Povežite se sa nama

FOKUS

IGRE SA SEZONOM: Turizam za političku promociju

Objavljeno prije

3 godine

na

Dok se Vlada hvali turističkom statistikom, za koju stručnjaci decenijama upozoravaju da je nepouzdana, turiste dočekuju aerodromi koji prokišnjavaju, rupe i radovi na priključnoj cesti za autoput i uobičajene ubitačne gužve od Ulcinja pa do na kraj Boke

 

Autobusom do Biogradskog jezera uputili su se protekle sedmice ćlanovi Vlade na tematsku sjednicu o turizmu.

,,Sjednica će biti posvećena dosadašnjim efektima sezone, ali i identifikaciji onih segmenata koje nesumnjivo treba dalje unapređivati”, naveo je premijer Dritan Abazović prije sjednice.

Kako je za unaprijeđenje u toku špica sezone već kasno, na  sjednici se malo čulo o tome. Iznijete su vizije budućnosti, poput one  premijerove da  ,,državu želimo brendirati kao zelenu destinaciju”. Kako tome pomaže to što turiste uz ceste dočekuju deponije i izlivanje kanalizacije u primorskim mjestima, nije razmatrano. Više je bilo riječi o odličnim rezultatima sezone. ,,Ako se dođe do 1,3 milijardi prihoda od turzima, to je u ovim uslovima čudo”, naglasio je Abazović.

Čudo je, prema ministrima i premijeru, svakako već tu. Rekordna sezona i turizam koji nam omogućava „održivost“.

Da to i potvrdi, statistiku je potegao ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović. Istakao je da je u prvih šest mjeseci 2023. godine, po podacima Monstata, u kolektivnom smještaju u Crnoj Gori ostvareno 1,8 miliona noćenja. To je, kako je naveo u Tviter objavi, 37 odsto više nego u 2022. godini, a 18 više nego u 2019. Sve je začinio: ,,Poruka za sve zlonamjerne kritičare jeste da je Crna Gora  na pravom putu”.

Turistički poslenici sa kojima je Monitor razgovarao, govore da se do aprila i moglo govoriti o rekordnoj sezoni ,ali da je kišoviti maj i jun i smanjen dolazak gostiju čak i u julu, raspršio te iluzije. Prema podacima Centralne banke, prihodi od turizma u prvom kvartalu ove godine iznosili su 119 miliona eura i bili su značajno veći od 45 miliona iz prošle i 49 miliona iz 2019.

Vlada zauzeta izborima  i političkim igarama  nije imala vremena da valjanije spremi sezonu. Turiste su dočekali aerodromi koji prokišnjavaju, rupe i radovi na priključnoj cesti za autoput i uobičajene ubitačne gužve od Ulcinja pa do na kraj Boke.

,,Tradicija je političara i finkcionera koje postavlja politika, da svaku turističku sezonu proglašavaju rekordnom. Da stvar bude još gora, mi hronično patimo od nepotpune i neažurne turističke statistike, kako u dijelu turističke ponude, tako i u dijelu turističke tražnje. Brojni turistički stručnjaci i poslenici godinama upozoravaju na ovaj problem, ali se od strane državne administracije ne pojavljuju čak ni namjere, još manje planovi kako se ovo kani riješiti. Sve ostaje na političkoj priči od koje turizam nema mnogo koristi”, izjavio je turizmolog i dekan Fakulteta za biznis i turizam Rade Ratković.

A evo kako to izgleda u praksi. Prema podacima Turističke organizacije Budve, u metropoli crnogorskog turizma, koja ostvari preko 40 odsto noćenja turista u Crnoj Gori, boravi više gostiju nego lani u isto vrijeme. Međutim, do tih podataka se došlo na osnovu slobodne procjene, jer TO Budva nema precizne evidencije o broju ležaja u privatnom smještaju, a kamoli o njihovoj popunjenosti.

,,Dosta problema leži u načinu i metodologiji prikupljanja podataka, odnosno izostanku metodologije. To je situacija koja nam ostavlja prostor za različita tumačenja i onemogućava kvalitetno planiranje”, potvrdila je Ana Tripković-Marković, direktorica Nacionalne turističke organizacije.

Ona je objasnila da lokalne turističke organizacije dostavljaju procjene broja gostiju, ali i procjene neregistrovanog prometa na teritoriji svoje opštine. ,,Mi ne znamo koliko je obim tog neregistrovanog smještaja, pretpostavljamo da je značajan, pa i od toga zavisi ta procjena. Sve to stvara dozu nesigurnosti kod ljudi koji treba da planiraju u turizmu. Nadam se da će se to riješiti i posebno nema razloga da u digitalnom dobu kuburimo sa ovim problemom”, istakla je Tripković Marković.

Prema procjenama vlasnika restorana i radnji sa kojima je Monitor razgovarao u Budvi i Petrovcu, tokom jula bilo je od 15 do 20 odsto manje turista. Identično koliko su oni podigli cijene u odnosu na proteklu sezonu. Pravi špic sezone je otpočeo tek početkom ovog mjeseca i strahuju da će nešto više od 20 dana biti malo da se nadomjesti manjak gostiju prethodna tri mjeseca.

Da je pravi špic počeo, najbolje se vidi po saobraćaju. Tako je 31. jula tunel Sozina od ujutru do podne bio zatvaran čak 12 puta, na po pet do 10 minuta, zbog saobraćajnog zastoja koji se pravi u Sutomoru.

,,Crna Gora je ostrvo. Najjednostavnije je ipak doći do Crne Gore vazdušnim putem  zbog svih izazova koje imamo po pitanju saobraćajne infrastrukture”, izjavila je Aleksandra Gardašević-Slavuljica iz Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma.

Ona je kazala i da je  Crna Gora donedavno bila  dominantno okrenuta regionalnom tržištu: ,,Međutim, shodno našoj strategiji, Crna Gora treba da bude destinacija, i na tome radimo, dominantno okrenuta ka visokoplatežnim tržištima i gostima”.

Slične priče slušamo decenijama, a betonirani gradovi kao što je Budva prekrižani su za elitni turizam, upozoravaju turistički stručnjaci.

Specifičnost ove sezone u metropoli turizma je i što je gradonačelnik Milo Božović u zatvoru. Probleme u opštini kao što je kanalizacija koja se izliva u Petrovcu i Buljarici, sporo se ili nikako rješavaju.

,,Nijesmo našli načina kako da realno privučemo turiste sa novih tržišta i da znamo gdje formiramo masovni, a gdje luksuzni turizam” izjavio je Oleg Filipović, ekonomski analitičar. Ne postoji strategija na nacionalniom nivou,  koja bi nam omogućila razvoj turističke industrije kao jedine u narednom periodu”, smatra on.

Da su Njemci napravili strategiju turizma u Crnoj Gori prije 20 godina, podsjetio je i Miško Rađenović, profesor na Fakultetu za turizam i hotelijerstvo. Kazao je da se njihova projekcija ostvaruje, te da se elitni turizam seli u Boku Kotorsku, a masovni ostaje u ostalim djelovima Crne Gore sa fragmentima elitnog turizma.

U Kotoru je protekle sedmice boravilo 10.000 gostiju, što je pet procenata više nego rekordne 2019. Iz tamošnje turističke organizacije kažu da su svi hoteli popunjeni. ,,Gosti su uglavnom iz Velike Britanije, Francuske, veliki procenat ove sezone je i iz SAD”, izjavio je Jovan Ristić iz TO Kotor.

Iz NTO naglašavaju da hoteli bilježe bolje rezultate, te da povećanje kvaliteta i zvjezdica donosi i rast procenta popunjenosti. Nevolja je što hotela ima malo. ,,Naš ključni problem je stalno rastući gep u strukturi smještajnih kapaciteta, đe hoteli i slični objekti, koji imaju najveći ekonomski impakt, učestvuju sa oko 10 odsto, a komplementarni kapaciteti (sekundarno stanovanje, domaćinstva i drugi nekomercijalni objekti) oko 90 odsto”, navodi profesor Ratković. „Naši najbrojniji gosti, a to nijesu turisti u pravom smislu riječi, su vlasnici sekundarnih stanova i kuća i njihovi uglavnom neevidentirani ‘prijatelji”, ukazuje on.

Dobre strane ove sezone su što je od početka godine zaključno sa 31. Julom, naplaćeno pet i po miliona u državi od boravišne takse. To je 44 odsto više nego prošle godine za isti period.

Na gorepomenutoj sjednici Vlade, direktor Nacionalnih parkova Vladimir Martinović rekao je da je do 23. jula ove godine Nacionalne parkove posjetilo 308.000 turista, što je 61 odsto više u odnosu na isti period prošle godine. Naveo je da je preduzeće prihodovalo preko 1.300.000 eura. ,,Postavlja se pitanje, kada ovo čujemo, je li prije nekoliko godina u toj kompaniji neko nešto radio”, prokomentarisao je premijer Abazović te podatke.

Da je crnogorska ekonomija od svih zemalja Evrope najzavisnija  od turizma potvrdilo je istraživanje World Travel and Tourism Council. Prema tom istraživanju turizam čini 25,5 BDP-a Crne Gore, što čini četvrtinu ukupne  ekonomije. Kad je već tako, valjalo je bolje pripremiti sezonu, a manje se baviti samoreklamerstvom.

Predrag NIKOLIĆ

 

LJETO NA SJEVERU: I dalje samo potencijal

 

Iako se na sjeveru broji rekordna posjećenost turista, mnogo toga nedostaje. Od odgovarajuće naplate boravišnih taksi, do ugostiteljskih kapaciteta i sadržaja

 

Turistička sezona na sjeveru Crne Gore, sudeći po popunjenosti ugostiteljskih kapaciteta na planinama, biće najvjerovatnije rekordna. Da je planinski i seoski turizam šansa za posao uvidjelo je i lokalno stanovništvo, pa je preko noći izgrađeno desetine novih takozvanih ekokatuna, etno objekata ili registrovanih turističkih domaćinstava. No, država i dalje ne radi dovoljno da se rekordna posjećenost valorizuje.

Sagovornici iz svih lokalnih turističkih organizacija u ovom regionu, za Monitor ukazuju na  potrebu daljeg razvijanja ugostiteljskih kapaciteta i brže valorizacije nekih atraktivnih destinacija, koje se prepoznaju tek u poslednjih dvije do tri godine.

U Beranama je Jelovica, kuda prolazi novi regionalni put za Kolašin, ponovo prepoznata od turista novije generacije. Ova planina je šezdesetih godina prošlog vijeka imala svoj imidž koji je nepravedno zaspostavljen tokom posljednjih nekoliko decenija.

„Poslije slabijeg početka zbog loših vremenskih prilika, sezona je sada veoma dobra, pa su sva seoska domaćinstva i eko katuni na planinama na teritoriji naše opštine popunjeni. Ove godine se pokazuje koliko je planinski turizam u porastu, i prava je šteta što sezonu nismo dočekali sa još više novih ugostiteljskih kapaciteta“ – kaže direktor Turističke organizacije Berane, Ivan Radević.  On objašnjava da  Berane trenutno ima ukupno 215 hotelskih kreveta, kao i još 23 kreveta u prijavljenim seoskim domaćinstvima.

„Najveći broj hotelskih kapaciteta je u gradu.  Potrebni su nam  hoteli na planinama, jer strani turisti ne traže kafiće, već netaknutu prirodu, mir i tišinu, ekološku hranu“ – kaže Radević. Prema njegovim riječima, nagli porast planinskog turizma je prošle godine rezultirao sa 12,5 hiljada ostvarenih prijavljenih i registrovanih noćenja, što je u odnosu na 2019. godinu, kada je registrovano 4,5 hiljada hotelskih noćenja, više za 200 odsto. „Ovo će biti vjerovatno rekordna godina po broju noćenja“ – smatra direktor TOB.

On apeluje da se što prije završe radovi na tunelu Klisura koji ovu planinu približava Kolašinu na svega deset minuta. To bi ubrzalo valorizaciju Jelovice kao najvećeg resursa u beranskoj opštini.

Da  na toj planini već  boravi  veliki broj turista, uvjerili smo se posjetom nekima od eko katuna. Vlasnik jednog od takvih ugostiteljskih naselja na Jelovici kazao nam je da je bukiran do kraja sezone, i da ima veliki broj stranih turista.

„Evo, i bez tunela, mi radimo punim kapacitetom.  Ovo je planina koja nudi mnogo turistima u pogledu takozvanog aktivnog odmora. Kombinacija planinarenja, spavanja u modernim drvenim bungalovima, kupanja u bazenu na visini od skoro hiljadu i po metara. Trudimo se da zadovoljimo sve njihove zahtjeve, a opet da imaju privatnost daleko od grada“ – kaže taj ugostitelj.

Na ovoj planini nema potrebe nostiti zalihe vode, jer prirodnih izvora pitke vode ima na svakom koraku. U jednom od njih, pored ovog turističkog naselja, hlade se lubenica i pivo.

Slično je i na drugim planinama oko Berana. To prema riječima direktora lokalne turističke organizacije ,govori da planinski turizam ima veliki potencijal.

„Interesovanje je sve veće, a i naši ljudi to prepoznaju, pa niču brojna privatna turistička naselja, a broj indivudualnih domaćinstava koja se registruju kao turistička ,sve je veći iz godine u godinu“ – kaže direktor Radević.

Direktor TO Plav Eldin Feratović najavljuje da će u tom gradu ubrzo početi da se gradi novi hotel velikih kapaciteta, za koji je Plavljanin koji živi u inostranstvu, opredijelio oko trinaest miliona eura. On kaže da su završene sve administrativne pretpostavke.

“Hotel će se graditi na vrlo atraktivnoj lokaciji, na obali Plavskog jezera. Uz hotel Plavsko jezero, koji je u fazi završnih radova na rekonstrukciji, sljedeće godine ćemo imati unaprijeđene smještaje kapacitete visokog sadržaja” – kaže Feratović za Monitor.

“Mislim da ćemo sa dva hotela, uz već postojeće hotele, hostele, eko naselja i druge privatne ugostiteljske kapacitete, riješiti problem smještajnih kapaciteta u Plavu, koji je do sada bio izražen” – vjeruje Feratović. Cilj je , kaže, da se turistička sezona produži. “Pokušavamo da ostvarimo sve pretpostavke  da sezona u Plavu traje  makar pola godine, ako ne i čitavu godinu“ – kaže Feratović.

Da je problem loše inspekcijeske kontrole svuda izražen, najilustrativnije govori primjer da je lokalna turistička organizacija u Andrijevici u ovoj godini prihodovala svega 169 eura od boravišne takse. To ukazuje na to da nema nikakve kontrole u oblasti prijavljivanja turista i gostiju na teritoriji ove sjeverne opštine.

Direktor Branko Đukić Monitoru je kazao da lokalna uprava mora angažovati turističkog inspektora. „Zarada od boravišne takse u ovoj godini apsolutno ne odgovara onome što možemo vidjeti na ulicama Andrijevice, gdje je prisustvo turista vidljivo i golim okom“ – kaže Đukić.

On kaže da je više puta ukazivao lokalnoj administraciji da se mora zaposliti turistički inspektor. „U Plavu su promijenili inspektora, pa su  prošle godine imali 800 , a ove godine do kraja juna 8000 eura prihoda. Od jednog eura, koliko iznosi boravišna taksa, osamdeset odsto ide lokalnoj turističkoj organizaciji, a dvadeset odsto NTO“ – objašnjava Đukić.

Đukić ulazuje da je najvažnije odredište  turista na području ove  opštine  planinski masiv Komova,  sa velikim brojem privatnih ugostiteljskih naselja, ekokatuna i turističkih domaćinstava. U Parku prirode Komovi prodato je do sada oko 5 hiljada ulaznica.

Da je ljetnji planinski turizam jedna od šansi sjevera, država ne samo da treba da prepozna, već i da obilatije pomogne gradovima sa siromašnim budžetima. Turistički radnici upozoravaju da sjeveru ne treba „betonizacija“ planina, već bolji plan razvoja ugostiteljskih kapaciteta, a da se istovremeno sačuva  nedirnuta priroda. Nju turisti sa zapada sve više traže u ovom dijelu Crne Gore.

                                                                                     Tufik SOFTIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

FOKUS

SVI VUČIĆEVI RECIPROCITETI: Dok ne postanemo pipuni

Objavljeno prije

5 sati

na

10 Jula, 2026

Objavio:

Dok evropski kritičari režima Aleksandra Vučića dobijaju kritike uz povremene vulgarnosti, Crna Gora doživljava cunami optužbi kao da je glavni krivac svih stvarnih i nestvarnih problema u Srbiji. Istog dana kada je donesena rezolucija u Strazburu, gdje se navodi stagniranje Srbije na putu ka EU, Vučić se u dnevniku RTS-a obrušio na Crnu Goru porukom da „na odnose sa Podgoricom utiču dva faktora – licemerje Zapada i antisrpska priroda režima u Crnoj Gori”

 

 

U srijedu je Evropski parlament (EP) usvojio Rezoluciju o Srbiji gdje se navodi stagniranje na putu ka Evropskoj uniji (EU). U oblastima vladavine prava, demokratije i usklađivanja sa evropskom vanjskom i sigurnosnom politikom je došlo do nazadovanja. Istovremeno, Srbija nije dobila otvaranje Klastera 3 – Konkurentnost i inkluzivni rast (osam poglavlja) i pored preporuka Evropske komisije (EK). Protiv su bili Danska, Holandija, Belgija, Švedska, Hrvatska, Bugarska i tri baltičke zemlje. EP je takođe osudio i nedavnu zapaljivu retoriku srbijanskih vlasti protiv pomenutih država.

Dok evropski kritičari režima Aleksandra Vučića dobijaju kritike uz povremene vulgarnosti, Crna Gora doživljava cunami optužbi kao da je glavni krivac svih stvarnih i nestvarnih problema u Srbiji. Istoga dana kada je donesena rezolucija u Strazburu Vučić se u glavnom dnevniku RTS-a obrušio na Crnu Goru porukom da „na odnose sa Podgoricom utiču dva faktora – licemerje Zapada i antisrpska priroda režima u Crnoj Gori”. „Svi koji učestvuju u tom režimu su izrazito antisrpski orijentisani”, reče Vučić i napomenu: „Toliku mržnju kod onih koje su Srbi doveli na vlast nisam video do sada”. Srbijanski predsjednik (koji po Ustavu ima strogo ceremonijalne ovlasti) je zaključio: „Oni mrze Srbe jer im ne daju srpski jezik, trobojku, a sve su to obećavali”. I za Hrvate je imao opasku: „Hoće Srbiju na kolenima, poniženu, žele da rade Srbiji ono što rade Crnoj Gori danas”. Onda je naveo navodnu prognozu MMF-a da će Srbija u narednih pet godina biti prva zemlja u Evropi po stopi rasta i da je već vojna velesila. RTS se nije usudio postaviti nijedno neugodno pitanje.

Ranije, 4. jula, tokom obilaska radova na saobraćajnici u Vojvodini, Vučić je optužio Crnu Goru, tj. vlast da su „poslali hiljade ljudi da dođu na proteste u Beograd i čudom se čudili kada ih je neko zamolio da to ne rade, ne braneći im ulaz dalje u našu zemlju”. Vučić i njegovi nisu ponudili nijedan argument za nevjerovatnu tvrdnju. Predsjednik se osvrnuo i na crnogorsku zabranu ulaska njegovom glavnom propagandisti Draganu Vučićeviću, vlasniku ekstremno žutog Informera i najavio recipročne mjere. Vučićević je javno vrijeđao vlasti nazvavši ih „crnogorskom stokom”, „antisrbima” i „ustašama gorim od hrvatskih ustaša”. Povod je bio vraćanje iz Tivta aviona s 87 aktivista vladajuće Srpske napredne stranke (SNS), od kojih su mnogi prepoznati od nevladinog sektora, medija i opozicije u Srbiji kao batinaši i kriminalci u službi režima. Njihov dolazak se poklopio s održavanjem Samita EU – Zapadni Balkan u Tivtu. Policija je vratila avion iz „bezbjednosnih razloga”. Vučić se nije izvinio, negiravši da je znao za let i pravdajući da je navodno neko iz njegovog okruženja na svoju ruku poslao te ljude da ga podrže. Vučićević je tvrdio, suprotno dokazima, da je u avionu bilo „žene i djece”.

Isti dan kada je vraćen avion, svi crnogorski državljani koji su namjeravali ući u Srbiju su držani satima na granici, uključujuči i đačke ekskurzije. Tada je vraćen s granice funkcioner opozicione URE Blažo Rađenović pod izgovorom „zaštite bezbednosti Republike Srbije i njenih građana”. Prije ovog događaja iz Srbije je vraćeno nekoliko crnogorskih građana pod istim izgovorom. Bivša protpredsjednica Vlade Jovana Marović je u avgustu 2023. vraćena iz Beograda. Predsjednik Jakov Milatović je osudio postupak. Dan poslije je cinično reagovao Vučić rekavši da se „obično ne meša u odluke nadležnih državnih organa”. Predsjednik je „ipak zamolio” (izraz koji stalno koristi u komunikacijama) da „MUP i BIA svaki put bivšim ministrima iz Vlade Crne Gore kada dolaze da obavljaju protivpravne radnje, recimo, da zauzimaju auto-puteve u Beogradu, da ih svaki put pustimo”. Jovana Mrović se zahvalila Vučiću što je od nje napravio heroinu uz poruku da neće putovati u Srbiju dok je on na vlasti. Svetozar Marović kao pravosnažno presuđeni šef organizovane kriminalne grupe (OKG), koja je Budvu i Crnu Goru ojadila za stotine miliona eura, slobodno šeta i posluje u Srbiji. Zli jezici tvrde i da navodno ima aktivni angažman u SNS-u kao savjetnik za namještanje izbora. Kao izgovor za neizručenje Marovića, Vučić navodi da je Crna Gora, tj. njegov prijatelj Milo Đukanović priznao Kosovo 2008. To što je Vučić de fakto priznao Kosovo i njegova dokumenta i predao sjever Kosova Albinu Kurtiju i njegovoj policiji, izgleda nema veze.

Prošle godine je u Beogradu, 15. marta, na dan velikog studentskog protesta, priveden od strane tajne službe (BIA) funkcioner DPS-a i poslanik Ivan Vuković. Po deportaciji je dobio zabranu ulaska u Srbiju na godinu dana. Vuković je tvrdio da je u Beogradu bio privatno, ali je istu noć objavio snimak sa protesta. BIA je privela u Beogradu i crnogorskog reditelja Danila Marunovića 27. juna prošle godine. Na izlazu mu je uručeno rješenje o zabrani ulaska na godinu dana. Nedavno su zabranu dobili i Petar Komnenić iz TV Vijesti prilikom napuštanja Beograda i Vuk Maraš, direktor BIRN-a, na presijedanju iz Beograda za Rim. Neformalno se pominje da su na crnoj listi i osnivači i vodeći ljudi Vijesti.

Ove zabrane se pravdaju reciprocitetom uz pozivanje da su ranije imali zabrane propagatori Srpskog sveta Aleksandar Raković, Matija Bećković i još neke osobe u doba Đukanovićeve vladavine. Navodno su te zabrane kasnije ukinite po silasku DPS-a s vlasti.

Kada je u pitanju era DPS-a, valja se podsjetiti podrške Vučićevog režima Đukanovićevoj ujdurmi zvanoj „državni udar” u kojoj je uhapšeno i nekoliko srpskih državljana. Tokom boravka u istražnom zatvoru predstavnici srbijanskog konzulata su tražili od svojih državljana da priznaju učešće u montiranoj aferi, tj. nešto što nisu uradili. Četvorica Srba su podlegli pritisku jer su imali porodice sa malom djecom u Srbiji i izglede dugotrajnog pritvora u Spužu. Potpisali su priznanja da su namjeravali zauzeti golim šakama Skupštinu. Iznuđena priznanja je u Višem sudu ovjerio tadašnji režimski lojalista Boris Savić. Dvoje Srbijanaca, Milan Dušić i Branka Milić su nakon golgote pravosnažno oslobođeni. U to vrijeme Vučić nije pokazivao nikakvu brigu ni za utamničene Srbe niti za Milana Kneževića, lidera Demokratske narodne partije (DNP), koji se smatra prvim Srbinom Crne Gore. Knežević se takođe našao na optuženičkoj klupi montiranog procesa u kome je Srbija aktivno pomagala Đukanoviću da osudi nevine ljude. Knežević će sve to progutati uključujući i dotadašnja pljuvanja upravo Vučićevićevog Informera i drugih tabloida.

Kneževićevo strpljenje se na kraju isplatilo jer su ga Vučić i njegovi tabloidi proglasili za „vođu srpskog naroda u Crnoj Gori”. Andrija Mandić je u međuvremenu otpao kao „izdajnik i neprijatelj srpstva” zajedno s mitropolitom crnogorsko-primorskim Joanikijem koji je podržao studente i osudio pljuvački rječnik protiv oponenata braće Vučić.

Jučerašnja (srijeda) naslovnica Politike je bila posvećena upravo Mandiću sa naslovom Da li Mandić obmanjuje ili će sam biti obmanjen. Uz pitanje: „Zašto smeta srpski jezik u Crnoj Gori”? Dva dana prije toga Mandić se nije pojavio u Beogradu na sastanku predsjednika parlamenata zemalja kandidata za EU, već je tamo poslao sekretara Skupštine Bobana Baćovića. Njegovo odsustvo je mnogima bilo upadljivo.

Srbijanski režim nastoji svim sredstvima prikazati dogovor vlasti i opozicije oko ustavnih promjena u Crnoj Gori pod pokroviteljstvom EU kao mržnju prema Srbima i srpskom jeziku. Glasnuo se i Miloš Vučević, savjetnik predsjednika i formalni lider SNS-a, koga opozicija u Srbiji naziva batlerom porodice Vučić. Ovaj akter brojnih korupcionaških afera je ustavne promjene prikazao kao zabranu srpskog jezika, trobojke i progonom Srba. Vladajuća koalicija je još tokom formiranja prve post-DPS vlade napravila dogovor da stavi na stranu identitetska pitanja koja dijele zemlju i da se fokusira na evropske integracije. I Knežević je bio dio dogovora tada. SNS vlasti su od avgusta 2020. i javno i preko BIA-e (o čemu su Večernje novosti otvoreno pisale) sve činile da potpale identitetske podjele u Crnoj Gori i naude EU integracijama.

Nigdje osim u glavi vučićevskih režimlija ne može se govoriti o reciprocitetu Beograda kada se jedan Vučićević poredi sa Komnenićem, Marašom ili bilo kojim akedemskim građaninom koji na pristojan način iznosi kritike. Crnogorska strana za sada nije zvanično odgovarala kontramjerama. Ipak, maltene neprimjetno je prošla vijest u DAN-u da  Dejan Ljevnaić, koga je Miloš Medenica označio kao domaćina nesuđenih 87 vučićevaca iz aviona za Tivat, više nije strateški direktor Luštica Bay-a. Antena M  je javila da ANB nije dala saglasnost na produžetak boravka Ljevnaića.

Iz diplomatske zajednice se pribojavaju da smirivanje tenzija između dvije bliske zemlje i naroda, u ovom trenutku ne odgovara Beogradu. Anticrnogorska pomama možda može služiti za skretanje pažnje javnosti kod kuće. Ipak teško je vjerovati da će ovakav pristup štancovati nove kneževiće i dajkoviće. Stav Mandića i Mitropolita Joanikija da je EU puno bolja verzija od Ćacilenda, teško se može dovesti u pitanje.

Jovo MARTINOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

SVE PRAZNIJE UČIONICE UPOZORAVAJU: Malo nas je, još manje će nas biti

Objavljeno prije

7 dana

na

4 Jula, 2026

Objavio:

Prema podacima Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija nijedan prvak nije upisan u 98 područnih odjeljenja u Crnoj Gori. Vlada nema odgovor na sve praznije učionice, niti strategiju na demografski alarm koji je svima postao očigledan nakon posljednjeg popisa

 

 

U Šavniku ove godine nema upisanih prvaka, upoznao je javnost  predsjednik Opštine Šavnik Jugoslav Jakić. „Nijedno. To nije statistički podatak. To nije broj u tabeli. To je upozorenje. To je alarm koji bi morao da se čuje mnogo dalje od Šavnika“, kazao je Jakić.

Demografski alarm za ovaj grad, sjever i državu odavno zvoni. Prema podacima Uprave za statistiku – Monstat, već deset godina zaredom Šavnik je opština sa ubjedljivo najmanje rođene djece i najmanjim brojem osnovaca u Crnoj Gori.

Ukupan broj učenika osnovnih škola u tom mjestu za deceniju se skoro prepolovio. Na početku 2025/26. školske godine u klupe šavničkih škola sjeo je svega 71 osnovac. Deset godina ranije bilo je 50 đaka više – 121.

Podaci Monstata o prirodnom kretanju stanovništva pokazali su da je tokom prošle godine u Šavniku rođeno svega šest beba. Rekord u posljednjoj deceniji je svega 15 beba u 2016. godini.

Prema podacima Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija nijedan prvak nije upisan u 98 područnih odjeljenja u Crnoj Gori.

Pored Šavnika i seoskih škola, ne mnogo bolje stanje je u svim manjim opštinama sjevera: Plužine imaju 131 osnovca, Žabljak 217, Gusinje 268, Petnjica 351, Andrijevica 352, Mojkovac 545, Kolašin 559…

I u većim gradovima sjevera primjetan je ovaj problem. U najsjevernijoj opštini Pljevljima u prvom upisnom roku u tamošnjoj Gimnaziju upisano je svega 38 učenika.Naredne školske godine ovu obrazovnu ustanovu pohađaće ukupno 182 učenika. Direktorica Gimnazije Maja Dragašević, za Vijesti je kazala da su brojke nekada bile višestruko veće. „Kada sam prije 23 godine počela da radim u ovoj školi kao profesor matematike, Gimnazija je imala oko 600 učenika”, kazala je Dragašević.

O neravnomjernom razvoju svjedoče i podaci da je od ukupno 69.295 osnovaca u Crnoj Gori, u podgoričkim osnovnim školama nastavu 2025/26. godine pohađalo više od 22.000 učenika, što je skoro trećina od ukupnog broja osnovaca u Crnoj Gori. Nakon glavnog grada, najviše osnovaca pohađa školu u Nikšiću, Baru, Budvi…

Broj učenika odlično pokazuje depopulaciju sjevera koji je između dva popisa 2003–2023. godine izgubio je 39.000 stanovnika, odnosno petinu svoje populacije. Istovremeno, središnji region porastao je za 10,9 odsto, a primorski za 14,2 odsto.

„Posljednjih dana slušam kritike građana zbog stanja školskih objekata. Kažu da su škole stare, dotrajale i da ih je vrijeme pregazilo. I znate šta? U pravu su”, izjavio je predsjednik Opštine Šavnik.

On tvrdi da su se više puta obraćali Ministarstvu prosvjete sa zahtjevom da se ozbiljno pristupi rješavanju problema školskih objekata na području ove opštine. „Tražili smo sastanke, nudili saradnju, ukazivali na stanje na terenu i činjenicu da se sjever Crne Gore ne može razvijati bez ulaganja u obrazovanje. Nažalost, nijesmo naišli na onakav nivo razumijevanja i podrške kakav ovaj problem zaslužuje”, navodi Jakić.

Podsjeća da je Ministarstvo prosvjete saopštilo da se kroz programe unapređenja obrazovne infrastrukture ulažu desetine miliona eura u školske objekte. „Moje pitanje je jednostavno: gdje je u tim planovima Šavnik? Da li djeca iz Šavnika vrijede manje od djece iz većih gradova? Da li roditelji koji žele da ostanu na svojim ognjištima imaju manje pravo na dostojanstvene uslove školovanja svoje djece”, upitao je Jakić.

Vlada nema odgovor na ova pitanja, niti strategiju na demografski alarm koji je svima postao očigledan nakon posljednjeg popisa. Demografski podaci pokazuju da su samo tri crnogorska grada dobitnici tranzicije, Budva, Podgorica i Tivat, dok su svi ostali gradovi gubitnici.

U ove tri opštine broj stanovnika je 2011. bio 191.577 ili skoro 31 odsto ukupnog broja stanovnika Crne Gore. Do 2023. godine broj stanovnika se povećao za 31.616 ili 16 i po odsto na 223.194 stanovnika, što je približno nešto preko 35 odsto ukupnog broja stanovnika Crne Gore, dok je u ostale 22 opštine živjelo skoro 65 odsto ukupnog broja stanovnika Crne Gore.

Umjesto da se rješava problem nereavnomjernog razvoja države i pražnjenja sjevera, iz Vlade je nakon što je popis obznanio zabrinjavajuće podatke, pokrenut megaprojekat gradnje novih stanova u Podgorici – Velje brdo. Planirano je da se izgradi 20.000 stanova, a u dosadašnjim prijavama za buduće stanove je preko 3.000 građana sa sjevera države.

Prema posljednjem popisu stanovništva i domaćinstva iz 2023. glavni grad ima viška stambenog prostora – u Podgorici živi 180.186 stanovnika, a ima 64.140 domaćinstava i 88.431 stanova.

„Planska dokumentacija u Podgorici omogućava 112.679 stanova, prema procjenama imamo više od 20.000 nelegalnih objekata, od kojih najveći broj nije predviđen planskim dokumentima, i da više od 50 odsto domaćinstava u Podgorici ima od tri do pet članova, jasno je da Podgorici i nije potrebna dodatna stambena gradnja, pogotovo ne u predviđenom obimu”, upozorio je ranije predsjednik Strukovne komore arhitekata Crne Gore Novica Mitrović.

Mogućnost zapošljenja i bolji uslovi života prinudila je dio stanovništva sa sjevera da se sele u Podgoricu i na jug države, kao i dobar dio mladih da bolji život traže u inostranstvu. Mladi koji odlaze najčešće su visokokvalifikovani. U Crnoj Gori se za dvije decenije, od 2003. do 2023, broj visokoobrazovanih udvostručio – broj visokoobrazovanih lica povećan je sa 61,8 hiljada u 2003. na 133,9 hiljada u 2023. godini.

Obrazovni bum nije pratilo otvaranje novih radnih mjesta i nuđenje boljih uslova života mladima. Zbog toga je prirodni priraštaj između dva popisa (2003–2023) koji je iznosio 24.828 lica, za više od pola anuliran negativnim migracionim saldom od 13.462 lica.

Odlazak iz zemlje se ubrzava u posljednjih 10 godina. U periodu 2015–2019. iz Crne Gore emigriralo je 8.499 lica, dok je u periodu 2020–2023. taj broj porastao na 15.506, prema podacima Uprave za statistiku. Samo tokom 2023. godine državu je napustilo gotovo 7.000 lica, što predstavlja najveći godišnji emigracioni odliv u novijoj statističkoj evidenciji. Posebno zabrinjava što emigracioni tokovi dominantno obuhvataju mlado i radno sposobno stanovništvo, čime emigracija direktno utiče na fertilitet, tržište rada i dugoročni razvojni potencijal zemlje.

Petina mladih u Crnoj Gori – njih 20,59 odsto, izrazilo je želju da napusti državu zbog loših socijalnih, životnih i ekonomskih standarda i uslova, pokazali su rezultati Studije o mladima iz jugoistočne Evrope 2024. Fondacije „Fridrih Ebert”.

Demograf Miroslav Doderović više puta je upozorio da su glavni razlozi za odlazak mladih nemogućnost da nađu posao u svojoj struci, niska primanja i nizak životni standard. „Pored odlika tržišta rada, čitav niz politika kao što su obrazovna, stambena, poreska politika, politika tržišta rada, nepotizam i korupcija otežavaju položaj mladih i njihovu integraciju u društvu. To posebno važi za mlade, upravo one koji migriraju i one koji treba da budu nosioci pozitivnih demografskih promjena“, izjavio je ranije Doderović.

I dok je mladih sve manje, broj starijeg stanovništva se povećava. Iz Društva statističara i demografa Crne Gore naveli su da se najizraženija strukturna promjena u protekle dvije decenije odnosi na ubrzano starenje stanovništva. U periodu 2006–2026. broj djece uzrasta do 14 godina smanjen je za 10,1 odsto, dok je broj mladih do 29 godina manji za 15,5 odsto, odnosno za oko 40.000 osoba. Istovremeno, broj stanovnika starijih od 65 godina povećan je za 37 odsto, dok je broj osoba starijih od 80 godina gotovo udvostručen, a radni kontigent od 15 do 65 godina smanjen za 1,5 odsto.

Doderović je plastično objasnio da je učešće osoba starijih od 65 godina, prema podacima popisa iz 1971. godine, u Crnoj Gori iznosilo 7,1 odsto, dok su podaci popisa od prije dvije godine pokazali da je njihovo učešće 16,8 odsto.

„Broj živorođenih smanjen je sa 7.531 u 2006. na istorijski minimum od 6.910 u 2025. godini, dok je broj umrlih porastao sa 5.968 na 6.398. Posljedično, prirodni priraštaj smanjen je za gotovo dvije trećine, sa 1.563 na 512 lica godišnje, dok je stopa prirodnog priraštaja opala sa 2,5 odsto na svega 1,0 odsto“, iznijela je podatke Gordana Radojević, predsjednica Društva statističara i demografa Crne Gore.

Predsjednik opštine Šavnik je uputio javnu kritiku koja se odnosi na praznu priču o ravnomjernom razvoju sjevera. Iako je na sjeveru stanje najlošije, ona važi i za cijelu državu. „Ravnomjeran razvoj ne počinje konferencijama, strategijama i lijepim saopštenjima. Počinje tamo gdje dijete sjeda u školsku klupu. A danas u Šavniku nemamo nijedno dijete koje će sjesti u klupu prvog razreda. I zato ovo nije pitanje politike nego pitanje opstanka”, izjavio je Jakić.

Demografski institut iz Vašingtona prije par godina dao je projekcije da će ovaj region do 2050. godine izgubiti deset do dvanaest odsto svog stanovništva.

Demograf Doderović je upozorio da bi do 2050. Crna Gora mogla imati 78.000 stanovnika manje nego na popisu 2011. godine. Dodao je – ukoliko se država ozbiljnije ne upusti u rješavanje problema odliva stanovništva.

Za sada država samo bilježi smanjenje stanovništva, ćuti i prosipa maglu biračima s projektima poput Veljeg brda.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

EU INTEGRACIJE U SJENCI PARTIJSKIH KALKULACIJA: Ustav za pogađanje

Objavljeno prije

2 sedmice

na

27 Juna, 2026

Objavio:

Ukoliko im neko iz Brisela, u međuvremnu, ne zavrne ruku, ovdašnji politički vrhovi ostaće dosljedni odavno uspostavljenoj listi prioriteta: ja, moja partija, pa sve ostalo

 

 

Naši politički prvaci ponašaju se kao da njihov ljetnji raspust uveliko traje. Utihnule su rasprave o (ne)odgovornosti za kašnjenje sa obećanim izmjenama Ustava (Reformska agenda 2024–2027, Vlade Crne Gore). I, na taj način, izgubljenom vremenu i novcu. Zaboravljena je opoziciona „Platforma za prevazilaženje parlamentarne krize u ključnoj fazi procesa evropske integracije“. Ni prošlonedjeljno usvajanje godišnje Rezolucija Evropskog parlamenta o Crnoj Gori nije razbudilo poslanike.

Rijetki koji progovore, pričaju u kontekstu parlamentarnih i lokalnih izbora koji se očekuju u junu naredne godine. EU integracije nalaze se, trenutno, na čekanju.

Živa zgoda za Milana Kneževića. Predsjednik DNP-a koristi zatišje da, bez predaha, javnost zasipa kritikama, ponudama i pikantnim „informacijama“ na račun kolega iz vlasti i opozicije.                                                                                                                                                                                                                                    

Dok su čelnici vladajuće koalicije na državnom nivou, razočarani što se izjalovio plan uvođenja prinudne uprave u Podgorici, sistematizovali dokaze novouspostavljene koalicione saradnje Kneževićeve partije sa DPS, on je premijeru Milojku Spajiću ponudio model obnove partnerstva na državnom nivou. Drsko i, za sada, neprihvatljive uslove. Ali dovoljno intrigantne da se održi medijska priča o njima. Makar zato što ukazuju na mogućnost da je jadikovka vlasti o „neprincipijelnoj i opasnoj“ saradnji DNP sa DPS prilično omeđena različitim interesima na lokalnom nivou. Pa ono što im truni vodu u Podgorici ne smeta kada je u pitanju formiranje i očuvanje lokalnih vlasti južno i sjeverno od Glavnog grada.

„Ajmo da vidimo tog čistunca iz Singapura (misli na premijera Spajića)  da raskine koaliciju sa Bošnjačkom strankom na državnom nivou zbog njihove koalicije sa DPS-om u Bijelom Polju i sa SD i SDP-om u Gusinju, da isključi iz partije odbornika PES iz Budve koji je u koaliciji sa DPS-om, i mi mu dajemo manjinsku podršku i ne vraćamo se u vlast”, ponudio  je Knežević u jednom od svakodnevnih medijskih istupa. Pa podsjetio kako je Ranko Krivokapić, počasni predsjednik SDP, i arhineprijatelj ovdašnjih zastupnika srpskog sveta, savjetnik predsjednika BS Ervina Ibrahimovića u Ministarstvu spoljnih poslova. Ili je, sumnja Knežević, i više od savjetnika. Pa se ponudio da besplatno riješi taj problem.

Knežević je podastro i uslove pod kojima će DNP podržati ustavne promjene. „Spremni smo da podržimo ustavne promjene, ukoliko premijer Spajić inicira ustavne promjene o srpskom jeziku kao službenom, i ukoliko bude otvoren za dijalog i dogovor oko dvojnog državljanstva“, izdiktirao je za Adria televiziju,naglašavajući da on, zapravo, pokušava da Milojka Spajića spasi od samog sebe. „Želim da ga spasim. Jer mi ga je žao. Ali on, ako želi da ostane u bunaru sa DPS, da čuva njihove tekovine, onda neka mu je srećno“, poručio je Knežević.

Milan Knežević očito vješto koristi vakuum nastao nesposobnošću vlasti da obezbijedi neophodnu podršku za poprilično usaglašene izmjene Ustava CG kojima bi on bio upodobljen očekivanjima EU pregovarača u procesu pridruživanja.

Sredinom naredne nedjelje isteći će drugi dogovoreni rok za usvajanje tih izmjena, a one nijesu ni stigle na izjašnjavanje pred poslanike u Skupštini. Podrška dvotrećinske većine trebala je biti najvažniji u nizu koraka koji se moraju napraviti kako bi te izmjene bile zakonite. U proceduri koja zahtijeva više od mjesec dana. Izvjesno, zakasnilo se.

Umjesto rješenja, vlast traži krivca. Umjesto dogovora oko opozicione Platforme, koja je planirana kao ključni korak ka postizanju neophodnog konsenzusa, vlast je od kolega iz opozicije zatražila konsenzus. Svjesna činjenice da je on, koliko nemoguć – toliko i nepotreban. Pošto su opozicioni potpisnici Platforme bili dovoljni za potrebnu većinu.

Trebalo je samo naći kompromis oko njihovih zahtjeva. Koji su, kako se pokazalo prošle nedjelje, u velikoj mjeri podudarni sa primjedbama većine u Evropskom paralmentu. Nekompletan Ustavni sud, problematični zakoni o policiji i ANB-u, sloboda medija sa naglaskom na nepoštovanje pravosnažnih sudskih presuda od strane menadžmenta RTCG, korupcija i kriminal, odsustvo saradnje sa opozicijom…

Rezolucijom se, nimalo slučajno, naglašava da „očuvanje strateškog cilja članstva u EU mora ostati zajednički državni prioritet iznad svih stranačkih promišljanja“. Uz poziv Skupštini i Vladi Crne Gore „da spriječe da identitetska politika skrene pažnju s EU agende, odnosno zategne odnose sa susjedima, starajući se tako da Crna Gora čvrsto zadrži kurs ka EU“.

Vjerovatno slučajno, ali prilično nepromišljeno, nedjelju dana nakon usvajanja dokumenta u kome Evropski parlament iskazuje „duboku zabrinutost“ zbog malignog stranog uplitanja, upirući prstom na Srbiju, Rusiju i Kinu, premijer Spajić se obreo  u Pekingu. Fatajući muštuluk za 13 miliona eura koje su kineske vlasti opredijelile kao pomoć Crnoj Gori.

Može li to biti valjana kompenzacija za gubitak 4,6 miliona eura iz Plana rasta, pošto Crna Gora nije ispunila preuzete obaveze kojima je bila uslovljena isplata novca iz EU fondova?

Izvjestilac EP Marjan Šarec cijeni da se Crna Gora „više ne testira kada je riječ o evropskom izboru, već o sposobnosti da isporuči rezultate“. Odsustvo adekvatnih reakcija iz Podgorice svjedoče da takva ocjena nije neutemeljena. Naprotiv.

Ako se đavo krije u detaljima, onda razloga za brigu imamo na pretek.

Prekompozicija većine u parlamentu Glavnog grada pokazala se kao važnije pitanje od usaglašavanja Ustava sa EU standardima. Vlada je zaboravila da je, prije skoro tri mjeseca, parlamentu dostavila prijedlog ugovora o koncesiji za aerodrome u Podgorici i Tivtu. Priča se kako je razlog što se taj dokument još nije našao na dnevnom redu, naum predsjednika Skupštine Andrije Mandića da, paralelno, od premijera ishoduje rekonstrukciju Vlade u kojoj bi NSD dobila mjesta upražnjena izlaskom DNP uz vladajuće koalicije. Plus, prema tvrdnjama upućenih, potpredsjedničko mjesto za doskorašnju predsjednicu podgoričkog parlamenta Jelenu Borovinić Bojović.

Mandić i Knežević još su u koaliciji. I ni jedan od njih ne djeluje kao neko kome to smeta.

Iz perspektive dijela vlasti koji čine PES i NSD, projekat Velje brdo djeluje važnije od izmjena Ustava ili konačne odluke o koncesiji na tenderu raspisanom krajem prošle decenije. Započeti posao ide dalje, pohvalila se ministarka javnih radova Maida Adžović, već neko vrijeme glavna promoterka ideje koju su  prije dvije godine predstavili Spajić i ministar prostornog planiranja i državne imovine Slaven Radunović. Nakon što su na njemu u Vladi radili „puna dva mjeseca“.

Iako ne postoji nijedan validan dokument koji potvrđuje mogućnost zakonite i ekonomski opravdane gradnje na Veljem brdu, Ministarstvo javnih radova raspisalo je, početkom nedjelje, tender za izradu glavnog projekta i izvođenje dijela radova na Bloku A1 planiranog naselja. Taj „dio“ podrazumijeva izgradnju šest zgrada sa 185 stanova, dvije podzemne garaže, uređenje terena i izgradnju prateće infrastrukture. O kojoj se, makar kada su voda i kanalizacija u pitanju, ne zna ništa. Osim ranije iskazanog nauma da se taj dio projekta finansira iz budžeta Podgorice.

Uz mogućnost da projekat Podgoricu ostavi bez pitke vode, nekima je zasmetao i finansijski aspekt priče o Veljem brdu. Jer bi, po njima, on mogao donijeti  ogromne novčane probleme za Glavni grad, ako ne i cijelu džavu.

„U vjerovatno najglupljem projektu rješavanja stambenog pitanja građana, koji je ikada viđen na prostorima Sunčevog sistema a možda čak i Mliječnog puta, ekipa je uspjela da cijenu izgradnje metra kvadratnog napumpa na nestvarnih 3.394 eura“, konstatuje Miloš Vuković iz Fideliti konsaltinga nakon iščitavanja objavljenog tendera. „Tako je: 185 stanova prosječne površine 77 m2, platićemo 48,4 miliona, što znači da prosječni stan na Veljem brdu košta nevjerovatnih 261.622 eura. Ali to nije sve: stan će država prodavati 77.000 eura (1.000 eura po m2), što znači država po stanu subvencioniše 184.000 eura ili 2.389 eura po kvadratu. Pitanje je samo: ko se sve i koliko ugradio u ovaj projekat”.

Nesporno, priča je mnogo interesantnija od zamornog ispunjavanja EU kriterijuma za pristupanje. A tek slijedi i najavljeni tender za podjelu oglašenih stanova. Treba li onda da nas začudi ako se na priču o ustavnim promjenama i sve ostale plave zastavice vratimo uoči ili nakon narednih izbora? Ukoliko im neko iz Brisela, u međuvremnu, ne zavrne ruku, ovdašnji politički prvaci ostaće dosljedni odavno uspostavljenoj listi prioriteta: ja, moja partija, pa sve ostalo.

Zoran RADULOVIĆ 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo