Već punih dvadeset tri godine put preko planinskog prevoja Čakor, koji vodi od Murine do Peći zatvoren je za saobraćaj. Lokalne vlasti Plava ponovo su Vladi uputile incijativu da se put otvori. Odgovora – nema

Može li se u skorije vrijeme očekivati otvaranje graničnog prelaza između Crne Gore i Kosova na planini Čakor, na putu kojim bi Plav i Murino, kao i čitavo Gornje Polimlje, sa gradom Peć bili povezani na manje od šezdeset kilometara?

Tu inicijativu je nedavno predsjednik Opštine Plav, Nihad Canović, ponovo aktuelizovao prilikom susreta predsjednika sjevernih crnogorskih opština sa premijerom Dritanom Abazovićem i jednim brojem ministara, na kojem je razgovarano o potencijalima za razvoj sjevera Crne Gore.

Canović je izjavio da je na sastanku iz više razloga insistirao da Vlada da maksimalan doprinos da se ova saobraćajnica što prije stavi u potpunu funkciju.

,,Ja sam na sastanku sa premijerom Abazovićem ponovo stavio do znanja da što prije treba uspostaviti granični prelaz na putu koji od Čakora vodi ka Peći i to na samoj granici između Crne Gore i Kosova. Istakao sam da je to od velike važnosti za čitavu Crnu Goru radi efikasnije razmjene dobara i lakše cirkulacije, ne samo lokalnog stanovništva, nego i brojnih turista koji izražavaju želju da posjete ove prostore”, rekao je Canović.

On je izrazio nadu da su u Vladi, kako dodaje,  ,,na pravi način razumjeli ovu inicijativu i da će ona ubrzo biti pretočena u djelo, s obzirom na to da ima veliki razvojni značaj”.

Već punih dvadeset tri godine put preko planinskog prevoja Čakor, koji vodi od Murine do Peći zatvoren je za saobraćaj. Starije generacije se prisjećaju da je poslije Drugog svjetskog rata to bila najbliža veza sa Kosovom i južnom Srbijom, sve do izgradnje puta preko Kule.

Čakor je dugo bio najfrekventnija saobraćajnica uprkos činjenici da se prevoj nalazi na nadmosrkoj visini od preko hiljadu i osamsto metara.

Onda su uslijedila ratna dešavanja i put preko Čakora je 1999. godine zatvorio KFOR. Ponovno otvaranje nije uslijedilo ni do današnjih dana, iako su za tako nešto podnošene brojne inicijative sa različitih adresa.

Na putu koji je napravljen prije stotinu godina, granični prelaz nije još uvijek uspostavljen, iako su iz Vlade Crne Gore godinama to uporno najavljivali.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova su isticali da su još 2014. godine vlade Crne Gore i Kosova u Prištini potpisale sporazum o izgradnji graničnog prelaza Kotlovi – Kućište.

Čak se i zvanično saopštavalo da je ovaj sporazum naredne godine stupio na snagu i da su tada formirane ekspertske komisije za njegovo sprovođenje. Povezivanje Murine i Peći preko Čakora ostalo je, ipak, mrtvo slovo na papiru.

Ostalo je nejasno zbog čega je onda  još 2011. godine, uz postavljanje signalizacije, izvršena rekonstrukcija puta na crnogorskoj teritoriji?

Da se radi o opravdanoj inicijativi potvrdio je i predsjednik Mjesne zajednice Murino Branislav Otašević, ističući da se ovaj put potpuno neopravdano više od dvije decenije drži u blokadi.

,,Narod ovoga kraja je vjekovima bio prirodno upućen prema Metohijskoj ravnici. Zato je putem preko Čakora cirkulisao veliki broj ljudi. Nama je Peć tri puta po kilometraži bliža od Podgorice. Međutim, posljednji ratovi su prekinuli tu prirodnu vezu i stavili nam rampu”, kaže Otašević.

On dodaje da je krajnje vrijeme da se ta rampa podigne kako bi ovaj put, koji je zvanično pušten u promet još daleke 1925. godine, ponovo profunkcionisao.

,,Taj put je oduvijek bio razvojna žila kucavica ovog kraja i konačno se mora shvatiti da treba da se uklone administrativne barijere koje ga čine neupotrebljivim”, smatra predsjednik MZ Murino.

I iz Nevladinog udruženja Klub Velika podržavaju inicijativu da se što prije, uz uspostavljanje posebne zaštite za područje Čakora, otvori put koji preko ovog planinskog prevoja vodi ka Peći.

,,Podsjećamo da Klub Velika, kao zavičajno udruženje, koje okuplja Veličane i prijatelje, od osnivanja ukazuje na značajne potencijale ovog dijela Crne Gore i pokreće razne inicijative kako bi se ovi prirodni resursi koristili na održiv način, od čega bi korist imale i lokalna zajednica i naša država. To podrazumijeva i ponovno uspostavljanje saobraćaja prema Peći, gdje bi se granični prelaz postavio tamo gdje su prirodne i istorijske granice. Čakor se ne smije posmatrati samo kao sirovinska baza za eksploataciju šume, već kao područje od izuzetne turističke i svake druge važnosti”, rekao je predstavnik ovog udruženja građana Gojko Knežević.

Koliki je značaj putne infrastrukture za ovaj kraj Crne Gore, pokazalo je otvaranje puta od Podgorice do Gusinja, koji vodi dolinom rijeke Cijevne kroz Albaniju, upravo prošlog ljeta, a koje je odmah dovelo veliki broj turista centralnih i južnih crnogorskih gradova na Plavsko jezero, odnosno u Nacionalni park Prokletije.

Zato se i vjeruje da bi otvaranje puta preko planine Čakor i graničnog prelaza na toj planini, u ljetnjoj sezoni djelovalo isto tako pozitivno na priliv turista sa Kosova i južne Srbije  na područje ovog nacionalnog parka sa svim njegovim ljepotama.

Da to što je ponovo pokrenuta inicijativa ne znači i da će nešto od toga biti, govori i podatak da je istovjetnu inicijativu za otvaranje graničnog prelaza Čakor, i rekonstrukcije puta preko te planine do Peći, pokrenula i Vlada Duška Markovića 2018. godine, kada su se zbratimili gradovi Peć i Gusinje.

I tada se moglo čuti mnogo argumenata koji idu u prilog otvaranju novog graničnog prelaza i zbližavanju Kosova i Crne Gore.

U to vrijeme se, takođe, pričalo što i danas, da je moguće probiti tunel ispod Kule kod Rožaja u dužini od sedam i po kilometara, koji bi potpuno taj crnogorski grad približio Peći.

Nove okolnosti su samo što Vlada Dritana Abazovića podržava inicijativu Otvoreni Balkan. U okviru nje nezamislivo je da se ne otvaraju novi granični prolazi, ili makar oni iz vremena bivše Jugoslavije.

U tom svjetlu bi odgovor na pitanje da li je izvjesno otvaranje graničnog prelaza Čakor mogao biti pozitivan. Nema potrebe za čekanjem, samo je potrebno preći sa riječi na djela, ako se stvarno vodi briga o razvoju sjevera. Ali kod nas to nekako ide teško i sporo.

                                                                                                   Tufik SOFTIĆ