Povežite se sa nama

MONITORING

RAŠKO KONJEVIĆ PODNIO PRITUŽBU PROTIV SAŠE ZEKOVIĆA I SAVJETA ZA GRAĐANSKU KONTROLU POLICIJE: Ministar štiti batinaše

Objavljeno prije

na

Ministar policije Raško Konjević podnio je pritužbu protiv Aleksandra Saše Zekovića i Savjeta za građansku kontrolu policije zbog objavljivanja kompletnog policijskog Izvještaja o upotrebi sile u noći protesta, 24. oktobra ove godine, na sajtu Savjeta. Izvještaj, koji je Monitor prvi objavio, sadrži imena policajaca koji su te večeri bili angažovani, i podatke o tome koliko je i na kojim lokacijama bačeno suzavca.

Konjević je pred Agencijom za zaštitu ličnih podatka pokrenuo postupak nadzora, kako bi se utvrdilo da li je objavljivanjem Izvještaja došlo do povrede Zakona o zaštiti podataka o ličnosti. On u zahtjevu navodi da je Izvještaj ,,sadržao imena i prezimena policijskih službenika i organizacionih jedinica u kojima su raspoređeni”, i traži od Agencije da ispita da li je objavljivanjem tih podataka prekršen zakon.

Ukoliko Agencija ocijeni da je zakon prekršen, Zeković bi mogao prekršajno da odgovara, i plati visoku novčanu kaznu.

Konjević je zahtjev Agenciji uputio 20. novembra, a Zeković je kao predsjednik Savjeta za građansku kontrolu o tome obaviješten tek dvadesetak dana kasnije. Indikativno, Zeković je o postupku pred Agencijom informisan 9. decembra – istog dana kada je objavljen konkurs za ponovni izbor članova Savjeta, pošto aktuelnom sastavu ističe mandat. Izjavu Agenciji Zeković je dao u ponedjeljak, 14. decembra.

Zeković i Savjet su se istakli spremnošću da u okviru svojih nadležnosti rasvijetle i sankcionišu policijsku torturu u noći protesta, ali i druge slučajeve prekoračenja policijskih ovlašćenja. Zanimljivo je da se postupak pred Agencijom pokreće u trenu kada se Zeković kandiduje za novi mandat u Savjetu.

Očito je da vrh policije štiti batinaše. Policajci i pripadnici SAJ-a koji su učestvovali u torturi građana 24. oktobra još nijesu identifikovani i kažnjeni, izuzev dvojice dobrovoljaca iz SAJ-a. Konjević pride brine o njihovom pravu na privatnost i pokreće postupak protiv tijela koje je pokušalo da rasvijetli torturu.

Monitor je pisao da Uprava policije opstruira utvrđivanje identiteta batinaša i vrši pritisak na građane koji su bili izloženi torturi, kako bi odustali od njihovog gonjenja. Dan je objavio da direktor UP Slavko Stojanović i komandant SAJ-a Radosav Lješković u izvještajima tužilaštvu i Savjetu za građansku kontrolu rada policije nijesu pomenuli ni dostavili audio snimke TETRA sistema preko kojeg su pripadnici SAJ-a u noći torture imali komunikaciju i oslovljavali se imenima. Lješković je ranije u tužilaštvu tvrdio da ne zna ko je od pripadnika SAJ-a učestvovao u krvničkom batinanju Mija Martinovića, jer su bili maskirani.

,,Pokrenuti postupak doživljavam kao pritisak i pokušaj skretanja teme. Jasna je namjera – diskreditacija mene i kredibiliteta Savjeta koji se dokazao kao nesporan profesionalni autoritet u zaštiti ljudskih prava. Profesionalno ponašanje je osnova povjerenja javnosti u policiju. Tome posebno doprinosi objavljivanje tog izvještaja”, kaže za Monitor Zeković. ,,Građani imaju pravo da znaju ko, i na koji način, je prema njima primjenjivao javno povjerena ovlašćenja. Policija je servis u službi javnosti i zato je neprihvatljivo da bilo ko prikriva svoj profesionalni identitet. Mora se graditi nova policijska kultura na koju će javnost i državni organi koji se bave istragama uvijek moći računati”, napominje on.

Pravnici koje je Monitor konsultovao ukazuju da je objavljivanje Izvještaja bilo ne samo opravdano već i obavezno, u interesu javnosti.

,,Zeković je imao pravo da objavi taj dokumenat jer je to od izuzetnog javnog interesa s obzirom na očiglednu brutalnost policije koja je i bila razlog da traži Izvješaj Upravi policije”, kaže za Monitor advokat Veselin Radulović. ,,On je imao i obavezu da to objavi s obzirom na nespornu opstrukciju policije, posebno od strane direktora policije i komandanta SAJ-a u otkrivanju identiteta službenika koji su prekoračili ovlašćenja i vršili teža krivična djela, kao i njihovu neskrivenu solidarnost sa njima i odlučnost da ih zaštite od krivičnopravnog progona”, kaže on. Radulović ukazuje da se prema zakonu, tajnost podataka ne može odrediti radi prikrivanja krivičnog djela, prekoračenja ili zloupotrebe ovlašćenja i nezakonitog akta i postupanja. ,,Krajnje je neshvatljivo da se policija poziva na povredu nekih ličnih prava zato što su objavljeni navedeni podaci, dok pripadnici SAJ-a imaju svoju stranicu na Fejsbuku gdje objavljuju svoje fotografije i dobrovoljno ih čine javnim”, podsjeća Radulović.

On nije, kaže, iznenađen ministrovom pritužbom Agenciji: ,,Radi se o nastavku jedne prakse da policija pokušava zastrašiti svakoga ko ukazuje na kršenje zakona i prekoračenje ovlašćenja od strane njenih službenika”.

Da je Izvještaj morao biti objavljen smatra i Tea Gorjanc-Prelević, direktorica Akcije za ljudska prava (HRA).

Ona ukazuje na Zakon o slobodnom pristupu informacijama, koji propisuje da je organ vlasti dužan da na svojoj internet stranici objavi, pored ostalog, i ,,spisak državnih službenika i namještenika, sa njihovim službeničkim i namješteničkim zvanjima”. Jedino ograničenje, podsjeća, odnosi se na podatke koji su označeni stepenom tajnosti. Izvještaj nije nosio oznaku javnosti i pribavljen je zakonito.

,,Identitet službenika policije ne bi smio biti zaštićen bilo kakvim stepenom tajnosti, zato što se ne radi o tajnoj policiji, već policiji u demokratskom društvu. Ovo se odnosi i na identitet pripadnika SAJ-a koja je u sastavu UP i koja nije tajna jedinica”, kaže direktorica HRA.

Ona ukazuje da se ne smije zaboraviti na potrebu za objavljivanjem Izvještaja u trenutku kada komandant SAJ-a obija saradnju sa organima za sprovođenje pravde. ,,Što je skandalozno nezakonito postupanje odgovornog službenika policije, koje do sada ministar policije nije našao za shodno da sankcioniše na bilo koji način, niti je takav svoj stav objasnio”, kaže ona.

Nekoliko nevladinih organizacija (MANS, HRA, GA, CŽP, LGBT Forum Progres) je sredinom decembra od Konjevića zahtijevalo da hitno obavijesti javnost o tome šta je preduzeo da kazni postupanje Stojanovića i Lješkovića.

,,Zabrinjavajuća je pojava da su policajci u Crnoj Gori na čelu sa komandantom SAJ-a od kriminalaca preuzeli manir da maskiranjem izbjegnu odgovornost za izvršenje krivičnih djela “, navodi se u njihovom zajedničkom apelu.

,,Apsolutno je neprihvatljivo opravdanje Lješkovića, koje očigledno podržavaju Slavko Stojanović i Raško Konjević da se ni mjesec i po dana kasnije ne zna i ne može znati koji su policajci učestvovali u mučenju Martinovića i drugih građana”, navodi se. ,,Svako ko je radio u policiji može da posvjedoči da policijske akcije poput one prilikom obezbjeđivanja protesta 24.10.2015. imaju svoj plan i osobe odgovorne za komandu i sprovođenje tog plana, koje u svakom trenutku znaju ili moraju da znaju kome komanduju”.

Oni su pozvali ministra Konjevića da podnese ostavku ako nije preduzeo ništa da se kazne Stojanović i Lješković.

Očito je da ministar ne sjedi skrštenih ruku. Red je da neko i napiše pjesmu – Hoću da budem Veselin Veljović.

Koga štiti Unutrašnja kontrola

Postupak pred Agencijom nije jedini pritisak na Savjet. Na skupu oko pripreme Strategije razvoja policije 30. novembra ove godine načelnik Unutrašnje kontrole Drago Spičanović reagovao je uvredljivo na Zekovićevu izjavu da je narušen policijski integritet i da je to prilika da se kontrolni mehanizmi osnaže. Spičanović je kazao da su zaključci i ocjene Savjeta u vezi sa protestima ,,neozbiljni”, a usprotivio se ocjeni da je integritet policije narušen. Zeković je napustio skup, a o tom incidentu je obaviješten ministar Konjević. Savjet je potom 2. decembra organizovao okrugli sto u Skupštini na temu postupanja policije u noći protesta. Na pitanje Zekovića da li je Unutrašnja kontrola postupila u skladu sa ocjenama Savjeta, Spičanović odgovara ,,da ga zakon na to ne obavezuje”. Prema odredbi 117. Zakona o policiji da Unutrašnja kontrola postupa i po preporukama Savjeta. O tome, kao i o incidentu koji je uslijedio kada se Spičanović smijao dok je Zeković govorio na skupu na Policijskoj akademiji, opet je obaviješten Konjević. ,,Molimo Vas da se založite da načelnik Odjeljenja za unutrašnju kontrolu uvijek ima u vidu odredbu člana 117. Zakona o unutrašnjim poslovima”, navodi se u dopisu Zekovića ministru. Ministar ima preča posla.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

OZBILJNA DOJAVA DA JE KRIMINALNA GRUPA SPREMALA UBISTVO MILA ĐUKANOVIĆA: Šta je motiv?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Monitoru je iz dva zapadna diplomatska izvora potvrđeno da je  vijest o prijetnji istinita i potencijalno opasna. Jedan izvor, koji je htio ostati anoniman, je rekao da postoje indicije da se  navodno radi o ranijim neraščišćenim ilegalnim poslovima prethodne crnogorske vlasti sa ljudima iz bivšeg mafijaško-političkog establišmenta u Albaniji i na Kosovu. Za tu tvrdnju  nisu ponuđeni konkretni dokazi

 

 

Prošle subote je osvanula vijest da je bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović obavijestio nadležne institucije da je u posjedu informacija koje je dobio “od određenih međunarodnih zvaničnika iz obavještajne zajednice” da se na njega sprema atentat. Vijesti su dobile potvrdu informacije iz ureda bivšeg predsjednika dok im je noć prije odgovorila Uprava policije (UP) da “ne raspolažu podacima koji bi ukazivali na planirane aktivnosti” koje bi ugrožavale sigurnost bivšeg šefa države. Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) nije odgovorila na upite. Vijestima je izvor blizak Đukanoviću rekao je da ga je “visoki strani vojni zvaničnik sa Kosova obavijestio da organizovana kriminalna grupa iz jedne susjedne zemlje navodno planira da izvrši atentat, u sprezi sa bezbjednosnim službama jedne druge susjedne zemlje”.

Đukanoviću bliska Televizija je bila malo konkretnija. Ona je javila da je “američki vojni funkcioner koji radi na Kosovu, preko zapadnih obavještajnih kanala” alarmiran da je “jedna kriminalna grupa iz susjedstva, iz grada udaljenog stotinjak kilometara od Podgorice”, dobila ,,ugovor“ za likvidaciju. Za razliku od izvora Vijesti koji govori o sprezi sa bezbjedonosnim službama jedne druge susjedne zemlje, Televizija E je izvijestila o “moćnoj paradržavnoj ekipi iz zemlje sa kojom se Crna Gora graniči” kao naručiocu takvog “ugovora”. Taj zvaničnik je, preko posrednika sa Kosova, informacije navodno direktno saopštio Đukanoviću, a on onda državnim organima.

Đukanovićev ured je takođe medijima rekao da crnogorske sigurnosne službe nisu pozvale na razgovor ni Đukanovića, ni koordinatora njegovog obezbjeđenja, kako bi ukazali na potencijalnu opasnost. Štaviše, umjesto da mu obezbjeđenje kao štićenoj ličnosti bude pojačano, iz ureda je rečeno da je čak smanjeno tako “što je ukinuto obezbjedjenje na mjestu stanovanja bivšeg predsjednika u dnevnoj smjeni”. Na ove informacije su se opet nadovezali mediji bliski Đukanoviću da mu je i kod putovanja u inostranstvo pratnja svedena sa dva na jednog pripadnika obezbjeđenja koji uglavnom i nije u neposrednoj blizini osobe koju štiti.

U nedjelju 14. jula opet se oglasila Uprava policije saopštenjem u kojem stoji da je  “nakon medijske objave, u subotu 13. jula 2024. godine u popodnevnim časovima, UP  dobila odgovarajuću informaciju od strane Agencije”. U saopštenju se napominje  da se “vjerodostojnost informacije i dalje provjerava od strane ANB”. Policija je odmah, kako kaže “po prijemu informacije” pojačala obezbjeđenje Đukanoviću i obavijestila tužilaštvo koje je formiralo predmet.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OSLOBAĐAJUĆA PRESUDA U PREDMETU DRŽAVNI UDAR: U krug

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon najnovije oslobađajuće presude u predmetu državni udar, istina o tom slučaju nije ništa bliže. Različite verzije sudskih instanci i tužilaštva o tome šta se dogodilo u jesen 2016., dodatno pojačavaju utisak  da su istina i institucije i dalje u službi političkih interesa

 

 

Lideri Za budućnost Crne Gore (ZBCG) Andrija MandićMilan Knežević oslobođeni su krajem prethodne sedmice  optužbi u predmetu poznatom kao “državni udar”, navodnom pokušaju terorizma na dan parlamentarnih izbora 2016. godine.

Presudu je izreklo Vijeće Višeg suda u Podgorici na čijem je čelu Zoran Radović, koji je nedavno zamijenio Borisa Savića na poziciji predsjednika tog suda.

“Da bi se neko oglasio krivim za neko krivično djelo mora postojati izvjesnost u pogledu činjenica koje čine obilježja krivičnog djela…Ovakve izvjesnosti u konkretnom slučaju nema te je sud donio presudu da se optuženi oslobađaju od optužbe jer nije dokazano da su učinili krivična djela za koje ih tereti specijalno tužilaštvo”, obrazložio je svoju odluku Radović. Takođe,konstatovao je i i da su sve radnje  navedene u optužnici  “pripremne radnje za terorizam”, te da nije dokazano da je započela radnja izvršenja “jer od svog tog silnog oružja i opreme jedino što je unijeto u Crnu Goru su dva telefona ‘lenovo'”.

Radović je ocijenio i da je “put ovom sudu  bio olakšan do utvrđivanja pravednog i potpunog činjeničnog stanja rješenjem Apelacionog suda kojim je ukinuta prva presuda i koji sadrži precizne upute kako se treba postupti u ponovnom postupku”.

Oslobađajuća presuda Višeg suda donijeta je u ponovljenom postupku. Prvom presudom svi osumnjičeni, među kojima Mandić i Knežević, osuđeni su na ukupno 70 godina zatvora. Tu presudu donijela je sutkinja Suzana Mugoša, a ukinuo ju je Apelacioni sud u februaru 2021. godine. Sutkinja Mugoša tvrdila je da “vjeruje da je presuda Apelacionog  kupljena”. Zbog te tvrdnje Mugoši je izrečena disciplinska kazna- 30 odsto na platu  tri mjeseca  i zabrana napredovanja dvije godine. Protiv nje je disciplinski postupak podnio tadašnji predsjednik Višeg suda Boris Savić.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TUŽILAČKI  IZVJEŠTAJI U PARLAMENTU: Tužioci na političkom sudu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ko je kome šta obećao i ko je s kim jeo svinjetinu, ostala su otvorena pitanja nakon ovonedjeljne poslaničke rasprave o izvještajima pravosuđa.  Brojne optužbe i prozivke na račun tužilaca, međutim, pokazale su  jedno –   ni  nova vlast  živa se  ne odriče pokušaja kontrole tužilaštva i sudstva

 

 

„Mi ne pričamo istim jezikom“. To  je poručio poslanicima tokom ovonedjeljne  skupštinske rasprave o izvještajima Tužilačkog i Sudskog savjeta za prošlu godinu, vrhovni državni tužilac Milorad Marković, koji ih je u Skupštini predstavljao.

“Veoma je teško danas govoriti sa vama. Posebno zbog toga što umjesto o izvještaju, govorimo o konkretnim slučajevima. Ovo nije tužilaštvo, ni sudnica”,  podsjetio je Marković dio poslanika koji su upućivali brojne kritike tužilaštvu, uglavnom pominjući predmete koji se tiču njihovih političkih oponenata, ali i one koji se odnose na funkcionere njihovih partija. U suštini, kritika tužilaštva, u kojoj su prednjačili poslanici Demokratske partije socijalista ( DPS)  i Za budućnost Crne Gore (ZBCG) svela se na negodovanje zbog procesa protiv svojih, i zahtjeva da se procesuiraju oni njihovi.

Kako god, ovo je prvi put nakon decenija, da tužilački izvještaji i tužilaštvo  izazivaju buru u crnogorskoj Skupštini, kako od opozicionih, tako i od strane partija vlasti.

Predstavnici opozicionog DPS, čiji je bivši vrh decenijama imao punu kontrolu nad tužilaštvom i pravosuđem, insistirali su i ove sedmice na tome da je tužilaštvo pod Miloradom Markovićem, te specijalnim tužiocem Vladimirom Novovićem – “selektivno”  i instrumentalizovano.  Glavni argument DPS-a je da  novo rukovodstvo ne pokreće slučajeve koji su vremenski smješteni u period  nakon avgusta 2020., odnosno  poraza DPS  na izborima.

“Da li se za ovo tužilaštvo dogodilo neko krivično djelo nakon 30. avgusta 2020. godine ili su nišanske sprave tužilaštva podešene tako  da se kriminalizuje bivša vlast DPS-a?”,  ponovio je tezu DPS-a i ove sedmice u parlamentu, poslanik te partije Andrija Nikolić.  “Sve ukazuje na to da se radi o združenoj akciji koju pripremaju poltika i mediji, a kasnije razrađuje SDT u svojim akcijama. Pokušaj kriminalizacije DPS-a i lijepljenje etiketa kako je DPS političko krilo mafije i kako ovi ljudi ovdje rade za neku mafiju”, kazao je Nikolić. Zaboravljajući da su predmeti SDT protiv visokih funkcionera tokom prethodne vlasti građeni mahom na skaj prepiskama, te podacima EUROPOL-a. Koji, prateći Nikolićevu logiku, izgleda imaju nešto protiv DPS-a.

Nikolić se u jednom trenutku ipak sjetio skaj dokaza.  “Da li se u tim transkriptima pojavljuju funkcioneri iz sastava nove vlasti nakon 2020. godine? Spominju. Da li to može nešto da znači? Ne znam. Nećemo ništa da tvrdimo, ali vidimo selektivnost u postupanju tužilaštva, kao i u čitanju skaj transkripata”, ocijenio je.

S druge strane, ZBCG ne vidi selektivnost već politiku u tužilaštvu, koja hapsi njihove funkcionere radi balansiranosti. Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević ocijenio je da je metod rada glavnog specijalnog tužioca i vrhovnog državnog tužioca preslikan od njihovih prethodnika Milivoja Katnića i Ivice Stankovića. “Oni redovno prave balanse nakon svake medijske kritike i političkog saopštenja želeći da pošalju poruku kako su im svi jednaki”, saopštio je Knežević, dodajući da  ono što radi SDT prethodnih nedjelja “predstavlja obrazac ponašanja Katnića iz njegovog zlatnog perioda zato što prave ravnotežu između poslanika koalicije ZBCG i onih koji su mljeli ljude”.

U centru medijskog izvještavanja o ovonedeljnoj parlamentarnoj raspravi o izvještajima pravosuđa, tokom koje se najmanje pričalo upravo o tim dokumentima, našla se Kneževićeva optužba da su mu, kako je kazao, “dolazili da ga ubijede” da glasa za Markovića. Pa da se skupa sa njim, dok je bio kandidat za vrhovnog državnog tužioca, našao na sastanku u kabinetu premijera Milojka Spajića, koji je organizovao aktuelni ministar poravde Andrej Milović.

“Da li se sjećate tog sastanka? Da li smo razgovarali u kabinetu premijera Spajića? I da li sam tad rekao da vas neću podržati zato što mi je puna glava više kumova, pobratima, posestrima u Specijalnom državnom tužilaštvu i u sudovima? Jeste li mi tada rekli da se vi ne odričete vaših kumova? Jesam li saopštio da neću da glasam više, neko je nekome kum, čija sestra je posestrima sa nekim u tužilaštvu, neko je nekome kidao pupak, neko je nekome išao na povojnicu”, kazao je  Knežević.

Marković je odgovorio da je njegovo postupanje „uvijek u skladu sa Ustavom i zakonom“ i da nikad nije prisustvovao bilo kojem sastanku gdje se pregovoralo o tome hoće li on biti VDT.

“Nikad nisam nikome ništa obećao da bih bio VDT. Nikad nisam imao takve komunikacije i nikad nisam posalo bilo koga da utiče na bilo koga da budem izabran. Nisam imao komunikaciju ni sa jednim političarem od kada sam izabran, osim sa ministrima sa kojima sarađujem“, saopštio je.   “Ako je postojao stav da se glasanjem za mene može vršiti politički uticaj na tužilaštvo, to neće biti slučaj” , kazao je.

Lider DPS-a Danijel Živković ocijenio je da neko ne govori istinu:  “Iili Marković danas, ili Milan Knežević juče.”.

Nijesu to jedini detalji koje je Knežević odlučio nakon podužeg vremena da podijeli sa javnošću. On je saopštio i da je sa jednim od aktulenih tužilaca u predmetu “državni udar”, Zoranom Vukčevićem, svojevremeno “jeo svinjetinu” i  razgovarao o tom predmetu, koji se vodi protiv njega i  Andrije Mandića, aktuelnog predsjednika parlamenta.

“Gospodin Vučinić je na Božić prisustvovao jednom ručku koji sam ja organizovao u kući jednog mog prijatelja. Došao čovjek i svašta rekao za ‘državni udar’ – da je to sramota, da je kriminal što rade Katnić i Čađenović i čak me molio da iskoristim svoj uticaj da on bude šef tužilačke organizacije u Podgorici. I umjesto da se čovjek izuzme, jer je jeo svinjetinu sa mnom, on traži da budem osuđen pet godina… Brat ovog drugog, Siniše Milića, dolazi u DNP da traži člansku kartu kako bi ostao savjetnik u jednom državnom preduzeću”, kazao je lider DNP u Parlamentu.

Dio javnosti ukazuje da je Kneževićevo naprasno “otvaranje” u parlamentu uslijedilo nekoliko dana pred presudu u slučaju državni udar.  Izricanje nove presude u tom slučaju očekuje se krajem sedmice, kada ovaj broj Monitora bude u prodaji.

Radi se o  ponovljenom postupku, nakon što su prvom presudom svi osumnjičeni, među kojima su i lideri ZBCG , osuđeni na ukupno 70 godina zatvora. Ta je presuda poništena prije tri godine u Apelacionom sudu. Novo suđenje počelo je u junu prošle godine, a  završno ročište okončano je prošlog mjeseca.

Specijalno državno tužilaštvo nije promijenilo optužnicu protiv Kneževića i ostalih koju je 2017. godine podiglo SDT na čijem je čelu bio danas pritvoreni bivši Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, a zastupao je takođe pritvoreni tužilac Saša Čađenović. Optužnicu sada zastupaju specijalni tužioci Zoran Vučinić i Siniša Milić.

Na kraju,  gotovo bez riječi o onome što je prezentovano u izvještajima o pravosuđu, te razgovora o suštinskoj reformi tužilaštva, jačanju njegovih kapaciteta i organizacionim problemima,  u parlamentu je završena rasprava. Poslanici će se o izvještajima izjasniti naknadno.

Ko je s kime gdje razgovarao, ko je kome šta obećao i ko je s kim jeo svinjetinu, ostala su otvorena pitanja. Jedno je, ipak, sasvim sigurno. Brojne optužbe i prozivke na račun tužilaca, sa sigurnošću pokazuju  da se ni  nova vlast  živa ne odriču pokušaja kontrole nad pravosuđem.

Poslanici su nastavili raspravu o radu Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva za 2023. godinu

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo