Povežite se sa nama

Izdvojeno

PRVOSTEPENA PRESUDA ZA UBISTVO ŠEJLE BAKIJE: 40 godina zatvora za femicid

Objavljeno prije

na

Tridesetjednogodišnji Ilir Đokaj osuđen je u podgoričkom Višem sudu na kaznu zatvora od 40 godina za teško ubistvo bivše nevjenčane supruge Šejle Bakije

 

Tridesetjednogodišnji Ilir Đokaj osuđen je u podgoričkom Višem sudu na kaznu zatvora od 40 godina za teško ubistvo bivše nevjenčane supruge Šejle Bakije (19), 30. septembra 2021. godine, na Karabuškom polju u Tuzima.

Sudija Veljko Radovanović izrekao je Đokaju jedinstvenu kaznu zatvora za teško ubistvo, ubistvo u pokušaju – ranio je Šejlinog oca, i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Djelo je, kako je kazao sudija Radovanović, izvršeno sa umišljajem i iz niskih pobuda.

Sudija je rekao da je sud nesumnjivo, na osnovu provedenih dokaza, odbrane okrivljenih, izjava svjedoka i materijalnih dokaza, utvrdio da je okrivljeni sa umišljajem, iz niskih pobuda i osjećaja sebičnosti, ubio Šejlu,koja je odbijala da obnovi ljubavnu vezu s njim.

Odlučujući o visini kazne, sud je cijenio da nije bilo olakšavajućih okolnosti, dok je od otežavajućih okolnosti imao u vidu raniju osuđivanost optuženog, kao i činjenicu da je ubistvo izvršeno ispred kuće oštećene u prisustvu njene porodice, kazao je sudija Radovanović u obrazloženju presude. Sudija je podsjetio da optuženi nije priznao izvršenje krivičnog djela, pa mu sud tu činjenicu nije mogao uzeti kao olakšavajuću okolnost.

Advokat Srđan Lješković, branilac okrivljenog Ilira Đokaja, izjavio je novinarima nakon što je sud izrekao presudu, da je ta presuda donijeta pod pritiskom javnosti, te da sudovi olako donose ovakve presude od 40 godina zatvora. ,,Naravno da će odbrana izjaviti žalbu, posebno što je svaki naš zahtjev za izvođenje dokaza odbijen. Smatram da dokaze koje smo predložili, da smo ih izveli, sigurno je da bi presuda bila sasvim drugačija”, zaključio je advokat Lješković, ističući da se možda radi o ubistvu ili nehata ili na mah, a da je siguran da nije ubistvo iz niskih pobuda.

,,S obzirom na to da je odluka prvostepena, očekujem da će odbrana uložiti žalbu Apelacionom sudu Crne Gore, ali vjerujem da je ovakva presuda u ovom trenutku kakva-takva satisfakcija porodici”, izjavila je advokatica oštećene porodice Tijana Živković.

,,Želim da ova presuda ohrabri žene da ne trpe nasilje i da ga na vrijeme prijave, kao i da institucije rade efikasno, brzo i da štite žrtve nasilja onako kako zakon nalaže”, istakla je izvršna direktorica Centra za ženska prava Maja Raičević.

Ova presuda, kako je ponovila, neće vratiti Šejlu – ali za njenu porodicu predstavlja određenu satisfakciju: ,,Jer oni već dvije i po godine čekaju da Sud donese pravičnu presudu koja će donekle poslati poruku da život njihove ćerke nije bio uzaludan”, ukazala je Raičević.

Podsjetimo da je nekon ubistva Đokaj pet dana bježao policiji. Par mjeseci prije ubistva Bakija je u prijavi Upravi policije opisala kako ju je Đokaj maltretirao i kako joj je prijetio. ,,Ni na nebu, ni na zemlji neće bit’ drugoga. Neću ti dat’ da se udaš za drugoga! Proliće se krv za ove stvari, život ti je u mojim rukama”, izgovorio je dok joj je nasilno upao u kuću. Svemu su prisustvovala njena maloljetna braća i sestre.

U prijavi je kazala – Zbog svega što mi radi Ilir Đokaj, osjećam se ugroženo i strahujem za svoju sigurnost.

Sa time je bio upoznat dežurni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) u Podgorici koji se izjasnio da u konkretnom događaju nema elemenata bića krivičnog djela. Đokaj je, dan nakon prijave, lišen slobode zbog prekršaja iz Zakona o zaštiti nasilja u porodici – prijetnja napadom, a odmah potom i priveden nadležnom sudiji za prekršaje na dalje postupanje.

Da se treba više potruditi i efikasnije reagovati u slučajevima nasilja, potvrđuju i podaci da je u posljednjih sedam godina u Crnoj Gori ubijeno 19 žena. U 16 slučajeva je riječ o femicidu, koji kao posebno krivično djelo ne prepoznaje crnogorsko zakonodavstvo.

Zvaničnih podataka o broju femicida nema jer sudovi nemaju preciznu statistiku, potvrdila je Radiju Slobodna Evropa (RSE) Marija Raković iz podgoričkog Višeg suda.

Najmlađa žrtva imala je 18, a najstarija 84 godine. Od 19 ubijenih žena, čak 16 su usmrtili emotivni partneri ili srodnici. Najmlađi ubica je imao 15, a najstariji 89 godina, najkraća kazna od tri godine odnosila se na maloljetnika, a najduža  40 godina. Samoubistvo je izvršilo šest počinilaca zločina.

RFE je objavio i spisak ubijenih žena. Veru Drobnjak (49) profesoricu iz Podgorice i njenog maloljetnog sina ubio je iz pištolja januara 2024. suprug, penzionisani policajac Mileta Drobnjak (52), a potom izvršio samoubistvo.

Branku Petrović (47) iz Herceg Novog ubio je juna 2022. hicima iz puške njen bivši suprug Bojan Rašović. Osuđen je na 20 godina zatvora za teško ubistvo sa umišljajem, pred podgoričkim Višim sudom. Sudija Igor Đuričković je naveo da je Rašović ubistvo “izvršio u stanju bitno smanjene uračunljivosti” i izrekao mu obavezno liječenje i čuvanje u kotorskoj psihijatrijskoj bolnici.

Zumritu Nerda (27) je nevjenčani suprug Dalibor Nikolić (33) tukao dva dana, od čega je podlegla povredama januara 2022. Osuđen je na 12 godina zatvora za nasilje u porodici. Presuda Višeg suda nije pravosnažna. Sudija Veljko Radovanović je zaključio da iako je Nikolić trudnu Zumritu satima tukao palicom i šakama ,,nije namjeravao da je ubije”.

Edisu Škrelja (36) je oktobra 2021. u Petnjici na sjeveru Crne Gore, tupim predmetom povrijedio suprug Ahmed Škrijelj (50) nakon čega je podlegla povredama. On je izvršio samoubistvo.

Ivanu Premović (39) iz Berana ubio je pred djecom novembra 2020. iz pištolja suprug, policajac, Puniša Premović (47). Viši sud mu je izrekao mjeru obaveznog psihijatrijskog liječenja i čuvanja u psihijatrijskoj bolnici u Kotoru, što je potvrdio Apelacioni sud oktobra 2022.

Ljiljanu Simić (54) kanadsku državljanku 3. septembra 2020, su prema optužnici ubili ,,na podmukao način i iz koristoljublja” Radomir Delić i Zoran Marić (47), sa kojim je bila u emotivnoj vezi. Marić je osuđen na 40 godina zatvora, a Delić oslobođen presudom podgoričkog Višeg suda od aprila 2023. Presudu je osam mjeseci kasnije poništio Apelacioni sud i naložio ponovno suđenje.

Dušanku Jocović (25) je decembra 2019. u Novom Sadu ubio bivši momak Dejan Dabović iz Herceg Novog. Sudija Ivana Josifović, iz Novog Sada ga je osudila na doživotni zatvor ,,zbog teškog ubistva iz bezobzirne osvete”. Nakon što je Dabović tražio da u Crnoj Gori izdržava kaznu, Viši sud u Podgorici je ,,priznao presudu i osudio ga na 40 godina” jer u crnogorskom zakonu nema doživotnog zatvora.

Savicu Krivokapić (68) iz Cetinja je decembra 2019. ubio sin Pavle Krivokapić (47). Osuđen je na 20 godina zatvora za ,,ubistvo na svirep način”, nakon sklapanja sporazuma sa tužiocem 31. januara 2021.

Kristinu Raičević (18) iz Nikšića, učenicu srednje škole, ubio je septembra 2019. maloljetni N.B. (15). Podgorički Viši sud mu je odredio tri godine vaspitne mjere upućivanja u ustanovu zavodskog tipa. Presuda nije pravosnažna. Sutkinja Vesna Kovačević navela je u presudi da je N.B. sa umišljajem ubio Raičević nakon što je, pripremio nož i namamio je da taksijem dođu do mjesta gdje je 24 puta ubo nožem.

Senku Striković (64) iz Nikšića ubio je u maju 2019. sin, policajac, Rajan Striković i izvršio samoubistvo.

Anastaziju Lašmanovu (30), ukrajinsku državljanku i direktoricu više preduzeća, ubio je, sa 16 uboda oštricom, maja 2018. u Kotoru njen partner Arsenije Stanović (22). Osuđen je na 12 godina zatvora, ali presuda nije pravosnažna.

Sanju Radinović (52) je hicima iz pištolja ubio emotivni partner Sreten Boljević (55) u Podgorici marta 2018., nakon čega je izvršio samoubistvo.

Duriju Pojatić (78), profesoricu u penziji, ubio je oktobra 2017. bratanić Emir Sarvan (39). Osuđen je na 20 godina zatvora. Sudija Višeg suda Vesna Moštrokol izrekla mu je obavezno liječenja i čuvanja na psihijatriji zbog smanjene uračunljivosti u trenutku ubistva.

Milicu Nikolić (84) ubio je suprug Rade Nikolić (89) u Kotoru a potom izvršio samoubistvo, maja 2017.

Dudu Sokolaj (27) ubio je nožem februara 2017. nevjenčani muž Nedžat Beriša i izvršio samoubistvo.

U slučajevima Fate Beslimi (74) i Gordane Dašić (84) djela su kvalifikovana kao ubistvo iz koristoljublja, dok se ubistvo Galine Bernevek (52) dogodilo zbog neriješenih imovinskih odnosa. Kazna u slučaju Beslimi je bila osam godina, a za Bernevek osam godina i pet mjeseci i one su nepravosnažne. Kazna za ubistvo Dašić je po 40 godina za dva izvršioca.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

UDRUŽENI PODUHVAT VUČIĆEVIH POLITIČARA, UDBE I EPISKOPA SPC: Nemoć u UN iskaljuju na Crnu Goru

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kampanja nakon najave premijera Milojka Spajića da će Crna Gora glasati u Ujedinjenim Nacijama (UN) Rezoluciju kojom se osuđuje negiranje genocida u Srebrenici, presuđenog od strane međunarodnog suda u Hagu vidno je orkestrirana iz ureda predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Ovakva histerija protiv Crne Gore nije postojala ni u predvečerje referenduma o nezavisnosti 2006. godine

 

 

Od tzv. antibirokratske revolucije 1989. godine teško da je bilo toliko povika i gnjeva na malu Crnu Goru od strane srpskog sv(ij)eta diljem regiona. Razlog je navodna izdaja „bratske Srbije“ i „interesa srpskog naroda“ zbog najave premijera Milojka Spajića da će Crna Gora glasati u Ujedinjenim Nacijama (UN) Rezoluciju kojom se osuđuje negiranje genocida u Srebrenici, presuđenog od strane međunarodnog suda u Hagu. Kampanja je vidno orkestrirana iz ureda predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Ovakva histerija protiv Crne Gore nije postojala ni u predvečerje referenduma o nezavisnosti 2006. godine. Tada je crnogorska Mitropolija predvođena pokojnim Amfilohijem Radovićem ostala po strani referendumske kampanje pozvavši se na jevanđeosku maksimu „caru carevo, Bogu božje“.

U ovom slučaju se prije pet dana u kampanju uključio i sadašnji mitropolit Joanikije Mićović kome norme Jevanđelja i hrišćanske vjere ne važe kada su politički interesi Beograda i Moskve u pitanju. Mitropolit se prvo na uskršnjoj liturgiji 5.maja u Podgorici, kojoj su prisustvovali premijer, predsjednik i drugi zvaničnici, pojavio sa ruskim carskim grbom na vladičanskoj kapi (mitri). Istina, na štitu grba nije bilo ruskog Sv. Đorđa, (vjerovatno ciljana „korisna nejasnoća“) ali je ornament svakako ruski stiliziran i poruka je jasna. Kasnije je, slijedeći  poruku patrijrha SPC  Porfirija,  Joanikije rekao da „pri­ča o sre­bre­nič­kom ge­no­ci­du ni­je na­uč­no ute­me­lje­na, ali je i te ka­ko po­li­tič­ki mo­ti­vi­sa­na“. Tamo se desio, rekao je  zločin ali „lobiranje, sponzorisanje i propagiranje priče o genocidu u Srebrenici, ne može nadoknaditi nedostatke dokaza za održivost te priče“. Poruka mitropolita je da Crna Gora ne treba glasati predloženu Rezoluciju kako bi „uvijek bila otvorena za istinu,…sačuvala svoje dostojanstvo…(i) svoju unutrašnju stabilnost“.

Da je unutrašnja stabilnost i koaliciona Vlada narušena vidi se i iz izjave lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića koji je „saopštio premijeru da teško možemo nastaviti da podržavamo njegovu Vladu ukoliko CG podrži Rezoluciju“ u UN-u. Pojedini vučićevski mediji u zemlji i van su pozvali na organizaciju protesta i litije koje bi predvoditi episkopi. Andrija Mandić, predsjednik državne Skupštine i lider Nove srpske demokratije (NSD) nije prijetio izlaskom iz vlasti, na koju je toliko vremena čekao, ali je rekao da „mi srpski lideri u Crnoj Gori tu Rezoluciju i pokušaj da se Srbi proglase genocidnim narodom doživljavamo kao problem“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

APELACIONI SUD SILOVATELJU MALOLJETNICE DUPLO SMANJIO KAZNU: Nasilje u produženom trajanju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je u ranijim presudama izrečeno da ne postoje olakšavajuće okolnosti te da je B.B. i ranije osuđivan, Apelacioni sud je naveo da je Viši sud ,,prestrogo odmjerio” kaznu, te je sa maksimalne od 15 smanjio na osam godina.  Odluka je izazvala bijes javnosti, brojne reakcije i proteste

Maloljetnicu od 15 godina je pod prinudom početkom 2020. u svoju kuću odveo 50-godišnji  komšija B.B. ,,Ako ne dođe kod njega da ga nešto posluša” roditelji će joj ostati bez posla. Prijetnje su pojačavane, zaprijetio je i da će joj oca ubiti.

Djevojčica je krila od roditelja šta joj se dešava, dok otac nije primijetio promjene u njenom ponašanju, pregledao njen telefon i pronašao poruke komšije. Potom je djevojčica bratu ispričala o nasilnim seksualnim odnosima koje je mjesecima trpjela. Porodica je slučaj prijavila policiji nakon čega je silovatelj uhapšen i pritvoren.

Viši sud je, u dva navrata u julu 2022. i novembru 2023, B.B. osudio na maksimalnu kaznu zatvora od 15 godina. Sud je utvrdio da je B.B. od januara do juna 2020, upotrebom sile i prijetnje, u više navrata silovao djevojčicu, prijeteći joj da će joj ubiti oca ako nekome kaže.

Apelacioni sud je u februaru prošle godine ukinuo prvostepenu presudu Višeg suda koju je potpisala i jula 2022. godine donijela sutkinja Vesna Kovačević. Ona je B. B. osudila na 15 godina zatvora, ali je tadašnjom odlukom Apelacionog suda silovatelj vraćen na ponovno suđenje. Nakon toga, u novembru prošle godine sudija Višeg suda Veljko Radovanović donosi istovjetnu presudu kao i sutkinja Kovačević.

Apelacioni sud je sada preinačio odluku i smanjio kaznu sa 15 na osam godina.

Iako je u ranijim presudama izrečeno da ne postoje olakšavajuće okolnosti te da je B.B. i ranije osuđivan, Apelacioni sud je naveo da je Viši sud ,,prestrogo odmjerio” kaznu. Posljednja odluka Apelacionog suda je pravosnažna.  Ako ona ostane na snazi B.B, koji je već četiri godine u pritvoru izaći će iz zatvora tokom 20**08.????

Odluka Apelacinog suda izazvala je bijes javnosti i brojne reakcije. U srijedu je ispred ovog suda održan protest više desetina građana.  ,,Strože kazne za zločine nad djecom”, ,,Smanjite silovanje, ne kaznu”, ,,Osam godina zatvora za doživotnu traumu”, ,,Produženo silovanje nema prenaglašen značaj”, neki su od transparenata koji su se mogli vidjeti na protestu.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo