Povežite se sa nama

Izdvojeno

CRNOGORSKI SPORT, OGLEDALO DRUŠTVA: U ofsajdu

Objavljeno prije

na

Bivši trener Sutjeske Nenad Brnović tvrdi da je pištoljem ispraćen iz kluba, dok iz Uprave to demantuju. Policija u Nikšiću saslušava učesnike sastanka rukovodstva FK Sutjeska i smijenjenog stručnog štaba kojim je rukovodio Brnović. Za sada su u toku istražne radnje policijskih službenika

 

Trener Nenad Brnović, inače bivši fudbaler Partizana, na klupu Sutjeske došao je 12. avgusta prošle godine. Trenerski posao naslijedio je od Milije Savovića, kojeg je uprava smijenila zbog loših rezultata na početku sezone. Brnović je sa Sutjeskom potpisao dvogodišnji ugovor.

Za godinu dana je sa Sutjeskom osvojio Kup Crne Gore, a prvenstvo su završili sa istim brojem bodova kao prvoplasirana Budućnost, koja je osvojila šampionski titulu zbog boljeg učinka u međusobnim duelima. Međutim, nakon što su eliminisani od Santa Kolome iz Andore u drugom kolu kvalifikacija za Ligu konferencije i nakon remija sa Arsenalom u domaćoj ligi, a šta su trebale biti „lake utakmice“ za Nikšićane, uprava kluba okrivila je Brnovića, stručni štab i igrače.

Predsjednik kluba Marko Mitrović i sportski direktor Igor Ćulafić, kako navodi Brnović, tražili su od njega da podnese ostavku što je on u početku  odbio.

„Povod mog obraćanja je, isključivo, nemio događaj koji se desio na sastanku uprave kluba i stručnog staba, na koji smo, uzgred rečeno, pozvani putem medija. Tom prilikom smo moji saradnici iz stručnog staba i ja verbalno, a zatim i fizički, napadnuti, sa ciljem da se na takav način prisilimo da podnesemo ostavke. Nakon našeg insistiranja da, na sportski i kulturan način, riješimo sve probleme i njihove zahtjeve, uslijedio je žestok atak, koji je rezultirao povlačenjem pištolja i njegovim repetiranjem od strane pripadnika obezbeđenja stadiona“, napisao je Brnović u saopštenju za medije.

Brnović tvrdi da su uspjeli da se bez težih posledica povuku sa sastanka, gdje su im na izlazu iz zgrade Opštine Nikšić zaprijetili „linčom od strane navijača“ i da im više „ne garantuju bezbjednost“. Brnović je zajedno sa kolegama iz stručnog štaba slučaj predao policiji i Disciplinskoj komisiji Fudbalskog saveza Crne Gore na dalji postupak, u nadi da će ih oni zaštititi.

„Moram da naglasim da je ovo događaj kakav nikad nisam doživio u fudbalskoj karijeri i nadam se da nijedan moj kolega ovako nešto u budućnosti neće doživjeti“, kazao je Brnović.

Uprava fudbalskog kluba Sutjeska, u nepotpisanom saopštenju, demantovala je cijelu izjavu bivšeg trenera Brnovića. Tvrde da je cijeli sastanak tekao u mirnom tonu i da nije bilo pištolja. Sumnjaju da je motiv obraćanja bivšeg fudbalera Partizana samo finansijske prirode.

„FK Sutjeska se neće mnogo baviti saopštenjem gospodina Nenada Brnovića već će, kao uzoran kolektiv, sve radnje prepustiti nadležnim organima Crne Gore. Obavještavamo javnost da su članovi Uprave našeg kluba već ranije dali izjave ovim povodom, i potpuno mirne savjesti čekamo epilog slučaja. Jer, ne postoje dvije istine. Istina je samo jedna, gospodine Brnoviću. Na kraju, možda vi, gospodine, budete još bolji fudbalski trener, pokazaće vrijeme i rezultati“, navodi se u demantu kluba.

Policija u Nikšiću saslušava učesnike sastanka rukovodstva FK Sutjeska i smijenjenog stručnog štaba kojim je rukovodio Nenad Brnović. Za sada su u toku samo istražne radnje policijskih službenika.

Oružje, sport i novac sumnjivog porijekla u Crnoj Gori često idu zajedno. Iako su sportski klubovi najčešće u državnom vlasništvu, oko jačih klubova uvijek se vrti ozbiljan kapital kontroverznih biznismena, ili ljudi povezanih sa vlastima. Sutjeskom su u odvojenim periodima upravljali Branislav Brano Mićunović i Miodrag Daka Davidović. Obojica su klub ostavili zbog „neisplativosti“. Drugi nikšićki klub „Čelik“ bio je u rukama Ranka Radulovića, čijoj grupi se trenutno sudi za više krivičnih djela, među kojima se tereti i za ubistva.

Nije to jedini primjer. Fudbalski klub Zeta dugo je vodio  Radojica Rajo Božović, poznatiji po tome što je u ratu komandovao paravojskama Željka Ražnatovića Arkana i Milorada Ulemeka Legije. On je dugo imao rivalitet sa podgoričkom Budućnošću, kojom je tada rukovodio gradonačelnik Miomir Mugoša, kojem se sada sudi za zloupotrebu službenog položaja. Budvanskim Mogrenom rukovodio je bivši budvanski gradonačelnik Rajko Kuljača, osuđen za kourpciju. Pljevaljski fudbalski klub Rudar dugo je bio pod kontrolom narko bosa Darka Šarića. Lista je poduža.

Korupcija, mafija i političke partije duboko su se uvukle u naš sport. Prema Zakonu o sportu svako može da osnuje sportski klub, ali zakon je prilično nejasan oko vlasničke strukture i transparentnosti organizacija. Većina stvari je prepuštena samoregulaciji kroz sportske saveze, dok se inspekcijiski nadzori sportskih klubova obavljaju na nivou statističke greške. Takvu pravnu regulativu dobro koriste političari i „prljav novac“  za svoje ciljeve. Mediji, kada je riječ o sportu, uglavnom pišu o rezultatima, a mnogo manje o onom iza kulisa i tokovima novca.

Bivši rukovodioc Uprave za sport Marko Begović uskoro izdaje knjigu koja će se baviti upravo ovom temom –  kako su države u postsocijalističkom regionu Zapadnog Balkana koristile sport kao sredstvo politike, i kako su sport u regionu oblikovali politika, istorija i kultura. On tvrdi da su u Crnoj Gori korupcija i nestručnost ključni razlozi za uništenje sporta. Za vrijeme svog mandata podnio je više krivičnih prijava zbog stvari koje je zatekao u klubovima, dok je pet sportskih saveza državi vratilo sva sredstva koja su im prethodno data za funkcionisanje. Njegove prijave se i dalje nalaze u fiokama.

„Sve kreće od zakona i pravne regulative. Naravno da i te zakone neko stručan mora da primjenjuje. Mi u državnim institucijama nemamo stručne ljude iz sporta koji bi znali da uvide gdje je problem, a mislim da političkim elitama to i ne odgovara“, rekao je Begović za Monitor.

On tvrdi da je i velika nepravda kako država dijeli novac sportskim savezima i klubovima.

„Recimo ja i vi sad otvorimo piljaru i država nam da novac da pokrije sve troškove otvaranja firme i nabavke robe. Mi tu robu prodamo i svu zaradu zadržimo za sebe. Tako bi svi mogli pokrenuti biznis. E tako funkcionišu trenutno naši klubovi“, pojasnio je Begović.

Čekajući bolju pravnu regulativu i stručne ljude, čekamo odluku nadležnih po prijavi Brnovića. Ako i ona ne završi u fioci.

 

Privatizacija ili deprofesionalizacija

Bivši rukovodioc Uprave za sport Marko Begović tvrdi da Crna Gora ima dva puta – deprofesionalizacija sportova ili potpuna profesionalizacija. Crna Gora se, smatra on, trenutno kreće nekim srednjim putem što neće moći zadugo.

Potpuna profesionalizacija bi značila da se klubovi privatizuju i funkcionišu kao kompanije – oslanjaju se na sebe, ostvaruju profit i dijele zaradu. Smatra da bi u tom slučaju bio potreban investitor, ali ne vidi da bi iko u ovakvoj klimi investirao u bilo koji naš klub. Drugi put je, smatra, mnogo bolji za crnogorski sport i mlade.

„Ovdje bi se sve svelo na promociju sporta i takmičarskog duha, dok bi svi klubovi bili svedeni na amaterske. Naravno došlo bi vrijeme da se profesionalizuju. Ovo je dugoročno, po mom mišljenju, mnogo bolje rješenje“, kaže Begović

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

FOKUS

MJESEC DO POPISA: Priprema, pozor, prebrojavanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Više od 80 pitanja neći će se u upitnicima skoro 4.000 popisivača kada krenu na svoj posao. Sve je izvjesnije da će to biti 1. novembra. Kao i da će ih mnogi dočekati kao nezvane goste. Uz malo truda i dobre volje koja nije pokazana, sve je moglo biti mnogo bolje. Umjesto vjerskog i nacionalnog prebrojavanja mogli smo imati pravi popis

 

Kako se približava termin održavanje Popisa stanovništva, domaćinstava  i stanova, sve JE više onih koji smatraju da ga treba – odložiti. Jedni predlažu na mjesec, drugi kažu do daljnjeg. Odnosno, dok se ne steknu uslovi, tenhički ali i politički, za njegovo nesmetano održavanje.

Iz Vlade insistiraju da se popis održi u terminu koji su oni zimus zacrtali svojom Uredbom. Dakle, od 1. do 15 novembra.

“Mislim da smo dovoljno uradili da ne postoji ni teoretska šansa da bilo kome na pamet padne da pokuša da omete ovaj proces”, rekao je ministar finansija Aleksandar Damjanović na sjednici Vlade sredinom septembra, priznajući da u Monstatu (državna statistika radi pod ingerencijom Ministarstva finasija) još nijesu završene sve pripremne radnje neophodne za nesmetano i tačno sprovođenje popisa.

Potom je i premijer Dritan Abazović, pritvrdio da do odlaganja popisa neće doći. “To se neće desiti. Ne pravimo od toga bauk. Od 1. do 15. novembra je popis i to je to.” Konačno i iz Monstata je saopšteno da trenutno nema zakonskih mogućnosti za odlaganje popisa.

Za neupućene, državni statističari su samo konstatovali da Crna Gora trenutno nema funkcionalnu zakonodavnu vlast (parlament) koja bi mogla da stavi van snage ili izmijeni prošle godine osvojeni Zakon o popisu. Istovremeno su potvrdili  sumnje da oni za popis još nijesu spremni. Na zvaničnom sajtu Monstata, u dijelu koji se odnosi na predstojeći popis i danas (četvrtak 28. septembar), stoji informacija:  “Završena je priprema upitnika, dok je u finalnoj fazi priprema metodoloških i organizacionih uputstava za realizaciju popisa”.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TRIDESET I DVIJE GODINE OD NAPADA NA DUBROVNIK: Oprema sa Ćilipa kao podsjećanje na zločin

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ukradena aerodromska oprema, kako najavljuje premijer, doći će pred tužilaštvo. Zbog ratnih zločina tokom opsade Dubrovnika tužilaštvo u Crnoj Gori još nije pokrenulo nijedan krivični postupak

 

Predsjednik Vlade Dritan Abazović objavio je u utorak da je pronađena i evidentirana oprema koja je ukradena sa Aerodroma Ćilipi, tokom napada na Dubrovnik 1991-1992. Premijer-glasnik je obznanio da je oprema završila u tužilaštvu.

,,Nakon 30 godina, zahvaljujući rukovodstvu Aerodroma Crne Gore, prilikom popisa imovine ove državne kompanije, pronađena je i evidentirana oprema za koju se sumnja da je ukradena sa Aerodroma Ćilipi, tokom napada na Dubrovnik 1991-1992, najsramnije stranice crnogorske istorije koju je ispisalo tadašnje rukovodstvo”, napisao je Abazović na Fejsbuku. Dodao je da za razliku od prethodnih Vlada, ova ne bježi od prošlosti, već se sa njom suočava kako buduće generacije iste greške ne bi ponavljale.

Hrvatski mediji prenijeli su ovu izjavu uz podsjećanje da je ,,oprema koju su JNA i crnogorski rezervisti ukrali s Ćilipa jednim dijelom, kako se vjeruje, završila je u zračnoj luci Tivat, a većina u zračnim lukama u Beogradu, Nišu i Podgorici”. Ističu i da ,,vrijednost opreme koja je ukradena iz dubrovačke zračne luke, prema tvrdnjama nekadašnje uprave aerodroma Ćilipi iznosi 10 milijuna eura”.

Na Abazovićvo ,,otkriće” oglasila se bivša savjetnica direktora Aerodroma Biljana Knežević koja je objavila dokument kojim se podsjeća da je bivši direktor Ranko Bošković 2004. godine kolege u Hrvatskoj obavijestio da je oprema u Podgorici i Tivtu.

U dokumentu se navodi spisak sredstava od kojih su na aerodromu Tivat već tada neka bila rashodovana ili nisu bila u funkciji, dok su korišteni elevator, troje samohodnih stepenica, servisno i vatrogasno vozilo… Na aerodromu Podgorica sva sredstva sa Ćilipa, te 2004, bila su van funkcije ili su rashodovana.

Vlada i premijer o ovome kao da ništa ne znaju iako je ovo prvi pisani  dokument kojim se priznaje da je dubrovački aerodrom opljačkan i da je dio opreme završio u Crnoj Gori. Značajan, jer je prethodna vlast, na čelu sa DPS-om, sve činjela da nametne kolektivnu amneziju na ovaj dio nečasne istorije u kojoj su njeni čelnici igrali vodeće uloge.

Epopeja o vraćanju imovine sa aerodroma Ćilipi traje duže od dvije decenije. Rukovodstvo dubrovačkog aerodroma  je prvo od JAT-a, koji je bio vlasnik svih aerodroma u bivšoj Jugoslaviji, tražilo povrat svoje imovine. Kada je 2003. formirano preduzeće Aerodromi Crne Gore prepiska je nastavljena sa rukovodstvom kompanije koja gazduje aerodromima u Tivtu i Podgorici.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

POSLIJE NAPADA NA POLICIJU I KRVOPROLIĆA NA KOSOVU: Teški  izazovi za Beograd i Prištinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ni pet dana nakon krvavog oružanog sukoba u kosovskom selu Banjska, tik uz granicu sa Srbijom, nije jasnija pozadina i motivi pucnjave i krvoprolića  Nakon uspostavljanja kontole, kosovska policija je u manastiru Svetog Arhiđakona Stefana  pronašla  ogromnu količinu naoružanja i opreme koje su paramilitarci ostavili pri povlačenju. Predsjednik Srbije  Vučić je odbacio „insinuacije da iza incidenta stoji Srbija“  i rekao  da se te uniforme i oružje „mogu svuda nabaviti“

 

U ranim jutarnjim satima u nedjelju 24. septembra u kosovskom selu Banjska,  dobro naoružana paramilitarna jedinica je blokirala most sa dvoje oklopljenih vozila. Kada je stigla patrola kosovske policije da izvidi situaciju otvorena je vatra na njih. Policija je uzvratila vatru i pozvala pojačanje. Kasnije su paramilitarci upali u obližnji manastir Svetog Arhiđakona Stefana iz 14. vijeka odakle su nastavili sukob sa policijom do kasnijeg izvlačenja preko obližnjeg brda i šume i povukli se u Srbiju. Nakon što je policija ušla u manastir pronašla je ogromnu količinu naoružanja i opreme koje su paramilitarci ostavili pri povlačenju. Među zaplijenjenim oružjem su i ručni raketni bacači, granate, eksploziv i ostala oprema koja je dovoljna, prema riječima kosovske policije, za jedinicu od 100 ljudi.

Ni pet dana nakon krvavog oružanog sukoba u selu Banjska, tik uz granicu sa Srbijom, nije jasnija pozadina i motivi pucnjave  i krvoprolića.

Prva reakcija srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića prošle nedjelje, nakon informacija o pogibiji jednog i ranjavanju dvojice kosovskih policajaca je za mnoge upućene bila u najmanju ruku čudnovata. Vučićev nastup nije pratila uobičajena teatralnost i samouvjerenost priznavši da je njegovoj administraciji trebalo „mnogo vremena da ispitamo šta se dogodilo, šta se zbivalo jutros, tokom popodneva“. Štaviše, predsjednik je odavao dojam da i dalje nema sve informacije na raspolaganju što je odmah protumačeno kao previd, slučajni ili namjerni, srbijanskih službi. Ipak u svom prvom obraćanju naciji Vučić je zadržao političku prisebnost i osudio ubistvo policajca uz standardnu generičnu konstataciju da je kosovski premijer Albin Kurti „glavni organizator haosa na Kosovu i Metohiji… koji želi rat i skukobe“ navevši broj od 62 akcije policije na pretežno srpskom sjeveru zemlje. Od toga su navodno 56 bile „etnički motivisane“. Međutim, indikativno je da Vučić nije optužio Kurtija za izazivanje krvoprolića na noć između subote i njedjelje. Vučić je dodao i da su „trojica Srba stradala  sa KiM, dvojica od snajperske vatre sa velike udaljenosti, nepotrebno, dvojica su teško ranjena i pretpostavlja se da je četvrto lice stradalo“. Da je i četvrti napadač na policiju preminuo je bila novost je su do tada kosovske službe raspolagale informacijama da su trojica napadača likvidirani u razmjeni vatre. Četvrti je bio zapravo ranjen i kasnije izdahnuo u bolnici u Novom Pazaru u koju je, prema informacijama nezavisnih medija, dopremljeno 6 ranjenih iz istog sukoba. Vučić je opravdao i upad u manastir rekavši da je „naoružana grupa Srba došla do manastira Banjska jer su imali dvojicu povređenih mladića i da su želeli da im pruže pomoć“. Istakao je da crkva „ni na koji način nije bila umešana u incident“. Ubrzo nakon toga Vučićevi mediji u zemlji i regionu su počeli pričati o Srbima koji su se morali organizovati da bi se odupreli „teroru takozvane policije Kosova“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo