Povežite se sa nama

OKO NAS

PUT ROŽAJE – ŠPILJANI: Radovi bez granica

Objavljeno prije

na

Kompanija Štrabag je rekonstrukciju 20 kilometara puta od Rožaja prema graničnom prelazu Dračenovac  započela  u julu 2020. godine, a rok od dvije godine je više puta probijan. Građani ukazuju da ne mogu ni za hitne slučajeve stići do bolnice u Rožajama

 

Predsjednik opštine Rožaje Raman Husović nedavno je apelovao da se ubrzaju radovi na magistralnom putu od tog grada do graničnog prelaza Dračenovac, koji već duže vrijeme otežavaju saobraćaj i zbog čega trpe i turistička privreda Rožaja i obični građani.

Da li će biti efekta od molbi da se radovi na dvadeset kilometara dugoj dionici privedu kraju, znaće se za nekoliko mjeseci, za kada je, poslije više probijanja rokova, najavljen njihov konačni završetak.

Husović za Monitor kaže da nije pretjerani optimista, ali da je učinio što je do njega. Ukazuje i da je sa ministrom kapitalnih investicija tim povodom imao više sastanaka sa izvođačima, kompanijom „Štrabag“.

„Mi smo zaista oštro reagovali, i oni su u poslednje vrijeme nešto intenzivirali radove, ali ja prosto sumnjam da mogu završiti do kraja godine kako je obećano“ – kaže Husović.

Predsjednik opštine Rožaje objašnjava da najviše trpe turistički kapaciteti, jer je izgubljena praksa da se turisti koji dolaze ovim magistralnim putem iz pravca Srbije, zadržavaju u tom sjevernom gradu.

„Kolike su samo štete turističkih radnika i turističkih kapaciteta koji su odmah pored puta, da ne govorimo o drugim turističkim resursima opštine Rožaje koji su zbog toga prazni“ – kaže Husović.

On je dodao da inače obični građani koji imaju rodbinske veze sa stanovnicima u Srbiji, Sjenici, Tutinu i Novom Pazaru, trpe kako zbog loših saobraćajnih veza, tako i zbog graničnih prelaza.

„Sve to je dovelo do situacije da smo i mi kao rukovodstvo grada, i obični građani veoma revoltirani. Ne samo ovaj put do Špiljana, već i drugi putevi koji vode prema susjednim gradovima u Srbiji, moraju se hitno popravljati i završavati, a granični prelasci makar za stanovnike pograničnih mjesta, maksimalno liberalizovati“ – smatra Husović.

Nezadovoljni su i svi turistički radnici, kako u Rožajama, tako i u drugim gradovima u ovom regionu. Oni objašnjavaju da će ovo biti treća, odnosno četvrta sezona koja trpi zbog radova na magistralnom putu.

Kompanija ,,Štrabag,, je rekonstrukciju 20 kilometara puta od Rožaja prema graničnom prelazu Dračenovac  započela 29. jula 2020. godine, a rok od dvije godine je više puta probijan.

Građani koji žive u mjestima duž trase tog puta više puta su ukazivali da su dovedeni u situaciju da ne mogu ni za hitne slučajeve stići do bolnice u Rožajama.

„Ovo je postalo neizdrživo. Niti možemo prema Rožajama za bilo kakve potrebe, niti prema Novom Pazaru. Ima li ko u ovoj državi da objasni zašto je probijen rok, zašto se radi ovako sporo“ – pitaju stanovnici sela Bać.

U tom velikom selu, odmah duž magistralnog puta, sve je stalo zbog radova. Neke kafane su zatvorene. Ko bi tu pravio pauzu i pio kafu u oblacima prašine.

Trpe i putnici, jer redovni autobusi koji i dalje voze tom dionicom iz pravca Srbije ili iz Crne Gore za Srbiju, kasne i po nekoliko sati, pa je teško predvijedjeti vrijeme njihovih dolazaka na stanice u gradovima kroz koje prolaze.

Vozači malih automobila koji iz Srbije idu za Crnu Goru odavno pribjegavaju putovanju preko Zlatibora i graničnog prelaza Dobrakovo kod Bijelog Polja, zbog čega se osjeća manja frekvencija turista u gradovima na sjeveroistoku.

Direktor Turističke organizacije Berane, Ivan Radević, ističe da trpi i turistička privreda ovog grada, jer veliki broj putnika i turista koji se na putovanju zadržavao u Beranama, sada nastavljaju zaobilazeći ovaj grad.

„Mi smo generalno zadovoljni ljetnjom turističkom sezonom, ali sasvim sigurno možemo konstatovati da bi ona bila još bolja da turisti ne izbjegavaju Ibarsku magistralu zbog radova na dvadeset kilometara dugoj dionici od Rožaja do Špiljana“ – kazao je Radević za Monitor.

Na graničnom prelazu Dračenovac ovog ljeta smanjen je promet putnika i nema većih zadržavanja, potvrdio je i vršilac dužnosti komandira Stanice granične policije Rožaje, Seid Erović.

On je pojasnio da su razlog tome radovi na putu Rožaje – Špiljani, jer  putnici biraju alternativne granične prelaze. Međutim, rekonstrukcija tog puta dovodi i do problema u radu policije na graničnom prelazu Dračenovac.

“Izvođač radova često kida naponske kablove za električnu energiju, kablove kojim se uspostavlja internet veza, što otežava i usložnjava rad na ovom prelazu državne granice”,kaže Erović.

On pojašnjava i da je na graničnom prelazu Dračenovac i dalje najviše putnika iz regiona, Srbije i Makedonije, ali ih ima i iz Njemačke, Švajcarske, Luksemburga i drugih država Zapadne Evrope.To su uglavnom oni kojima je ovaj put najbliži do destinacija, i koji ga ne mogu zaobići kao što to čini većina turista i običnih putnika.

Projekat rekonstrukcije magistrale na dionici Rožeje – Špiljani finansira Vlada Crne Gore preko Uprave za saobraćaj iz sredstava obezbijeđenih iz kredita Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Ugovorena vrijednost radova sa „Štrabagom“ je oko 19 miliona eura, što bi značilo milion eura po svakom kilometru.

Ovi radovi su ugovoreni i započeti u vrijeme bivše  vlasti,  ali je narezumljivo da ni nove državne vlasti ne mogu privoljeti „Štrabag“ da radove privede kraju.

U međuvremenu je na sva zvona objavljeno da je počeo veliki projekat dionice istog magistralnog puta, od Berana do Bijelog Polja, odnosno do Lepenca. Tu je „Bemaks“ već zakopao mašine, i samo na trasi od Berana do Ribarevina, na trideset kilometara, ima pet mjesta gdje se kolovoz odvija jednom trakom, što putovanje između ova dva veća grada na sjeveru čini napornim.

Sve da se radovi od Rožaja do Špiljana završe na jesen, putnike u naredne dvije godine, koliko je rok, čekaju rupe, prašina, i zastoji koji počinju odmah na izlazu iz Berana, u kanjonu Tivran. A pri tome još nisu završeni ni radovi na pristupnom putu od Kolašina do Mateševa i autoputa.

                                                                                                Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

SPORNA SERIJA RTCG: Režiranje istorije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon odbijanja Skupštine krajem godine da uvrsti u dnevni red Rezoluciju o genocidu u Šahovićima,  režiranje istorije i nesuočavanje sa prošlošću nastavljeno je na RTCG.   Emitovanje dokumentarnog serijala Vraneš, zemlja i ljudi na Javnom servisu RTCG izazvalo je burne reakcije

 

 

Emitovanje dokumentarnog serijala Vraneš, zemlja i ljudi na Javnom servisu RTCG izazvalo je burne reakcije.

,,Emitovati tkz. dokumentarni serijal o Vraneškoj dolini (Šahovićima), pod nazivom Vraneš, zemlja i ljudi, a ne pomenuti ljude čijom je nevinom krvlju u monstruoznom genocidu natopljena Vraneška (Šahovićka) zemlja predstavlja grubo falsifikovanje istorije tog kraja, ruganje žrtvama i porodicama žrtava jednog od najstrašnijih mirnodopskih zločina – genocida nad Bošnjacima Šahovića (Vraneške doline), i grubu zloupotrebu javnog servisa koji se finansira novcem svih nas, pa i Bošnjaka u Crnoj Gori, i da budem lična, mojim kao direktne potomkinje šahovićkih Bošnjaka”, reagovala je, između ostalih, poslanica Bošnjačke stranke Kenana Strujić-Harbić uz poziv javnom servisu da hitno obustavi emitovanje ovog serijala.

Iz PEN centra su pozvali Agenciju za sudiovizuelne medijske usluge da zabrani dalje emitovanje serije, koja, kako tvrde, predstavlja klasičnu propagandnu fabrikaciju s ciljem produbljivanja nacionalne i vjerske mržnje i aproprijacije crnogorskoga nasljeđa. ,,Kad se zanemari bizarno neprofesionalna produkcija i to što najveći dio emisije liči na katalog krsnih slava i katastarski popis, s upitnim toponimima za koje su rođeni Vranešani premijerno imali prilike čuti tek u toj emisiji, jedino čemu može poslužiti taj jeftini propagandistički pamflet je promocija teze da je u Vranešu sve srpsko”, saopštili su.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZA I PROTIV KAMENOLOMA U BJELOPOLJSKOM SELU SRĐEVAC: Borba za životnu sredinu ili za monopol   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani više bjelopoljskih sela, duže od godinu, bore se da preduzeće Imperijal ne otvori kamenolom u njihovom kraju. Država ćuti, Opština pere ruke od tog projekta, a koncesionar tvrdi da ima sve dozvole i da se njegovim poslovnim planovima protive samo oni koji nelegalno trguju kamenom

 

 

Za nekoliko desetina mještana bjelopoljskih sela Srđevca, Poda, Bioče i Lozne i ova godina počela je protestima, blokadom magistrale i nepokolebljivim stavom da neće dozvoliti da firma Imperijal izgradi kamenolom blizu njihovih domova.  Od Vlade, po ko zna koji put, traže raskid ugovora s koncesionarom.  Taj projekat je naumio da sprovede Vojislav Smolović, brat predsjednika Opštine Bijelo Polje Petra Smolovića.

Mještani, koji se protive tom projektu, još od kraja 2023. godine, ponavljaju da Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu, urađen za kamenolom, nema veze sa stanjem na terenu. Kažu da je u dokumentu mnogo netačnih podataka, u šta se, tvrde, lako uvjeriti na terenu.

,,Recimo, najbliža kuća je oko 100 metara udaljena od kamenoloma, a ne, kako piše u Elaboratu oko 300 metara. Da su ga spustili još 300 metara, bio bi u centru Srđevca. A ovim kamenolom nije samo zagađen Srđevac, već i Poda, Jagoče, jedan dio Crnče, Štitari, sve je to u opsegu kamenoloma.  Investitor kaže da tu nema vodoizvorišta, da nas nagovara Bemax i još neki pojedinci. Nas interesuje samo zdravlje građana”,poručuju mještani sela na granici bjelopoljske i beranske opštine.

Preduzeće Imperijal je ugovor o koncesiji zaključilo 1. decembra 2020. godine, sa Ministarstvom ekonomije, u tehničkoj Vladi Duška Markovića. Smolovićeva kompanija tako je postala vlasnik koncesionih prava za eksploataciju tehničko-građevinskog kamena na ležištu Poda. Predviđena je eksploatacija površine od 23,42 hektara. Za prvih deset godina planirana je eksploatacija od 27,291 metara  kvadratnih, ili 11 odsto ukupne površine koncesionog ležišta.  Cijeli postupak koji je prethodio potpisivanju koncesionog ugovora vodila je bjelopoljska Opština, odnosno,Sekretarijat za ruralni i održivi razvoj. Mještani tvrde da u taj postupak nije uključivana javnost, pa tako ni  Mjesna zajednica (MZ) Lozna.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

AKCIJA “GENERAL” I MISTERIOZNI BERANAC: Borovnice  i kokain

Objavljeno prije

na

Objavio:

U akciji „General“ slobode je lišeno devet osoba, a među vođama grupe koja se sumnjiči za šverc dvije i po tone kokaina iz Južne Amerike u Australiju, pored Vasa Ulića i Radoja Zvicera, vrlo visoko se kotirao i  neupadljivi i skoro neprimjetni Beranac, Mileta Božović. Božović se u Beranama bavio proizvodnjom borovnice i jabuke, zlatarskim i ugostiteljskim poslovima

 

 

Tek kada je nedavno, u decembru prošle godine,  Specijalno državno tužilaštvo blokiralo imovinu jednog broja   uhapšenih u akciji „General“ koja je izvedena nekoliko mjeseci ranije, Beranci su mogli doznati šta makar od dijela nekretnina u ovom gradu posjeduje njihov sugrađanin Mileta Božović.

U akciji „General“ slobode je lišeno devet osoba, a među vođama grupe koja se sumnjiči za šverc dvije i po tone kokaina iz Južne Amerike u Australiju, pored Vasa Ulića i Radoja Zvicera, vrlo visoko se kotirao i ovaj neupadljivi i skoro neprimjetni Beranac.

Nakon zahtjeva SDT-a da se stavi zabrana raspolaganja, Božović neće moći da raspolaže imovinom u naselju Lužac, kao i nekretninama u gradu.

Privremeno su mu blokirani njiva površine 588 kvadratnih metara i  osam voćnjaka ukupne površine 26.211 kvadratnih metara. Zabrana raspolaganja upisana je i na njegov poslovni prostor 112 kvadratnih metara, zemljište u Lužcu ukupne površine 7.916 kvadratnih metara, kao i na još dva voćnjaka površine 3.313 i 4.603 kvadrata.

Božoviću je blokirana  i  imovina upisana na firmu, ukupne površine 681 kvadrat,  šuma površine 8.950 kvadratnih metara, kao i zemljište od 2.736 metara kvadratnih. Vjeruje se da se  još značajan dio imovine Božovića u ovom sjevernom gradu formalno vodi na druge.

Mediji su  pisali da je ovom Berancu koji se nalazi u pritvoru u Spužu, početkom novembra u  ranim jutranjim satima, oko 4.30, u prigradskom naselju Lužac u Beranama, zapaljena jedna moderna drvena kuća velike vrijednosti.

Već tada se moglo saznati da Božović u ovom naselju na dvije lokacije, nedaleko jedna od druge, ima dvije velike plantaže jabuka i američke borovnice. Božović je u ovom prigradskom naselju napravio prave hacijende. Tu je preko noći nikla velelepna vila,  sa pomoćnim objektom ogromne vrijednosti. Upravo je na ovoj lokaciji policija u akciji „General“ tokom pretresa pronašla veliku količinu satova, zlata i oružja. Nekoliko dana je policija obezbjeđivala ovo mjesto, dok su dovedene specijalne mašine za prekopavanje zemlje i traženje podzemnih bunkera.

Ko je, zapravo, Mileta Božović, za koga veliki broj Beranaca, posebno mlađe generacije, nikada nije čuo?

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo