Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Srećan rođendan, revolucijo

Objavljeno prije

na

Posrnulog industrijskog giganta na dan grada – 18. septembra posjetili su predsjednik i premijer Crne Gore. Na proslavi dana Opštine Nikšić pomenuti su uspjesi osmogodišnje vladavine kabineta odlazećeg gradonačelnika Nebojše Radojičića, poput rekonstruisanih puteva, gradskih, prigradskih i seoskih ulica, kvartova…

Doma revolucije nigdje. Niko da se sjeti da betonski monstrum upravo toga dana proslavlja jubilarni 35. rođendan. Na postavljanje kamena temeljca koje se desilo 18. septembra 1977. godine podsjetili su nedavno aktivisti dvije NVO iz ovog grada. Tokom akcije čišćenja, u krugu oko Doma, pronađena je ploča sa kamena temeljca. Na smetlištu. Simbolično.

Istorija ovog zdanja je poznata. Prihvaćeni plan Marka Mušiča je nekoliko puta mijenjan, pa je prvobitna građevina od 7.230 m², povećavana tri puta, u konačnici zahvatila površinu od 21.738 m².

Izgradnja objekta je trebalo da traje oko dvije godine i košta 120 miliona dinara koje bi izdvajali građani.

U ovom gigantu trebalo je da se nađu depoi, umjetnički kabineti, sale, amfiteatri, biblioteka, čitaonice, TV i radio centar, centar za mlade, restorani… Najupečatljivija je bila velika multimedijalna dvorana sa gledalištem od 500 sjedišta koja se mogla povećati do 1.487 sjedišta. U to vrijeme bila je treća po veličini na Balkanu. Svega 250 m² od ukupnog prostora Doma je trebalo da ima memorijalnu funkciju.

Ovdje su kako je rekao otac ovog zdanja „sarađivale stotine stručnjaka iz čitave Evrope. To je jedan objekat koji je pripremljen za sva vremena”

U neku ruku i jeste tako. Crna Gora se još bavi ovom mukom.

Radovi su obustavljeni 1989. godine. Tri godine kasnije građevina je konzervirana, a od tada Dom revolucije spominje se po potrebi. Najčešće uoči izbora. Uvijek su, baš kao na početku u planu zalogaji veći nego se može odgristi.

Prije četiri godine kada je raspisan prvi tender za izradu studije za rješavanje problema Doma revolucije, bilo je malo onih koji su vjerovali u rješenje. Nakon što je u ponovljenom tenderu jedino Građevinski fakultet iz Podgorice ispoštovao uslove, krenule su nove priče o sudbini betonskog giganta. Tako se na ogromnu sumu već uloženih sredstava nakalemila i nova od 200.000 eura koliko su koštale izrade studija.

Od tri rješenja – završetak po originalnim planovima, rušenje i prevođenje terena u drugu funkciji i djelimično rušenje Doma i adaptacija ostatka, vlast se odlučila za nastavak gradnje za čije izvođenje je potrebno 57 miliona eura, iako je i za tim sa građevinskog fakulteta logičnija i optimalnija bila ona verzija u kojoj je bilo potrebno svega pet miliona za rušenje Doma.

Upravo ova građevina, bolje od svega, priča priču o posljednjih gotovo pola vijeka. Velikim nadama i još većoj propasti. Politički nasljednici Saveza komunista su se do sada pokazali dobri u samo jednome kada je ne samo ovo zdanje u pitanju. Oni su mjastori za umnožavanje nevolja i istovremeno podgrijavanje nade da će se čudo ipak dogoditi.

U javnosti je najzastupljenije mišljenje da čak ni pola ove grdosije ne bi bilo moguće ispuniti sadržajem. Ovo bi moglo biti najtačnije za onaj njen dio predviđen za trgovine. U ponudi Nikšića ne nedostaje poslovnih prostora i na boljim lokacijama od ove. Za grad koji po posljednjem popisu ima 72.443 stanovnika Dom revolucije je pregolem objekat i u skraćenoj verziji.

Ukoliko bi se desilo čudo i projekat bio završen, grad i zemlja bi se suočili sa novim nevoljama. Snabdijevanje strujom, ventilacija, grijanje ogromne zapremine ovog projekta.

Na Domu revolucije i pored obećanja iz Vlade od 2008, jedine promjene nastaju radom zabrinutih građana i aktivista poput NVO Alfa centra i 4Life. U njihovim akcijama od procijenjenih 850 kubika smeća i 2,5 hiljada kubika rastinja i raznog otpada otklonjeno je preko 20 tona, ali i oko 500 komada špriceva, igala, kuvala, konzervi i ostalog pribora koji koriste narkomani – najčešći posjetioci Doma. Aktivisti su popravili i ogradu koja se pokazala kao nedovoljna da spriječi ljude od ulaska u opasni prostor. U katakombama Doma revolucije smrt je našlo petnaestak ljudi, a oko 150 njih je teže ili lakše povrijeđeno. Čak ni osobe koje imaju iskustva sa radom na ovom terenu nijesu u stanju prići mnogim kutovima Plave grobnice.

Čišćenju se pridružio i tvorac betonskog džina i pred okupljenima izjavio da redovno dolazi u Nikšić i nada da će nešto biti promijenjeno. „Ovo je prvi put da vidim da se nešto dešava, da ljudi koji žele dobro ovom gradu sami rade, punog srca i dobrih čistih namjera”, rekao je tada Marko Mušič.

Negdje u isto vrijeme u jednoj od ministrovih izjava stajalo je: „Ako uspijemo da uradimo isplanirano, puno smo uradili za Nikšić. U suprotnom nijesmo uradili ništa za taj grad”.

Pola roka do završetka planiranih radova je isteklo. U iščekivanju 2016. kada je planirano da gradnja bude privedena kraju događa se ministrovo suprotno.

Za zastoj u radovima kriva je ekonomska kriza. I pored krize premijer je krajem prošle godine obećao Nikšićanima Master plan namjene Doma revolucije koji će koštati novih 100 hiljada eura.

Optimizma nije nedostajalo ni u kabinetu gradonačelnika Radojičića: ,,Tu će biti smješten Centar savremene umjetnosti Crne Gore, pozorišna dvorana i slično. Nadamo se da će radovi na tom kao i još nekim investicijama, uprkos krizi krenuti u ovoj godini i biti okončani kako je to predviđeno do 2016. godine”.

Na tribini koju je u aprilu ove godine organizovao Alfa centar iz Ministarstva kulture najavili su: ,,Vlada je u svom planu za sljedećih deset godina dala prioritet rješavanju ovog problema i radovi će početi 2012. godine. Planirano je da do 2016. godine bude završeno 10.000 kvadrata za potrebe kulture dok će ostatak prostora pripasti partnerima iz privatno-javnog partnerstva”.

Jedna od najskupljih crnogorskih investicija ujedno je i jedno od najjeftinijih predizbornih obećanja. Negdje po sredini isteka roka od kada je donešena odluka da se Dom revolucije revitalizuje, padaju i izbori. Između ostalih i oni za lokalnu upravu. Nekih od glavnih igrača iz prethodnog saziva gradskog parlamenta nema ni na „proširenom spisku reprezentativaca”.

Zbog nečega, „glavna gradska teme” potpuno je izostala iz razgovora prilikom posjete Filipa Vujanovića i Igora Lukšića Nikšiću 18. septembra.

Dok je nakratko nestao iz lokalnih priča, preko britanskog magazina Architecture today ušao je u svjetsku javnost. „Ideologija i luksuz u ovakvim spomenicima ne isključuju jedno drugo. Neke građevine, poput Doma revolucije u Nikšiću u Crnoj Gori, sada su napuštene i prepuštene propadanju, iznutra zarasle u travu. One evociraju sveprisutni mit zone Andreja Tarkovskog”, piše ovaj medij. Pa poslije kažu da stvarnost ne zna ličiti na fikciju.

Dragan LUČIĆ

Komentari

DRUŠTVO

GDJE SU TUŽIOCI KOJI SU NAPRAVILI PROPUSTE U SLUČAJEVIMA NAPADA NA NOVINARE: Greškama stigli do visokih pozicija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare u najvećem broju slučajeva su  napredovali ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i CIN CG. Odgovornost za njihove propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta

 

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare napredovali su ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG). Odgovornost za propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta.

Tužilaštvo godinama ponavlja da su im istrage napada na novinare među prioritetima. Ipak, najveći dio – oko 100 napada na novinare i imovinu medija koji su se dogodili u posljednjih 17 godina – nije dobio odgovarajući epilog.

Na rasvjetljavanje još čekaju i najteži slučajevi kao što je ubistvo suvlasnika, direktora i glavnog urednika dnevnika Dan Duška Jovanovića, pokušaji ubistva Tufika Softića i Olivere Lakić.

Tokom protekle godine zabilježen je napredak u ažurnosti istraga napada na novinare od strane policije i tužilaštva, pa su pojedini napadi u kratkom roku dobili sudski epilog. Ipak, za mnoge od ranijih slučajeva nema na vidiku razrješenja. Kao ni odgovornosti za tužilačke greške.

SLUČAJ TUFIKA SOFTIĆA: Jedan od najdrastičnijih primjera u kom su tužioci napravili ozbiljne propuste, a potom napredovali je istraga u slučaju pokušaja ubistva novinara Tufika Softića u novembru 2007. godine.

Softićev advokat Dalibor Tomović za Monitor podsjeća da su „počinjeni brojni propusti od strane Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama i Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, od kojih su mnogi konstatovani i u odluci Ustavnog suda i pravnosnažnoj presudi Osnovnog suda u Podgorici, a koji su doveli do toga da istraga i izviđaj nijesu bili djelotvorni“.

Državni tužioci koji su vodili istrage u slučaju Softića, od 2007. do 2015. godine, bili su: Jadranka Mićović, zamjenica osnovnog državnog tužioca u Beranama. Ona je bila dežurni tužilac u vrijeme napada na Softića 2007. godine. Sada je rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Beranama. Vladan Đalović, tadašnji zamjenik osnovnog državnog tužioca u Beranama ( saslušao Draška Vukovića 1. 07. 2014), sada je tužilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju. Rifat Hadrović, rukovodilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, sada je član Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije, dok je Gorica Golubović, tadašnji rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, u međuvremenu penzionisana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TURISTIČKA SEZONA 2022.: Patriotsko naštimavanje brojki

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ovogodišnja ljetna turistička sezona najkraća je do sada, sa izuzetkom one u vrijeme epidemije kovida. Veoma je kasno počela, poslije 15. jula i može trajati najduže do 15. ili 20. avgusta. Orijentisana je na regionalno tržište, na siromašniju klijentelu. Broj gostiju iz zemalja Zapadne Evrope je zanemarljiv

 

Da nam ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović nije pojasnio kako je promocija turizma poseban vid patriotizma, ne bismo znali da su pojedine izjave i tekstovi u medijima posvećeni turizmu, sa podacima o podbačaju turističke sezone, nepatriotske aktivnosti usmjerene protiv Vlade i države, koja mora održati imidž turističke sile sa više nego uspješnom turističkom sezonom, bila ona takva ili ne. Patriotski je iznositi naštimovane brojke, vješto ignorisati drugačiju sliku od one koju svaka vlast želi da vidi. Patriotski je, u suštini poručuje ministar, ili politički profitabilno, prosto lagati.

Na sjednici skupštinskog Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, koja je početkom ove sedmice održana u Budvi, Đurović je ocijenio  kako je ovogodišnja sezona ,,korektna i uspješna, da je daleko od katastrofalne kako neki žele da je predstave”.

Ministar je kritikovao medije iz susjednih država koji su prenijeli zvanične podatke o zabrinjavajuće lošoj posjeti u Crnoj Gori, polovinom jula, u špicu sezone, uz izjave turističkih radnika, fotografije polupraznih plaža i ugostiteljskih objekata. Zajednički naslov bio je – ,,pukla” sezona na Crnogorskom primorju.

,,Nažalost, i neki regionalni mediji dali su neku dozu ekskluziviteta da pričaju o nečemu što nije tačno, ali i pojedinci koji su dali vjetar u leđa i koji ne shvataju da je promocija turizma jedan čin patriotizma. Vrlo je lako kuditi, ali je pametnije da ne nasijedamo na zamke koje nam konkurencija nameće, koja želi da istakne svoje prednosti i tuđe mane. Zadovoljan sam što crnogorski mediji ne idu u tom pravcu“, kazao je ministar Đurović.

Mogao je ministar turizma najprije označiti premijera Dritana Abazovića kao prvog nepatriotu. On je javno potvrdio da sezona protiče ispod očekivanja, svaljujući dio krivice na turističke radnike i ugostitelje zbog nerealnog povećanja cijena usluga, smještaja, hrane i pića, kao da smo Azurna obala. I  priznao da je sezona u malom zakašnjenju.

Kada su se u Vladi presabrali, nakon odjeka lošeg glasa širom turističkih tržišta, odlučili su da stupe u akciju. Kao po komandi  iz turističkih organizacija primorskih gradova počele su da stižu ohrabrujuće vijesti o talasu masovnih dolazaka  krajem jula i početkom avgusta. Posjeta turista Crnoj Gori počinje da obara rekorde, pa čak i brojke iz mitske sezone, ljeta  2019. Uslijedilo je bombardovanje podacima o broju putnika sa graničnih prelaza, sa aerodroma, koji treba da nas uvjere da,  iako su malo kasnili, turisti  stižu, ispunjavaju sve nade i spasavaju sezonu.

Da je sezona ,,iznad svih očekivanja” uprkos negativnoj propagandi, zaključio je i premijer Abazović na svom tviter nalogu, komentarišući 6 kilometara duge kolone automobila koji se kreću ka Crnoj Gori. Zastoje i višesatno čekanje na granici nije pominjao.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DF I URA PREUZELI VLAST U BUDVI: Taster povjerenici u akciji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika opštine, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Marko Bato Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka

 

Julske tropske vrućine u Budvi, protesti odbornika, obezbjeđenje na vratima parlamenta i policija u prostorijama gradske uprave, podsjetile su u srijedu, 27. jula na burna politička događanja od prije dva ljeta. Opet arogancija, sila i zabrane predstavnicima građana Budve da prate zasijedanje parlamenta, koje, za razliku od svih dosadašnjih, vodi Odbor povjerenika, sedam  anonimnih osoba, koje po odluci Vlade, vrše funkciju Skupštine, do izbora nove.

Ponovo uzurpacija vlasti i ovlašćenja, zauzimanje pozicija pred zakazane izbore za 23. okotobar. Već viđeno, ali sa jednom bitnom promjenom. Uoči lokalnih i parlamentarnih izbora 2020. na vlast u Budvi jurišala je Demokratska partija socijalista uz obilatu logistiku policijskih snaga, državnih organa i svojih članova.

Sada to radi vlada premijera Dritana Abazovića preko Odbora povjerenika, grupe Vladinih namještenika i „nezavisnih” građana. Povjerenici su delegirani iz raznih ministrstava iz Podgorice i dvoje Budvana čija je politička orijentacija bliska partijama koje podržavaju aktuelnu manjinsku Vladu.

Za učvršćivanje vlasti pojedinih stranaka uoči oktobarskih izbora za Budvu je pripremljen poseban scenario institucionalng napada na Skupštinu Opštine. Vlada i partije koje je podržavaju, žele da po svaku cijenu iskoriste pravni vakuum i bezvlašće u Budvi, u kojoj je krajem marta uvedena prinudna uprava.

Svoje interese gura Demokratski front, čiji je istaknuti funkcioner i predsjednik Opštine Budva Marko Bato Carević uputio predlog Odboru povjerenika da na prvom zasijedanju, 27. jula, daju saglasnost za imenovanje funkcionera DF-a Mila Božovića, na upražnjenu funkciju potpredsjednika Opštine. Carević je prethodno, 7. juna, donio rješenje o imenovanju Božovića za svog pomoćnika. Ostalo je da njegov predlog Odbor povjerenika usvoji.

Već utvrđeni dnevni red sjednice Odbora, dopunjen je predlogom Carevića i o njemu će se povjerenici izjasniti u ponedeljak 1. avgusta, u nastavku sjednice koja je u srijedu prekinuta.

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka. Izbornu listu DF-a zbog, kako su kazali, samovolje Carevića, napustile su Prava Crna Gora i SNP, koje su kasnije sa te liste isključene.

Milo Božović je lider Opštinskog odbora DF-a u Budvi i nosilac izborne liste za predstojeće lokalne izbore, pa će njegovo imenovanje na funkciju potpredsjednika biti svojevrsni politički skandal u realizaciji Odbora povjerenika čiji su članovi bliski URA i partijama iz DF-a. Predsjednik Odbora povjerenika Nebojša Jušković imao je pripremljeno i potpisano rješenje o postavljenju Božovića prije održavanja sjednice. Podgoričanin Jušković dolazi iz Ministarstva finansija, uživio se u ulogu glavnog zakonodavca budvanskog parlamenta, te je na startu zabranio pristup odbornicima Demokrata koji su u svojstvu građana htjeli da prisustvuju sjednici. Došlo je do kraće prepirke, nakon čega su pripadnici policije stigli u hol zgrade budvanske Opštine.

Jušković, blizak Socijalističkoj narodnoj partiji koja participira u Abazovićevoj vladi, treba sda ispuni želje Carevića, koji je tu partiju u Budvi izbacio sa svoje izborne liste i posalo u opoziciju.

Na angažman Juškovića primjedbe imaju i Demokrate. Predsjednik OO Demokrata Budve Krsto Radović optužio je Juškovića da im se sveti jer su Demokrate bile protiv njegovog imenovanja za direktora Agencije za civilno vazduhoplovstvo, što je ovaj negirao.

Nakon incidenta u kome je predstavnicima ove partije zabranjeno da prisustvuju sjednici Odbora povjerenika, Demokrate su Specijalnom državnom tužiocu podnijele krivičnu prijavu protiv svih sedam članova tog tijela, optužujući ih za saučesništvo u prikrivanju krivičnog djela zloupotreba službenog položaja. Oni su, okupljeni ispred zgrade Opštine, kazali kako je Odbor povjerenika instaliran kako bi sprovodio politiku dvojice lidera, DF-a i URA-e, Andrije Mandića i Dritana Abazovića.

Demokrate navode da su htjeli da prisustvuju sjednici i raspravljaju o odlukama koje su bile sporne u mandatu Carevića koji je sebi dao za pravo da odlučuje o o onome što je u nadležnosti Skupštine. „Carević se pozivao na član 59. Zakona o lokalnoj samopupravi tri puta više nego svi predsjednici opština u Crnoj Gori, kako bi donosio odluke za koje nije imao većinu u parlamentu. To je i bio povod zbog kojeg su Demokrate izašle iz vlasti”, naveo je istaknuti član Demokrata Marko Marković.

Povjerenici će vladati Budvom sve do izbora. Tu se ukazala prilika da sve ono za šta se u skupštinskoj sali, u redovnoj proceduri, nije mogla obezbijediti odbornička većina, sada dobije zeleno svjetlo sa sedam glasova ljudi iza kojih ne stoji volja birača, koji nisu predstavnici građana Budve. U istoriji crnogorskog parlamentarizma i lokalne samouprave nije bilo slične situacije, da gotovo pet mjeseci grad vode osobe koje nisu birane u Budvi već nametnute od strane Vlade, po nepoznatim kriterijumima.

Oni usvajaju izvještaja o radu predsjednika Carevića za 2021. godinu, koji u redovnom zasijedanju nije dobio većinsku podršku odbornika. Usvajaju finansijske izvještaje opštinskih javnih preduzeća, ustanova i sportskih društava, o kojima ne znaju mnogo. Odbor povjerenika, na predlog predsjednika Carevića, kadroviše u Budvi, smjenjuje i razrješava članove odbora direktora i upravnih odbora i postavlja druge, bez mogućnosti da se o tome čuje stav predstavnika građana Budve. Sve ono o čemu se koalicione partije nisu mogle dogovoriti, povjerenici su glatko usvojili.

Povjerenici su pokazali zadivljujuću efikasnost u radu. Za par sati rada usvojili su 25 od 49 tačaka dnevnog reda u prvom dijelu sjednice Odbora. Neke od veoma važnih odluka za grad, usvojene su sa svega 4 ili 5 glasova. Četiri glasa bila su dovoljna da brojne odluke koje se tiču finansija jedne od najbogatijih opština u Crnoj Gori prođu sa samo četiri podignute ruke onih koji ne poznaju dovoljno ni temu ni suštinu onoga što usvajaju. Odluke su prolazile bez diskusije ili polemike. Bez drugačijeg stava. Pa čak i bez prisustva javnosti, jer je uobičajeni direktan prenos skupštinskih zasijedanja putem Radija i TV Budva izostao.

Sve što je naumio, predsjednik Carević je uz pomoć povjerenika realizovao. Efikasno, bez iscrpljujućih odborničkih nadgornjavanja i osporavanja. Učvrstio je nelegitimnu vlast, postavio svoje ljude na svako važno mjesto u izvršnoj vlasti. Spekuliše se kako je kandidaturom Božovića za mjesto potpredsjednika pripremio svoj odlazak sa mjesta predsjednika Opštine i iz politike.  U to malo ko vjeruje. Ali je ipak zastavicu čelnika izborne liste za izbore koji slijede, preuzeo Milo Božović, koji će izbore dočekati spreman, sa tri funkcije i kadrovima DF-a u svim bitnim segmentima lokalne uprave u Budvi.

Hvala Vladi i njenim povjerenicima.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo