Analitičari iz Goldman Sachsa procjenjuju da bi AI mogla zamijeniti dvije trećine svih zanimanja. Drugi kažu da nova tehnologija takođe stvara brojna nova radna mjesta, što bi moglo olakšati tranziciju za pogođene radnike. Nažalost, većina novostvorenih zanimanja je vezana upravo za vještačku inteligenciju

Dario Amodei, izvršni direktor kompanije Anthropic, jednog od najmoćnijih svjetskih proizvođača vještačke inteligencije — ima direktno i zastrašujuće upozorenje za sve nas. AI bi mogla da uništi polovinu osnovnih kancelarijskih poslova i podigne stopu nezaposlenosti na 10–20 odsto u narednih pet godina. Po njegovom mišljenju suočavamo se sa mogućim masovnim nestajanjem poslova u oblastima poput tehnologije, finansija, prava, konsaltinga i drugih kancelarijskih zanimanja, naročito početničkih pozicija.

„Većina ljudi ni ne zna da se ovo sprema. Zvuči ludo, i ljudi jednostavno ne vjeruju”, upozorio je on i dodao da zakonodavci u SAD ili ne razumiju, ili ignorišu ovaj problem. Kada se shvati prijetnja, može biti kasno. Primjera radi. Mark Cukerberg je već najavio da će srednji nivo programera biti nepotreban do 2026. godine.

Zašto se onda već ne radi nešto po ovom pitanju? Stručnjaci kažu da je razloga više. Jedan od njih je svakako neshvatanje procesa i ozbiljnosti situacije. Nadalje, OpenAI, Google, pomenuti Anthropic i druge kompanije svakodnevno poboljšavaju svoje AI modele, koji već nadmašuju ljude u mnogim zadacima. Kompanije itekako shvataju da mogu da uštede ogromne sume otpuštanjem ljudi i masovno ih zamjenjuju AI agentima. Vlade ćute, između ostalog, jer se boje konkurencije iz drugih zemalja. Priča je, naravno, mnogo kompleksnija.

Analitičari iz Goldman Sachsa procjenjuju da bi AI mogla zamijeniti dvije trećine svih zanimanja. Ipak, nova tehnologija takođe stvara brojna nova radna mjesta, što bi moglo olakšati tranziciju za pogođene radnike. Nažalost, većina novostvorenih zanimanja je vezana upravo za vještačku inteligenciju.

Poput Cukerberga, većina stručnjaka smatra da će određene profesije biti potpuno automatizovane u narednih 5 do 10 godina. Osim dijela programerske vojske, na udaru će vjerovatno biti radnici u korisničkoj podršci, na kasama i u samoposlugama, vozači, analitičari tržišta, pravni asistenti, turistički agenti, radnici na unosu podataka te osnovni nivoi kreatora sadržaja i grafičkih dizajnera.

Oni koji se bave ovom temom ističu još jedan problem. Decenijama su početničke pozicije bile ključne kao obuka za nove radnike koji tek ulaze na tržište rada. Od finansija do novinarstva, mlađi kadrovi su tradicionalno obavljali „teške poslove“, što se smatralo i obaveznim iskustvom i prilikom za profesionalni razvoj.

U svijetu u kome vještačka inteligencija mijenja karijerni put, ti prvi, i veoma značajni koraci, mogli bi biti sve ugroženiji. Magazin Bloomberg navodi da dok broj početničkih pozicija opada, mijenjaju se i očekivanja u pogledu plata. Od preostalih zaposlenih očekuje se da preuzmu poslove koje podržava vještačka inteligencija, ali za manju zaradu. Njihova nedavna anketa je pokazala da 49 odsto američkih pripadnika generacije Z koji traže posao smatra da je AI smanjila vrijednost njihovog fakultetskog obrazovanja na tržištu rada.

Priredio: D.L.

Rastući broj AI aplikacija je povećao potražnju za moćnim hardverima, čime se indirektno povećava i uticaj na životnu sredinu kroz proizvodnju i transport. Potražnja za novim data centrima ne može se zadovoljiti na održiv način. Brzina kojom kompanije grade nove centre znači da se većina potrebne struje mora dobiti iz elektrana na fosilna goriva

Nedavno je na društvenim mrežama iskočio novi trend vezan za AI modele. Na sve strane korisnici generišu bejbi likove poznatih ličnosti. Kada je jedan od njih generisao seriju od dvadesetak likova jedne popularne serije postavio je usput i pitanje koliko je potrošio struje praveći ovako „važnu“ stvar.

Nije sasvim jasno koliko energije troše AI sistemi, ali neki istraživači procjenjuju da su u pitanju užasno velike količine.

Data centri koji služe za rad ovakvih sistema su klimatizovane zgrade, hale… u kojima se nalazi računarska infrastruktura – serveri, memorijski uređaji, mrežna oprema… Na primjer, Amazon ima više od 100 data centara širom svijeta, a svaki od njih sadrži oko 50.000 servera.

Naučnici procjenjuju da su energetske potrebe data centara u Sjevernoj Americi porasle sa 2.688 megavata krajem 2022. na 5.341 megavat krajem 2023. godine, djelimično zbog zahtjeva generativne AI. Na globalnom nivou, potrošnja struje data centara porasla je na 460 teravata u 2022. godini.

To bi učinilo da data centri zauzmu 11. mjesto među najvećim potrošačima električne energije u svijetu – između Saudijske Arabije (371 teravat) i Francuske (463 teravata), prema podacima Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj.

Do 2026. očekuje se da će potrošnja električne energije data centara dostići oko 1.050 teravata. To bi ih stavilo na 5. mjesto globalne liste, između Japana i Rusije.

Bilo je i onih koji su računali koliko energije je potrebno za obučavanje i primjenu modela poput GPT-3. Opet je teško dati precizne podatke, ali… U istraživačkom radu iz 2021. godine, naučnici iz Google-a i Univerziteta Kalifornije u Berkliju procijenili su da je samo proces obuke potrošio 1.287 megavat-sati struje. Objasnili su da je to energija dovoljna za napajanje oko 120 prosječnih američkih domaćinstava tokom godinu dana. Tokom ovog procesa proizvedeno je oko 552 tone ugljen-dioksida.

Rastući broj AI aplikacija je povećao potražnju za moćnim hardverima, čime se indirektno povećava i uticaj na životnu sredinu kroz proizvodnju i transport.

Potražnja za novim data centrima ne može se zadovoljiti na održiv način. Brzina kojom kompanije grade nove centre znači da se većina potrebne struje mora dobiti iz elektrana na fosilna goriva.

I to nije sve, upozoravaju stručnjaci. Proizvodnja moćnih kompjuterskih čipova potrebnih za rad AI programa takođe zahtijeva mnogo struje i vode za hlađenje.

Neke velike tehnološke kompanije investirale su u načine za smanjenje ili ponovno korišćenje potrebne vode, ili su se opredijelile za alternativne metode, poput hlađenja vazduhom. To je već posebna priča.

„Kada razmišljamo o uticaju generativne AI na životnu sredinu, ne radi se samo o struji koju trošimo kada uključimo računar. Posljedice su mnogo šire, na nivou cijelog sistema, i traju kroz sve akcije koje preduzimamo“, kaže profesorka Elsa A. Oliveti sa Odjeljenja za nauku o materijalima i inženjering na MIT-u i vođa Misije dekarbonizacije u okviru novog MIT Klimatskog projekta.

„Potrebno nam je sveobuhvatnije i sistemsko razumijevanje posljedica koje donose nove tehnologije. Zbog brzine razvoja, nijesmo uspjeli da uhvatimo korak“, upozorava Oliveti.

Priredio: D.L.

Uprkos apelima hiljada umjetnika, aukcijska kuća Christie’s je u martu odradila prvu aukciju u potpunosti posvećenu AI umjetnosti. Ukupan prihod aukcije iznosio je 728.784 dolara, nadmašivši projekciju od 600.000 dolara

Više od 3.000 ljudi potpisalo je prije par mjeseci otvoreno pismo aukcijskoj kući Christie’s u Njujorku. Od menadžmenta su tražili otkazivanje aukcije Augmented Intelligence posvećene isključivo umjetnosti stvorenoj pomoću vještačke inteligencije. Iz Christiesa su naveli da je to prva aukcija takve vrste koju organizuje neka velika aukcijska kuća. U pismu se izražava zabrinutost zbog toga što su programi korišćeni za kreiranje određenih generativnih digitalnih djela, trenirani na zaštićenim autorskim djelima, čime se, kako navode potpisnici, eksploatišu stvarni umjetnici.

„Ovi modeli i kompanije koje stoje iza njih eksploatišu ljudske umjetnike, koristeći njihova djela bez dozvole ili naknade kako bi razvili komercijalne AI proizvode koji im postaju konkurencija,“ navedeno je u pismu.

Aukcijska kuća je, u odgovoru, branila legitimitet izloženih umjetnika, predstavljajući AI kao alat koji proširuje kreativne mogućnosti, a ne zamjenu za umjetnike. „Umjetnici predstavljeni na ovoj aukciji imaju snažnu, multidisciplinarnu umjetničku praksu, neki su priznati i u vodećim muzejskim kolekcijama. Djela koriste AI za unapređenje svog umjetničkog rada“, rekli su iz Christiesa za portal ArtNews.

U saopštenju za javnost, Nicole Sales Giles, potpredsjednica i direktorica prodaje digitalne umjetnosti, izjavila je: „Ovim projektom željeli smo da istaknemo briljantne kreativne glasove koji pomjeraju granice tehnologije i umjetnosti. Nadali smo se da će kolekcionari i šira zajednica prepoznati njihov značaj u savremenom umjetničkom pejzažu. Rezultati aukcije su to i potvrdili“.

Sarp Kerem Yavuz, umjetnik koji ponekad koristi AI u svom radu i čije djelo je takođe bilo na aukciji, smatra da su optužbe o krađi zasnovane na pogrešnom razumijevanju kako AI funkcioniše. „Većina AI-generisanih slika rezultat je kombinovanja miliona slika. Bukvalno miliona. Što znači da nijedan pojedinačni umjetnik ne može tvrditi da je neka slika livade, viteza, mačke ili cvijeta zasnovana baš na njegovom djelu“, napisao je u izjavi. „AI slike imitiraju ljudsku inspiraciju na mnogo načina – samo su efikasnije u obradi informacija“.

Kako AI tehnologija sve više napreduje i postaje dio svakodnevnog života, zakoni o autorskim pravima i dozvoljenoj upotrebi teško prate taj razvoj. Prošlog mjeseca, Američki zavod za autorska prava odlučio je da umjetnici mogu zaštititi djela stvorena uz pomoć AI alata, ali da isključivo AI-generisani materijal i dalje nije podoban za pravnu zaštitu.

Bez obzira na otvoreno pismo i gnijev dijela publike, Christies je u martu završio prvu aukciju u potpunosti posvećenu AI umjetnosti. Ukupan prihod iznosio je 728.784 dolara, nadmašivši projekciju od 600.000 dolara.

Prema navodima aukcijske kuće, njihova akcija je privukla novu generaciju kolekcionara. Rečeno je da se gotovo polovina učesnika identifikovala kao pripadnici Milenijalaca ili Gen Z generacije, dok je 37 odsto njih prvi put kupovalo na Christie’s aukciji. Najskuplji predmet bio je Machine Hallucinations – ISS Dreams – A Refika Anadola, koji je prodat za 277.200 dolara – znatno više od procijenjenih 200.000.

Djelo Holly Herndon i Mat Dryhursta, diptih Embedding Study 1 & 2 (iz serije xhairymutantx), dostiglo je cijenu od 94.500 dolara, opet iznad očekivanja. Aukcija, koja se sastojala od 34 predmeta, imala je stopu prodaje od 82 odsto.

Priredio: R.M.