Povežite se sa nama

FOKUS

IGRE SA SEZONOM: Turizam za političku promociju

Objavljeno prije

na

Dok se Vlada hvali turističkom statistikom, za koju stručnjaci decenijama upozoravaju da je nepouzdana, turiste dočekuju aerodromi koji prokišnjavaju, rupe i radovi na priključnoj cesti za autoput i uobičajene ubitačne gužve od Ulcinja pa do na kraj Boke

 

Autobusom do Biogradskog jezera uputili su se protekle sedmice ćlanovi Vlade na tematsku sjednicu o turizmu.

,,Sjednica će biti posvećena dosadašnjim efektima sezone, ali i identifikaciji onih segmenata koje nesumnjivo treba dalje unapređivati”, naveo je premijer Dritan Abazović prije sjednice.

Kako je za unaprijeđenje u toku špica sezone već kasno, na  sjednici se malo čulo o tome. Iznijete su vizije budućnosti, poput one  premijerove da  ,,državu želimo brendirati kao zelenu destinaciju”. Kako tome pomaže to što turiste uz ceste dočekuju deponije i izlivanje kanalizacije u primorskim mjestima, nije razmatrano. Više je bilo riječi o odličnim rezultatima sezone. ,,Ako se dođe do 1,3 milijardi prihoda od turzima, to je u ovim uslovima čudo”, naglasio je Abazović.

Čudo je, prema ministrima i premijeru, svakako već tu. Rekordna sezona i turizam koji nam omogućava „održivost“.

Da to i potvrdi, statistiku je potegao ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović. Istakao je da je u prvih šest mjeseci 2023. godine, po podacima Monstata, u kolektivnom smještaju u Crnoj Gori ostvareno 1,8 miliona noćenja. To je, kako je naveo u Tviter objavi, 37 odsto više nego u 2022. godini, a 18 više nego u 2019. Sve je začinio: ,,Poruka za sve zlonamjerne kritičare jeste da je Crna Gora  na pravom putu”.

Turistički poslenici sa kojima je Monitor razgovarao, govore da se do aprila i moglo govoriti o rekordnoj sezoni ,ali da je kišoviti maj i jun i smanjen dolazak gostiju čak i u julu, raspršio te iluzije. Prema podacima Centralne banke, prihodi od turizma u prvom kvartalu ove godine iznosili su 119 miliona eura i bili su značajno veći od 45 miliona iz prošle i 49 miliona iz 2019.

Vlada zauzeta izborima  i političkim igarama  nije imala vremena da valjanije spremi sezonu. Turiste su dočekali aerodromi koji prokišnjavaju, rupe i radovi na priključnoj cesti za autoput i uobičajene ubitačne gužve od Ulcinja pa do na kraj Boke.

,,Tradicija je političara i finkcionera koje postavlja politika, da svaku turističku sezonu proglašavaju rekordnom. Da stvar bude još gora, mi hronično patimo od nepotpune i neažurne turističke statistike, kako u dijelu turističke ponude, tako i u dijelu turističke tražnje. Brojni turistički stručnjaci i poslenici godinama upozoravaju na ovaj problem, ali se od strane državne administracije ne pojavljuju čak ni namjere, još manje planovi kako se ovo kani riješiti. Sve ostaje na političkoj priči od koje turizam nema mnogo koristi”, izjavio je turizmolog i dekan Fakulteta za biznis i turizam Rade Ratković.

A evo kako to izgleda u praksi. Prema podacima Turističke organizacije Budve, u metropoli crnogorskog turizma, koja ostvari preko 40 odsto noćenja turista u Crnoj Gori, boravi više gostiju nego lani u isto vrijeme. Međutim, do tih podataka se došlo na osnovu slobodne procjene, jer TO Budva nema precizne evidencije o broju ležaja u privatnom smještaju, a kamoli o njihovoj popunjenosti.

,,Dosta problema leži u načinu i metodologiji prikupljanja podataka, odnosno izostanku metodologije. To je situacija koja nam ostavlja prostor za različita tumačenja i onemogućava kvalitetno planiranje”, potvrdila je Ana Tripković-Marković, direktorica Nacionalne turističke organizacije.

Ona je objasnila da lokalne turističke organizacije dostavljaju procjene broja gostiju, ali i procjene neregistrovanog prometa na teritoriji svoje opštine. ,,Mi ne znamo koliko je obim tog neregistrovanog smještaja, pretpostavljamo da je značajan, pa i od toga zavisi ta procjena. Sve to stvara dozu nesigurnosti kod ljudi koji treba da planiraju u turizmu. Nadam se da će se to riješiti i posebno nema razloga da u digitalnom dobu kuburimo sa ovim problemom”, istakla je Tripković Marković.

Prema procjenama vlasnika restorana i radnji sa kojima je Monitor razgovarao u Budvi i Petrovcu, tokom jula bilo je od 15 do 20 odsto manje turista. Identično koliko su oni podigli cijene u odnosu na proteklu sezonu. Pravi špic sezone je otpočeo tek početkom ovog mjeseca i strahuju da će nešto više od 20 dana biti malo da se nadomjesti manjak gostiju prethodna tri mjeseca.

Da je pravi špic počeo, najbolje se vidi po saobraćaju. Tako je 31. jula tunel Sozina od ujutru do podne bio zatvaran čak 12 puta, na po pet do 10 minuta, zbog saobraćajnog zastoja koji se pravi u Sutomoru.

,,Crna Gora je ostrvo. Najjednostavnije je ipak doći do Crne Gore vazdušnim putem  zbog svih izazova koje imamo po pitanju saobraćajne infrastrukture”, izjavila je Aleksandra Gardašević-Slavuljica iz Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma.

Ona je kazala i da je  Crna Gora donedavno bila  dominantno okrenuta regionalnom tržištu: ,,Međutim, shodno našoj strategiji, Crna Gora treba da bude destinacija, i na tome radimo, dominantno okrenuta ka visokoplatežnim tržištima i gostima”.

Slične priče slušamo decenijama, a betonirani gradovi kao što je Budva prekrižani su za elitni turizam, upozoravaju turistički stručnjaci.

Specifičnost ove sezone u metropoli turizma je i što je gradonačelnik Milo Božović u zatvoru. Probleme u opštini kao što je kanalizacija koja se izliva u Petrovcu i Buljarici, sporo se ili nikako rješavaju.

,,Nijesmo našli načina kako da realno privučemo turiste sa novih tržišta i da znamo gdje formiramo masovni, a gdje luksuzni turizam” izjavio je Oleg Filipović, ekonomski analitičar. Ne postoji strategija na nacionalniom nivou,  koja bi nam omogućila razvoj turističke industrije kao jedine u narednom periodu”, smatra on.

Da su Njemci napravili strategiju turizma u Crnoj Gori prije 20 godina, podsjetio je i Miško Rađenović, profesor na Fakultetu za turizam i hotelijerstvo. Kazao je da se njihova projekcija ostvaruje, te da se elitni turizam seli u Boku Kotorsku, a masovni ostaje u ostalim djelovima Crne Gore sa fragmentima elitnog turizma.

U Kotoru je protekle sedmice boravilo 10.000 gostiju, što je pet procenata više nego rekordne 2019. Iz tamošnje turističke organizacije kažu da su svi hoteli popunjeni. ,,Gosti su uglavnom iz Velike Britanije, Francuske, veliki procenat ove sezone je i iz SAD”, izjavio je Jovan Ristić iz TO Kotor.

Iz NTO naglašavaju da hoteli bilježe bolje rezultate, te da povećanje kvaliteta i zvjezdica donosi i rast procenta popunjenosti. Nevolja je što hotela ima malo. ,,Naš ključni problem je stalno rastući gep u strukturi smještajnih kapaciteta, đe hoteli i slični objekti, koji imaju najveći ekonomski impakt, učestvuju sa oko 10 odsto, a komplementarni kapaciteti (sekundarno stanovanje, domaćinstva i drugi nekomercijalni objekti) oko 90 odsto”, navodi profesor Ratković. „Naši najbrojniji gosti, a to nijesu turisti u pravom smislu riječi, su vlasnici sekundarnih stanova i kuća i njihovi uglavnom neevidentirani ‘prijatelji”, ukazuje on.

Dobre strane ove sezone su što je od početka godine zaključno sa 31. Julom, naplaćeno pet i po miliona u državi od boravišne takse. To je 44 odsto više nego prošle godine za isti period.

Na gorepomenutoj sjednici Vlade, direktor Nacionalnih parkova Vladimir Martinović rekao je da je do 23. jula ove godine Nacionalne parkove posjetilo 308.000 turista, što je 61 odsto više u odnosu na isti period prošle godine. Naveo je da je preduzeće prihodovalo preko 1.300.000 eura. ,,Postavlja se pitanje, kada ovo čujemo, je li prije nekoliko godina u toj kompaniji neko nešto radio”, prokomentarisao je premijer Abazović te podatke.

Da je crnogorska ekonomija od svih zemalja Evrope najzavisnija  od turizma potvrdilo je istraživanje World Travel and Tourism Council. Prema tom istraživanju turizam čini 25,5 BDP-a Crne Gore, što čini četvrtinu ukupne  ekonomije. Kad je već tako, valjalo je bolje pripremiti sezonu, a manje se baviti samoreklamerstvom.

Predrag NIKOLIĆ

 

LJETO NA SJEVERU: I dalje samo potencijal

 

Iako se na sjeveru broji rekordna posjećenost turista, mnogo toga nedostaje. Od odgovarajuće naplate boravišnih taksi, do ugostiteljskih kapaciteta i sadržaja

 

Turistička sezona na sjeveru Crne Gore, sudeći po popunjenosti ugostiteljskih kapaciteta na planinama, biće najvjerovatnije rekordna. Da je planinski i seoski turizam šansa za posao uvidjelo je i lokalno stanovništvo, pa je preko noći izgrađeno desetine novih takozvanih ekokatuna, etno objekata ili registrovanih turističkih domaćinstava. No, država i dalje ne radi dovoljno da se rekordna posjećenost valorizuje.

Sagovornici iz svih lokalnih turističkih organizacija u ovom regionu, za Monitor ukazuju na  potrebu daljeg razvijanja ugostiteljskih kapaciteta i brže valorizacije nekih atraktivnih destinacija, koje se prepoznaju tek u poslednjih dvije do tri godine.

U Beranama je Jelovica, kuda prolazi novi regionalni put za Kolašin, ponovo prepoznata od turista novije generacije. Ova planina je šezdesetih godina prošlog vijeka imala svoj imidž koji je nepravedno zaspostavljen tokom posljednjih nekoliko decenija.

„Poslije slabijeg početka zbog loših vremenskih prilika, sezona je sada veoma dobra, pa su sva seoska domaćinstva i eko katuni na planinama na teritoriji naše opštine popunjeni. Ove godine se pokazuje koliko je planinski turizam u porastu, i prava je šteta što sezonu nismo dočekali sa još više novih ugostiteljskih kapaciteta“ – kaže direktor Turističke organizacije Berane, Ivan Radević.  On objašnjava da  Berane trenutno ima ukupno 215 hotelskih kreveta, kao i još 23 kreveta u prijavljenim seoskim domaćinstvima.

„Najveći broj hotelskih kapaciteta je u gradu.  Potrebni su nam  hoteli na planinama, jer strani turisti ne traže kafiće, već netaknutu prirodu, mir i tišinu, ekološku hranu“ – kaže Radević. Prema njegovim riječima, nagli porast planinskog turizma je prošle godine rezultirao sa 12,5 hiljada ostvarenih prijavljenih i registrovanih noćenja, što je u odnosu na 2019. godinu, kada je registrovano 4,5 hiljada hotelskih noćenja, više za 200 odsto. „Ovo će biti vjerovatno rekordna godina po broju noćenja“ – smatra direktor TOB.

On apeluje da se što prije završe radovi na tunelu Klisura koji ovu planinu približava Kolašinu na svega deset minuta. To bi ubrzalo valorizaciju Jelovice kao najvećeg resursa u beranskoj opštini.

Da  na toj planini već  boravi  veliki broj turista, uvjerili smo se posjetom nekima od eko katuna. Vlasnik jednog od takvih ugostiteljskih naselja na Jelovici kazao nam je da je bukiran do kraja sezone, i da ima veliki broj stranih turista.

„Evo, i bez tunela, mi radimo punim kapacitetom.  Ovo je planina koja nudi mnogo turistima u pogledu takozvanog aktivnog odmora. Kombinacija planinarenja, spavanja u modernim drvenim bungalovima, kupanja u bazenu na visini od skoro hiljadu i po metara. Trudimo se da zadovoljimo sve njihove zahtjeve, a opet da imaju privatnost daleko od grada“ – kaže taj ugostitelj.

Na ovoj planini nema potrebe nostiti zalihe vode, jer prirodnih izvora pitke vode ima na svakom koraku. U jednom od njih, pored ovog turističkog naselja, hlade se lubenica i pivo.

Slično je i na drugim planinama oko Berana. To prema riječima direktora lokalne turističke organizacije ,govori da planinski turizam ima veliki potencijal.

„Interesovanje je sve veće, a i naši ljudi to prepoznaju, pa niču brojna privatna turistička naselja, a broj indivudualnih domaćinstava koja se registruju kao turistička ,sve je veći iz godine u godinu“ – kaže direktor Radević.

Direktor TO Plav Eldin Feratović najavljuje da će u tom gradu ubrzo početi da se gradi novi hotel velikih kapaciteta, za koji je Plavljanin koji živi u inostranstvu, opredijelio oko trinaest miliona eura. On kaže da su završene sve administrativne pretpostavke.

“Hotel će se graditi na vrlo atraktivnoj lokaciji, na obali Plavskog jezera. Uz hotel Plavsko jezero, koji je u fazi završnih radova na rekonstrukciji, sljedeće godine ćemo imati unaprijeđene smještaje kapacitete visokog sadržaja” – kaže Feratović za Monitor.

“Mislim da ćemo sa dva hotela, uz već postojeće hotele, hostele, eko naselja i druge privatne ugostiteljske kapacitete, riješiti problem smještajnih kapaciteta u Plavu, koji je do sada bio izražen” – vjeruje Feratović. Cilj je , kaže, da se turistička sezona produži. “Pokušavamo da ostvarimo sve pretpostavke  da sezona u Plavu traje  makar pola godine, ako ne i čitavu godinu“ – kaže Feratović.

Da je problem loše inspekcijeske kontrole svuda izražen, najilustrativnije govori primjer da je lokalna turistička organizacija u Andrijevici u ovoj godini prihodovala svega 169 eura od boravišne takse. To ukazuje na to da nema nikakve kontrole u oblasti prijavljivanja turista i gostiju na teritoriji ove sjeverne opštine.

Direktor Branko Đukić Monitoru je kazao da lokalna uprava mora angažovati turističkog inspektora. „Zarada od boravišne takse u ovoj godini apsolutno ne odgovara onome što možemo vidjeti na ulicama Andrijevice, gdje je prisustvo turista vidljivo i golim okom“ – kaže Đukić.

On kaže da je više puta ukazivao lokalnoj administraciji da se mora zaposliti turistički inspektor. „U Plavu su promijenili inspektora, pa su  prošle godine imali 800 , a ove godine do kraja juna 8000 eura prihoda. Od jednog eura, koliko iznosi boravišna taksa, osamdeset odsto ide lokalnoj turističkoj organizaciji, a dvadeset odsto NTO“ – objašnjava Đukić.

Đukić ulazuje da je najvažnije odredište  turista na području ove  opštine  planinski masiv Komova,  sa velikim brojem privatnih ugostiteljskih naselja, ekokatuna i turističkih domaćinstava. U Parku prirode Komovi prodato je do sada oko 5 hiljada ulaznica.

Da je ljetnji planinski turizam jedna od šansi sjevera, država ne samo da treba da prepozna, već i da obilatije pomogne gradovima sa siromašnim budžetima. Turistički radnici upozoravaju da sjeveru ne treba „betonizacija“ planina, već bolji plan razvoja ugostiteljskih kapaciteta, a da se istovremeno sačuva  nedirnuta priroda. Nju turisti sa zapada sve više traže u ovom dijelu Crne Gore.

                                                                                     Tufik SOFTIĆ

Komentari

FOKUS

UPRAVLJANJE DRŽAVNOM IMOVINOM: Zašto je Vlada naumila da razvlasti parlament

Objavljeno prije

na

Objavio:

Aerodromi, EPCG, Institut u Igalu, Plantaže… Možemo samo da nagađamo zbog koga ili čega Vlada traži pravo da samostalno raspolaže imovinom vrijednom do 300 miliona eura. Mnogo očigledniji su razlozi zbog kojih bi se trebalo krajnje pažljivo odnositi prema tom naumu

 

Vlada traži od Skupštine da joj, izmjenama Zakona o državnoj imovini, omogući da svojevoljno raspolaže državnom imovinom u vrijednosti do 300 miliona eura. Dosadašnji limit bio je 150 miliona, pa je prijedlog – već tradicionalno usvojen u nedjelju na elektronskoj sjednici (čitati: bez ozbiljne rasprave i pisanih tragova o njenom toku i glsanju) – naišao na poprilične rezerve kod poslanika i javnosti.

Prema pomenutom Zakonu, državnu imovinu čine: pokretne i nepokretne stvari, novac, hartije od vrijednosti i “druga imovinska prava koja pripadaju Crnoj Gori ili lokalnoj samoupravi”. Dalje je Zakonom razrađeno da u “stvari i druga dobra” kojima raspolaže država spadaju: rudno i mineralno bogatstvo; jezera, podzemni i nadzemni riječni tokovi; teritorijalno more i priobalje; vazdušni prostor; aerodormi, luke, pruge i putevi; energetska i telekomunikaciona infrastruktura; vojni objekti; radio frekfencije, vazdušni koridori i satelitske orbite; kulturna dobra i umjetnička djela u državnoj svojini, nacionalni parkovi, državni objekti namijenjeni obrazovanju, zdravstvu, nauci i socijalnoj zaštiti “sa pripadajućim zemljištem”, šume, poljoprivredno i građevinsko zemljište u vlasništvu države… Konačno, tu je i vlasnički udio u makar 50-tak manjih i većih preduzeća koja su u većinskom vlasništvu države. Sve to Vlada može da troši, dograđuje i razgrađuje, prodaje, iznajmljuje, pozajmljuje, daje u koncesiju… Uz postojeće ograničenje da o raspolaganju imovinom vrijednijom od 150 miliona (odnosno, traženih 300) konačnu odluku donosi parlament.

Država nema funkcionalan popis svoje imovine ni valjanu procjenu njene vrijednosti. Taj posao je trebalo da bude završen još  2011. godine  a poslednja obećanja govorila su da će to biti urađeno “poslije popisa”. Vidimo, ni to nije jasno omeđena vremenska odrednica.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 21. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

PRERASPODJELA MOĆI POSLIJE 30. AVGUSTA 2020.: Borba za duvansko nasljeđe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Preuzimanje duvanskih poslova nakon smjene DPS vlasti okupilo je kriminalce, policajce i kontroverzne biznismene – neke nove i neke stare. Tužilaštvo je na potezu. Ili je duvanska priča (ponovo) u rukama neke od druge dvije grane vlasti

 

“Biće sada velike borbe”, kazivao je jedan dobro upućen i pronicljiv čovjek nedugo nakon avgustovskih izbora 2020. i smjene višedecenijske DPS vlasti koja je uslijedila. Na iznenađenje svojih sagovornika, on nije najavljivao juriš oslobodilaca na zarobljene institucije kriminalno-koruptivnog sistema, već bitku za preuzimanje i kontrolu njegovih poluga moći. Sa naglaskom na uhodane švercerske kanale pod patronatom (djelova) bivših vlasti.

Ubrzo je stigla potvrda da se stvari kreću u tom pravcu. Unutar tridesetoavgustovske većine, već početkom 2021. godine, krenule su prve međusobne optužbe o interesima njihovih zvaničnika u različitim tranzitnim poslovima. Ponajviše duvanskim. Pandorinu kutiju otvorio je Nebojša Medojević pa su mu se, uskoro, pridužile kolege iz tada vladajuće koalicije, prozivajući saborce iz vlasti koji, navodno, nijesu odoljeli izazovima unosnih duvanskih poslova.

U tom su kontekstu pominjani članovi porodice nekadašnjeg premijera Zdravka Krivokapića, potpredsjednik vlade nadležan za sistem bezbjednosti Dritan Abazović i njegova URA, ministar finansija Milojko Spajić… Sve skupa sa nekim policijskim zvaničnicima i sveštenicima SPC.

Te su priče dobile svojevrsnu potvrdu nakon hapšenja Rada Miloševića (URA), nekadašnjeg direktora Uprave prihoda i carina, u decembru 2022., nakon gubitka milionski vrijednog tovara zaplijenjenih cigareta. Nestanak dupke punog kamiona koji je zaplijenjene cigarete prevozio iz carinskog skladišta u Podgorici ka spalionici u Nikšiću registrovale su, umjesto domaćih pripadnika sistema bezbjednosti, strane partnerske službe. Uhapšeno je, uz Miloševića, 20-tak osoba među kojima je popriličan broj državnih službenika, a SDT do danas nije okončalo istragu koja je, u međuvremenu, “proširena” makar dva puta. Dok se čeka epilog tog slučaja, Milošević tvrdi da mu je “sve namjestila” ANB.

U aprilu prošle godojne, nakon hapšenja predsjednika opštine Budva Mila Božovića (NSD, odnosno, nekadašnji DF), priča o učešću novih vlasti u starim švercerskim poslovima dobila je još jednu dimenziju. I veći nivo, pošto se Božović tereti za učešće u švercu kokaina. Ali, ni ta priča još nema sudski epilog.

Ponovo se sve ustalasalo prošle nedjelje. Portal Libertas press  koji vodi Olivera Lakić,  nagrađivana a čak i vatrenim oružjem napadana  novinarka,  preduhitrio je nadležne iz Tužilaštva i policije, objavljujući, u nastavcima, dio sky prepiske dostavljene crnogorskom tužilaštvu prije godinu. Iz te lektire smo saznali kako se, početkom 2021, radilo na preuzimanju uhodanih švercerskih kanala.

Libertas je prenio prepisku navodnog šefa kriminalne organizacije Aleksandra Aca Mrkića (u bjekstvu od prošle godine) i Ilije Vasovića, tadašnjeg šefa kriminalistike u Centru bezbjednosti Bar prije i poslije sastanka sa kontraverznim biznismenom Miodragom Dakom Davidovićem i lažnim američkim diplomatom Stevanom Stivom Simijanovićem. Sastanak je, navodno, održan u Davidovićevom stanu u Podgorici.  Na  njemu su Davidović, Vasović i Simijanović dogovarali zajedničko učešće u međunarodnom švercu cigareta.  “Nova lica i novi koncept poslovanja”, kako referiše Vasović Mrkiću.

Policajac Ilija Vasović (neraspoređen od dolaska Zorana Brđanina na mjesto direktora UP) uhapšen je dan  po objavljivanju prvog dijela ove priče. Iz Tužilaštva su, nakon hapšenja, praktično potvrdili autentičnost prepiske koju je objavio Libertas. Istovremeno su medijima zamjerili da objavljivanjem sky materijala mogu ugroziti istrage SDT-a.

Objavljivanje nekada tajne prepiske u medijama “prijetilo je da ugrozi postupanje Tužilaštva”, saopštio je specijalni tužilac i portparol SDT-a Vukas Radonjić. “Morali smo se u ova dva dana organizovati i uhapsiti osumnjičenog jer je postojala opasnost od njegovog bjekstva s obzirom na to da su neki dokazi javno objavljeni“, rekao je, ne precizirajući da li u ovom postupku ima još optuženih. I gdje su oni.

Za Mrkića znamo da je u bjekstvu od ljetos, nakon što je, kao pomagač u njegovim duvanskim poslovima, uhapšen i nekadašnji direktor UP Veselin Veljović. Pojedini mediji su, pozivajući se na anonimne izvore, objavili da je Mrkić utočište našao u Beogradu.

Stevan Simijanović javio se sa neke lokacije “van Evrope”, da demantuje bilo kakvu vezu sa švercom cigareta. Lažno predstavljanje u Crnoj Gori nije pominjao. “Nemam niti sam ikada imao ili koristio aplikaciju Sky ECC, nikada nisam pregovarao niti učestvovao u švercu cigareta, ne poznajem gospodina Aleksandra Mrkića”, piše Simijanović. “Posljednji kontakt koji sam imao sa gospodinom Dritanom Abazovićem i/ili sa gospodinom Miodragom Dakom Davidovićem bio je u januaru 2021. godine, vezano za otvaranje fabrike u Nikšiću. Navedene poruke nikad nisam slao niti znao za njih. U mom prisustvu niko nikada nije razgovarao, niti pregovarao o bilo kom poslu koji nije u skladu sa zakonom.”

Ideja o otvaranju američke fabrike u Nikšiću “nažalost nikad nije realizovana”, dodao je, insistirajući:  “Nemam nikakve veze niti znam ko su osobe pod nadimcima Vampir, Kovrdžavi, Maradona.” Možda Simijanović to i ne zna, ali je domaćim čitaocima Libertasovog štiva stvar bila mnogo jasnija.

Dritan Abazović javio se od frizera, da poriči kako “lokne ostaju”.  Podsjetio kako ovo nije prvi put da mu se pokušava podmetnuti  učešće u švercu i saradnja sa kriminalnim klanovima (afera 21 milion). Sve to je, kaže, neistina. Samo nije ponovio tvrdnju iz 2002. da je šverc cigareta u Crnoj Gori “klinički mrtav”.

Tužilaštvo se na tu temu nije izjašnjavalo. Nijesu pomenuli ni Miodraga Daku Davidovića.Nastavak istrage i eventualna hapšenja zavisiće od kvaliteta prikupljenih dokaza, kazao je Radonjić.

To je uradio, u jedva uvijenoj formi, poslanik Milan Knežević. “Napadao me značajan broj sveštenika i njihovih familija jer sam se, zamislite, drznuo da se suprotstavim švercerskom, kriminalnom lobiju koji je, na žalost, imao uticaj na Crkvu. Hoće li mi se sad, posle četiri godine neko izviniti i reći : ‘Bio si u pravu?’ Naravno da neće niko”, požalio se Knežević na jednoj ovdašnjoj televiziji nacionalnog predznaka. “Ipak, milo mi je što je izašla ova skaj prepiska da vidi čitava Crna Gora da su švercerski lobiji sastavljali Vladu  Nigdje u skaj prepiskama nema da se sa mnom neko dogovarao oko šverca ili ubistva. Znam da se Mrkić sretao sa Zdravkom Krivokapićem. Daka Davidović je tvrdio da Krivokapića ne poznaje osim samo iz studentske menze da bi kasnije saznali da su oni kumovi…”.

Netrpeljivost Davidovića i lidera nekadašnjeg DF-a traje dugo. Još duže traju priče koje bivšeg policajca i kontroverznog biznismena  povezuju sa švercom oružja, nafte, cigareta i pranjem novca. Uostalom, SAD su ga prošle godine, skupa sa sada pokojnim Branom Mićunovićem, stavile na svoju “crnu listu”.

U toj odluci piše da Davidović sarađuje sa kriminalnim grupama “oblikujući svoje kriminalno preduzeće koje se bavi švercom cigareta, nafte i oružja u Crnoj Gori”. A onda svoju moć pokušava transformisati u politički uticaj: “Njegove koruptivne aktivnosti omogućile su napore Rusije da kompromituje nezavisnost demokratskih institucija i pravosuđa zemlje, uključujući napore da utiču na rezultate izbora”, navodi se.

U dokumentu administracije SAD našlo se i podsjećanje da je Davidović umiješan u aferu davanja mita koji je doveo do hapšenja Dragija Raškovskog, generalnog sekretara vlade i ključnog saradnika bivšeg premijera Sjeverne Makedonije Zorana Zaeva.

Miodrag Davidović je profesionalnu karijeru počeo u Željazari, gdje je u Institutu za crnu metalurgiju proveo 12 godina. Onda se obreo na mjestu načelnika CB Nikšić. Bio je to u praskazorje raspada SFR Jugoslavije. Prema svjedočanstvima tadašnjeg predsjednika Narodne stranke Novaka Kilibarde i tonskim zapisima sa sajta Tribunala u Hagu Davidović je bio uključen u ilegalno naoružavanje “prekodrinskih Srba”. Nakon formiranja tzv. Srpske autonomne oblasti Trebinje, pod komandom Božidara Vučurevića, zavrijedio je titulu ministra trgovine.

Umalo, tvrdio je, nije postao šef crnogorske Službe državne bezbjednosti uoči raspada DPS-a (1997. godina). Umjesto toga, završio je u Spužu. Kao jedan od prvih, ako ne prvi, stanovnik Crne Gore optužen za šverc cigareta na veliko, pod optužbom da je švercujući cigarete iz Duvanskog kombinata Podgorica namijenjene izvozu, utajio porez u iznosu od 10,5 miliona maraka (oko 5,25 miliona eura). Njegov kum a tadašnji predsjednik Crne Gore Momir Bulatović abolirao ga je posljednjih dana svog predsjedničkog mandata. Tako je Davidović stekao još jedno prvijenstvo: postao je prvi stanovnik Crne Gore koji je pomilovan prije presude.

Biznis nastavlja u Beogradu pa se, u dva navrata, vraća Nikšiću i Željezari. Prvo spašavanje fabrike – 2003/04. godine koštalo ga je, tvrdi, oko 3,5 miliona eura, Drugo (2011/12.) još četiri. Zli jezici kažu da je obije misije završio u finansijskom plusu.

Početkom prošle decenije Vijesti su detaljno pisale o švercu naftnih derivata kojim je državni budžet oštećen za nekih 20 miliona eura. Akteri su bili kotorski Jugopetrol, cetinjski Montenegrobonus i Davidovićev (nikšićki) Neksan. Tužilaštvo je najavilo provjeru tih poslova, Daka je spasio Željezaru i afera je pala u zaborav.

Na Trebjesi su ga pretukli, a u Beogradu ranili hicem iz snajpera. Nepoznati napadači. Davidović se 2019/2020. svestrano angažovao na smjeni DPS vlasti. „Koristim priliku da, prvi iz nove vlasti, pozovem građane Srbije…“, oglasio se Davidović u Novostima, koji dan poslije izbora 2020., predstavljajući se i kao budući autor ekonomskog programa novih vlasti. Onda je neđe zapelo. Pa su mu iz Srpske kuće u Podgorici, koju je on prodao Republici Srbiji, poručili da je “prvi tajkun novih vlasti”.

Hvalio se da mu je Zdravko Krivokalić kum. Ovaj je tvrdio da se jedva poznaju. Obznanio je kako je “jedan kriminalni klan” Abazoviću ponudio 21 milion da pređe na DPS stranu. Dritan je to nevoljno potvrdio. Od koga je stigla ponuda – nije znao. Ponovo je krenuo u spašavanje Željezare. Dok radnici nijesu istakli veliki transparent:  “Daka prevara”.

Tužilaštvo je opet na potezu. Ili je duvanska priča (ponovo) u rukama neke od druge dvije grane vlasti.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

IBAR: Šta poslije

Objavljeno prije

na

Objavio:

IBAR nije konačan cilj, kao što bi neko mogao pomisliti slušajući vladine zvaničnike ovih dana, veća prolazna kontrolna tačka nakon koje slijedi najteži posao. Opet, daleko od toga da je beznačajan

 

 

Forsiranje IBAR-a. Možda će istoričari pod tim naziv proučavati crnogorsko političko proljeće 2024.. Pod uslovom da se ne pokaže kako je to bila samo još jedna, neuspješna, epizoda u dugogodišnjoj seriji pokušaja Crne Gore da se transformiše u društvo koje baštini vrijednosti slobode, pravde i jednakosti.

Za sada, sluti na dobre vijesti. Dok nastaje ovaj tekst, u Skupštini poslanici raspravljaju o 12 zakona koje je im je nedavno na usvajanje dostavila Vlada, kao uslov koji je neophodno ispuniti da bi Crna Gora „do kraja juna“ od Evropske komisije dobila pozitivan izvještaj o ispunjenju privremenih mjerila u oblasti vladavine prava (IBAR – Interim Benchmark Assessment Report).

Pošto je 12 godina, uglavnom, otaljavala pregovore o pristupanju EU, Crnu Goru je pripalo pravo i obaveza da pokuša postati 28. članica EU po novom modelu pristupanja. Još na početku pregovora tadašnjim vlastima je, ne bez dobrog razloga, stavljeno do znanja da će u fokusu pristupnih pregovora biti poglavlja 23 – Pravosuđe i temeljna prava i 24 – Pravda sloboda i bezbjednost. Zato se DPS-u baš i nije žurilo da se odrekne uspostavljenog modela funkcionisanja koji im je donosio značajne političke i ekonomske pogodnosti. EU nas je požurivala i čekala, pa joj je sve to i dosadilo.

Od februara 2020. pred Crnom Gorom je nova metodologija pregovora prema kojoj se ni jedno pregovaračko poglavlje nije moglo ni privremeno zatvoriti dok se ne dobije IBAR. Potom, nakon pozitivnog izvještaja o ispunjenju privremenih mjerila u oblasti vladavine prava (naglasak je na onom privremenih) treba da uslijedi naredna faza pregovora. Zemlja kandidat dobija završna mjerila Evropske komisije i, ispunjavajući ih, zatvara pregovaračka poglavlja. Na kraju tog procesa svi se vraćaju na poglavlja 23 i 24. I kada ona budu (trajno) zatvorena pregovori su završeni. Onda na red dolazi politika.

IBAR nije konačan cilj, kao što bi neko mogao pomisliti slušajući vladine zvaničnike ovih dana, veća prolazna kontrolna tačka nakon koje slijedi najteži posao. Opet, daleko od toga da je beznačajan.

To je, prema ocjeni ministra pravde Andreja Milovića, polovina puta ka EU. “Crna Gora hoda po tankoj liniji. Iznad je evropska Crna Gora, ispod je možda neka nova Bosna ili neka neuspješna državna priča, gdje će se neko za 10-15 godina zapitati a što uopšte takva država da postoji, kad je neuspješna.”, rekao je Milović u parlamentu.

Izgleda da se dominantna većina, a možda i svih 81 poslanik u Skupštini CG, slažu sa tezom da se IBAR mora dobiti sad ili nikad.  Najavili  su  konačnu podršku predloženim zakonima.  Ne propuštajući, naravno,  priliku da nastave međupartijske obračune a neki i argumentovano ukažu na slaba mjesta i potencijalne zamke u vladinim predlozima.

IBAR se dobija jednom a zakoni se mogu mijenjati 50 puta, reče neko u parlamentu. Ipak, čini se da je i pored cajtnota za koji su odgovornost međusobno prebacivali predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti, neke stvari trebalo drugačije raditi.

Kada je, početkom prošle nedjelje, paket IBAR zakona  upućen parlamentu, premijer Milojko Spajić je poručio da oni nijesu sveto pismo i da se mogu mijenjati amandmanima.

“To je i očekivanje EK”.saopštio je premijer, neposredno pošto je dio njegovih amandmana (djeluje dokumentovano da su oni pisani u RTCG), mimo volje resornog Ministarstva postao sastavni dio predloženih medijskih zakona. Iako ti amandmani nemaju nikakve veze sa bilo čim što bi predstavljalo obavezujuće zahtjeve Brisela. Naprotiv.

Onda je Spajić, dok su poslanici uveliko analizirali zakonske prijedloge njegove Vlade uputio “obavezujuće uputstvo” kojim se Skupštini, praktično, ukida  pravo da utiče na sadržaj ponuđenih zakona.

“Obavještavam Vas da je, prilikom zadnje zvanične posjete Briselu u vezi sa predlozima zakona koji se odnose na dobijanje IBAR-a, naglašeno da svako amandmansko djelovanje na predmetne predloge zakona mora dobiti prethodnu saglasnost institucija EU”, navodi Spajić u dopisu predsjedniku Skupštine.”S toga Vas molim da, ukoliko dode do amandmanskog djelovanja o tome obavijestite Vladu, kako bi blagovremeno preuzeli neophodne korake i o tome obavijestili institucije EU.”

Pošto su  iz Vlade već predočili kako se ponuđeni zakoni moraju usvojiti do kraja nedjelje, jasno je da Spajićevo blagovremeno znači isto što i juče. Parlament, dakle, baš kao ni Predsjednik države Jakov Milatović ne bi smio koristiti ustavno pravo da utiče na sadržaj predloženih zakona ukoliko ne žele da rizikuju optužbe da su protivnici EU integracija. Oni kako je rekao premijer ne imenujući ih,  kojima je IBAR trn u oku.

Isprva smo posumnjali na Milana Kneževića i njegovu partiju (DNP), koja je neposredno pred vladino bavljenje IBAR zakonima saopštila da suspenduje podršku Milojku Spajiću i njegovom kabinetu. Do ispinjenja precizno formulisanih i nerealnih uslova. DNP je, međutim, najavila podršku predloženim zakonima. Onda se listi osumnjičenih pridodao Andrija Mandić, pošto je dva dana za redom, bez valjanog obrazloženja, otkazivao sjednice parlamenta. Izgleda da ni sa te strane neće biti opstrukcije. Zasad.

Uprkos iskazanoj verbalnoj podršči nastojanjima da Crna Gora dobije IBAR, i najavi da će glasati za predložene zakone, listi se pridodao i DPS. Najavom radikalnih poteza ukoliko dođe do hapšenja Mila Đukanovića. Nijesmo to mogli iščitati drugačije nego kao pokušaj pritiska na pravosuđe i unošenja dodatne nestabilnosti u sistem.

Konačno, ni PES baš nema valjan alibi. Potpisi njegovih poslanika na predlogu rezolucije o genocide u Jasenovcu podsjećaju na način na koji se, onomad, Dritan Abazović bavio Temeljnim ugovorom sa SPC u kontekstu EU integracija. Izgovarajući se potrebom da ispuni uslove srpskog bloka, kako bi obezbijedio podršku za neophodna imenovanja u pravosuđu, lider URA je srušio sopstvenu vladu i zaustavio priču o EU integracijama za skoro 18 mjeseci.

Eventualna podrška PES-a izglasavanju sporne rezolucije mogla bi imati sličan efekat: IBAR u džepu, a buduće EU integracije na  visokoj grani. Pošto tu Hrvatska ima pravo veta. Opet, odustane li PES od dokumenta koji se njegovi poslanici već podržali potpisima, Spajić rizikuje pad Vlade. Ili, makar, prekid saradnje sa partijama koje su samoproglašeni čuvari srpstva u Crnoj Gori.

Drugo je pitanje žele li i mogu li Mandić i Knežević odluku o eventualnom napuštanju vladajuće većine donijeti autonomno. Bez strateških procjena i komande iz Beograda. A prema onome što se može zaključiti iz istupa Vućića i njegovih, (ne)formalnih, glasnogovornika u odanim medijima, interes srpskog sveta  je da njihovi aktivisti u Crnoj Gori zadrže zauzete pozicije i odatle rade na stvaranju uslova za, za početak, redefinisanje Crne Gore kao građanske i zapadno orjentisane države.

Oni ne kriju da je svako približavanje Crne Gore članstvu u EU suprotno njihovim strateškim interesima. Uostalom, “širenje EU na Balkan znači uvlačenje zemalja regiona u konfrontaciju sa Rusijom”, jasno je, zimus, stavio do znanja ruski ambasador u Crnoj Gori Vladislav Maslenikov.

Bilo bi suviše optimistićno povjerovati da će naše buduće prepreke na EU putu biti dominantno posljedica malignih uticaja sa strane. Ne jednom se pokazalo da smo mi nama sasvim dovoljni kada treba postavljati barijere i rušiti teško izgrađeno.

Dovoljno je sjetiti se da smo ušli u šesti mjesec kako čekamo da se ispune dogovoreni uslovi za objedinjavanje i saopštavanje rezultata prošlogodišnjeg popisa. Prošlog decembra parlament je, na vrat na nos, usvajao izmjene Krivičnog zakonika i Zakona o sprječavanju pranja novca kako bi izbjegli stavljanje na sivu listu FATF-a i Moneyval-a. A onda je zaboravljeno sve što je tamo zapisano. Valjda čekamo novi cajtnot i poslednja upozorenja.

I predloženi paket IBAR zakona koji bi, prema svim najavama, trebalo da bude usvojen do kraja radne nedjelje ima svoje kontroverze. Iz URE i MANS-a ponuđene izmjene čitaju kao priliku da se vlast (PES) obračuna sa SDT-om Vladimirom Novovićem. Nije samo njima zasmetalo što se Tužilački savjet vraća pod kontrolu tužilaca iz nereformisane tužilačke organizacije. Trećima smeta snižavanje kriterijuma iskustva za napredovanje u sudijskoj hijerarhiji. Četvrti vide isti problem, samo u medijskom javnom servisu (RTCG). I slute naum vlasti da, slabljenjem njihovih finansijskih potencijala, stave pod kontrolu ovdašnje privatne televizije. Ili, makar, povećaju njihovu zavisnost od novca iz državne kase.

IBAR čekamo sa tri privremeno zatvorena poglavlja: Nauka i istraživanja, Obrazovanje i kultura, Vanjski odnosi. Zapitajmo se, da smo mi na mjestu briselskih ocjenjivača, da li bi danas, u svijetlu nedavno saopštenih rezultata (polu)maturskih ispita ili predložene rezolucije o Jasenovcu dali Crnoj Gori prelaznu ocjenu iz tih predmeta. Da ne pominjemo poštovanje ljudskih prava; Očekivane pravosnažne presude za korupciju i organizovani kriminal; Obećane ekonomske reforme; Stvarnu borbu protiv šverca, a ne bitku za preuzimanje kontrole nad uhodanim tranzitnim kanalima; Ekološke crne tačke…

Dug je spisak onih koji se raduju vijestima o crnogorskim uspjesima na EU putu. A mnogo moći i novca  skoncentrisano je u njihovim rukama.

 

Upozorenje

“Drag mi je IBAR, ali mi je istina draža”, piše Jovana Marović nekadašnja potpredsjednica Abazovićeve vlade i ministarka evropskih poslova (podnijela ostavku) u obraćanju premijeru Spajiću:

-Sporno je što objašnjavate da ni IBAR, a izgleda ni sama EU nisu postojali prije PES-a, i da ih niko nije pominjao, pa se pitam otkud ta stalna potreba Vas i Vaše partije da omalovažavate svakoga…Brojne koleginice i kolege lobiraju za taj IBAR i za ubrzani prijem Crne Gore u EU makar tokom poslednje četiri godine.

I u (prethodnoj – prim. Monitora)  43. Vladi je Ministarstvo evropskih poslova pripremilo plan za dobijanje IBAR-a, ali kad je Vlada pala, nakon manje od četiri mjeseca, više se tu nije moglo ništa. A pala je zbog Temeljnog ugovora koji je Vaša Vlada u potpunosti podržala u obrazloženju upućenom Ustavnom sudu i zato ne budite toliko ‘strogi’.

Na IBAR-u treba da Vam je zahvalan svaki građanin i svaka građanka Crne Gore, jer taj izvještaj može samo dobro da nam donese (važan je, ali ne garantuje ništa). Ali ako planirate da sa antievropskim partijama dalje gradite našu evropsku budućnost, onda smo u velikom problemu i IBAR nam neće značiti ništa.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo