Povežite se sa nama

Izdvojeno

OPTUŽNICA SDT-a GODINAMA NEMAJU SUDSKI EPILOG: Spora pravda gotova nepravda

Objavljeno prije

na

Procesi traju godinama, kako zbog predugog izviđaja i istraga, tako i zbog čekanja na potvrdu optužnice pred sudovima, a potom i odlaganja sudskih ročišta u nedogled

 

Od oko 260 optužnica koje je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo od 2016. do kraja prošle godine, prema analizi Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), gotovo polovina nema ni prvostepeni sudski epilog. Dvadesetak optužnica još čeka na potvrdu, dok suđenja u više od 100 predmeta traju. Neka i godinama, bez naznaka da bi uskoro mogli stići do presude.

Istovremeno, nakon godina suđenja, nije rijetkost da optužnice rezultiraju oslobađajućim presudama „zbog nedostatka dokaza“, kao u slučajevima Telekom i Carine. Kada su, nedavno, sudska vijeća Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici donijeli prvostepene oslobađajuće presude za Miomira Mugošu (Carine), Olega Obradovića i Miodraga Ivanovića ( Telekom) mnogima je bio problem da se prisjete makar osnovnih detalja afera koje su svojevremeno potresle Crnu Goru. Suđenja su trajala oko četiri godine, što nije neobično kada su u pitanju predmeti po optužnicama SDT-a. Odgovornosti ni sudija, ni tužilaca – nema.

Da je neodgovornost jedan od glavnih razloga neefikasnosti crnogorskog pravosuđa, ocjenjuje i bivši sudija i član Sudskog savjeta ispred Udruženja pravnika Stanko Marić.

,,Brojni su razlozi zbog kojih je pravda teško dostupna pred crnogorskim sudovima, i zbog kojih postupci pred sudom neprimjereno dugo traju. Jedan od bitnih je izostanak odgovornosti i profesionalizma u veoma dugom vremenu u svim institucijama sistema, pa i u sudskoj vlasti, što ima naročito nesagledive

posljedice na ostvarenje i zaštitu osnovnih Ustavom garantovanih prava i sloboda”, objašnjava on za CIN CG.

Marić, koji je nakon penzionisanja prešao u advokate, precizira i da su analizom određenih pravosnažnih presuda, uočeni brojni problemi poput neravnomjerne opterećenosti sudija, što je takođe jedan od ključnih razloga za preduge postupke: ,,Uz već naglašeno odsustvo potrebne odgovornosti, a danas vidimo – i ozbiljnih sumnji da su se kroz zloupotrebu sudijske funkcije vršila teška krivična djela”.

Marić smatra da je sistem neodgovornosti, kada su u pitanju sudije i predsjednici sudova, institucionalizovan Zakonom o Sudskom savjetu i sudijama.

,,Taj se zakon mora hitno mijenjati, ali i ustanoviti metod za preispitivanje rada svih sudija, sa akcentom na sudije Vrhovnog suda”, upozorava on.

Uvidom u spise nekoliko važnih procesa u Specijalnom odeljenju Višeg suda, vezanih za visoku korupciju, CIN-CG je došao do podataka da ti procesi traju ili su trajali godinama, najprije zbog predugog čekanja na potvrdu optužnice pred sudovima, a potom mahom zbog odlaganja sudskih ročišta u nedogled.

AFERA KOVERTA: Istragu protiv odbjeglog biznismena Duška Kneževića i bivšeg gradonačelnika Podgorice Slavoljuba Stijepovića SDT je započelo u januaru 2019, nakon što je Knežević objelodanio snimak međusobne primopredaje novca koji je korišćen za nezakonito finansiranje predizborne kampanje (2016.), u korist tada vladajuće Demokratske partije socijalista (DPS). Agencija za

sprječavanje korupcije (ASK) zbog toga je kaznila tu partiju maksimalnom novčanom kaznom i naložila joj da vrati nelegalno stečeni novac.

Ali ne i pravosuđe. Umjesto da utvrdi izborne zloupotrebe DPS-a, krajem 2019., SDT je Višem sudu predao optužnicu protiv Kneževića, Stijepovića i još pet osoba optužujući ih za stvaranje kriminalne organizacije, pranje novca i njegovo stavljanje u legalne tokove. Viši sud je, nakon prve kontrole, odbio da potvrdi optužnicu protiv Stijepovića zbog krivičnog djela pranje novca u saizvršilaštvu, dok je optužnica protiv ostalih članova navodne kriminalne organizacije prihvaćena.

Potvrđivanje optužnice protiv Stijepovića trajalo je – dvije godine. Optužnica je odbijena i nakon dopune, pa se SDT obratio Apelacionom sudu. Tamo su uvažili njihove argumente.

,,Zaključak prvostepenog suda da tužilaštvo nije ponudilo dovoljno dokaza da je okrivljeni Stijepović već osnovano sumnjiv je neprihvatljiv, jer se ocjena izvedenih dokaza utvrđuje u kontradiktornom u postupku na glavnom pretresu”, navodi se u obrazloženju odluke Apelacionog suda, u koju je CIN CG imao uvid.

,,Predloženi dokazi u fazi kontrole optužnice cijene se samo po kvantitetu dok se na glavnom pretresu u kontradiktornom postupku prilikom presuđenja dokazi cijene po njihovom kvalitetu,” zaključuje Apelacioni sud.

Optužnica je, potom, potvrđena na trećoj kontroli, a citat Apelacionog suda donekle pomaže u razumijevanju zašto prihvaćene (potvrđene) optužnice na suđenju dovode do oslobađajućih presuda ,,zbog nedostatka dokaza”.

Konačno, pred kraj prošle 2021. godine, objavljeno je da će suđenje optuženima za slučaj Koverta početi ,,uskoro”, pred Sudskim vijećem Evice Durutović. Sutkinja Durutović u međuvremenu je imenovana za sudiju Apelacionog suda, pa će proces voditi drugi sudija. Jednom, kada se steknu uslovi za njegov početak.

Od osam optužnica koje je SDT pod rukovodstvom Milivoja Katnića od 2019. podnijelo protiv Duška Kneževića i njegovih navodnih saradnika u kriminalnim organizacijama koje je formirao, tri još čekaju na potvrdu. A suđenja za potvrđenih pet optužnica još su u pripremnoj fazi.

SLUČAJ BIVŠEG GRADONAČELNIKA BERANA: Kako pravda zna da bude spora pokazuje i slučaj Vuke Golubovića, bivšeg gradonačelnika Berana (2006 – 2014.) i funkcionera DPS-a.

Golubović je, po nalogu SDT-a, uhapšen krajem marta 2017. Tek jedanaest mjeseci kasnije, SDT podiže optužnicu protiv njega, još pet osoba i jednog pravnog lica (DOO Tehnostar) stavljajući im na teret da su Opštinu Berane oštetili za više od pola miliona eura.

Narednih pola godine u Višem sudu odlagana su kontrolna ročišta, uglavnom zbog nedolaska jednog od optuženih. U oktobru 2018. optužnica je iz Višeg suda vraćena na dopunu, da bi konačno bila potvrđena 5. decembra iste godine, kada je predmet dat u rad sudiji Ani Vuković.

Početak suđenja planiran je za april 2019. Uslijedila su brojna odlaganja zbog kojih proces nije počeo duže od godinu dana. Razlozi su različiti: bolest jednog od optuženih, zahtjev odbrane za izuzeće sudskog vijeća, neuredne dostavnice (pozivi za suđenje), neodazivanja optuženih pozivu suda, neuspjeli pokušaji suda da uz pomoć policije obezbijedi prisustvo optuženih…

,,Novi početak” trebalo je da uslijedi 30. septembra 2020. Priča se, međutim, ponovila. Prema evidenciji o zakazanom ročištima u Višem sudu, u koju je CIN CG imao uvid, od aprila 2019. do proljetos bilo je makar 28 zakazanih neodržanih ročišta!

Pošto je i sutkinja Vuković prešla u Apelacioni sud, suđenje će sad, sa novim sudijom, još jednom krenuti iz početka.

PROCES PROTIV BIVŠEG GRADONAČELNIKA BARA: Šta sve mogu biti razlozi za odlaganje ročišta pokazuje i dosadašnji tok suđenja Žarku Pavićeviću, nekadašnjem gradonačelniku Bara. SDT je Pavićevića u aprilu 2017., skupa sa dvoje njegovih saradnika, optužilo da su zloupotrebom položaja 2011. godine u poslovima izgradnje stambeno-poslovnog prostora ošetetili Poštu Crne Gore za 2,25 miliona eura.

Optužnica je potvrđena 15 mjeseci kasnije, u julu 2018, dok je suđenje počelo u decembru te godine. I, kako tako, išlo do narednog juna. Ročište u junu 2019. odloženo je zbog nedolaska optuženog Pavićevića. Njegovi advokati su na glavnom pretresu obavjestili sud da se on nalazi u Spužu, na

izdržavanju ranije dosuđene kazne (takođe zloupotreba službenog položaja). Pošto u sudu nijesu imali tu informaciju na vrijeme, Pavićeviću nije uručen poziv. Ročište je odloženo za 19. jul.

Julsko ročište odloženo je ,,jer nije bilo uslova za održavanje glavnog pretresa”. Nastavak suđenja zakazan je za septembar, kada su pročitani materijalni dokazi predloženi optužnicom. Tada je najavljeno da će na narednom ročištu, zakazanom za 1. novembar, biti pročitan izvještaj vještaka građevinske i ekonomske struke. Ročište je odloženo bez objašnjenja.

Naredno, nije održano ,,zbog opravdanog odsustva” jednog od advokata. A ono sljedeće, posljednje u 2019., zbog nedolaska drugog. Takođe opravdano.

U februaru 2020. opravdano je odsustvovao sudski vještak. Martovsko ročište odloženo je ,,zbog opravdanog izostanka postupajućeg tužioca”. Onda je stigla korona… Suđenje traje.

SLUČAJ PRIMORKA: Pandemija je bila glavni razlog i za veliki broj otkazanih ročišta na suđenju u ,,slučaju Primorka”.

Viši sud je u martu 2019. potvrdio optužnicu SDT-a u predmetu Primorka Bar, kojom se šestočlana grupa, predvođena vlasnikom firme Krizma Nebojšom Boškovićem i bivšim direktorom Nove ljubljanske banke (NLB) Črtomirom Masaričem terete za zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili državni budžet za 6,6 miliona.

Odlaganja su počela ,,tradicionalno”, tako što je u januaru 2020. advokat jednog od optuženih neopravdano izostao sa ročišta. Zbog toga ga je sudija Dragoje Jović kaznio sa 500 eura. Epidemija korone, i to što se Crna Gora našla na ,,crvenoj listi” zbog velikog broja inficiranih, bili su razlog što Masarič nije dolazio iz Slovenije, pa su ročišta odlagana. Od početka godine, nekoliko ročišta je odloženo zbog izostanka optuženog Boškovića.

Od početka suđenja izbrojali smo 33 zakazana neodržana ročišta. Suđenje je u toku.

Ni to što je optuženi u zatvoru, ne mora da znači da će se pojaviti na suđenju.

Suđenju grupi koju SDT optužuje da je, u ljeto 2019, na Cetinju organizovala i izvršila ubistvo Bogdana Milića, odlagano je u drugoj polovini 2020. zato što je jedan od optuženih (Lazar Nedović) bio na bolničkom liječenju, nakon što je pretučen u spuškom zatvoru. Početkom aprila ove godine ročište u

istom predmetu odloženo je zbog izostanka jednog od advokata.

SLUČAJ JADRAN: Ponekad suđenje bude odloženo i zbog odsustva predsjednika sudskog vijeća. Desilo se to i početkom juna, na suđenju optuženima koje SDT tereti da su školskim brodom Jadran pokušali krijumčariti 60 kilograma kokaina. To suđenje traje od 2019. kada je potvrđena optužnica SDT-a.

HAPŠENJE SLUŽBENIKA UPRAVE CARINA: U februaru 2019. SDT je dostavilo Višem sudu u Podgorici optužnicu protiv osam službenika Uprave carina i još dvadesetak fizičkih i dva pravna lica.

Oni se terete za stvaranje kriminalne organizacije i šverc cigara iz Luke Bar kojim su državnu kasu oštetili za 44 miliona eura.

Prema sudskoj evidenciji, od oktobra 2019. godine, sutkinja Ana Vuković zakazala je, pa morala da odloži, makar 32 ročišta. Glavni pretres u ovom slučaju odgađan je i na zahtjev specijalnog tužioca Saše Čađenovića, koji je tražio odlaganje zbog pregovora o priznanju krivice sa dvojicom optuženih. Isti su sudu izjavili da nemaju saznanja da je njihov branilac SDT-u podnio prijedlog za sporazumno

priznaje krivice, dok je jedan od njih bio izričit da ne želi bilo kakav sporazum sa tužilaštvom.

Kako je sutkinja Vuković, u međuvremenu, raspoređena u Apelacioni sud, i ovaj postupak nastaviće drugi sudija. Osim toga, prvooptuženi iz ovog postupka Petar Milutinović, našao se i na popisu osumnjičenih za članstvo u kriminalnoj organizaciji koju je navodno formirao Miloš Medenica a koja se, pored ostalog,

bavila i švercom cigara iz Luke Bar.

PROCES PROTIV NEBOJŠE MEDOJEVIĆA: Optužnica SDT-a protiv predsjednika PzP-a Nebojše Medojevića i desetak aktivista i finansijera Demokratskog fronta zbog navodnog pranja novca tokom predizborne kampanje 2016. godine, podignuta je u novembru 2017. godine, i jedna je od rijetkih koja je ubrzo i potvrđena, pa je suđenje počelo početkom 2018. godine. To međutim nije uticalo na efikasnost postupka, pa je u februaru 2020, nakon dvije godine suđenja, process i dalje bio u fazi čitanja pismenih dokaza tužilaštva. Među njima su bile i potvrde o privremeno oduzetim mobilnim telefonima za petoro optuženih i ugovori o zakupu kuća koje su prema navodima SDT-a korišćene u toku kampanje DF-a pred izbore 2016. godine. Onda je počela pandemija. Ročišta su odlagana u nizu. Posljednje 15. juna ove godine.

Dužina suđenja u Specijalnom odjeljenju Višeg suda pokazalo se, ne zavisi od iznosa učinjene štete za koju SDT tereti optužene. Ali, često, zavisi od broja optuženih članova navodne kriminalne organizacije koja se nađe na optuženičkoj klupi. Po principu: što više optuženih i advokata, to je veća mogućnost da neko od njih izostane sa pretresa.

Pravnici se rado pozivaju na izreku ,,presuđena stvar uzima se kao istina”. A kad nema presude?

Zoran Radulović

 

Komentari

FOKUS

STANJE REDOVNO: Ne vide, ne čuju, tvituju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako o tuđem trošku idete na trke Formule 1u Abu Dabi, kao premijer  Abazović ili, poput predsjednika Đukanovića, novogodišnje praznike provedete u  u švajcarskom mondenskom odmaralištu Sent Moric, makar dijelom u državnom trošku, onda vam i naša svakodnevica može izgledati sasvim prihvatljivo.  Uprkos stvarnosti

 

Sve je u najboljem redu. „Ja ne znam šta se ovdje vanredno dešava”, predočio je, neki dan, premijer Dritan Abazović. ,,Volio bih da me neko ubijedi koji dio crnogorskog sistema ne funkcioniše ili ne pruža one usluge koje je pružao. Ako izuzmemo Ustavni sud…“.

Izjava je došla kao neka vrsta odgovora  na javne kritike  zapadnih partnera. Vrijedi ih ponoviti pošto se nešto slično rijetko može čuti u jeziku diplomatije.

„Od zemlje koja je bila najuspješnija na putu ka EU, Crna Gora sada postaje zemlja problem”, poručila je ministarka vanjskih poslova Slovenije Tanja Fajon. ,,Crna Gora ostaje rak rana EU”, dodala je uz poruku ,,obavezali smo se da ćemo dalje pomagati Crnoj Gori”. Slična upozorenja stigla su i sa one strane Atlantika. ,,Crna Gora je u veoma dubokoj krizi. Blizu je institucionalnog kolapsa kakvog skoro nisam vidio u bilo kojoj zemlji”, saopštio je specijalni izaslanik SAD-a za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar upozoravajući na  ,,mnogo mogućih posljedica” takvog stanja.

Abazović, kazao je, ne osjeća odgovornost . ,,Da kažem da ne osjećam odgovornost zvučaću arogantno, ali da osjećam ono što neki ljudi nameću – ne osjećam. Vlada je završila sve svoje obaveze. Da nisu srušili Vladu i ove obaveze iz evropske agende bile bi završene”, predočio je premijer pomalo zatečenim novinarima. ,,I zašto  bih osjećao odgovornost? Tehnička Vlada radi bolje nego ona koja je bila u punom mandatu”.

Sve je, dakle, u osjećajima. Odnosno, percepciji. Pa ako o tuđem trošku idete na trke Formule 1u Abu Dabi, kao premijer (,,hvala domaćinima što su mi ispunili jedan od dječačkih snova”) ili, poput predsjednika Mila Đukanovića, novogodišnje praznike provedete u luksuznom hotelu Kempinski u švajcarskom mondenskom odmaralištu Sent Moric, makar dijelom u državnom trošku (nije nas udostojio komentara), onda svakodnevica može izgledati sasvim prihvatljivo.  Uprkos stvarnosti.

Nedavno smo iz Instituta za javno zdravlje dobili informaciju – alarmantno upozorenje  – da je dvoje od petoro (40 odsto) djece predškolskog uzrasta u Crnoj Gori nevakcinisano. Ili, da se ograničimo samo na mandat aktuelne (odlazeće, tehničke) Vlade: u 2022. godini vakcinisano je tek svako deseto dijete (11 odsto) rođeno prethodne godine. Vakine su tu, propisi su jasni, nedostajala je snaga države, ako nas već ima toliko koji više vjerujemo Guglu i Tviteru nego ljekarima.

Bez najave, prošlog petka Vlada je odložila početak drugog polugođa školske 22/23. Zvanično, kako bi omogućila bolju zaradu turističkim poslenicima sa sjevera!? Nezvanično, problem je bilo to što tek kupljeno gorivo (mazut) nije dopremljen do školskih kotlarnica, pa bi đake prošlog ponedjeljka dočekale hladne učionice.

Samo je do najupornijih doprla vijest da je Jugopetrol,  tek početkom nedjelje,  distribuirao neophodno gorivo. Alibi je bio mnogo glasniji. ,,Ako nema grijanja u školama, obratite se onima koji su planirali prethodni budžet (za 2022. godinu – prim. Monitora) i koji su zakinuli stavku vezanu za grijanje u školama u Ministarstvu prosvjete”, saopštio je premijer krajem novembra. Isto smo mogli čuti i od njegovih ministara zdravlja i prosvjete Dragloslava Šćekića i Miomira Vojinovića.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRAĐA ŠLJUNKA: Građevinska mafija i dalje jača od države

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dvije godine od zabrane eksploatacije, građevinska mafija se dodatno obogatila, uništila rijeke, a ovog ljeta mještane i turiste zbog krađe šljunka iz Morače očekuju restirkcije vode na Primorju. Državne institucije su nesložne, korumpirane i nemoćne, pa se prijeti vojskom

 

Snimak bagera koji nesmetano kradu i odnose šljunak iz razorene Morače, prikazao je u utorak na TV Vijestima novinar i aktivista Vuk Vujisić. Iz Operativnog tima za borbu protiv nelegalne eksploatacije šljunka i Ministarstva ekologije dobili smo odgovore da oni pokušavaju da to zaustave ali da im loše ide, da je sve to naslijeđen problem iz doba DPS-a, te da građani prijave svaku ovakvu aktivnost…

Od decembra 2020. godine svaki oblik eksploatacije šljunka je zabranjen jer je ugroženo snabdijevanje Regionalnog vodovoda Bolje sestre. No i pored rješenja inspekcija o zabrani eksploatacije šljunka i naredbi o uklanjanju nelegalnih objekata sa državne imovine, građevinske kompanije su nastavile da kradu, a država da žmuri.

Kao rezultat, mamo još uništeniju Moraču, Cijevnu, Taru, Lim i ostale napadnute rijeke, uz dodatne milione koji su se slili na račune građevinskih firmi. Posljedice nerada institucija osjetiće u vidu restrikcija vode ovog ljeta mještani i turisti šest primorskih opština koje se snadbijevaju iz vodovoda Bolje sestre, najavili su iz Regionalnog vodovoda za crnogorsko primorje. Sa nekadašnjih 2.600 litara u sekundi izdašnost izvorišta je tokom posljednjih ljetnih sezona padala na 265 l/s, a ovog ljeta će se dodatno smanjiti.

Regionalni vodovod je građane koštao preko 100 miliona eura, a prema ranijoj računici Centra za zaštitu i proučavanje ptica, pored uništene rijeke i ekosistema, krađom šljunka samo iz Morače izvučeno je 138 miliona eura. Bivši ministar Aleksandar Stijović je kazao da je ta procjena niska, te da je šteta daleko veća. Premijer Dritan Abazović je ove nedjelje izjavio da je biznis u vezi sa nelegalnom eksploatacijom šljunka u posljednjih 10 do 15 godina bio vrijedan „blizu milijardu eura“.

Ogromne pare koje je građevinska mafija zaradila uništavanjem i krađom zajedničkog resursa donijele su joj i enormnu moć. Nakon što su nove vlasti u decembru 2020. godine zabranile  eksploataciju  šljunka, postalo je jasno da bageri koji izvlače milione iz rijeka neće stati sami od sebe. Godinu kasnije, tadašnji ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović javno je progovorio o zvjerskom uništavanju rijeka. Javašluku poluga sistema čudio se i  tadašnji premijer Zdravko Krivokapić koji je ocijenio da policija ne radi svoj posao i da sa reagovanjem kasne po dva sata, namjerno, da bi kamioni prošli: „Zašto se neko od nekoga plaši? Plašite se od lopova? Kada je to bilo u Crnoj Gori?”. Tadašnji potpredsjednik Vlade  Dritan Abazović je izjavio da je „Vlada odlučna da se obračuna sa građevinskom mafijom“.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TUŽILAŠTVO ISPITUJE NAVODNU KORUPCIJU U SUDSKOM SAVJETU: Penzije ili suspenzije?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon što je odluka o penzionisanju sutkinje Svetlane Vujanović poništena kao nezakonita, što je razljutilo resornog ministra, Sudski savjet je penzionisao jednu od donosilaca te odluke sudiju Hasniju Simonović. Ona je odgovorila tvrdnjama o mogućoj korupciji i zloupotrebama među članovima Savjeta

 

Sutkinja Vrhovnog suda Svetlana Vujanović prisilno je penzionisana u avgustu prethodne godine. Tada je odlukom Sudskog savjeta u penziju ispraćeno 23 crnogorskih sudija. Tužilački savjet je, prije gotovo godinu, na isti način smijenio glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića sa još deset njegovih kolega.

I Sudski i Tužilački savjet pozvali su se na Zakon o penzijskom osiguranju, koji propisuje sa koliko godina starosti i radnog staža funkcioner te grane vlasti može u penziju, i na zakone o sudu i tužilaštvima koji propisuje da ovim službenicima prestaje funkcija čim ispune uslove u penziju. Nova vlast je iskoristila ovaj mehanizam kako bi se obračunala sa dijelom tužilaca i sudija bliskih bivšem režimu, odnosno za dovođenje „svježe krvi“.

Međutim, odluke ovih tijela čekaju izjašnjenje Ustavnog suda, s obzirom na to da dio javnosti smatra da je riječ o diskriminatornom odnosu i pogrešnom tumačenju zakona o penzijskom osiguranju. Nezadovoljne sudije i tužioci u svoju odbranu kažu da je riječ o odredbama zakona koje propisuju beneficirani radni staž u pravosuđu, koji funkcioner tog resora mogu koristiti samo ukoliko to oni žele. Drugi sporni dio odluka je što žene, prema ovom tumačenju, u penziju idu sa navršenih 64 godine, kako kaže zakon, dok muškarci mogu da rade dvije godine duže. Ovo je, smatraju, diskriminatoran odnos prema ženama.

Zbog toga je Upravni, a potom i Vrhovni sud, presudio u korist Svetlane Vujanović, supruge bivšeg predsjendika Crne Gore Filipa Vujanovića, i naložio Sudskom savjetu da je vrati u Vrhovni sud. ,,Konačno sam uspjela u sporu i dokazala da je Sudski savjet donio nezakonite odluke kojima je meni i koleginicama oduzeo sudijske funkcije. Svi navodi moje tužbe prepisani su u presudi. Nažalost, Sudski savjet i neodgovorne sudije meni i mojim koleginicama oduzeli su 18 mjeseci prava na rad i obavljanje sudijske funkcije, ali naša pravna borba nije bila uzaludna”, kazala je Vujanović.

Ova odluka je otvorila Pandorinu kutiju u pravosudnom sektoru, zbog koje je u cijeli slučaj uvedeno i državno tužilaštvo.

Nakon što je Vijeće drugostepenog organa, Vrhovnog suda, potvrdilo odluku Upravnog suda da je Vujanović protivzakonito penzionisana, oglasio se ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač. On je obje presude nazvao „skandaloznim“, dok je optužio sutkinju Hasniju Simonović, članicu Vijeća koje je vratilo penzionisanu Vujanović u Vrhovni sud, za konflikt interesa.

,,Vrhovni sud Crne Gore je 14. decembra 2022. godine donio presudu odlučujući o zahtjevu za ispitivanje sudske odluke – presude Upravnog suda Crne Gore. U tom Vijeću, u svojstu sudije izvjestioca, odlučivala je i sutkinja Hasnija Simonović koja je direktno bila zainteresovana za donošenje ovakve presude jer po postojećem zakonu ona stiče uslove za prestanak sudijske funkcije u januaru 2023. godine. Po svim standardima a naročito poštujući načelo nepristrasnosti u radu sudija, sutkinja Simonović nije smjela da bude sudija izvjestilac u konkretnom slučaju, niti da u njemu odlučuje”, naveo je ministar Kovač.

Odlazećem ministru je veliki broj crnogorskih pravnika i relevantnih pravnih organizacija zamjerio na direktnom miješanju u rad pravosuđa. Kovač je, ispred Ministarstva pravde, takođe i član Sudskog savjeta. Ovakve izjave zamjerila mu je i predsjednica Udruženja sudija i bivša sutkinja Vrhovnog suda Hasnija Simonović. Nju je Sudski savjet, na prvoj narednoj sjednici, takođe poslao u penziju. Kovač je bio izuzet iz glasanja.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo