Povežite se sa nama

OKO NAS

Rat komentarima

Objavljeno prije

na

Dok se internet konstantno poboljšava, jedna stvar u okviru njega se ipak nije bitno promijenila – komentari. Od dnevnih vijesti i sporta do crne hronike, svaki tekst ima svoj komentar. Često trivijalan i zlonamjeran. Administratori veb portala su nemoćni da izađu na kraj sa uvijek spremnom internet gerilom, a u tome im ne pomaže ni crnogorski zakon.

Od 1. januara u susjednoj Hrvatskoj su uvrede na internetu postale kažnjivo djelo, a oni koji budu osuđeni će plaćati kazne i do 360 dnevnih dohodaka.

Iako je još 2010. godine naša zemlja ratifikovala protokol uz Konvenciju o računarskom kriminalu, kod nas se još čeka na ovakav akt. U izvještaju Govor mržnje na zapadnom Balkanu koji je te godine objavio Regionalni centar za manjine iz Beograda, a na kome je sarađivao YIHR iz Podgorice stoji: „Uprava policije Crne Gore i Vrhovno državno tužilaštvo Crne Gore ne prepoznaju govor mržnje na internetu kao specifičan problem”. Više od dvije godine nakon sačinjavanja ovog izvještaja stvari se nijesu promijenile.

Da je govor mržnje na internetu veliki problem prepoznali su i mladi s kojima radi Forum MNE. Oni će u februaru objaviti priručnik Suzbijanje govora mržnje na internetu koji će objediniti zaključke i preporuke sa radionice koju su održali u decembru prošle godine, ali dati i osvrt na stanje u Crnoj Gori. ,,Osim što u Crnoj Gori ne postoji zakonsko rješenje kad je u pitanju ova tema, tokom pripreme radionice nijesmo uspjeli da nađemo čak ni definiciju govora mržnje, tako da smo se služili definicijom Savjeta Evrope”, kaže za Monitor Tamara Čirgić, koordinatorka Foruma. Zaključci radionice su jasni. ,,Potrebno je zakonski regulisati ovo polje – pogotovo što su, bilo da su žrtve ili podstrekači govora mržnje na internetu, najčešće u pitanju mladi ljudi”. Suzbijanje ove pojave nije moguće bez zajedničkog nastupa svih zainteresovanih, uključujući i škole i roditelje zaključila je ona.

Da smo daleko od ove priče govori primjer Slovenije u kojoj dobro funkcioniše sistem za prijavljivanje govora mržnje Spletno oko osnovan pri Fakultetu društvenih nauka. Potpisnici koda za regulaciju govora mržnje su dužni uz sve komentare postaviti i dugme preko kojeg se onaj ko ga je postavio može prijaviti, popunjavanjem formulara.

Pravni stručnjaci koje smo kontaktirali su saglasni da i kada ovakav ili sličan zakon bude aktuelan i kod nas, teško da će se stvari bitno promijeniti. „Kod nas se takvi zakoni usvajaju tek kada nas Evropa natjera. Poslije toga se rijetko primjenjuju ili se uopšte ne primjenjuje. Sjetimo se samo Zakona o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda. A taj je zakon znatno lakše sprovoditi nego ovaj koji će važiti za virtuelni svijet”, rekao nam je jedan od kontaktiranih advokata.

Slično mišljenje ima i urednik portala Vijesti Srdan Kosović. „Ključno pitanje je način na koji će se primjenjivati taj zakon, ako i kad bude donesen, i njegova preciznost. Internet je prostor koji se dojmi kao posljednje utočište slobode i anonimnosti pa će mnogi tu regulativu shvatiti kao ograničavanje slobode govora. Često se zaboravlja da portali i društvene mreže predstavljaju javni prostor i da sloboda ima granice u tuđoj slobodi”, rekao je Kosović.

Matej Lončarić, producent za nove medije sa hrvatskog portala dnenvik.hr smatra da ni njegova zemlja neće lako proći kroz ovaj proces. Kada se radi o njegovom mediju on objašnjava: „Dnevnik.hr ima nadležnu službu koja se brine za komentare, imamo interni pravilnik, na sve dojave čitatelja i nadležnih službi postupamo prema procedurama”.

Pošto Hrvatska ovakav zakon ima tek nekoliko dana, bolji primjer je Albanija. Ona je prva od balkanskih zemalja koja je svoje krivično zakonodavstvo u potpunosti prilagodila zahtjevima Dodatnog protokola. Ostatak albanske priče je onakav kakav Crnoj Gori predviđaju naši sagovornici.

Da je u Crnoj Gori moguće govor mržnje na internetu procesuirati i po postojećem zakonu pokazao je decembarski slučaj Agrona Camaja. Njegovim Fejsbuk statusima bavi se Više državno tužilaštvo. Camaj se prilikom upućivanja riječi koje sadrže govor mržnje navijačima rukometne reprezentacije Srbije i poslaniku Ervinu Spahiću nije krio, već je to radio sa svog ličnog profila.

Komentarisanje onlajn sadržaja jedan je od načina kojima portali animiraju čitaoca, dajući mu priliku da iskaže svoj stav. Ujedno oni su i način za podizanje čitanosti medija. Ovdje se mogu naći najproblematičniji primjeri govora mržnje, ksenofobije, klevetanja.

Dragoljub Vuković, pokretač Prvih crnogorskih elektronskih novina, smatra da onlajn mediji ne mogu biti izuzetak kada je riječ o poštovanju ljudskih prava, pa se na njih treba odnositi ono što i na tradicionalne medije. ,,Problem je u tome što je takvih medija mnogo više i što će ih i bivati sve više, tako da se bojim da će trebati mnogo kontrolora i sudija. Mislim da je mnogo bolje da se i kod ovih medija razvija samosvijest o odgovornosti i obavezi čuvanja ljudskog dostojanstva. Uprkos neohrabrujućim rezultatima, ja sam uvijek skloniji samoregulaciji nego regulaciji”, kaže Vuković za naš nedjeljnik.

Urednik portala Vijesti smatra da prilikom donošenja regulative treba uvažiti činjenicu da na internetu važe druge konvencije ponašanja. ,,Sa dosta senzibiliteta treba prići toj materiji. U primjeni regulative nadležni moraju praviti razliku između uvrjedljivog komentara i satire, kako bi se našla mjera da se ograniči govor mržnje, uvrede i klevete, a ostavi dosta slobodnog prostora za iznošenje mišljenja”, kaže Kosović.

Naš sagovornik sa portala dnevnik.hr precizira: „Treba dovesti u red komentiranje na forumima, previše se osoba skriva iza ‘lažnih’ profila. Osobna mišljenja i stavove treba poticati od svih koje to rade vlastitim imenom, a da istovremeno ne vrijeđaju i ne kleveću druge osobe”.

Ponašanje komentatora u Crnoj Gori će do daljnjeg biti stvar osjećaja i dobrog ukusa.

Dragan LUČIĆ

Komentari

Izdvojeno

NAKON HAPŠENJA ALEKSANDRA MIJAJLOVIĆA: Ukrivanje imovine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mijaloviću se, ukoliko to bude potreba pravosudnog procesa,  ne može  zamrznuti imovina u „Hidroenergiji Montenegro“, jer više nije vlasnik u toj kompaniji za proizvodnju električne energije

 

Tek poslije nedavnog hapšenja zbog sumnje da je bio na čelu kriminalne organizacije koja se bavila švercom cigareta, možda je jasnije zbog čega se Aleksandar Mijajlović formalno odrekao, odnosno ne tako davno prodao vlasništvo u kompaniji „Hidroenergija Montenegro“ čije sjedište je u Beranama.

U ogromnom broju promjena u Centralnom registru privrednih subjekata, kao vlasnik ove kompanije u jednom trenutku se sa 60 odsto pojavio „Bemaks“, čiji je zastupnik bio Veselin Kovačević, a potom personalno Ranko Ubović i Aleksandar Mijajlović, kao nezvanični vlasnici „Bemaksa“.

Preduzeće „Hidoenergija Montenegro“ osnovano je upravo u Beranama u jesen 2007. godine. Tada je biznismen Oleg Obradović došao u svoj rodni grad i preko kompanije „Hamera Capital“ napravio dogovor sa tri opštine na sjeveroistoku Crne Gore o davanju koncesija za izgradnju malih hidrolektrana na njihovim teritorijama, ponudivši im za uzvrat dio akcija u zajedničkoj firmi.

Odluka o upisu udjela Opštine Berane u doo „Hidroenergija Montenegro“ donijeta je u lokalnom parlamentu krajem oktobra te godine. U njoj je precizno definisano da će ova Opština kao svoj osnivački ulog unijeti „nenovčana sredstva u iznosu od 5.023 eura shodno procjeni ovlašćenog procjenjivača“ i na osnovu ovog uloga postati vlasnik 3,33 procenta kapitala novoosnovane firme.

Tom odlukom je definisano i da sjedište firme bude u Beranama, sa osnovnom djelatnošću „izgradnja objekata za proizvodnju i distribuciju električne energije“.

„Privrednim društvom upravljeće Odbor direktora od sedam članova, u čijem sastavu će biti i predsjednik opštine Berane. Raspodjela dobiti vršiće se po procentualnom učešću u vlasništvu. Opštine će svoj dio od deset procenata od opredijeljene dobiti za fiskalnu godinu za koju se odluka donosi, dijeliti među sobom u zavisnosti od količine proizvedene i prodate električne energije sa teritorije pojedinačne opštine“ – navodi se u ovoj odluci koju je potpisao tadašnji predsjednik SO Berane Samir Agović (DPS).

U njoj je decidno stajalo da se za sprovođenje odluke i potpisivanje potrebne dokumentacije ovlašćuje predsjednik opštine Berane koji je trebalo da bude i jedan od članova Odbora direktora. U to vrijeme tu funkciju je vršio funkcioner DPS Vuka Golubović.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NASILJE U ŠKOLAMA: Nezaštićeni i učenici i nastavnici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon incidenta u OŠ ,,Savo Pejanović” u Podgorici ponovo je aktualizovano nasilje nad nastavnicima. Podaci govore da je svaki četvrti nastavnik pretrpio neki vid nasilja. Kada škole nijesu sigurne za nastavnike, šta tek učenici da očekuju

 

 

U podgoričkoj Osnovnoj školi ,,Savo Pejanović” u ponedjeljak je došlo do incidenta kada je učenik tokom časa provocirao i fizički nasrnuo na nastavnika na zamjeni. Kako tvrde roditelji đaka odjeljenja devetog razreda te škole, taj učenik je ušao na čas deset minuta pred kraj, provocirao nastavnika, da bi i fizički nasrnuo na njega kada je htio da ga izvede iz učionice.Snimak incidenta ubrzo je postao javno dostupan, a portal RTCG je prenio da se na njemu ne vidi rasprava i dio kada je učenik nastavnika oborio na pod.

Upitanja da prokomentariše ovaj slučaj, direktorica škole Milja Božović je novinarki RTCG kazala da joj prekida popodnevni odmor. Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija su saopštili da će učenik koji je nasrnuo na nastavnika biti premješten u drugu školu. Ta mjera mu je još ranije izrečena, ali se čekalo na njeno izvršenje.

U njihovom saopštenju vidi se koliko ta mjera ima efekta: ,,Napominjemo da je učenik pohađao nastavu u JU OŠ „Savo Pejanović“ od 1. do 7. razreda. Krajem 7. razreda je, po dogovoru sa prethodnim direktorom i roditeljima, prešao u JU OŠ „Maksim Gorki“, zatim u JU OŠ „Vojin Popović “ na Drezgi. Iz te škole je početkom 9. razreda prešao ponovo u JU OŠ „Savo Pejanović”.

Iz Ministarstva su istakli i da su se obratili roditeljima učenika koji su odgovorili da ,,nisu saglasni sa vaspitnom mjerom”. Dodali su i da je zakazan sastanak sa predstavnicima Ministarstva rada i socijalnog staranja i Centra za socijalni rad kako bi se što prije obavio razgovor sa učenikom, a na sastanak će biti pozvan i ombudsman.

Iz Osnovnog državnog tužilaštva je saopšteno da će učenik devetog razreda koji je napao nastavnika na času u OŠ ,,Savo Pejanović” odgovarati prekršajno.

Nakon ovog incidenta, predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović je javno upitao: ,,Dokle će moći pojedinci (roditelji, učenici ili uprave škola) da vrše nasilje nad nama, a da niko ne odgovara?”

Iz Sindikata su podsjetili na ranije javno objavljene slučajeve nasilja nad nastavnicima: na hajku, od strane roditelja, preko društvenih mreža nakon što je učenik škole ,,Vuk Karadžić” iz Berana u junu prošle godine ponavljao razred sa šest jedinica. Vrijeđanje i prijetnje su prijavljene policiji, ali reakcije nije bilo.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KADROVSKA POLITIKA U PLANTAŽAMA: Otkazom protiv znanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dugogodišnji glavni tehnolog u Plantažama Zoran Miladinović dobio je otkaz. Tereti se da nije bio u kancelariji, iako mu je u opisu posla terenski rad i briga o zaštiti bilja. On tvrdi da je samo jedan u nizu visokokvalifikovanog kadra koji se degradira. S druge strane, postoji sumnja na brojne lažne diplome u ovoj kompaniji

 

Dugogodišnji glavni tehnolog Plantaža 13. jul Zoran Miladinović krajem januara dobio je otkaz.

Miladinović posjeduje doktorat iz oblasti zaštite bilja, objavio je 20 naučnih radova na ovu temu, a od 1991. zaposlen je u Plantažama.

Zbog svoje stručnosti i iskustva u oktobru 2021. imenovan je za vršioca dužnosti izvršnog direktora Plantaža. Na lični zahtjev povukao se sa ove funkcije u novembru 2022. Na njegovo mjesto imenovan je Igor Čađenović, dodatašnji direktor Sektora prodaje i marketinga, kadar Demokratskog fronta.

Početkom novembra prošle godine rektor Univerziteta Crne Gore  Vladimir Božović i direktor kompanije 13. jul – Plantaže Igor Čađenović potpisali su Memorandum o saradnji koji predstavlja temelj za buduće zajedničke aktivnosti u oblasti poljoprivrednih i tehničko-tehnoloških nauka. Kako je Miladinović još prije deset godina Univerzitet Crne Gore izabrao za naučnog saradnika za oblast zaštite bilja, očekivao se njegov doprinos ovoj saradnji. Međutim, njemu je, u decembru, uručen aneks o radu kojim se sa mjesta šefa službe zaštite bilja u vinogradarsko-voćarskoj proizvodnji raspoređuje na mjesto stručnog saradnika za preciznu poljoprivredu.

Degradacija nije bila dovoljna, pa mu Čađenović, sredinom januara, dostavlja ,,Upozorenje o postojanju opravdanih razloga za otkaz ugovora o radu”.  Miladinović je upozoren da, navodno, 10 dana nije dolazio na posao. Prema Zakonu o radu otkaz slijedi ukoliko neopravdano izostajanje sa posla traje tri ili više radnih dana uzastopno,  odnosno pet radnih dana sa prekidima u toku od 12 mjeseci.

Konstatovano je i da je Miladinović pomenutih dana dolazio na posao ali ne u toku propisanog radnog vremena. ,,U pomenutom Izjašnjenju stoji da je zaposleni u spornom periodu, svakog dana, u 6:30 časova evidentirao svoj upis. Međutim, samo evidentiranje prisustva, van utvrđenog radnog vremena (07:00 – 15:00h), bez dolaska na radno mjesto, ne može se smatrati dolaskom na posao. Takođe, u spornom periodu, nema evidentiranog zapisa odlaska sa posla, iako je zaposleni upoznat sa obavezom evidentiranja dolazaka i odlazaka upotrebom elektronske kartice”, odgovorili su iz Plantaža na pitanje Monitora o ovom slučaju.

Miladinoviću je dat rok od pet dana da se izjasni o prijetnji otkazom.  U svom odgovoru on navodi da mu se spočitava da nije dolazio na posao prije 20. decembra do kada nije premješten sa posla i još uvijek je bio šef službe za zaštitu bilja.

U odgovoru Miladinović objašnjava da njegov posao ne podrazumjeva rad u kancelariji već izlazak na teren gdje se biljke uzgajaju, a da je kao šef Službe za zaštitu bilja bio zadužen da obilazi zasade voća površine 2.300 hektara, sa oko 10 miliona čokota vinove loze. Dodaje da je to radno mjesto od posebne važnosti, koje ne poznaje radno vrijeme, i da nikada nije bio upozoren na dolazak i odlazak sa imanja mimo radnog vremena od 7 do 15.

Naglašava da je spornih dana evidentirao svoj dolazak na posao na isti način i u isto vrijeme kao i svih dana ranije, kao i posljednjih 20 godina od kada se vodi elektronska evidencija prisustva zaposlenih. ,,Moj boravak na imanju je od posebne važnosti u vrijeme kada su štetočine najaktivnije, tokom večeri i ranih jutarnjih sati, i svoje prisustvo na imanju u to vrijeme nikada nisam elektronski prijavljivao u upravnoj zgradi. Isto se odnosi i na rad tokom vikenda, vjerskih i državnih praznika, znajući da štetočine ne poznaju ni vikende, ni praznike. Na ovaj način sam ostvario veliki broj prekovremenih sati na terenu, a koji nikada nisu bili elektronski evidentirani, niti je postojalo moje očekivanje i zahtjev da budu plaćeni”.

Krajem januara Miladinoviću je uručeno rješenje kojim mu radni odnos prestaje 20. decembra 2023.

U odgovorima dostavljenim Monitoru iz Plantaža kažu da Miladinović u svom odgovoru nije ,,prezentovao bilo kakve uvjerljive dokaze o postojanju  stvarnih izvinjavajućih  razloga odsustva, koji bi spriječili prestanak radnog odnosa otkazom ugovora o radu”.

,,U spornom periodu nema evidentiranih obaveznih tehnoloških naloga koji bi ukazivali da je zaposleni obavljao  rad na terenu, kako on navodi u svom Izjašnjenu, niti je evidentirana posredna, neposredna, telefonska ili e-mail komunikacija sa njegovim pretpostavljenim, niti je evidentiran njegov boravak u kancelariji”, tvrde u Plantažama.

Iz Plantaža tvrde da imaju adekvatnu zamjenu za stručnjaka sa decenijskim iskustvom, kakav je Miladinović, te da je na njegovom mjestu osoba ,,koja u potpunosti može da odgovori izazovima koje sa sobom nosi odgovornost i složenost tog radnog mjesta“.

Miladinović u izjavi za Monitor tvrdi da je njegov slučaj drastičan, jer je dobio otkaz, ali da je u posljednjih godinu dana desetak visokokvalifikovanih stručnjaka u ovoj kompaniji degradirano na niže radne pozicije.

Na ove tvrdnje iz Plantaža odgovaju: ,,Prilikom izmjena ugovorenih uslova rada, uključujući raspoređivanje zaposlenih na drugi odgovarajući posao zbog potreba procesa ili organizacije rada, Poslodavac se, prevashodno, i uvijek, rukovodi postojanjem objektivne potreba procesa rada za popunjavanjem ponuđenog radnog mjesta, uzimajući u obzir stepen stručne spreme, odnosno nivo obrazovanja i zanimanja svakog zaposlenog, kao i sve druge posebne uslove koji se zahtijevaju za konkretno radno mjesto”.

Upravo nedostatak kvalitetnog kadra kao problem u Plantažama ističu iz Alternative. Ova organizacija je prije dva mjeseca podnijela krivičnu prijavu zbog kupovine vina iz Makedonije i njegove prodaje pod etiketom Plantaža. ,,Poenta je da Plantaže ne mogu da izađu u susret tražnji koju imaju iz razloga što su imali rekordno mali prinos grožđa. Znamo da su čokoti uništeni, bave se njima ljudi sa lažnim diplomama bez ikakvih kvalifikacija za obavljanje tog posla”, kazali su za Monitor iz Alternative.

,,Imamo osnov sumnje da gospodin Čađenović ima kupljenu diplomu. Par puta samo slali zahtjev, na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, da nam daju tu diplomu na uvid ali to se nije desilo. Zatim smo poslali zahtjev za diplome nekih direktora i tehničara, ključnih ljudi Plantaža, nijesu nam odgovorili iako su ti zahtjevi poslati prije mjesec dana”, kaže za Monitor koordinator Alternative Vesko Pejak. Dodaje da su ,,nestrućnost, neznanje i lažne diplome dovele do problema. Tražili smo od države da sprovede istragu, ali zbog političkog mira i balansa to još uvijek nije došlo na red a mi se pitamo kada će doći”.

Dok se čeka tužilaštvo, slučajem otkaza bivšem v.d. izvršnom direktoru pozabaviće se sud. Miladinović je početkom ovog mjeseca, podnio tužbu protiv Plantaža Osnovnom sudu u Podgorici.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo