U 19 osnovnih škola više je od 20 odsto đaka nagrađenih diplomom Luča. U Rožajama – u dvije gradske osnovne škole Luču je dobilo 30 i 31 odsto učenika – gotovo svaki treći učenik. Tako je i u nikšićkoj OŠ Ratko Žarić. U Podgorici lučonoša je najviše u osnovnim školama Sutjeska i Milorad Musa Burzan – između 24 i 25 odsto. Prema posljednjim rezultatima PISA testiranja (iz 2018. godine), skoro polovina naših učenika nije imala ni minimalni nivo znanja na testu
Ovu školsku godinu sa diplomom Luča završilo je 1.079 polumaturanata i 942 maturanta, pokazuju podaci Ministarstva prosvjete. Da nema PISA testiranja, nekoga bi ovi rezultati mogli zavarati i ubijediti u superiornost crnogorskog obrazovnog sistema. Njemu je reforma, kako tvrde sagovornice Monitora, prijeko potrebna.
Broj učenika koji završe osnovnu ili srednju školu sa diplomom Luča, posljednjih godina se razlikuje u par procenata. Ove godine, kako su Monitoru kazali iz Ministarstva prosvjete, u 19 osnovnih škola više je od 20 odsto nagrađenih đaka. Najviše ih je u Rožajama – u dvije gradske osnovne škole Luču je dobilo 30 i 31 odsto učenika, dakle – gotovo svaki treći učenik, što je slučaj i s nikšićkom OŠ Ratko Žarić. U Podgorici lučonoša je najviše u osnovnim školama Sutjeska i Milorad Musa Burzan – između 24 i 25 odsto.
„Broj učenika sa diplomom Luča i rezultati na PISA testiranjima stoje u ozbiljnom disbalansu. Reklo bi se po broju lučonoša da će naši učenici briljirati na testiranjima, međunarodnim takmičenjima ili prijemnim ispitima, ali praksa je to demantovala. Očigledno je da mnogo manji broj od prikazanog zaslužuje ovo priznanje, a da ga većina učenika na kraju dobije, jer od početka školovanja imaju ambiciozne roditelje koji vrše pritisak, i na njih, i na nastavno osoblje. Mnogi nastavnici pridonose hiperprodukciji diploma na način što ne žele da budu baš oni ti koji će ‘pokvariti’ Luču”, kaže za Monitor profesorica filozofije i članica Udruženja profesora filozofije Crne Gore Nela Dabanović.
Ona upozorava da se tu se otvaraju razna etička pitanja. Ali i da popolava lučonoša ukazuje na neadekvatan način ocjenjivanja – kroz puku interpretaciju. „Reforma obrazovanja je nužna i predstavlja veoma složen proces. Čini se da tu veliki problem predstavljaju kako tehnička nepripremljenost škola za ovakvu vrstu poduhvata, kao i neadekvatna obuka nastavnog kadra”.
Reforme su, prema riječima profesorice filozofije Danijele Žižić u JU SMŠ Ivan Goran Kovačić u Herceg Novom, uglavnom unazađivale obrazovne programe. „Nekonkretni su i vrlo obimni, nekada i nedostižni. Još kad uzmemo u obzir skraćenu i online nastavu, stanje je katastrofalno. Potrebna je veća međupredmetna povezanost i usklađenost, kako bi učenici svoja znanja bolje uvezivali u jedan sistem, koji bi produbio i utemeljio sve što usvoje”, kaže ona za Monitor. Navodi primjer fizioterapeutske škole gdje se predmet Etika u zdravstvu izučava suviše rano, budući da podrazumijeva izvjesna predznanja iz oblasti medicine.
Zablude o obrazovnom sistemu u Crnoj Gori demaskirao je 2020. godine i fijasko na prijemnom za Medicinski fakultet Univerziteta Crne Gore 2020. Tada od 102 kandidata, čak 90 nije položilo ispit.
Prema posljednjim rezultatima PISA testiranja (2018. godine), koje se sprovodi na svake tri godine, a koje uključuje ključne vještine poput čitanja, matematike, nauke i inovativnih oblasti, Crna Gora je, od 79 zemalja učesnica, zauzela 52. mjesto. Tada skoro polovina naših učenika nije imala ni minimalni nivo znanja na testu. Najviša postignuća, koja bi trebalo da postignu nosioci diplome Luča, imalo je iz čitalačke pismenosti 0,8 odsto naših učenika, iz matematike 1,8 odsto, a iz nauke 0,3 odsto. PISA testiranje ove godine završeno je 20. maja. Testirano je 6.000 učenika, a rezultati će biti u decembru 2023.
„Moramo imati na umu da radimo sa ‘Z generacijama’, te moramo ozbiljno revidirati nastavne planove i programe i prilagoditi ih cjelovitom pristupu učenju. Manji broj stručnih predmeta ne znači nužno i manje obrazovanja. Dodavanjem izbornih predmeta, za koje ni ne postoje udžbenici, ne postižemo ništa osim što vještački ‘naduvavamo’ prosjek”, napominje Nela Dabanović.
Forma je, tvrdi direktorica Pedagoškog centra Crne Gore Biljana Maslovarić, nadvladala suštinu. „Odavno se vide problemi u obrazovnom sistemu, ali institucije ne mogu, ne žele ili ne znaju da se sa njima nose. Sve nagrade, počev od Trinaestojulske – kod nas su obesmišljene. Mi nemamo ponavljače, nemamo prijemne ispite na svim fakultetima, a više ne postoje ni srednje ocjene… Zatajile su ustanove koje ovim pitanjima treba da se bave – od Ispitnog centra, preko Zavoda za školstvo, do resornog ministarstva. Nije ovo stanje od juče, srozavanje obrazovanja počelo je 90-ih, a svake je godine sve izraženije”, kaže Biljana Maslovarić.
Ocjena je, ističe ona – produkt odraslih. „Interni i prećutni dogovor između nastavnika i roditelja, koji su napravili začarani krug, u kom jedni insistiraju na peticama, a drugi im mahom podilaze”.
Danijela Žižić upozorava: „Većina učenika izađe iz obrazovnog sistema, a da nije naučila valjano ni da misli, ni da prepozna suštinu. U našem obrazovnom sistemu nema mjesta za logiku, sem kao izabrani predmet, u gimnaziji, za razliku od obrazovnih sistema zemalja iz okruženja i članica EU, gdje je obavezna”.
U Analizi PISA testiranja iz 2015. godine, koju su sastavili UNICEF u Crnoj Gori i tadašnje Ministarstvo prosvjete, konstatuje se da je „proces nastave i učenja u crnogorskim školama u velikom broju slučajeva usmjeren, prije svega, ka nekritičkom usvajanju novih znanja”.
Školarci, upozorava se i u Izvještaju Evropske komisije za Crnu Goru za 2021. godinu, prema brojnim pokazateljima, zaostaju za svojim vršnjacima na međunarodnom nivou. „Pandemija virusa COVID-19 odložila je aktivnosti usmjerene na poboljšanje kvaliteta obrazovanja na osnovu rezultata sa PISA testova iz 2018. godine. Kvalitet obrazovnog sistema i izbor nastavnih programa i planova čine se neadekvatnim”.
„Kada razmišljamo o reformi, treba da imamo u vidu kakvog ćemo mladog čovjeka formirati za deset ili petnaest godina. Ako naša djeca na pitanje kako je bilo u školi, odgovaraju floskulom da su se tamo ‘smorili’, nešto ne radimo kako treba”, kaže Nela Dabanović.
Upozorenja, uz luče, iz godinu u godinu, bujaju.
Andrea JELIĆ
INTERVJU4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
FOKUS4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
HORIZONTI4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice