RADNA SEDMICA OD DVA DANA: AI i proletarijat

Po mišljenju Bila Gejtsa mašine će za deset godina biti sposobne da obavljaju većinu stvari koje danas rade ljudi. Ova ogromna promjena, smatra on, oslobodiće ljude od naporne petodnevne radne sedmice i otvoriti nove mogućnosti za slobodno vrijeme, kreativnost i balans. Ostaje pitanje šta će biti sa onima kojima će AI uzeti radno mjesto

Milijarder i tehnološki mag Bil Gejts nedavno je podijelio svoju viziju vrlog novog svijeta. On predviđa dramatičnu promjenu u radnoj sedmici, kao posljedicu uticaja AI-a na sve pore društva.

Prognozira da će vještačka inteligencija u narednih deset godina toliko napredovati da bi mogla da smanji standardnu radnu sedmicu na svega dva dana. Kako AI bude preuzimala većinu ljudskih zadataka, Gejts vidi svijet prožet boljim balansom između posla i privatnog života. Ipak, pitanja o gubitku radnih mjesta, etičkoj kontroli AI-a i rastućim nejednakostima ostaće ključne teme u razgovoru o budućnosti.

Po njegovom mišljenju mašine će biti sposobne da obavljaju većinu stvari koje danas rade ljudi. Ova ogromna promjena, smatra on, oslobodiće ljude od naporne petodnevne radne sedmice i otvoriti nove mogućnosti za slobodno vrijeme, kreativnost i balans. Ostaje pitanje šta će biti sa onima kojima će AI uzeti radno mjesto.

Ono što jeste komentarisao je da bi ove promjene mogle podstaći razgovor o redefinisanju koncepta zaposlenja. U njegovoj viziji dvodnevnih ili trodnevnih radnih sedmica, AI ne bi bila samo alat, već pokretač ogromne društvene promjene u pogledu načina na koji doživljavamo vrijeme, produktivnost i lično ispunjenje.

Gejtsova predviđanja ipak zavise od dolaska Opšte vještačke inteligencije (AGI), odnosno hipotetičke tačke u kojoj AI sustiže ili nadmašuje ljudsku inteligenciju u gotovo svim oblastima. Iako je optimista po pitanju potencijala AGI-a da rješava probleme i podstiče inovacije, Gejts priznaje da će transformacija biti burna.

Ova utopijska ideja o kraćoj radnoj sedmici, normalno postavlja drugo pitanje – šta će biti sa milionima ljudi čije karijere zavise od poslova koje će AI možda eliminisati? Hoće li ta budućnost donijeti više slobode ili više straha zavisiće ne samo od same tehnologije, već i od načina na koji društvo odluči da upravlja njenim usponom. Možda se to pitanje rješava samo od sebe, kada Gejts priča o novom dobu i besplatnoj inteligenciji.

Ono što je sigurno je da će cijeli proces rezultirati brzim napretkom u AI-tehnologijama koje će biti dostupne i koje će dodirivati gotovo svaki aspekt naših života. Gejts je optimista kada je riječ o ukupnim koristima koje AI može donijeti čovječanstvu, bez obzira da li se radi o obrazovanju, zdravstvu ili običnim servisima. Šta će biti sa divizijama onih koji trenutno obavljaju te poslove.

Gejts jr uočio dolazak AI revolucije skoro prije deset godina. Kada su ga pitali na koju bi se industriju fokusirao da mora sve ispočetka, bez oklijevanja je izabrao vještačku inteligenciju. Posljednjih godina čak je i on bio iznenađen brzinom napretka AI-a. Negdje tada pisao je da razvoj AI-a dolazi i sa razumljivim i opravdanim zabrinutostima.

Jedna stvar je sigurna – radno mjesto budućnosti neće ličiti na ovo današnje. Mogli bismo početi da preispitujemo šta zapravo znači „ići na posao“.

Priredio: DL