Povežite se sa nama

MONITORING

RAJKO KULJAČA , OD FAVORITA DO POKAJNIKA: Otkriti šefa kriminalne grupe

Objavljeno prije

na

Na lokalnim izborima održanim u maju 2005. godine Rajko Kuljača, načelnik lokalnog Odjeljenja bezbijednosti, izabran je za predsjednika Opštine Budva. Bio je nosilac izborne liste kao kandidat uticajnog funkcionera DPS-a, tadašnjeg predsjednika zajedničke države Srbije i Crne Gore Svetozara Marovića.

Na izborima 2009. godine ponovo je bio nosilac izborne liste Evropska Budva DPS-SDP, koja je dobila većinu glasova birača. Drugi petogodišnji mandat potvrđen je u lokalnom parlamentu, da bi bio prekinut početkom 2011, kada iz zatvora u Spužu podnosi pismenu ostavku na funkciju gradonačelnika, pritisnut optužbom za zloupotrebu službenog položaja u aferi Zavala, u kojoj je nepravosnažno osuđen na pet godina zatvora.

Tokom šestogodišnjeg predsjednikovanja turističkom metropolom, u vrijeme investicionog buma i nezapamćenog priliva kapitala koji se mjeri milijardama eura, vremena enormnog bogaćenja lokalnih političara i funkcionera, Kuljača je prešao put od političkog favorita do svjedoka pokajnika u razotkrivanju korupcionaških afera koje su obilježile njegovu vladavinu.

Slučaj je udesio tako, da je upravo Kuljača koga je na vlast doveo Svetozar Marović, deset godina kasnije postao krunski svjedok Tužilaštva u otkrivanju budvanskog dona. A putevi, kako izgleda, vode k Maroviću.

Podsjećamo, po nalogu Vrhovnog državnog tužilaštva u zoru 13. avgusta uhapšeno je 13 osoba, među kojima su istaknuti funkcioneri DPS-a, predsjednik Opštine Lazar Rađenović, menadžerka grada Milena Marović- Bogdanović, bivši predsjednik i potpredsjednik Rajko Kuljača i Dragan Marović, bivši menadžer grada i savjetnik u Vladi Aleksandar Tičić, pod sumnjom da su zloupotrijebili službeni položaj prilikom izgradnje poslovnog centra TQ Plaza i platoa na plaži Jaz, čime su nanijeli štetu Opštini oko 10 miliona eura.

Uhapšen su i službenici lokalne uprave, glavni administrator Snežana Šćepanović, direktor Vodovoda Milenko Medigović, Dragica Popović, Milojka Kovačević, Danijela Marotić, Novak Klisić, Đorđe Pavlović, izvršni direktor firme Trejdjunik Goran Bojanić, dok je Miodrag Samardžić u bjekstvu. Kasnije je uhapšen izvršni direktor kompanije Gugi komerc Dragoljub Milovanović.

Njih je tužilaštvo označilo kao članove kriminalne grupe osnovane radi sticanja nezakonite dobiti i moći, čije je djelovanje planirano duže vrijeme, uz primjenu određenih pravila, sa precizno određenim ulogama i zadacima, poput dobro organizovanih mafijaških klanova u svijetu.

Budvansku kriminalnu grupu, tvrde tužioci, formiralo je „za sada nepoznato lice” koje nije obuhvaćeno prijavom, čiji identitet nije saopšten.

Vijest da je Kuljača dobio status svjedoka saradnika u predmetu TQ Plaza i Jaz, iznenadila je mnoge u Budvi. On je bio na čelu izvršne vlasti koja je realizovala sporne projekte, na vrhu piramide odgovornosti. Svi osumnjičeni u nizu korupcionaških skandala u Budvi, niži su po rangu u opštinskoj upravi. Svi sporni akti i papiri, sporazumi i aneksi nose potpis predsjednika Kuljače, pa u javnosti vlada nedoumica oko toga, kako glavni osumnjičeni može biti svjedok saradnik, kome je u izgledu pošteda od krivičnog gonjenja.

Institut zaštićenog svjedoka, svjedoka saradnika, krunskog svjedoka ili svjedoka pokajnika, efikasan je način da se pravdi privedu inspiratori, organizatori i izvršioci nezakonitih radnji. Obično se niži prestupnici ili krivci za djelo koje proizvodi manju štetu po društvo koriste da se „ulove” krupne ribe.

U Crnoj Gori je institut zaštićenog svjedoka uveden 2004. Zakonom o zaštiti svjedoka ustanovljen je Program zaštite koji se primjenjuje samo onda ako bez iskaza svjedoka ne može biti dokazano krivično djelo ili bi njegovo dokazivanje na drugi način bilo otežano.

Primjenjuje se, između ostalog, u slučajevima krivičnih djela koja se vrše na organizovan način i protiv djela za koja se po zakonu može izreći kazna zatvora u trajanju od pet ili više godina. Svjedok dobija neku zakonom propisanu privilegiju, djelimično ili potpuno amnestiranje od krivične odgovornosti, ako je njegova pomoć bila od koristi.

Ako Kuljača pomogne u otkrivanju misterioznog organizatora kriminalne grupe u Budvi, u rasvetljavanju okolnosti pod kojima je opštinska kasa olakšana za desetine miliona eura, ko je to osmislio, naredio, odradio, ko su bili pomagači, može računati na oslobađanje od krivice u ova dva slučaja, u kojima, prema riječima tužilaca, mogu biti izrečene kazne do 10 godina zatvora.

Suočen sa takvom sudbinom, Kuljača je odlučio da „propjeva” i kaže sve što zna o zloupotrebama vlasti u Budvi u kojima je i sam učestvovao i brojnim poslovima koji su donijeli ogromnu štetu Opštini i veliku korist njihovim akterima. On je i ranije u predmetu Zavala „prijetio” da će progovoriti o svemu, ali se predomislio.

Određivanjem statusa zaštićenog svjedoka Rajku Kuljači, prvom čovjeku grada u čijoj je ruci bio pečat i potpis, umiješanog u sve otkrivene afere, tužilaštvo signalizira da iznad njega postoji drugi čovjek, sa većom, makar i neformalnom moći. Nezvanično, aludira se na Svetozara Marovića bez čijeg aminovanja mnoge stvari u gradu ne bi mogle da se dogode.

No, Marović nije imao nikakvu izvršnu funkciju u gradu pa nije poznato na koji način je uspijevao da lokalnim funkcionerima nametne svoju volju i ideje. Funkcije su imali članovi njegove familije, brat Dragan Marović, bivši potpredsjednik Opštine i sekretar za privredu i finansije, te ćerka Milena Marović-Bogdanović koja obavlja posao glavnog gradskog menadžera. Da li su i u kolikoj mjeri radili nezakonito, pokazaće se u sudskom procesu.

Kuljača je u svojstvu svjedoka saradnika u Tužilaštvu otvorio dušu u ispovijesti koja je trajala punih šest sati. Njegov iskaz nosi oznaku tajnosti i medijima nije dostupan. Međutim, Tužilaštvo je iskaz podijelilo advokatima osumnjičenih, pa su neki njegovi djelovi već poznati. Advokati imaju familije, poznanike, vijesti se brzo šire, tako da se o Kuljačinom svjedočenju mnogo toga već zna.

On je prema nezvaničnim izvorima navodno razotkrio do detalja prirodu ugovora o gradnji poslovnog centra TQ Plaza po kome je Opština na ime zemljišta u centru grada koje je ustupila investitoru Mirku Latinoviću, vlasniku firme Trejdjunik, trebala dobiti 25 odsto izgrađenog poslovnog i stambenog prostora. Jednim od aneksa ugovora taj procenat smanjen je na 15 odsto, čime je Opština oštećena za nepunih osam miliona eura. Grad je dobio samo parking mjesta u podzemnoj garaži, krovne terase, hodnike i slične neupotrebljive kvadrate, dok je većina gradskih funkcionera, dobila stanove u posebnom krilu C ove luksuzno opremljene zgrade.

Kuljača je Tužilaštvu navodno otkrio njihova imena i detaljno opisao koliko je kome od opštinskih funkcionera i šefu organizovane kriminalne gupe pripalo poslovnog i stambenog prostora od ugovorenog posla u još nezavršenoj C lameli.

Inspektori kriminalističke policije su prošle sedmice, po nalogu Specijalnog tužilaštva, ušli u zgradu TQ Plaza i uzeli spiskove svih stanara i vlasnika objekata i počeli premjeravanje i fotografisanje stambenog i poslovnog prostora. Sumnja se da je izgrađeno oko 2.000 kvadrata više od onoga što je odobreno građevinskom dozvolom.

„Češlja” se i dokumentacija Trejdjunika, čiji je izvšni direktor Bojanić pušten da se brani sa slobode.

Inspektori su nedavno ušli i u zgradu Opštine i preuzeli potrebnu dokumentaciju iz Sekretarijata za planiranje prostora.

Kako se nezvanično saznaje, Kuljači bi se mogao pridružiti i osumnjičeni Aleksandar Tičić, kao svjedok saradnik, kome je određen pritvor od 30 dana.

Kuljača je nezgodan svjedok svih mutnih poslova koji su se množili poslednjih 10 godina. Neiscrpan je izvor informacija jer je bespogovorno izvršavao tuđe naloge, upućen je u sve mahinacije lokalne vlasti, od preprodaje državne zemlje, davanja garancija raznim firmama na milonske kredite koje su kasnije vraćali građani Budve, naduvavanja računa za infrastrukturne projekte, zaduživanja, prebijanja računa, donošenja planova i izdavanje građevinskih dozvola…

Postao je noćna mora mnogih Budvana, ali i ministara iz Vlade Crne Gore koji su žarili po budvanskoj nahiji. Kuljača bi mogao biti od pomoći u rasvetljavanju mnogih neriješenih ubistava u Budvi koja su se dogodila dok je vodio Odjeljenje bezbijednosti, ali i kasnije, dok je bio na čelu Opštine, kao i drugih sumnjivih poslova koji čekaju istragu.

Što postupak rasvetljavanja budvanskih afera i zloupotreba vlasti bude duže trajao, to će sve više prljavog veša isplivati na budvansku pjenu od mora. Grad je bukvalno poharan, dokazi o korupciji na visokom nivou plasiraju se iz dana u dan, dok iz budvanskog DPS-a negiraju očigledno i guslaju o patriotizmu i doprinosu stvaranju samostalne Crne Gore.

U sličnoj situaciji 2004. godine u španskom ljetovalištu Marbelja, zbog korupcije i mahinacija u urbanizmu tokom investicionog talasa i ulaska ruskog kapitala, uhapšeno je oko 40 osoba- kompletna lokalna uprava grada. Istovremeno je raspuštena i lokalna skupština.

Budva zaslužuje da se ustanovi odgovornost koalicije na vlasti, DPS-SDP-LP čiji su odbornici sve nezakonitosti, lopovluke i milionska zaduženja, podržali bez zadrške. Oni su od Budve napravili urbanističko ruglo i sirotinjsku opštinu sa dugom od preko 100 miliona eura. Poznavaoci prilika u gradu tvrde da je dug čak 200 miliona.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VESNA MEDENICA VRHOVNA PRESUDITELJKA IZVAN SUDNICE: SMS pravosuđe

Objavljeno prije

na

Objavio:

U medijima objavljeni sadržaji preuzeti iz telefona Vesne Medenice potvrdili su  ono što je  odavno javna tajna – državno pravosuđe bilo je  pod vladarskom kućom Đukanović, podređeno ličnim interesima uskog kruga ljudi na vrhu

 

Javnost je ovih dana iznenadio dodatak na već ustaljenu praksu objavljivanja SKY ECC kriptovanih prepiski između kriminalnih grupa i visokih operativaca policije koji su zajednički švercovali drogu i borili se protiv neprijatelja “države”, “Šefa” režima, i “poslovne” konkurencije. Prilikom hapšenja bivše predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore Vesne Medenice na podgoričkom aerodromu u aprilu 2022. godine, oduzet joj je i mobilni telefon. Nakon godinu i po mediji su počeli objavljivati sadržaje sa Whatsapp aplikacije koji su pronađeni na telefonu.

Treba imati u vidu da ti sadržaji nisu bili predmet optužnice koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podignulo sredinom oktobra prošle godine protiv bivše šefice pravosuđa, njenog sina Miloša kao organizatora kriminalne grupe i ostalih članova. Gro optužnice se bazira na SKY prepiskama koje su crnogorskim istražiteljima dostavili Europol francuski Apelacioni sud putem međunarodne pravne pomoći.

Sadržaji koji su objavljeni, pod uslovom da su vjerodostojni i tačni, svakako su zavrjeđivali pažnju javnosti u interesu javnosti. Potvrdili su ono što je odavno javna tajna –  državno pravosuđe pod vladarskom kućom Đukanović bilo je podređeno ličnim interesima uskog kruga ljudi na vrhu.

U ispovijesti portalu Press Ana Pešukić (koja je radila u kući Aca Đukanovića, brata bivšeg predsjednika države) je u detalje opisala kako je predsjednica Vrhovnog suda Medenica dolazila na kafenisanje i raporte kod Prvog brata koji ju je dočekivao u pidžami u preuređenom podrumu njegove zgrade. Osim Medenice raportirali su i mnogi drugi uključujući i tadašnjeg direktora crnogorske policije Veselina Veljovića koji je  u pritvoru zbog zloupotrebe službenog položaja.

Procurjele Whatsapp prepiske, na kojima su se do sada pojavile Jelena Perović, direktorica Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) i ranija šefica cetinjskog osnovnog suda, i sudija Suzana Mugoša, najpoznatija po javno prenošenoj telenoveli Afera Državni udar i presudi liderima tada opozicionog Demokratskog fronta (DF), su pokazale hijerarhiju tadašnjeg sistema. Kako se Medenica ponašala prema vladaru zemlje i njegovom bratu (i sestri) tako su se i njoj podređeni u pravosuđu ponašali prema njoj – podnosili raporte i tražili mišljenja uz teferič na koji bi ih ona pozivala. Potčinjeni su predlagali i nove poslušnike i podobne za radna mjesta.

Jelena Perović je u poruci od 15. juna 2020,  pomenula svoju savjetnicu J.J. koja je između ostalog i  “Crnogorka…Sva je na svom mjestu”. Medenici je godilo da ima osobu kojoj je jedan od pluseva u karijeri trebalo biti i nacionalna pripadnost – što se kosi sa svakim mogućim zakonom. Isti Medeničin  kurs vidio se i u njenoj poruci nakon presude Apelacionog suda kojom je ukinuta prvostepena osuđujuća presuda u Državnom udaru. Da li sudijama apelacionog vijeća ili optuženima ili svima, opsovana je “majka četnička” od šefice pravosuđa koja je početkom 90-tih podržavala ratnike koji su vodili  borbu za stvaranje  Velika Srbije. U istom poslu je zdušno učestvovao i Šef,  tadašnji premijer Milo Đukanović.

Iako su se ideologije i uvjerenja mijenjala, poslušnost i partijska iskrenost je ostala glavna  konstanta. “Hvala na informisanju” i “tako rade savjesni” je njena pohvala Perovićkoj, ali i svima u sistemu pa i samoj Medenici ako je domaćin u pidžami zadovoljan sa onim što mu je raportirano.

Izjave lojalnosti i nuđenja pomoći od strane Jelene Perović su bili  obrazac ponašanja u miloističkoj Crnoj Gori, koja navodno ne trpi lance.  “Ako mislite da treba”, “da vide… da Vas potpuno podržavamo”, “šta god mogu ja da uradim, tu sam”,  “tuga i bijes zbog svega, posebno jer znam koliko Vam je to bio bolan period života” i sve ostalo su toliko puta ponavljani izrazi od 1990. godine da su postali crnogorska paradigma.

Jelena Perović u izjavi za Radio Slobodnu Evropu (RSE), nije dala  komentar na objavljene prepiske jer  je po njenom mišljenju to neprimjereno. Napomenula je da je podnijela dvije krivične prijave za povredu tajnosti postupka i odavanje tajnih podataka što je po našem zakonu zabranjeno. Takođe je rekla da ne želi biti “dio medijskog cirkusa” i da “autentičnost tih prepiski niko nije potvrdio i ne može da potvrdi”. Kasnije je malo spustila loptu. Ne negirajući više autentičnost prepiske, rekla je da je normalno da se obavljaju “konsultacije” između kolega. Na kraju je, uobičajeno,  prizvala i teoriju  zavjere. Ističući da je “ napad očekivan, s obzirom na završene i pokrenute predmete u ASK” i da “očekuje da nadležno tužilaštvo rasvijetli ovaj događaj”.  Poručila je da je  ona “sve radila zakonito”.

Glasnogovornik SDT-a,  Vukas Radonjić je kazao da je  formiran krivični predmet na osnovu sadržaja iz telefona optužene Medenice te da se “utvrđuje postojanje osnova sumnje odnosno, da li je neko, pa i službeno lice učinilo krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti”. Zašto je SDT ranije olako prešao preko sadržaja Medeničinog mobilnog telefona je upitno.

Po nekima, zapadni  faktor je odlučujući u procesuiranju osoba od povjerenja Mila Đukanovića i tužioci u Crnoj Gori i Srbiji su, nakon dugih izgovora o nemanju dokaza, na kraju popustili kada su ih dobili. U Srbiji  vlast Aleksandra Vučića je   pod pritiskom dokaza sa Zapada  nevoljno uhapsila Darka Šarića i Veljka Belivuka i njihove saradnike.

U slučaju šefa SDT-a Vladimira Novovića treba se podsjetiti da je potpisao kao istražni sudija hapšenje poslanika Nebojše Medojevića nakon što je Medenica kao predsjednica Vrhovnog suda obrazložila da se njegovim hapšenjem bez skidanja imuniteta ne krši Ustav i da je taj postupak zapravo “stavljanje u zatvor” jer navodno nije htio svjedočiti u tužilaštvu.

Interesantan je i detalj prepiske između Perovićeve i Medenice gdje se spominje hapšenje policajca Darka Lalovića koji je bio njen tjelohranitelj. Lalovića sumnjiče da je učestvovao u organizaciji šverca više od pola tone marihuane u januaru 2021. godine. Stavlja mu se na teret i krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja. Spisi Vrhovnog suda o određivanju pritvora otkrivaju da je dugogodišnji tjelohranitelj, stupajući u kontakt sa nosiocima pravosudnih funkcija, provjeravao status optužnica koje je protiv članova njegove kriminalne organizacije podnijelo tužilaštvo, i o tome ih obavještavao. U prepisci sa Perovićkom Medenica kaže da joj je “žao jer je bio maltene kao član familije”,  i da je “sve to predimenzionirano”. Medenica dakle nije rekla da su optužbe netačne već samo predimenzionirane.. Lalović je u trenutku hapšenja bio u emotivnoj vezi sa šeficom Medeničinog kabineta.

Bivši premijer Dritan Abazović i bivši šef MUP-a Filip Adžić najavljuju još “zabave” i poručuju javnosti da “uzme kokice” jer “ovo što ste vidjeli je ništa u odnosu na onu što ćete vidjeti u narednom periodu… Istina će naći put za svakog od nas”.  Gledaćemo.

Jovo MARTINOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

JEMSTVO U CRNOJ GORI: Odbijeni milioni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iznos ponuđenog jemstva samo u posljednje četiri odbijene ponude prelazi 10 miliona, što u novcu što u nekretninama.

 

Samo tokom ove godine Viši sud u Podgorici odbio je kao neosnovane najmanje četiri ponude advokata odbrane da njihovi klijenti budu pušteni da se u daljem postupku brane sa slobode. Iznos ponuđenog jemstva u cjelokupnim slučajevima prelazio je 10 miliona, što u novcu što u nekretninama.

Tako je nedavno Viši sud u Podgorici, odbio je kao neosnovano jemstvo od 1,3 miliona eura za ukidanje pritvora predsjedniku Opštine Budva Milu Božoviću, koji je prema navodima optužnog akta, učestvovao u švercu tri pošiljke kokaina ukupne težine oko tonu i po.

Odbrana je, za slobodu okrivljenog Božovića nudila 1.185.110 eura u nekretninama koje su za njega ponudile porodice dvije sestre njegovog pokojnog oca kao i 120.000 eura u gotovini koji je položila firma ,,Zlatar“ iz Nikšića u vlasništvu njegovih prijatelja.

Svoju odluku  iz Višeg suda obrazlažu odluku time da se jemstvo kao mjera za obezbjeđenje prisustva okrivljenog i za nesmetano vođenje krivičnog postupka može odrediti samo ako je pritvor određen po pritvorskim osnovima iz člana 175 stava 1 tačka 1 i 5 ZKP.

Uz to pojašnjenje stiglo je još jedno – pritvor okrivljenom Božoviću je određen, a zatim i produžavan rješenjima Višeg suda u Podgorici zbog postojanja okolnosti koje ukazuju na opasnost od bjekstva i nesmetanog vođenja postupka, s obzirom na to da je u pitanju krivično djelo za koje se po zakonu može izreći kazna zatvora od deset godina ili teža kazna i koje je posebno teško zbog načina izvršenja ili posljedica.

Nešto manji iznos jemstva ponudila je porodica bivšeg direktora Veselina Veljovića. Riječ je o iznosu od 928.000 eura u nekretninama i gotovini kako bi se Veljović branio sa slobode optužbi Specijalnog tužilaštva da je zloupotrijebio službeni položaj.

Na tu odluku se još čeka, ali valja podsjetiti da je Viši sud krajem oktobra odbio prethodni prijedlog, kada je za njegovu slobodu ponuđeno jemstvo u nekretninama u vrijednosti od 585.000 eura.

Veljović je uhapšen 24. jula na Žabljaku zbog sumnje da je osumnjičenom vođi kriminalne grupe Aleksandru Mrkiću, koji se tereti za krijumčarenje cigareta, odavao službene informacije o tome kada su planirani pretresi.

I nekoliko bliskih prijatelja uhapšenog Dejana Kneževića založili su svoju imovinu u vrijednosti od oko 770.000 eura, kao garanciju da taj bivši pomoćnik direktora Uprave policije neće pobjeći ako mu sud ukine pritvor. U tom slučaju na odluku Višeg suda i dalje se čeka, ali se čeka i stav Višeg suda nakon što je Apelacioni ukinuo rješenje kojem je Kneževiću produžen pritvor.

Knežević je uhapšen 22. marta, a Specijalno državno tužilaštvo tereti ga da je preko odbjeglog Ljuba Milovića odavao povjerljive informacije šefu kavačkog klana Radoju Zviceru i po njegovom nalogu prisluškivao vojnike škaljarskog klana.

Nije mali iznos jemstava koji je ponudila podorica Miloša Medenice, čija majka Vesna prethodnih dana puni stupce novina, ništa manje od vremena kada je bila šefica crnorskog sudstva.

Porodica optuženog Medenice ponudila je, a Viši sud je donio odluku o odbijanju jemstva u iznosu od 788 hiljada eura u nekretninama. Njegov advokat Stefan Jovanović, ukazao je da Viši sud ne mari za odluke Ustavnog suda koji je prihvatio njegovu žalbu na rješenje kojim se Medenici produžava pritvor. Tom pilikom, i to ne tako davno, sredinom oktobra sudije tog suda su utvrdile da su razlozi po kojim se njegovom klijentu produžava pritvor ustavnopravno neprihvatljivi, odnosno da nijesu relevantni za utvrđenje da uopšte i postoji opasnost od bjekstva.

„Od strane Ustavnog suda je predočeno da redovni sudovi nisu dali jasne i prihvatljive razloge da je pritvor i dalje jedina mjera koja se ime primijeniti u konkretnom slučaju, a sada kada je odbijen predlog za određivanje jemstva ne samo da nisu dati neki novi razlozi, već su ponovljeni oni isti za koje je Ustavni sud utvrdio da su podobni jedino za kršenje Ustavom garantovanih prava, kazao je advokat Jovanović.

Medenica se nalazi u pritvoru od 25. maja prošle godine kada je uhapšen na podgoričkom aerodromu nakon dolaska iz Beograda. Tereti se radi vršenja više teških krivičnih djela organizovao kriminalnu organizacije, čiji član je postala i njegova majka Vesna.

Već 19 mjeseci u pritvoru, bez početka glavnog pretresa nalazi se i bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost Petar Lazović. U tom slučaju ponuđeno je istorijsko jemstvo vrijednosti 7,6 miliona eura, ali su sudovi i tom slučaju rekao „ne“.

“Apelacioni sud Crne Gore je nakon sjednice vijeća od 6. jula 2023.godine, donio rješenje kojim je odbio kao neosnovanu žalbu branioca okrivljenog Petra Lazovića, izjavljenu protiv rješenja Višeg suda u Podgorici. Navedenim rješenjem, odbijen je kao neosnovan prijedlog branilaca okrivljenog Lazovića za ukidanje pritvora, uz davanje jemstva, koje glasi na ukupan iznos od 7.633.400 eura, a sastoji se dijelom u polaganju gotovog novca u sudski depozit, a dijelom u upostavljanju hipoteke na nepokretnostima”, navodi se na sajtu Apelacionog suda.

Lazović se nalazi u pritvoru od 18. jula prošle godine zbog optužbi Specijalnog tužilaštva da je kao pripadnik 11-člane kriminalne organizacije Radoja Zvicera zloupotrebom položaja učestvovao u švercu droge, cigareta i oružja. Reč je o krivičnom predmetu koji je ponovo formiran u maju prošle godine na osnovu materijala dobijenih iz EUROPOL-a i francuskih pravosudnih organa

Ta za mnoge basnoslovna suma novca za Viši sud nije bila dovoljna – zauzimali su jedinstven stav da zbog težine djela optuženi i dalje treba da se nalaze u spuškom zatvoru.

U slučaju formiranom protiv Budimira i njegove kćerke Marine Krstović u februaru prošle godine Viši sud je odbio jemstvo od 2.445.447 eura koje su Krstovići ponudili kako bi se branili sa slobode. Slobodu tada nijesu dobili već su iz pritvora pušteni nakon 15 mjeseci provedenih iza brave i to nakon što su oslobođeni optužbe da su učestvovali u švercu 1,2 tone kokaina.

Razlika od 200 kilograma, koliko im se na početku istrage stavljalo na teret, magično se istopila  do podizanja optužnice, a tokom sudskog postupka kao obrazloženje od vještaka se moglo čuti da su kilogrami koji nedostaju ustvari kartonske kutije i folije u kojima je skupocijeni bijeli prah bio upakovan. I tako i pored javno iznijetih sumnji u to obrazloženje niko ni do danas nije postavio pitanje kako je to moguće,.

Za sada je slobodu za nekretnine trampio jedino bivši predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić,  čije je jemstvo prihvatilo Vijeće podgoričkog Višeg suda, a koje se sastoji od 768.000 eura u nepokretnostima njegove porodice. Na njegovo puštanje iz spuškog zatvora još se čeka jer je na odluku suda o prihvatanju jemstva žalbu napisalo Specijalno tužilaštvo, zbog čega će konačnu odluku o tome da li će se Jovaniću u daljem postupku braniti sa slobode dati sudije Apelacionog suda.

Prema tužilačkim spisima Jovanić se tereti da je kao predsjednik Privrednog suda zloupotrijebio službeni položaj u osam stečajnih postupaka, odnosno da je oštetio osam kompanija za više stotina hiljada eura. Na spisku osumnjičenih pored njega nalazi se još 11 osoba među kojima su stečajni upravnici, procjenitelji i vlasnici firmi za obezbjeđenje u stečajnim postupcima.

Jovanić je uhapšen 9. maja prošle godine po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva i od tada se nalazi u pritvoru. U međuvremenu pokrenuta je i finansijska istraga protiv njega.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BIVŠI DIREKTOR UP U PRITVORU, KORUPCIJA U JAVNOJ UPRAVI, SUMNJE U TRGOVINU PRESUDAMA: Šinjel DPS-a

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz ormara ponovo ispadaju  kosturi kriminala i korupcije bivših DPS vlasti.. Javnost, istovremeno, dobija dodatne razloge za sumnju da su nove vlasti zadržale obrasce ponašanja  prethodnika

 

Ponovo ispadaju orasi iz šinjela  bivših vlasti.

Bivšem direktoru Uprave policije Slavku Stojanoviću određen je pritvor od 30 dana, nakon što su ga u subotu, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), uhapsili službenici Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO). Stojanović se sumnjiči za zloupotrebu službenog položaja u vezi sa švercom cigareta u proljeće 2018. Pritvor mu je određen zbog opasnosti da bi, sa slobode, mogao uticati na svjedoke.

Stojanović bi se u Spužu mogao sresti sa još jednim bivšim direktorom UP, Veselinom Veljovićem. I on je u pritvoru zbog sumnji da je pomagao švercerima cigareta. Kao da im je to bilo u opisu posla. Čudni su duvanski putevi.

Prema dostupnim informacijama, SDT Stojanovića sumnjiči da je, u poslednjim danima svog mandata na mjestu direktora UP, podređenima naredio da puste zaustavljeni kamion natovaren švercovanim cigaretama. Javnosti nije predočeno kako je sve to i preko koga išlo.  Monitor saznaje od ljudi koji su u ovu priču uključeni praktično od prvog trenutka (otkrivanje neprijavljenog tovara u kamionu Company Baćović) da je sa njima komunicirao jedan od tadašnjih pomoćnika direktora UP, koji im je kazao   da su otkrićem nelegalnog tereta upropastili veliku međunarodnu akciju na sazbijanju šverca. I naredio da se povuku.

Navodno su neki od prisutnih policajaca o svemu tome ostavili i pisane službene zabilješke pa se, možda, može postaviti pitanje zašto se na procesuiranje tog slučaja čekalo pet godina. Odnosno, da li su dosadašnjom istragom obuhvaćeni svi akteri ove zanimljive priče.

Uglavnom, slučaj propušteni šleper je, tih dana, ostao ispod radara šire javnosti koja je bila zaokupljena krvavim ratom kotorskih narkoklanova, u kome su stradale i osobe koje su, prethodno, policiju obavijestile da im je ugrožen život.  (Muša Osmanagić, Goran Đuričković, Dalibor Đurić).

Serija obračuna u Podgorici gdje su, za samo desetak dana, ubijene četiri osobe, među kojima makar jedna od žrtava nije imala dodira sa kriminalnim poslovima bila je, uostalom, i razlog da Slavko Stojanović podnese ostavku na mjesto direktora UP. I ako je do tada  na rat kotorskih klanova gledao kao na tuđu brigu.

„Cijenim da bezbjednost Crne Gore nije dovedena u pitanje, te da su građani i njihova imovina bezbjedni“, tvrdio je Stojanović. U pomoć mu je, kada zatreba, priskakao i tadašnji potpredsjednik, odnosno, predsjednik Vlade Duško Marković. „Policija ne može da bude štit između kriminalnih grupa i pojedinaca. Da ih štiti jedne od drugih. Policija mora da razotrkiva njihovu kriminalnu djelatnost zato obezbjeđuje dokaze i privodi ih pravdi”.

Stojanovićeva policija nije radila ni jedno ni drugo. Nego treće – bespogovorno čuvala DPS vlast: „Vrlo smo ozbiljno shvatili prijetnje Fronta (DF – prim. Monitora) i njegovih pristalica da neće priznati izborni rezultat osim onaj koji njima ide u korist”, obavijestio je javnost Stojanović neposredno uoči parlamentarnih izbora 2016. Pa je najavio: „Prema svakom pokušaju izazivanja nemira tokom izbornog dana i u noći proglašenja rezultata, odnosićemo se kao prema pokušaju rušenja države…”.

Nije to bila prazna prijetnja. Još su tada bila svježa sjećanja na brutalnost i svirepost koju su maskirani pripadnici Stojanovićeve UP pokazali u oktobru 2015, tokom razbijanja opozicionog protesta pred zgradom parlamenta. I kasnijeg, višesatnog, progona i prebijanja po gradskim ulicama svih koji su pali šaka maskiranim policajcima. Do danas neidentifikovani pripadnici policije (sumnja se da je među njima bilo i volontera iz kriminalnog miljea) pretukli su: Mija Martinovića, Marka Rakočevića, Andriju Račića, Branimira Vukčevića, Darka Šćepanovića, Momčila Baranina… I još ko zna koliko građana/građanki koje je bio strah ili sramota da to prijave. Ili su mislili da je besmisleno žaliti se onima koji su sve to i organizovali. Stojanović je sve  prećutao.

Zato je na dan izbora 2016. pružio tadašnjem glavnom SDT-u Milivoju Katniću neophodnu logističku podršku za vizuelizaciju priče o državnom udaru. Pamtimo: policija je na Stari aerodrom donijela i rasporedila automatsko oružje iz svojih magacina, pa ga snimila i javnosti prikazala kao dio arsenala navodnih zavjerenika. Napravljen je i fotoelaborat „zaplijenjenog“ oružja, bez i jedne naznake da je isto uzeto na revers iz policijske oružarnice.

Kako je Slavko Stojanović znao da odvoji bitno od nebitnog svjedoči i slučaj inspektora Predraga Šukovića. Njega su Stojanovićevi policajci, bez saradnje sa tužilaštvom, uhapsili nakon što je  Markovića i Veljovića optužio za učešće u duvanskom švercu. Kada je isti policajac ranjen, na ulici, tadašnji direktor UP nije našao za shodno ni da ga obiđe.

Onda je  prste umiješao gospodin slučaj: Stojanovića su uhapsili (priveli) pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja kojim rukovodi – Predrag Šuković. Čekamo nastavak.

Pogodilo se, pa je i tzv. državni udar nanovo aktuelizovan ovih dana. Na način koji bi, valjda svuda osim u Crnoj Gori, bio povod za (ne)formalno vanredno stanje u svim institucijama sistema.

Vijesti su objavile sky prepisku iz januara 2021. u kojoj tadašnji policajci Petar Lazović i Ljubo Milović (prvi je u pritvoru a drugi u bjekstvu, nakon optužbi za kriminalne aktivnosti) iskazuju spremnost da potkupe sudije Apelacionog suda kako bi potvrdili prvostepenu, osuđujuću, presudu u slučaju državni udar. „Nema limita za pare“, navodno piše Lazović Miloviću.

Iz konteksta se razumije da je njihova meta sutkinja Seka Piletić, jedna od članica tročlanog vijeća Apelacionog suda. I da su obojica razočarani nakon što kupovina presude nije uspjela. Nego je slučaj vraćen na ponovno suđenje. „Rekao muž da nijesu imuni na pare, ali da ne može to da uradi”, navodno piše Milović Lazoviću.

Taman je neko mogao pomisliti i kako stvari nijesu toliko loše koliko su mogle biti, kad je izronila privatna prepiska sutkinja Suzane Mugoše, Milenke Žižić i nekadašnje predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, koja je nakon odlaska u penziju uhapšena i optužena za kriminalno udruživanje i zloupotrebu položaja. Tako smo u prilici da čitamo kako Medenica kolegama iz Apelacionog suda psuje majku četničku nakon ukidanja presude u slučaju državni udar, pa ona i sutkinja Žižić žale zbog promjene vlasti 2020. godine, pomalo ogovaraju kolege i razmjenjuju informacije i mišljenja o predmetima koji čekaju presudu u njihovim sudovima.

Dovoljno da ponovo proključaju strasti. Jedni su ponuđenu prepisku tri sutkinje iščitali kao novi dokaz urota i zloupotreba u pravosuđu. Pošto je njihova prepiska stavljena u kontekst činjenice da su, od proljeća prošle godine, zbog nezakonitih radnji i zloupotreba, uz Medenicu, privođeni pa osumnjičeni/optuženi i bivši predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić i nekadašnji specijalni tužilac Saša Čađenović (Jovanić je ove nedjelje pušten da se brani sa slobode, Čađenović je još u pritvoru). I zatražili čistku. Odnosno, veting.

Drugi su problematizovali to što je na svjetlost dana izašla privatna prepiska Vesne Medenice koja, koliko se iz priloženog da zaključiti, nema nikakve veze sa onim zbog čega je ona procesuirana. Nešto slično postupku Milivoja Katnića kada se, na osnovu optužbi koje su kasnije pale na sudu, dokopao telefona advokata Gorana Rodića. I objelodanio njegovu prepisku sa klijentom sa kojim je pripremao odbranu. Osveta novih vlasti, čitamo u medijima bliskim DPS-u. Uz tekstove kojima se pokušava kompromitovati sutkinja Piletić.

Mnogo je simptoma koji ukazuju da je crnogorsko pravosuđe ozbiljno oboljelo. Samo mu ne treba pridodavati. Objavljena sky prepiska ukazuje da sutkinja Piletić nije kupljena. Suzana Mugoša je potpisala rješenje kojim je Vesni Medenici određeno prvih 30 dana pritvora.   To što su dio sistema koji, očigledno, ne funkcioniše ne smije biti samo njihov problem.

Ovim nijesu iscrpljeni ovonedjeljni događaji u kojima su se sadašnji i bivši funkcioneri izvršnih i sudskih vlasti selili na stranice crne hronike. I u pritvorsku jedinicu zatvora u Spužu.

Jednomjesečni pritvor određen je glavnoj inspektorki za poljoprivredu, vino i ribarstvo u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Dragani Kandić Perović. Ona se osumnjiči za zloupotrebu službenog položaja i primanje mita. U istoj akciji, po nalogu Osnovnog tužilaštva u Podgorici, privedeni su još jedan poljoprivredni inspektor i suvlasnici privatne kompanije koji su, navodno, dali mito. Pet hiljada koje su pronađene pretresom stana uhapšene glavne inspektorke.

Kandić Perović je pažnju ovdašnje javnosti zavrijedila ljetos, kada su se na društvenim mrežama, a potom i u medijima, pojavili snimci njenog razgovora sa nadzornikom (čuvarem) sa Skadarskog jezera. Inspektorka od njega traži da pusti uhvaćene ribokradice i vrati im oduzeti čamac i opremu. Obećala je, kaže.

Umjesto kazne (suspenzije), uhapšena inspektorka je nastavila da radi da bi, sa imenovanjem nove vlade, bila i unaprijeđena (resorni ministar Vladimir Joković je zadržao funkciju iz prethodne vlade). Tako joj je  data prilika da proširi „posao“ i saradničku mrežu. Javnost je, istovremeno, dobila dodatne razloge za sumnju da su nove vlasti zadržale obrasce DPS ponašanja. I to baš one najgore, koji se tiču visokog stepena tolerancije prema „mangupima u našim redovima“.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo