Povežite se sa nama

OKO NAS

PUT MURINO – ČAKOR – PEĆ: Čekajući  vlasti

Objavljeno prije

na

Već punih dvadeset tri godine put preko planinskog prevoja Čakor, koji vodi od Murine do Peći zatvoren je za saobraćaj. Lokalne vlasti Plava ponovo su Vladi uputile incijativu da se put otvori. Odgovora – nema

 

Može li se u skorije vrijeme očekivati otvaranje graničnog prelaza između Crne Gore i Kosova na planini Čakor, na putu kojim bi Plav i Murino, kao i čitavo Gornje Polimlje, sa gradom Peć bili povezani na manje od šezdeset kilometara?

Tu inicijativu je nedavno predsjednik Opštine Plav, Nihad Canović, ponovo aktuelizovao prilikom susreta predsjednika sjevernih crnogorskih opština sa premijerom Dritanom Abazovićem i jednim brojem ministara, na kojem je razgovarano o potencijalima za razvoj sjevera Crne Gore.

Canović je izjavio da je na sastanku iz više razloga insistirao da Vlada da maksimalan doprinos da se ova saobraćajnica što prije stavi u potpunu funkciju.

,,Ja sam na sastanku sa premijerom Abazovićem ponovo stavio do znanja da što prije treba uspostaviti granični prelaz na putu koji od Čakora vodi ka Peći i to na samoj granici između Crne Gore i Kosova. Istakao sam da je to od velike važnosti za čitavu Crnu Goru radi efikasnije razmjene dobara i lakše cirkulacije, ne samo lokalnog stanovništva, nego i brojnih turista koji izražavaju želju da posjete ove prostore”, rekao je Canović.

On je izrazio nadu da su u Vladi, kako dodaje,  ,,na pravi način razumjeli ovu inicijativu i da će ona ubrzo biti pretočena u djelo, s obzirom na to da ima veliki razvojni značaj”.

Već punih dvadeset tri godine put preko planinskog prevoja Čakor, koji vodi od Murine do Peći zatvoren je za saobraćaj. Starije generacije se prisjećaju da je poslije Drugog svjetskog rata to bila najbliža veza sa Kosovom i južnom Srbijom, sve do izgradnje puta preko Kule.

Čakor je dugo bio najfrekventnija saobraćajnica uprkos činjenici da se prevoj nalazi na nadmosrkoj visini od preko hiljadu i osamsto metara.

Onda su uslijedila ratna dešavanja i put preko Čakora je 1999. godine zatvorio KFOR. Ponovno otvaranje nije uslijedilo ni do današnjih dana, iako su za tako nešto podnošene brojne inicijative sa različitih adresa.

Na putu koji je napravljen prije stotinu godina, granični prelaz nije još uvijek uspostavljen, iako su iz Vlade Crne Gore godinama to uporno najavljivali.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova su isticali da su još 2014. godine vlade Crne Gore i Kosova u Prištini potpisale sporazum o izgradnji graničnog prelaza Kotlovi – Kućište.

Čak se i zvanično saopštavalo da je ovaj sporazum naredne godine stupio na snagu i da su tada formirane ekspertske komisije za njegovo sprovođenje. Povezivanje Murine i Peći preko Čakora ostalo je, ipak, mrtvo slovo na papiru.

Ostalo je nejasno zbog čega je onda  još 2011. godine, uz postavljanje signalizacije, izvršena rekonstrukcija puta na crnogorskoj teritoriji?

Da se radi o opravdanoj inicijativi potvrdio je i predsjednik Mjesne zajednice Murino Branislav Otašević, ističući da se ovaj put potpuno neopravdano više od dvije decenije drži u blokadi.

,,Narod ovoga kraja je vjekovima bio prirodno upućen prema Metohijskoj ravnici. Zato je putem preko Čakora cirkulisao veliki broj ljudi. Nama je Peć tri puta po kilometraži bliža od Podgorice. Međutim, posljednji ratovi su prekinuli tu prirodnu vezu i stavili nam rampu”, kaže Otašević.

On dodaje da je krajnje vrijeme da se ta rampa podigne kako bi ovaj put, koji je zvanično pušten u promet još daleke 1925. godine, ponovo profunkcionisao.

,,Taj put je oduvijek bio razvojna žila kucavica ovog kraja i konačno se mora shvatiti da treba da se uklone administrativne barijere koje ga čine neupotrebljivim”, smatra predsjednik MZ Murino.

I iz Nevladinog udruženja Klub Velika podržavaju inicijativu da se što prije, uz uspostavljanje posebne zaštite za područje Čakora, otvori put koji preko ovog planinskog prevoja vodi ka Peći.

,,Podsjećamo da Klub Velika, kao zavičajno udruženje, koje okuplja Veličane i prijatelje, od osnivanja ukazuje na značajne potencijale ovog dijela Crne Gore i pokreće razne inicijative kako bi se ovi prirodni resursi koristili na održiv način, od čega bi korist imale i lokalna zajednica i naša država. To podrazumijeva i ponovno uspostavljanje saobraćaja prema Peći, gdje bi se granični prelaz postavio tamo gdje su prirodne i istorijske granice. Čakor se ne smije posmatrati samo kao sirovinska baza za eksploataciju šume, već kao područje od izuzetne turističke i svake druge važnosti”, rekao je predstavnik ovog udruženja građana Gojko Knežević.

Koliki je značaj putne infrastrukture za ovaj kraj Crne Gore, pokazalo je otvaranje puta od Podgorice do Gusinja, koji vodi dolinom rijeke Cijevne kroz Albaniju, upravo prošlog ljeta, a koje je odmah dovelo veliki broj turista centralnih i južnih crnogorskih gradova na Plavsko jezero, odnosno u Nacionalni park Prokletije.

Zato se i vjeruje da bi otvaranje puta preko planine Čakor i graničnog prelaza na toj planini, u ljetnjoj sezoni djelovalo isto tako pozitivno na priliv turista sa Kosova i južne Srbije  na područje ovog nacionalnog parka sa svim njegovim ljepotama.

Da to što je ponovo pokrenuta inicijativa ne znači i da će nešto od toga biti, govori i podatak da je istovjetnu inicijativu za otvaranje graničnog prelaza Čakor, i rekonstrukcije puta preko te planine do Peći, pokrenula i Vlada Duška Markovića 2018. godine, kada su se zbratimili gradovi Peć i Gusinje.

I tada se moglo čuti mnogo argumenata koji idu u prilog otvaranju novog graničnog prelaza i zbližavanju Kosova i Crne Gore.

U to vrijeme se, takođe, pričalo što i danas, da je moguće probiti tunel ispod Kule kod Rožaja u dužini od sedam i po kilometara, koji bi potpuno taj crnogorski grad približio Peći.

Nove okolnosti su samo što Vlada Dritana Abazovića podržava inicijativu Otvoreni Balkan. U okviru nje nezamislivo je da se ne otvaraju novi granični prolazi, ili makar oni iz vremena bivše Jugoslavije.

U tom svjetlu bi odgovor na pitanje da li je izvjesno otvaranje graničnog prelaza Čakor mogao biti pozitivan. Nema potrebe za čekanjem, samo je potrebno preći sa riječi na djela, ako se stvarno vodi briga o razvoju sjevera. Ali kod nas to nekako ide teško i sporo.

                                                                                                   Tufik SOFTIĆ 

Komentari

Izdvojeno

SLUČAJ MALE HIROELEKTRANE BISTRICA: Opet pred institucijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) podnijeta je krivična prijava protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica, a podnio ju je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica

 

 

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica podnio je protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica.

Iz kabineta Koprivice su ponovili, ono što javnost odavno zna, da je Đukanović omogućio svom sinu Blažu da zaključi ugovor sa Vladom na čijem je bio čelu.

Precizirali su da je time Đukanović teže povrijedio odredbe člana 14 Zakona o sprječavanju korupcije. Tim članom je propisano da organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju ne može da zaključi ugovor sa privrednim društvom ili drugim pravnim licem u kojem javni funkcioner i s njim povezano lice ima privatni interes.

Ipak, institucije do sada nijesu tako tumačile odredbe zakona. Raniji saziv Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) donio je rješenje u kom se navodi da Milo Đukanović nije bio u konfliktu interesa kada je kao predsjednik vlade u oktobru 2016. godine potpisao odluku o koncesiji za malu elektranu firmi BB Hidro, čiji je suvlasnik njegov sin Blažo. ASK je tada tvrdio da Đukanović kao predsjednik Vlade nije odlučivao već je samo potpisao odluku, a da su odlučivali drugi niži organi Vlade!

ASK je 2019. odbio zahtjev Organizacije KOD da ispita mogući konflikt interesa u slučaju Prokletije kada je Vlada, kojom je predsjedavao Milo Đukanović, 2015. godine posao izrade Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka Prokletije dodijelila Republičkom zavodu za urbanizam i projektovanje. Vlasnik RZUP-a je brat tadašnjeg premijera Aco Đukanović, a podizvođač je bila firma Capital invest, tada u vlasništvu Mila Đukanovića.

I dok se na jednoj strani pokušava procesuirati očigledna korupcija, na drugoj vlasnici malih hidroelektrana traže pravdu preko sudova. Sudski sporovi su otpočeli nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića u decembru 2020. raskinula ugovore za gradnju malih HE, kao primjer početka borbe protiv korupcije. Većina  malih HE su povezani sa DPS-om, najviše sa bivšim premijerom, predsjednikom i počasnim predsjednikom te partije Đukanovićem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPILOG SLUČAJA SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U PODGORIČKOJ GIMNAZIJI: I – ništa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Ministarstva prosvjete,nauke i inovacija, podnijetu protiv profesora podgoričke gimnazije R.Č. zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, jer prijavljeno djelo nije bilo krivično djelo u vrijeme izvršenja. Istovremeno, smijenjena direktorica Gimnazije postala je savjetnica predsjednika parlamenta

 

 

Podgoričko Osnovno tužilaštvo je protekle sedmice odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg profesora podgoričke Gimnazije Radomana Čečovića jer seksualno uznemiravanje, u vrijeme kada je slao uznemirujuće poruke bivšoj učenici, nije bilo propisano kao krivično djelo.

„Istovremeno,tužilac je po službenoj dužnosti cijenio i eventualno postojanje krivičnog djela proganjanje,ali je utvrđeno da je za to djelo  nastupila zastarelost krivičnog gonjenja i prije podnošenja krivične prijave, odnosno prije nego što je događaj prijavljen“, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Samo nekoliko dana ranije objavljeno je da je smijenjena direktorica Gimnazije  Biljana Vučurović, izabrana za savjetnicu predsjednika parlamenta Andrije Mandića. To je, sve u svemu,  epilog slučaja koji je krajem prošle godine uznemirio javnost, nakon što je objavljeno svjedočenje bivše učenice Gimnazije Sare Vujisić. Ona je optužila svog bivšeg profesora jezika Čečovića za seksualno uznemiravanje, a direktoricu Vučurović za neadekvatnu reakciju nakon što ju je sa tim upoznala. Bivša direktorica kaznila je profesora sa 30 odsto od plate i potrudila se da slučaj prođe ispod radara javnosti ili nadležnih institucija.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) krajem novembra 2024. objavio je tekst u kojem, pored ostalog, navode i slučaj nastavnika R.Č. koji je 2021. godine svojoj dojučerašnjoj učenici slao nedolične poruke, a direktorica gimnazije BIljana Vučurović ga je tada sankcionisala novčano. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPN)) je nakon objavljivanja istraživanja CIN-CG, iniciralo više inspekcijskih nadzora u Gimnaziji. Prosvjetna inspekcija je predložila razrješenje Vučurović, o čemu je potom odluku donijela i ministarka Anđela Jakšić Stojanović. Ministarstvo prosvjete,nauke i inovacija, na čelu sa Jakšić Stojanović, podnijelo je krivičnu prijavu protiv profesora Čečovića, a po preporuci prosvjetne inspekcije smijenjena  je Biljana Vučurović sa mjesta direktorice

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVA JOŠ BEZ RJEŠENJA ZA DUGOVANJA VEKTRE JAKIĆ I VEKTRE NORD: Iza Brkovićeve imperije ostali radnički jad i čemer

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivši radnici u firmama Dragana Brkovića još čekaju da država ponudi rješenje za višemilonaska  potraživanja po osnovu zarada i doprinosa. Nakon  kraha poslovnog carstva Brkovića završili su  na evidenciji ZZZ, a  preostalo im je jedino,  da na svoju muku podsjete, sporadičnim protestima i apelima Vladi

 

 

Vlast, ni nakon 2020. godine, nije napravila nikakav napor da ispravi bar dio nepravde prema bivšim radnicima preduzeća u okviru propale poslovne imperije Dragana Brkovića. Vijeće Višeg suda u Podgorici,  polovinom prošle godine,  potvrdilo je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana Brkovića, kao i Milića Popovića, za produžena krivična djela zloupotrebe ovlašćenja u privredi i zloupotrebu ovlašćenja u privredi putem pomaganja, te krivična djela pranje novca i pranje novca putem pomaganja.

Kako su bivši radnici njegovih preduzeća u Pljevljima i Kolašinu kazali Monitoru, država ne pokazuje volju da iznađe rješenja kojim bi višemilionski dugovi po osnovu zarada i doprinosa bili bar djelimično izmireni. Podsjećaju da je decenijama iza Brkovića stajala država i da su „nasjeli na mnoga ranija obećanja koja su dolazila od predstavnika vlasti“. Bivši  radnici „Vektre Jakić“” i firmi nastalih  iz te kompanije  sve što mogu je da, s vremena na vrijeme, protestuju, apluju  i mole državu za pomoć.

Bivši radnici  kompanije „Vektra Jakić“ , njih oko 50-ak, početkom marta, na sat, blokirali su magistralni put Pljevlja-Prijepolje, još jednom podsjećajući vlast  da godinama ne mogu da naplate zaostala potraživanja. Najavili su radikalizaciju protesta ukoliko od Vlade ne dobiju obećanje da će im isplatiti zaostala dugovanja.Za Monitor podsjećaju da je Brković radnicima ostao dužan od 15 do 20 zarada, a da doprinosi nisu uplaćivani od dvije do pet godina. Imaju informaciju da su ukupna dugovanja bivšim radnicima od 2017. do 2023. godine oko 1,2 miliona eura.

„Ovdje smo se danas okupili jer nas je Brković sve prevario, a milionske dugove ostavio državi. Dobio je kredit od Abu Dabi fonda koji će morati država da vraća. Pozivam premijera Milojka Spajića da se uključi u rješavanje problema i isplati zaostala dugovanja radnicima. Nas ništa drugo ne interesuje nego samo naše zarade koje čekamo godinama “, poručili su.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo