Povežite se sa nama

Izdvojeno

CRNOGORSKI SPORT, OGLEDALO DRUŠTVA: U ofsajdu

Objavljeno prije

na

Bivši trener Sutjeske Nenad Brnović tvrdi da je pištoljem ispraćen iz kluba, dok iz Uprave to demantuju. Policija u Nikšiću saslušava učesnike sastanka rukovodstva FK Sutjeska i smijenjenog stručnog štaba kojim je rukovodio Brnović. Za sada su u toku istražne radnje policijskih službenika

 

Trener Nenad Brnović, inače bivši fudbaler Partizana, na klupu Sutjeske došao je 12. avgusta prošle godine. Trenerski posao naslijedio je od Milije Savovića, kojeg je uprava smijenila zbog loših rezultata na početku sezone. Brnović je sa Sutjeskom potpisao dvogodišnji ugovor.

Za godinu dana je sa Sutjeskom osvojio Kup Crne Gore, a prvenstvo su završili sa istim brojem bodova kao prvoplasirana Budućnost, koja je osvojila šampionski titulu zbog boljeg učinka u međusobnim duelima. Međutim, nakon što su eliminisani od Santa Kolome iz Andore u drugom kolu kvalifikacija za Ligu konferencije i nakon remija sa Arsenalom u domaćoj ligi, a šta su trebale biti „lake utakmice“ za Nikšićane, uprava kluba okrivila je Brnovića, stručni štab i igrače.

Predsjednik kluba Marko Mitrović i sportski direktor Igor Ćulafić, kako navodi Brnović, tražili su od njega da podnese ostavku što je on u početku  odbio.

„Povod mog obraćanja je, isključivo, nemio događaj koji se desio na sastanku uprave kluba i stručnog staba, na koji smo, uzgred rečeno, pozvani putem medija. Tom prilikom smo moji saradnici iz stručnog staba i ja verbalno, a zatim i fizički, napadnuti, sa ciljem da se na takav način prisilimo da podnesemo ostavke. Nakon našeg insistiranja da, na sportski i kulturan način, riješimo sve probleme i njihove zahtjeve, uslijedio je žestok atak, koji je rezultirao povlačenjem pištolja i njegovim repetiranjem od strane pripadnika obezbeđenja stadiona“, napisao je Brnović u saopštenju za medije.

Brnović tvrdi da su uspjeli da se bez težih posledica povuku sa sastanka, gdje su im na izlazu iz zgrade Opštine Nikšić zaprijetili „linčom od strane navijača“ i da im više „ne garantuju bezbjednost“. Brnović je zajedno sa kolegama iz stručnog štaba slučaj predao policiji i Disciplinskoj komisiji Fudbalskog saveza Crne Gore na dalji postupak, u nadi da će ih oni zaštititi.

„Moram da naglasim da je ovo događaj kakav nikad nisam doživio u fudbalskoj karijeri i nadam se da nijedan moj kolega ovako nešto u budućnosti neće doživjeti“, kazao je Brnović.

Uprava fudbalskog kluba Sutjeska, u nepotpisanom saopštenju, demantovala je cijelu izjavu bivšeg trenera Brnovića. Tvrde da je cijeli sastanak tekao u mirnom tonu i da nije bilo pištolja. Sumnjaju da je motiv obraćanja bivšeg fudbalera Partizana samo finansijske prirode.

„FK Sutjeska se neće mnogo baviti saopštenjem gospodina Nenada Brnovića već će, kao uzoran kolektiv, sve radnje prepustiti nadležnim organima Crne Gore. Obavještavamo javnost da su članovi Uprave našeg kluba već ranije dali izjave ovim povodom, i potpuno mirne savjesti čekamo epilog slučaja. Jer, ne postoje dvije istine. Istina je samo jedna, gospodine Brnoviću. Na kraju, možda vi, gospodine, budete još bolji fudbalski trener, pokazaće vrijeme i rezultati“, navodi se u demantu kluba.

Policija u Nikšiću saslušava učesnike sastanka rukovodstva FK Sutjeska i smijenjenog stručnog štaba kojim je rukovodio Nenad Brnović. Za sada su u toku samo istražne radnje policijskih službenika.

Oružje, sport i novac sumnjivog porijekla u Crnoj Gori često idu zajedno. Iako su sportski klubovi najčešće u državnom vlasništvu, oko jačih klubova uvijek se vrti ozbiljan kapital kontroverznih biznismena, ili ljudi povezanih sa vlastima. Sutjeskom su u odvojenim periodima upravljali Branislav Brano Mićunović i Miodrag Daka Davidović. Obojica su klub ostavili zbog „neisplativosti“. Drugi nikšićki klub „Čelik“ bio je u rukama Ranka Radulovića, čijoj grupi se trenutno sudi za više krivičnih djela, među kojima se tereti i za ubistva.

Nije to jedini primjer. Fudbalski klub Zeta dugo je vodio  Radojica Rajo Božović, poznatiji po tome što je u ratu komandovao paravojskama Željka Ražnatovića Arkana i Milorada Ulemeka Legije. On je dugo imao rivalitet sa podgoričkom Budućnošću, kojom je tada rukovodio gradonačelnik Miomir Mugoša, kojem se sada sudi za zloupotrebu službenog položaja. Budvanskim Mogrenom rukovodio je bivši budvanski gradonačelnik Rajko Kuljača, osuđen za kourpciju. Pljevaljski fudbalski klub Rudar dugo je bio pod kontrolom narko bosa Darka Šarića. Lista je poduža.

Korupcija, mafija i političke partije duboko su se uvukle u naš sport. Prema Zakonu o sportu svako može da osnuje sportski klub, ali zakon je prilično nejasan oko vlasničke strukture i transparentnosti organizacija. Većina stvari je prepuštena samoregulaciji kroz sportske saveze, dok se inspekcijiski nadzori sportskih klubova obavljaju na nivou statističke greške. Takvu pravnu regulativu dobro koriste političari i „prljav novac“  za svoje ciljeve. Mediji, kada je riječ o sportu, uglavnom pišu o rezultatima, a mnogo manje o onom iza kulisa i tokovima novca.

Bivši rukovodioc Uprave za sport Marko Begović uskoro izdaje knjigu koja će se baviti upravo ovom temom –  kako su države u postsocijalističkom regionu Zapadnog Balkana koristile sport kao sredstvo politike, i kako su sport u regionu oblikovali politika, istorija i kultura. On tvrdi da su u Crnoj Gori korupcija i nestručnost ključni razlozi za uništenje sporta. Za vrijeme svog mandata podnio je više krivičnih prijava zbog stvari koje je zatekao u klubovima, dok je pet sportskih saveza državi vratilo sva sredstva koja su im prethodno data za funkcionisanje. Njegove prijave se i dalje nalaze u fiokama.

„Sve kreće od zakona i pravne regulative. Naravno da i te zakone neko stručan mora da primjenjuje. Mi u državnim institucijama nemamo stručne ljude iz sporta koji bi znali da uvide gdje je problem, a mislim da političkim elitama to i ne odgovara“, rekao je Begović za Monitor.

On tvrdi da je i velika nepravda kako država dijeli novac sportskim savezima i klubovima.

„Recimo ja i vi sad otvorimo piljaru i država nam da novac da pokrije sve troškove otvaranja firme i nabavke robe. Mi tu robu prodamo i svu zaradu zadržimo za sebe. Tako bi svi mogli pokrenuti biznis. E tako funkcionišu trenutno naši klubovi“, pojasnio je Begović.

Čekajući bolju pravnu regulativu i stručne ljude, čekamo odluku nadležnih po prijavi Brnovića. Ako i ona ne završi u fioci.

 

Privatizacija ili deprofesionalizacija

Bivši rukovodioc Uprave za sport Marko Begović tvrdi da Crna Gora ima dva puta – deprofesionalizacija sportova ili potpuna profesionalizacija. Crna Gora se, smatra on, trenutno kreće nekim srednjim putem što neće moći zadugo.

Potpuna profesionalizacija bi značila da se klubovi privatizuju i funkcionišu kao kompanije – oslanjaju se na sebe, ostvaruju profit i dijele zaradu. Smatra da bi u tom slučaju bio potreban investitor, ali ne vidi da bi iko u ovakvoj klimi investirao u bilo koji naš klub. Drugi put je, smatra, mnogo bolji za crnogorski sport i mlade.

„Ovdje bi se sve svelo na promociju sporta i takmičarskog duha, dok bi svi klubovi bili svedeni na amaterske. Naravno došlo bi vrijeme da se profesionalizuju. Ovo je dugoročno, po mom mišljenju, mnogo bolje rješenje“, kaže Begović

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

INTERVJU

ANA VUKOVIĆ, SUTKINJA VRHOVNOG SUDA: Politika želi  pravosuđe po svojoj mjeri

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osam neuspjelih  pokušaja izbora predsjednika Vrhovnog suda samo su  dodatna potvrda urušenosti crnogorskog sudstva. Odbijanjem da  vlastitog vođu izabere iz reda svojih kolega, crnogorsko sudstvo negiralo je sopstveni autoritet, dostojanstvo i poštovanje

 

 

MONITOR:  Od šestoro sudija Specijalnog odeljenja Višeg suda u Podgorici, četvoro se prijavilo u Apelacioni sud, nakon što  je Sudski savjet  raspisao konkurs. Kao kandidatkinja za poziciju predsjednice Vrhovnog suda ocijenili ste da to ne bi trebalo dozvoliti. Šta bi to značilo za Specijalno odeljenje i neke od ključnih procesa koji traju?

VUKOVIĆ: Značaj Specijalnog odjeljenja u ukupnim društvenim reformama nije potrebno posebno objašnjavati. Nedovoljan kadrovski potencijal Specijalnog odjeljenja mora  se hitno ojačati. U suprotnom, odliv kadra će neminovno dovesti do  zastoja u funkcionisanju ovog odjeljenja, a svaka sporost  je ozbiljna prijetnja pravdi.

MONITOR: Šta se može uraditi da Odeljenje koje inače ima problem sa kadrovskim kapacitetima ostane bez sudija?

VUKOVIĆ: Pravosuđe je u brojnim problemima. Nije ih moguće sve riješiti, ali  neke je moguće spriječiti. Napredovanje sudija  Specijalnog odjeljenja u višu instancu,u ovom trenutku,  sigurno nije  dio rješenja problema. U nove  procese izbora sudija ne smijemo  ući uz loše i sporo sprovođenje pravde. Ceh loše kreirane kadrovske politike,  koji već plaćamo, ne ostavlja puno mogućnosti da se upražnjena sudijska mjesta blagovremeno popune kadrovima odgovarajućih stručnih i iskustvenih kompetencija.

MONITOR: Kazali ste da ste čuli da je većina sudija koji su konkurisali to učinila iz inata, kako bi dobili reakciju na težinu posla i stanja u kom se nalaze.   Gdje leži odgovornost za takvo stanje, i na kome je da to riješi?

VUKOVIĆ: Specijalno odjeljenje Višeg suda u Podgorici, već duže  funkcioniše u smanjenim kadrovskim i prostornim kapacitetima,  što se uz veliki priliv predmeta složene strukture odrazilo na dugo trajanje sudskih postupaka i mali broj prvostepenih presuda. Predstojeća izmjena  procesnog zakona (ZKP)omogućiće veću efikasnost u  postupanju i  eliminisati brojne zloupotrebe koje su  značajno uticale na ažurnost procedura. Ipak,  i u postojećim uslovima organizaciju rada  ovog odjeljenja moguće je unaprijediti  brižljivim planiranjem  svih aktivnosti sa jasno definisanim rokovima, uz uspostavljanje mehanizama kontrole djelotvornosti sprovedenih aktivnosti.

Odgovornost je na svakom sudiji pojedinačno. Profesionalac je onaj koji daje sve od sebe i  onda kada su postojeći uslovi za to daleko od zadovoljavajućih. Integritet, stručnost i lična posvećenost svakog sudije ponaosob, dodatna su  afirmacija garancije nezavisnog sudstva, čiju  potvrdu u hijerarhiji sudske vlasti, svojim ličnim primjerom mora obezbijediti Predsjednik suda.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

VLAST I FINANSIJE: Nema para, ima problema

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Spajić ne haje za neispunjena obećanja. Umjesto toga najavljuje nove povišice. I investicije. Na sve strane. To što para nema nije, izgleda, njegov problem. Ali jeste građana

 

Dok se nadležni skupštinski odbori lagano pripremaju za predstojeću raspravu o prijedlogu zakona o budžetu za 2025. godinu, informacije sa raznih strana ukazuju da bi taj dokument (budžet) mogao imati ozbiljnih problema pri susretu sa realnošću. Najprostije, nema para. Odnosno, ako ih možda i ima onda one nijesu dobro raspoređene. Fali tamo gdje ne bi smjelo.

Krenimo iz Skupštine Crne Gore. Naumljeno je da se poslanicima, kao i svim drugim javnim funkcionerima, zarade uvećaju za 30 odsto. Tako bi predstavnici zakonodavne vlasti ubuduće imali, u prosjeku, startnu platu od približno 2,6 hiljada eura. Kada se doda dodatak na staž i raznorazne skupštinske naknade (predsjednici poslaničkih klubova, skupštinskih odbora…) izaći će to na tri hiljade eura.

Da narodni predstavnici budu još malo rasterećeniji, pomoći će i personalni asistenti/savjetnici. Na zahtjev predsjednika parlamenta Andrije Mandića novac za njihovo angažovanje predviđen je budžetom za narednu godinu. Mada se, izgleda, ministar finanasija Novica Vuković nada da  poslanici neće prihvatiti dar. “Oni kao posebna grana vlasti imaju mogućnost da sami donose zakone, koeficijente, sistematizacije i sistem zapošljavanja. Izvršna vlast u tom smislu nema uticaja na Skupštinu“, kazao je  Vuković. „Na poslanicima je da se odrede tokom glasanja da li ta sredstva njima trebaju u tu svrhu ili se to može preusmjeriti, recimo, za sanaciju nekog vrtića.” Biće to zanimljivo ispratiti.

Krenimo sada sa tanje strane. U prijedlogu budžeta za 2025. godinu  za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za ovu godinu, požalio se Zoran Brđanin, direktor UP, na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. To, po njegovoj računici, znači da neće biti novca za zapošljavanje novih policajaca. Njih, prema važećoj sistematizaciji, nedostaje makar 1.200. Zapravo, objasnio je direktor UP, u predloženom budžetu nema novca čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije. „To nam je nekih milion i po“, kazao je, pa primijetio kako su ostali i bez traženih sredstava (138 hiljada eura) za nabavku uniformi. „Ta nam uniforma treba. Nemamo za nabavku rezervnih djelova, za službena vozila, plovila, za laboratoriju i forenzički centar…”.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DONACIJE VLADE I DRŽAVNIH PREDUZEĆA SPC: Blagoslov koji nas košta milione 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 2011. do ove godine Eparhiji budimljansko nikšićkoj iz budžeta je isplaćeno 1,9 miliona eura. Mitropoliji Crnogorsko primorskoj uplaćeno je 1,6 miliona eura. Najveći dio u posljednje četiri godine: 2021. godine 437 hiljada, 2022. – 654 hiljada eura, tokom protekle 208 hiljada i ove godine 106 hiljada eura

 

Vlada Crne Gore je u junu prošle godine odobrila 220.000 eura Eparhiji budimljanko-nikšićkoj za rekonstrukciju Saborne crkve Svetog Vasilija Ostroškog u Nikšiću. Državna revizorska institucija (DRI) je, u svom nedavnom Izvještaju o Budžetu za 2023, ustanovila da nema priložene propratne dokumentacije, kao i da nije navedena obaveza izvještavanja o utrošku navedenih sredstava.

U izvještaju DRI se navodi da im je Ministarstvo pravde proslijedilo dopis Eparhije budimljansko-nikšićke u kom je navedeno da je do 1. jula 2024. godine, utrošen iznos od 60.000, dok će se preostalih 160.000 eura biti utrošeno u narednom periodu.

Iz DRI su naveli da je ovim prekršeno niz pravila, te da su ,,Vlada i resorna ministarstva dužni da prije usvajanja zaključaka i plaćanja iz tekuće budžetske rezerve obezbijede relevantnu dokumentaciju kojom se vrši pravdanje odobrenog iznosa, kako je i predviđeno aktom o bližim kriterijumima za korišćenje sredstava tekuće i stalne budžetske rezerve i uputstvom o radu državnog trezora”.

U posljednje četiri godine, Vlada je za finansiranje vjerskih zajednica za četiri godine isplatila milion i 975 hiljada eura. Najviše novca je izdvojila za Mitropoliju crnogorsko-primorsku Srpske pravoslavne crkve – 930 hiljada, potom za Islamsku zajednicu u Crnoj Gori – 331 hiljadu, dok je Eparhiji budimljansko-nikšićkoj SPC dala 278 hiljada eura. Crnogorska pravoslavna crkva je za isti period dobila 231 hiljadu eura. Ostalih 13 vjerskih zajednica dobilo je između hiljadu i po i 55 hiljada eura, koliko je dobila Jevrejska zajednica.

Raniji izvještaj DRI-ja je pokazao da je posebno sporno finansiranje srednjih vjerskih škola, za što je iz budžeta isplaćeno 4,9 miliona eura. Čak tri miliona i sto hiljada eura dobila je Medresa ,,Mehmed Fatih” Islamske zajednice u Tuzima, a milion i 800 hiljada Gimnazija ,,Sveti Sava” Mitropolije crnogorsko-primorske u Podgorici.

Centar za građansko obrazovanje (CGO) je proteklog mjeseca podnio Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv NN lica koja su od 2019. do 2023. godine odobrili isplatu 4,9 miliona eura za finansiranje srednjih vjerskih škola u Crnoj Gori. ,,To je urađeno suprotno Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju, što je utvrdila i Državna revizorska institucija (DRI) i dala negativno mišljenje na usklađenost finansiranja srednjih vjerskih škola sa ovim zakonom, a što ukazuje i na zloupotrebu službenog položaja sa ogromnom štetom za Budžet Crne Gore”, naveli su iz CGO.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo