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Čuvari u NP Skadarsko jezero uhvate krivolovce sa sve ribom i agregatima kojim je ubijaju, a tužilaštvo ih pusti i vrati im opremu za ,,rad”. Tako teče najnovija kampanja Stop krivolovu na Skadarskom jezeru

 

U toku je kampanja Stop krivolovu – Ribolovni zabran na Skadarkom jezeru od 15. marta do 15. maja. U njenom jeku, nadzornici NP Skadarsko jezero su, prošli četvrtak, u krivolovu zatekli Dražena Prenkića i Živka Lazovića, saopštili su iz ovog Nacionalnog parka. Sa stotinama kila ulovljene ribe i agregatima kojima je riba ubijena. Tužilac Ivana Petrušić- Vukašević odlučila je da u ovom slučaju nema elemenata krivičnog djela.

Iz tog preduzeća konstatovali su da najnoviji „slučaj nudi još jedan dokaz tvrdnji da tužilaštvo mora biti iz korijena promijenjeno kako bi konačno počelo da štiti državu i njenu imovinu”.

Ovo bi se moglo tumačiti i kao svojevrsni odgovor tužilaštva na nedavni poziv NP policiji, sudstvu, tužilaštvu i inspekcijama da počnu da ispunjavaju svoje zakonske obaveze i konačno urade nešto na očuvanju Skadarskog jezera.

Marina Jočić, predsjednica UO JP Nacionalni parkovi CG izjavila je da je nekoliko grupa koje se bave krivolovom na nivou mafije, što se tiče organizovanosti i povezanosti sa državnim organima.

Nasuprot njima je Služba zaštite NP Skadarsko jezero, koja je, kako je navela, malobrojna, loše opremljena i još gore plaćena. Ona je za TV Vijesti izjavila da sumnja i da su pojedini čuvari u sprezi sa krivolovcima, ali to je jako teško dokazati.

Ipak, iz NP tvrde da su već prvog vikenda zabrana uspjeli da zaplijene  nekoliko plovila, akumulatora, pretvarača i ostalih sredstava za ubijanje ribe i ostalog živog svijeta u jezeru. Međutim, tužilaštvo je oslobodilo te ljude i nije ih krivično gonilo, dobili su prekršajne prijave i vraćen je alat za ubijanje živog svijeta u jezeru, navodi Jočićeva.

Posljedica toga je da su oni koji prijave krivolov zastrašeni: ,,Imaju razlog za strah. Imamo snimak gdje krivolovci repetiraju pištolj znajući da ih kamera snima. Dešavalo se da naši nadzornici budu napadnuti, da im se prijeti da će biti sprženi sondom. Ti su ljudi spremni na sve”, kazala je Jočićeva.

S druge strane država je totalno nespremna. Na sudu završi jednocifren broj slučajeva krivolova, a sudije ih ili oslobađaju ili im propisuju uslovne kazne.

Iz ovog NP navode da je vrijednost izlova ribe na Skadarskom jezeru pet miliona eura godišnje, a da još toliko donosi turizam. Upozoravaju da ako se nastavi sa ovim razmjerama krivolova u sljedećih nekoliko godina možemo očekivati scenario sličan onom na rijeci Zeti koja je bez riba. A teško da će tada dolaziti i turisti da ,,uživaju” u mrtvom jezeru.

Nije problem samo jezero. Nedavno je građanska inicijativa Stop krivolovu pozvala nadležne da hitno reaguju u borbi protiv krivolova. Naveli su da im učestalo stižu prijave građana o detonacijama u rejonu Luštice, Krimovice, na brojnim lokacijama u blizini Bara, Budve, ušću Bojane. ,,Između uvale Žanjic i Plave špilje, sportski ribolovci su našli jedan od štekova ribolovaca dinamitaša”, naveli su iz ove organizacije.

Oni, kako su naveli, očekuju jak odgovor države na ovo ,,povampirenje” dinamitaša, koji koriste trenutno stanje izazvano pandemijom virusa kovid 19, angažovanost pripadnika policije na drugim zadacima.

Odgovora do sada skoro i da nije bilo.

P. NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo