Povežite se sa nama

MONITORING

RAŠKO KONJEVIĆ PODNIO PRITUŽBU PROTIV SAŠE ZEKOVIĆA I SAVJETA ZA GRAĐANSKU KONTROLU POLICIJE: Ministar štiti batinaše

Objavljeno prije

na

Ministar policije Raško Konjević podnio je pritužbu protiv Aleksandra Saše Zekovića i Savjeta za građansku kontrolu policije zbog objavljivanja kompletnog policijskog Izvještaja o upotrebi sile u noći protesta, 24. oktobra ove godine, na sajtu Savjeta. Izvještaj, koji je Monitor prvi objavio, sadrži imena policajaca koji su te večeri bili angažovani, i podatke o tome koliko je i na kojim lokacijama bačeno suzavca.

Konjević je pred Agencijom za zaštitu ličnih podatka pokrenuo postupak nadzora, kako bi se utvrdilo da li je objavljivanjem Izvještaja došlo do povrede Zakona o zaštiti podataka o ličnosti. On u zahtjevu navodi da je Izvještaj ,,sadržao imena i prezimena policijskih službenika i organizacionih jedinica u kojima su raspoređeni”, i traži od Agencije da ispita da li je objavljivanjem tih podataka prekršen zakon.

Ukoliko Agencija ocijeni da je zakon prekršen, Zeković bi mogao prekršajno da odgovara, i plati visoku novčanu kaznu.

Konjević je zahtjev Agenciji uputio 20. novembra, a Zeković je kao predsjednik Savjeta za građansku kontrolu o tome obaviješten tek dvadesetak dana kasnije. Indikativno, Zeković je o postupku pred Agencijom informisan 9. decembra – istog dana kada je objavljen konkurs za ponovni izbor članova Savjeta, pošto aktuelnom sastavu ističe mandat. Izjavu Agenciji Zeković je dao u ponedjeljak, 14. decembra.

Zeković i Savjet su se istakli spremnošću da u okviru svojih nadležnosti rasvijetle i sankcionišu policijsku torturu u noći protesta, ali i druge slučajeve prekoračenja policijskih ovlašćenja. Zanimljivo je da se postupak pred Agencijom pokreće u trenu kada se Zeković kandiduje za novi mandat u Savjetu.

Očito je da vrh policije štiti batinaše. Policajci i pripadnici SAJ-a koji su učestvovali u torturi građana 24. oktobra još nijesu identifikovani i kažnjeni, izuzev dvojice dobrovoljaca iz SAJ-a. Konjević pride brine o njihovom pravu na privatnost i pokreće postupak protiv tijela koje je pokušalo da rasvijetli torturu.

Monitor je pisao da Uprava policije opstruira utvrđivanje identiteta batinaša i vrši pritisak na građane koji su bili izloženi torturi, kako bi odustali od njihovog gonjenja. Dan je objavio da direktor UP Slavko Stojanović i komandant SAJ-a Radosav Lješković u izvještajima tužilaštvu i Savjetu za građansku kontrolu rada policije nijesu pomenuli ni dostavili audio snimke TETRA sistema preko kojeg su pripadnici SAJ-a u noći torture imali komunikaciju i oslovljavali se imenima. Lješković je ranije u tužilaštvu tvrdio da ne zna ko je od pripadnika SAJ-a učestvovao u krvničkom batinanju Mija Martinovića, jer su bili maskirani.

,,Pokrenuti postupak doživljavam kao pritisak i pokušaj skretanja teme. Jasna je namjera – diskreditacija mene i kredibiliteta Savjeta koji se dokazao kao nesporan profesionalni autoritet u zaštiti ljudskih prava. Profesionalno ponašanje je osnova povjerenja javnosti u policiju. Tome posebno doprinosi objavljivanje tog izvještaja”, kaže za Monitor Zeković. ,,Građani imaju pravo da znaju ko, i na koji način, je prema njima primjenjivao javno povjerena ovlašćenja. Policija je servis u službi javnosti i zato je neprihvatljivo da bilo ko prikriva svoj profesionalni identitet. Mora se graditi nova policijska kultura na koju će javnost i državni organi koji se bave istragama uvijek moći računati”, napominje on.

Pravnici koje je Monitor konsultovao ukazuju da je objavljivanje Izvještaja bilo ne samo opravdano već i obavezno, u interesu javnosti.

,,Zeković je imao pravo da objavi taj dokumenat jer je to od izuzetnog javnog interesa s obzirom na očiglednu brutalnost policije koja je i bila razlog da traži Izvješaj Upravi policije”, kaže za Monitor advokat Veselin Radulović. ,,On je imao i obavezu da to objavi s obzirom na nespornu opstrukciju policije, posebno od strane direktora policije i komandanta SAJ-a u otkrivanju identiteta službenika koji su prekoračili ovlašćenja i vršili teža krivična djela, kao i njihovu neskrivenu solidarnost sa njima i odlučnost da ih zaštite od krivičnopravnog progona”, kaže on. Radulović ukazuje da se prema zakonu, tajnost podataka ne može odrediti radi prikrivanja krivičnog djela, prekoračenja ili zloupotrebe ovlašćenja i nezakonitog akta i postupanja. ,,Krajnje je neshvatljivo da se policija poziva na povredu nekih ličnih prava zato što su objavljeni navedeni podaci, dok pripadnici SAJ-a imaju svoju stranicu na Fejsbuku gdje objavljuju svoje fotografije i dobrovoljno ih čine javnim”, podsjeća Radulović.

On nije, kaže, iznenađen ministrovom pritužbom Agenciji: ,,Radi se o nastavku jedne prakse da policija pokušava zastrašiti svakoga ko ukazuje na kršenje zakona i prekoračenje ovlašćenja od strane njenih službenika”.

Da je Izvještaj morao biti objavljen smatra i Tea Gorjanc-Prelević, direktorica Akcije za ljudska prava (HRA).

Ona ukazuje na Zakon o slobodnom pristupu informacijama, koji propisuje da je organ vlasti dužan da na svojoj internet stranici objavi, pored ostalog, i ,,spisak državnih službenika i namještenika, sa njihovim službeničkim i namješteničkim zvanjima”. Jedino ograničenje, podsjeća, odnosi se na podatke koji su označeni stepenom tajnosti. Izvještaj nije nosio oznaku javnosti i pribavljen je zakonito.

,,Identitet službenika policije ne bi smio biti zaštićen bilo kakvim stepenom tajnosti, zato što se ne radi o tajnoj policiji, već policiji u demokratskom društvu. Ovo se odnosi i na identitet pripadnika SAJ-a koja je u sastavu UP i koja nije tajna jedinica”, kaže direktorica HRA.

Ona ukazuje da se ne smije zaboraviti na potrebu za objavljivanjem Izvještaja u trenutku kada komandant SAJ-a obija saradnju sa organima za sprovođenje pravde. ,,Što je skandalozno nezakonito postupanje odgovornog službenika policije, koje do sada ministar policije nije našao za shodno da sankcioniše na bilo koji način, niti je takav svoj stav objasnio”, kaže ona.

Nekoliko nevladinih organizacija (MANS, HRA, GA, CŽP, LGBT Forum Progres) je sredinom decembra od Konjevića zahtijevalo da hitno obavijesti javnost o tome šta je preduzeo da kazni postupanje Stojanovića i Lješkovića.

,,Zabrinjavajuća je pojava da su policajci u Crnoj Gori na čelu sa komandantom SAJ-a od kriminalaca preuzeli manir da maskiranjem izbjegnu odgovornost za izvršenje krivičnih djela “, navodi se u njihovom zajedničkom apelu.

,,Apsolutno je neprihvatljivo opravdanje Lješkovića, koje očigledno podržavaju Slavko Stojanović i Raško Konjević da se ni mjesec i po dana kasnije ne zna i ne može znati koji su policajci učestvovali u mučenju Martinovića i drugih građana”, navodi se. ,,Svako ko je radio u policiji može da posvjedoči da policijske akcije poput one prilikom obezbjeđivanja protesta 24.10.2015. imaju svoj plan i osobe odgovorne za komandu i sprovođenje tog plana, koje u svakom trenutku znaju ili moraju da znaju kome komanduju”.

Oni su pozvali ministra Konjevića da podnese ostavku ako nije preduzeo ništa da se kazne Stojanović i Lješković.

Očito je da ministar ne sjedi skrštenih ruku. Red je da neko i napiše pjesmu – Hoću da budem Veselin Veljović.

Koga štiti Unutrašnja kontrola

Postupak pred Agencijom nije jedini pritisak na Savjet. Na skupu oko pripreme Strategije razvoja policije 30. novembra ove godine načelnik Unutrašnje kontrole Drago Spičanović reagovao je uvredljivo na Zekovićevu izjavu da je narušen policijski integritet i da je to prilika da se kontrolni mehanizmi osnaže. Spičanović je kazao da su zaključci i ocjene Savjeta u vezi sa protestima ,,neozbiljni”, a usprotivio se ocjeni da je integritet policije narušen. Zeković je napustio skup, a o tom incidentu je obaviješten ministar Konjević. Savjet je potom 2. decembra organizovao okrugli sto u Skupštini na temu postupanja policije u noći protesta. Na pitanje Zekovića da li je Unutrašnja kontrola postupila u skladu sa ocjenama Savjeta, Spičanović odgovara ,,da ga zakon na to ne obavezuje”. Prema odredbi 117. Zakona o policiji da Unutrašnja kontrola postupa i po preporukama Savjeta. O tome, kao i o incidentu koji je uslijedio kada se Spičanović smijao dok je Zeković govorio na skupu na Policijskoj akademiji, opet je obaviješten Konjević. ,,Molimo Vas da se založite da načelnik Odjeljenja za unutrašnju kontrolu uvijek ima u vidu odredbu člana 117. Zakona o unutrašnjim poslovima”, navodi se u dopisu Zekovića ministru. Ministar ima preča posla.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

SMANJENJE STAROSNE GRANICE ZA PENZIJU: Ni javnog interesa, ni smjene Katnića

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zakon o radu je izmijenjen bez javne rasprave, bez konsultacija sa socijalnim partnerima, finansijskih analiza, bez procjene štete po budžet…

 

Nakon što je početkom decembra poslije višemjesečnih peripetija nekako sklopljena  izvršna vlast, smjena glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića bio je prvi zahtjev Demokratskog fronta (DF). Čak su pokušali da izmjenama Zakona o državnom tužilaštvu ukinu SDT, ali taj dokument nije prošao Venecijansku komisiju, jer nije ispunjavao evropske standarde.

U srijedu su izglasane izmjene Zakona o radu koje su predložili Milan Knežević (DF) i Maja Vukićević (DF) kojim će građani biti obavezni da idu u penziju sa 66 godina, umjesto za 67, kako je to do sada bio slučaj.

Zakon je izglasan na brzinu, bez javne rasprave, bez konsultacija sa Socijalnim savjetom, niti drugim socijalnim partnerima. Vlada je odavno pokazala da je izvršno tijelo bez „izvršne moći“. Zato ne čudi što nijesu prstom mrdnuli. Sve to da bi se jedan čovjek poslao u penziju. Milivoje Katnić je, međutim, i dalje na funkciji, dok je, po riječima sindikalnih predstavnika, veliki broj ljudi prijevremeno ostao bez posla zbog izmjena Zakona o radu, a ostale su im kreditne i druge obaveze koje penzijom ne mogu da finansiraju.

Knežević je rekao da nije imao namjeru da izmjenama Zakona o radu ubrza odlazak Katnića u penziju, već da taj akt uskladi sa Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju kojim je već predviđeno da osiguranik stiče pravo na penziju sa 66 godina starosti i 15 godina radnog staža. On je naveo da desetine hiljada mladih čeka da se zaposli, što je bio još jedan motiv izmjena ovog zakona.

,,Da je ovaj zakon donešen protiv specijalnog državnog tužioca, Milivoja Katnića, on bi u ponedjeljak dobio rješenje o penziji, a to se nije desilo. Zakon o tužilaštvu jasno je normirao da Katniću treba Tužilački savjet da konstatuje prestanak mandata”, kazao je Knežević tokom skupštinske rasprave.

Iz Unije slobodnih sindikata i Akcije za ljudska prava tvrde da Zakon o radu i Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO) ne treba usklađivati, jer nijesu u koliziji. Zakon o PIO propisao je starosnu granicu za penziju od 66 navršenih godina, međutim, Zakon o radu je davao mogućnost radniku da nastavi da radi do 67 godine. Dakle, građaninu je data mogućnost da pođe u penziju godinu ranije, ali je imao izbor da to ne učini ukoliko se osjeća sposobnim da radi duže. Novim izmjenama zakona im je taj izbor ukinut.

Slaven Radunović (DF) je još tokom skupštinske rasprave u vezi sa radom tužilaštva, nedvosmisleno rekao da su „nadmudrili“ i „pobijedili“ Katnića i donijeli izmjene Zakona o radu zbog kojih će mu prestati mandat. On je rekao da će Katnić otići sa funkcije 12. juna, kada je prvobitno stupio na snagu Zakon o radu.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PROMJENE U JAVNOM SERVISU: Kocka je bačena

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da će promjena vlasti konačno značiti i oslobađanje RTCG-a i stvaranje istinskog javnog servisa obećali su poslanici većine u Skupštini. Dosadašnji potezi ne ulivaju nadu da će se to stvarno i desiti

 

Sa promjenama u Radio-televiziji Crne Gore nova vlast nije žurila. Tek prošle subote je Skupština, sa 43 glasa za, imenovala nove članove Savjeta RTCG-a. Izabrani su Bojan Baća (Univerzitet Crne Gore), Žarko Mirković (CANU), Naod Zorić (predlog nacionalnih ustanova kulture i NVO), Filip Lazović (Unija poslodavaca), Veselin Drljević (NVO iz oblasti medija), Milica Špajak i Amina Murić (NVO koje se bave ljudskim pravima), Marijana Camović-Veličković (Unija slobodnih sindikata) i Predrag Marsenić (Crnogorski olimpijski i paraolimpijski komitet).

Za ovu sedmicu je najavljena konstitutivna sjednica, a predsjednik Skupštine Aleksa Bečić je u srijedu izvlačio žrijeb kojim je ispalo da mandat od pet godina u Savjetu imaju Marsenić, Drljević, Špajak i Lazović, od četiri godine Murić, Camović Veličković i Mirković, a na tri Bojan Baća i Naod Zorić.

Bečić je najavio da novi Savjet u roku od osam dana od imenovanja treba da započne postupak izbora novog generalnog direktora RTCG-a. Za izbor novog generalnog direktora Savjet raspisuje javni konkurs koji traje 15, a najduže mjesec dana, nakon čega postoji rok od 20 dana za žalbe. Tako da bi u avgustu RTCG trebao da ima novog direktora.

Aktuelnom generalnom direktoru  RTCG-a Božidaru Šundiću, koji je na toj poziciji od  novembra 2018, mandat je trebao da traje četiri godine. On je ranije najavio da menadžerski i urednički tim  neće podnijeti ostavke. Šundić nema zakonskog osnova da kao neki od njegovih prethodnika tuže RTCG – Branku Vojičiću isplaćeno 80.000, a Rade Vojvodić potraživao blizu 250.000 eura.

Prošlonedjeljna skupštinska rasprava o RTCG-u, prošla je bez opozicije, a vladajuće partije su jednoglasno obećale da ,,javni servis” više neće služiti vlasti već građanima.

Govorilo se nadahnuto:,,Uredništvo Radio-televizije Crne Gore konačno selimo iz Splendida i vraćamo u Bulevar revolucije”, kazao je Boris Bogdanović iz Demokrata. Poslanica SNP-a Milosava Paunović nazvala je RTCG štetočinama društva. Poslanica Pokreta za promjene (PzP) Branka Bošnjak pohvalila je obrazovni program TVCG-a, ali je rekla da je informativni program ,,javno zastiđe”. Božena Jelušić, iz URA, pomenula je rijetke svijetle trenutke u radu: ,,Govorim na primjer o emisiji Mehanizam. Znamo da smo imali jednu epizodu kada je javni servis krenuo boljim putem kad su na čelu bili Mićunović i Kadija. Kad je javni servis pokušao da odgovori zadacima na putu pridruživanja EU”.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BURNA UVERTIRA UOČI DODJELE TRINAESTOJULSKE NAGRADE: Duhovi vremena

Objavljeno prije

na

Objavio:

Četnici su gospoda, tvrdi Bećir Vuković koji je predložen za predsjednika žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade. Bili i ostali, a poslije njih gospode i nema, obrazlaže dalje. Izbor Vukovića samo oslikava gdje smo. I do sada je dodjela ovog priznanja često bila praćena raznim tenzijama i oslikavala je duh vremena

 

Predlog da na čelu žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade, najvišeg državnog priznanja u Crnoj Gori, bude Bećir Vuković, pjesnik koji veliča četnički pokret, izazvao je buru.

Administrativni odbor Skupštine je pored Vukovića za članove žirija predložio prof. dr Dragana Koprivicu, mr Isidoru Damjanović, prof. dr Miletu Marka Ivanovića, dr Milenu Burić, Gorana Batrićevića i Miomira Vojinovića.

Iz DPS-a je ocijenjeno da se radi o još jednom „ekspertu u negiranju antifašističkih temelja Crne Gore.“ SDP je kritiku usmjerio na URU: „Sramotno je što je URA, a i ostale nazovi građanske partije, za komisiju koja slavi 13. jul, Dan državnosti i Dan ustanka crnogorskog naroda protiv fašizma izabrala osobu kojoj je ‘Draža vođa trećeg srpskog ustanka'“.

Predsjednik Administrativnog odbora je Milutin Zogović iz DF-a, a članovi su Luiđ Škrelja (DPS), Radoš Zečević (DF), Vladan Raičević (DF), Dragan Vukić (SNP), Momo Koprivica (Demokrate), Vladan Martinović (Demokrate), Miloš Konatar (URA), Daliborka Pejović (DPS), Suzana Pribilović (DPS), Damir Šehović (SD), Kenana Strujić-Harbić (Bošnjačka stranka) i Raško Konjević (SDP).

Kako je Vuković bio član ovog žirija i prošle godine, iz URE su odgovorili da SDP-u tada to nije smetalo. Iz DPS-a su prošlogodišnju podršku Vukoviću, koji je predložen od strane DF-a, obrazložili kao pokušaj „zdravog dijaloga“ sa jedinim djelom opozicije koji je tada učestvovao u radu parlamenta.

I ovom prilikom potvrdila se praksa nove vlasti koja uporno zanemaruje manjine. O predlogu Bošnjačke stranke da Suljo Mustafić bude član žirija, Odbor nije ni raspravljao. Objasnili su da je bio sedmi na listi, a oni biraju šest članova.

Reagovali su i iz Saveza udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore. Oni  smatraju da je Vuković „negator antifašističkih tekovina Trinaestojulskog ustanka crnogorskog naroda, te da mu ne pripada mjesto predsjednika žirija za dodjelu ovog najvišeg državnog priznanja”. Jedan od dobitnika 13-julske nagrade Vukić Pulević izjavio je da je ovo riskantan potez, preko kojeg se ne smije olako preći. Adnan Čirgić, dekan Fakulteta za crnogorski jezik, koji je ovu nagradu dobio 2018. ironično je konstatovao: „Da se kojim slučajem 13-julska nagrada može dodjeljivati posthumno, nema sumnje da bi je ovaj žiri gotovo jednoglasno dodijelio Pavlu Đurišiću, za životno djelo.“

Za Vukovića su „četnici gospoda.“ Bili i ostali, piše Vuković na portalu Vidovdan 2018. godine i dodaje da poslije njih gospode i nema. Nakon promjene vlasti, Vuković veliča DF a kritikuje Vladu,  za URU, koja ga izglasa, tvrdi da je „Udbina Udba.“ Nije mu po volji ni novi premijer Zdravko Krivokapić jer je sve više protiv njemu omiljenog DF-a. Posebno ga je šokirala vijesti da je podržao osnivanje Monitora. Piše da je na Trgu bana Jelačića kada se pojavio prvi broj Monitora bilo opšte veselje. Premda: „Nije svakome bilo do slavlja. Neki ustaški tjednici uplašili su se konkurencije, jer je Monitor na samom startu daleko dobacio, i evo do danas ne podbacuje…“ U tom stilu objašnjava i današnju situaciju: „Zar nije kohabitacija crnogorskih partizana i crnogorskih ustaša protiv crnogorskih četnika, vrlo inspirativan uzor…“  A čovjek može biti izabran da odlučuje o najznačajnijoj državnoj nagradi za 2021. godinu – 76 ljeta nakon Drugog svjetskog rata.

I do sada je dodjela ovog priznanja često bila praćena raznim tenzijama i oslikavala je duh vremena.

Prošle godine, kada se pandemija zahuktavala, nagrada je dodijeljena Institutu za javno zdravlje, doktoru Ranku Lazovići i istoričaru Živku Andrijaševiću. Jedan od lidera DF-a Milan Knežević tvrdio je da je prekršen Zakon o državnim nagradama jer on predviđa da se u jednoj oblasti može dodijeliti samo jedna godišnja Trinaestojulska nagrada.

I 2018. u žiži je bio predsjednik žirija – slikar Ranko Todorović Todor koji nakon postavljenja izjavio da „dokazani neprijatelji Crne Gore ne mogu da dobiju Trinaestojulsku nagradu.“ Da podsjetimo da je tada, a umnogome i sada, potvrde o patriotizmu izdavao DPS.

Ipak, dešavalo se i da politički nepodobni dobiju nagradu. Tako je 2015. Trinaestojulsku dobio dramski pisac Ljubomir Đurković, koji u kritikama nije štedio prošlu vlast. I to u oštroj konkurenciji – te godine KAP je predložio tajkuna Veselina Pejovića. Objasnili su da bez njega ne bi bilo ni Kombinata.

Pojedini dobitnici ove nagrade prijetili su 2013. da će je vratiti. Te godine nagrada je dodijeljena politikologu Radulu Kneževiću, književniku Iliji Lakušiću i književniku Gojku Čelebiću, bivšem ministru kulture u Vladi Mila Đukanovića od 1993. do 1996. Kritičari su bili bijesni, tvrdeći da se najznačajnija državna nagrada dodjeljuje dvojici protivnika nezavisnosti Crne Gore Lakušiću i Čelebiću, te anonimnom zagrebačkom politologu. Književnik Andrej Nikolaidis je napustio žiri u kojem su, pored njega, bili predsjednik prof. dr Dragan K. Vukčević i članovi prof. dr Predrag Ivanović, prof. dr Dragan Koprivica i prof. dr Milenko Popović. Dodjeli nagrade nijesu prisustvovali tadašnji predsjednik Filip Vujanović, niti premijer Đukanović, a svoju obavezu dodjele priznanja eskivirao je predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić. Nagradu je dobitnicima uručio tadašnji potpredsjednik Skupštine Suljo Mustafić.

Kakav nas još skandal očekuje tokom ovogodišnje dodjele, uskoro ćemo saznati.

Na brojne kritike Vuković nije odgovarao. Za Dan je izjavio da će svoje reći tek nakon dodjele nagrade.

A odluku o predlogu Administrativnog odbora o članovima ovogodišnjeg saziva žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade donijeće poslanici na zasijedanju koje je u toku.

 

Dobitnici

Prošle godine Trinaestojulsku nagradu su dobili Institut za javno zdravlje, ljekar Ranko Lazarević i istoričar Živko Andrijašević. Književni istoričar Dragan B. Perović, istoričar Božidar Šekularac i književnik Pavle Goranović nagrađeni su 2019, a 2018. slikar Krsto Andrijašević, violončelista Aleksa Asanović i filolog Adnan Čirgić.

  1. godine nagradu su dobili vajar Miodrag Šćepanović, prof. dr David Kalaj i dr Svetozar Savić; 2016 – prof. dr Igor Đurović, pisac Milorad Popović i kantautor Miladin Šobić; 2015 – književnik Ljubomir Đurković, univerzitetska profesorica Vesna Kilibarda i slikar Srđan Vukčević; 2014 – reditelj Gojko Kastratović, istoričar umjetnosti Aleksandar Čilikov i direktor Muzeja i galerija Podgorice Niko Martinović, te godine je nagradu za životno djelo, koja se može dodijeliti svake druge godine, dobio slikar Vojislav Vojo Stanić.

Godine 2012. nagrada je pripala kompaniji 13. jul Plantaže, ŽRK Budućnost i reditelju Branku Baletiću. Marina Abramović dobila je nagradu za životno djelo; 2011 – laureati su bili reditelj Slobodan Milatović, kompozitor Žarko Mirković i istoričar Šerbo Rastoder.

Miodrag Dado Đurić primio je Trinaestojulsku nagradu za životno djelo 2010, te godine godišnjim nagradama ovjenčani su slikar Luka Lagator, književnik Radoslav Rotković i VK Primorac. Rajko Todorović Todor nagrađen je 2009, zajedno sa timom arhitekata koji je izlagao na Venecijanskom bijenalu i izdavačkom kućom CID. Dobitnici 2007. bili su šahista Božidar Ivanović, dramski pisac Veljko Radović i pjesnik Mladen Lompar, a 2005. ljekar Pero Lompar, biolog Vukić Pulević i pisac Zuvdija Hodžić.

 

Biografija potencijalnog predsjednika žirija

Bećir Vuković, rođen je 1954. godine u Kolašinu. Studirao na Filološkom fakultetu u Beogradu, Opštu i jugoslovensku književnost.

Od 1980. do 2016. objavio je 16 knjiga poezije. Nagradu Risto Ratković, dobio je godinu dana nakon što se njom ovjenčao sada presuđeni ratni zločinac Radovana Karadžić, 1994. godine. Nagrada Marko Miljanov dodijeljena mu je 1989, Kočićevo pero 2010, Zlatno pero Rusije 2011…

Član je Udruženja književnika Srbije i Pokreta pjesnika Svijeta (Poetas del Mundo). Predsjednik je Društva srpskih književnika Crne Gore i Hercegovine i glavni i odgovorni urednik časopisa Srpki jug.

Na Vukovićevom zvaničnom sajtu istaknut je citat iz njegove poezije: lep je/ ni noć na njega ne može da padne/ lep je lep je.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo