Povežite se sa nama

OKO NAS

Dok Galeb ne poleti

Objavljeno prije

na

Plansko izazivanje stečaja 2004. godine u Hotelsko-turističkom preduzeću Ulcinjska rivijera i niz drugih katastrofalnih privatizacija turističkih objekata izbrisali su Ulcinj s turističke mape Evrope. Grad koji je krajem osamdesetih ostvarivao gotovo 40 odsto turističkog prometa Crne Gore i imao sedam mjeseci sezone u hotelskim objektima u posljednje dvije decenije postao je sinonim za sindikalni turizam u trajanju od 45 dana. Ali, preduslova za povratak na stare staze Ulcinj još ima: potencijalno najveće resurse za praktično sve vidove turizma, ljubazne ljude i naljepše uređene plaže. Svi eksperti se slažu da bi izgradnja samo jednog većeg hotela sa četiri plus ili pet zvjezdica uticala na podizanje kvaliteta ponude, produžetak sezone, imala multiplikativan efekat na ostale grane privrede i zapošljavanje stotina novih radnika. I naravno, niko nema iluzija da će Ulcinj postati novi Dubai, Kan, Monako ili Monte Karlo, već da se, prije svega, obnove stari hoteli, koji su sada ili ruine ili su ih porušili novi vlasnici. Uostalom, da su samo poštovani potpisani investicioni ugovori, Ulcinj bi već imao oko 3,5 hiljade kreveta u hotelima visoke kategorije. Izgledalo je da će sa smjenom lokalne vlasti, do koje je došlo krajem septembra 2011. godine, uslijediti snažnija aktivnost na tom polju. Činjenica da je i državi zavisnoj od stranih ulaganja bila nužna bilo kakva investiciona aktivnost, te zainteresovanost nekih velikih međunarodnih kompanija, dodatno je podgrijavala nade Ulcinjana da će se krenuti u gradnju, odnosno obnovu starih hotela (Galeb, Jadran, Lido, Mediteran) ili u rekonstrukciju nekadašnjih objekata. Ali, nade su ubrzano kopnile, a silni investitori odustajali od posla ,,usljed globalne krize” ili pronalazili svakojake drugačije izgovore. Iako teško i mučno, nova je vlast u Ulcinju krenula u proces donošenja detaljnih urbanističkih planova. Činilo se da će se na taj način izbiti iz ruku argumenti onih koji su kupili najatraktivnije lokacije na ulcinjskoj rivijeri da ne mogu legalno graditi, za što su proteklih godina imali i nesumnjivu podršku centralnih vlasti. Tako je bivši ministar turizma Predrag Nenezić 2009. godine tvrdio da je ,,prostorno-planska dokumentacija u Ulcinju limitirana i da zato podgorički Rokšped, koji je kupio Galeb, ne može na vrijeme da realizuje ugovorom preuzetu obavezu”. Dolaskom nove vlasti, čelnici Rokšpeda su, na opšte iznenađenje ulcinjske javnosti, pokušali ubrzati postupak dobijanja svih potrebnih dozvola. Osigurali su podršku Ljubljanske NLB banke, Ministarstvo održivog razvoja i turizma dalo je saglasnost na predloženi nacrt, pa je preostalo da opština Ulcinj usvoji urbanistički projekat za taj objekat. No, neočekivano su počela zatezanja: od širine zahvata prostora morskog dobra za potrebe budućeg hotela pa sve do koeficijenata gradnje. Na prijedlog najveće stranke, Nove demokratske snage – FORCA, u opštinskom parlamentu su početkom prošle godine usvojeni amandmani kojima se dovodi u pitanje spratnost objekta i širina zahvata u zoni morskog dobra za potrebe hotela. ,,Amandmanima se otklanjaju nedostaci i otvara put za nesmetano odvijanje dalje zakonske procedure”, govorio je predsjednik opštine Nazif Cungu. Predstavnici obrađivača isticali su da se nakon javne rasprave oko nacrta budućeg objekta ne može više djelovati amandmanski. Još je dalje išao potpredsjednik opštine i lider opštinskog odbora SDP Selim Resulbegović, koji je kazao da će se usvojenim amandmanima doći u situaciju da se Galeb nikad ne izgradi. Iz crnogorske Vlade su se iščuđavali što ulcinjska vlast svojim potezima sprječava ,,investiciju od 50 miliona eura” i vršili snažan pritisak da do nje, ipak, dođe. Tadašnji ministar Predrag Sekulić je krajem jula prošle godine uputio pismo gradonačelniku Ulcinja u kojem ga je podsjetio da je ,,na sastanku sa premijerom zaključeno da je neophodno u najkraćem roku pristupiti stvaranju uslova za početak investicionih aktivnosti u hotel Galeb, odnosno poništenju amandmana koji su predloženi i u skupštinskoj proceduri usvojeni bez prethodne saglasnosti Ministarstva i protivno zakonu”. ,,U suprotnom, Ministarstvo će biti prinuđeno da preduzme aktivnosti koje za posljedicu mogu imati poništenje cjelokupnog postupka izrade planskog dokumenta, što bi nesumnjivo imalo krajnje negativne efekte na planirane rokove i dinamiku razvoja ovog projekta”, zaključuje se u dopisu.

Pritisak je pojačan i činjenicom što je Rokšped pred Osnovnim sudom u Ulcinju pokrenuo proceduru povraćaja 300 hiljada eura od lokalne samouprave koje su uplatili kao avans za komunalije, jer opština Ulcinj nije ispoštovala Ugovor o usvajanju planske dokumentacije. A budući da se FORCA nakon izbora u oktobru nekako ugurala u parlamentarnu većinu na državnom nivou, sazrela je i politička volja. Krajem decembra vladajuća većina u ulcinjskoj skupštini dobrovoljno je progutala kiselu jabuku, poništila sopstvene amandmane i usvojila urbanistički projekat za Galeb. Opoziciji koju u Ulcinju čine DPS, Demokratska unija Albanaca, koalicija Za bolji Ulcinj i Partija demokratskog prosperiteta, kao i SDP-u koji je dio većine, tek je preostalo da glasaju za tu odluku i da konstatuju da je uludo protraćena čitava godina. Kao što je već sada jasno da bar još tri godine Ulcinj neće dobiti neki veći hotel, koji mu je potreban kao hljeb nasušni. U svakom slučaju, dok Galeb ne poleti, Ulcinj neće imati bolju budućnost. Kako bi i mogao kada hotelski kapaciteti danas čine tek 3,4 odsto ukupnih smještajnih kapaciteta, a vlast se ponaša kao da ima deset puta više.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA: Katnić i Lazović idu na sud

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vijeće Višeg suda, na čelu sa Zoranom Radovićem, potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu

 

 

Viši sud potvrdio je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu. Oni su optuženi da su dio kriminalne organizacije pomoću koje su zloupotrebom službenog položaja sarađivali sa kriminalnom grupom Radoja Zvicera.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Branilac Lazovića,  advokat Zoran Piperović, kazao je ranije da će pocijepati svoju diplomu ukoliko ova optužnica bude potvrđena. On je, pak, nakon potvrđivanja optužnice kazao da se desila „neka viša sila koju ne može da vidi“, pa je optužnica protiv Lazovića i Katnića potvrđena.

„Ogorčen sam i šokiran – svega sam se nagledao u ovom poslu za ovih 40 godina: ali da mi je neko rekao da će ova optužnica da bude potvrđena… Prije bih mislio da Mjesec može da padne na Zemlju“, kazao je Piperović.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT)  vjeruje da je Lazović u decembru 2020. godine kao pomoćnik direktora UP, zloupotrebom službenog položaja, pomogao Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, tako što je nezakonito uklonio zabranu o ulasku u Crnu Goru. Na zahtjev navodnog šefa kavačkog klana Radoja Zvicera, koji mu je prenio njegov sin Petar Lazović, tvrdi tužilaštvo,  obezbijedio je da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije optužen je zbog sumnje da je sa nekadašnjim šefom SDT-a tokom javnih i medijskih nastupa obmanjivao javnost da su Belivuk i Miljković u Crnu Goru ušli na zahtjev policije Srbije i da su prema njima UP i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje…

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST SEKSUALNOG NASILJA NAD DJECOM: Čekajući nadležne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire. Tri godine nakon usvajanja zakona, još nema podzakonskih akata koje su trebali da urade MUP i Ministarstvo zdravlja

 

 

Gotovo da ne prođe sedmica, da Uprava policije ne obavijesti  javnost da je počinjeno neko krivično djelo nad maloljetnom osobom. O tome govori i posljednji slučaj zabilježen nadomak Podgorice, kada je 53.godišnji albanski državljanin  uhapšen zbog seksualnog uznemiravanja dvije djevojčice, od kojih jedna ima tek šest godina.

„“Osumnjičeni, star 52 godine, je dana 16.marta 2025.godine,oko 16 časova, u Tuzima, prišao oštećenima-djevojčicama starosti 12 i 6 godina,kojom prilikom je oštećenu starosti 12 godina povukao za ruku, poljubio u obraz, a zatim je uhvatio rukom za bradu i poljubio je u usta ,nakon čega je i oštećenu starosti 6 godina takođe povukao za ruku i poljubio u obraz”, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva nakon što je nadležni tužilac obavio njegovo saslušanje i odredio mu zadržavanje.

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire, niti kontroliše kako je propisano Krivičnim zakonikom – da li se kreću u blizini mjesta na kojima se okupljaju djeca, da li se javljaju redovno policiji, putuju li u inostranstvo.

To potvrđuje i nedavni slučaj iz Bijelog Polja, kada je 39.godišnji A.K.  silovao maloljetnu osobu,  koja mu je u krvnom srodstvu,a potom pobjegao.

Iz Uprave policije su se neposredno nakon prijave ovog događaja oglasili sa   saopštenjem u kom su naveli da je riječ o povratniku. Međutim, niko od nadležnih institucija nije dao objašnjenje zbog čega  nije završio na liječenju budući da je i u ranijem periodu prijavljivan dva puta da je pokušao da počini isto krivično djelo. U drugom slučaju nadležni sud nije našao dovoljno dokaza da ga osudi, ali jeste za prvo prijavljeno djelo, na štetu takođe jedne maloljetne krvne srodnice.

Da bi se pedofili nadzirali, bilo je neophodno da Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović i Ministarstvo zdravlja na čelu sa dr Vojislavom Šimunom urade podzakonska akta. Oni su na tim pozicijama od oktobra 2023. godine, a zakon je usvojen na početku 2022, što znači da ni njihovi prethodnici Filip Adžić i Dragoslav Šćekić nijesu smatrali da je to prioritetan  problem.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEPONIJA MALJEVAC: Ekološka crna tačka koja “gasi” sela  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini uspjeli su  protestima da “natjeraju” predstavnike EPCG da sjednu za isti sto i dogovore kako da riješe veliki ekološki problem. Na deponiji Maljevac odlažu se pepeo i šljaka iz TE Pljevlja, a sistem koji sprječava da vjetar dio nusproizvoda raznosi po okolini, ne radi. Zbog toga će ekološka inspekcija zahtijevati i pokretanje prekršajnog postupka

 

 

Poslije bezbroj apela, dopisa  i 11 dana protesta i blokade saobraćajnice tokom marta ove godine, tek u utorak, mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini, sa predstavnicima Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), dogovorili su “pripreme početnih koraka za rješavanje ogromnog ekološkog problema na deponiji pepela i šljake Maljevac”. Na toj lokaciji, kako mještani tvrde,  decenijama se bezobzirno  deponuju nusproizvodi iz Termoelektrane (TE). Iz EPCG, do sada, objašnjavaju, nijesu ispunili nijedno obećanje o ozelenjavanju tog područja, a ne radi ni sistem za orošavanje deponije, kojim bi se spriječilo da vjetar raznosi pepeo do okolnih imanja i kuća.

Mještani su, kako objašnjava njihov predstavnik Darko Knežević, prošle sedmice i noćili u mjesnoj kapeli u blizini groblja. Tvrdi da je to jasna poruka da “ukoliko se Maljevac ne riješi, jedini put mještana je onaj ka groblju”. Neka manja sela tog kraja su, prema njegovim riječima, zbog deponije, ugašena. Ekološka inspekcija, koja je prije 10-ak dana došla na deponiju na inicijativu mještana, najavila je podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv odgovornih u EPCG. Navodno, na toj lokaciji nijesu poštovane mjere iz Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i sprječavanje raznošenja pepela sa jedne od kaseta na deponiji Maljevac.

TE “Pljevlja” je, konstatovala je inspekcija, bila u obavezi da površinu deponije održava prekrivenu vodom, odnosno održava što veće “vodeno ogledalo” na površini deponije, kao i da ima uspostavljen sistem prskanja suvih djelova (plaža) deponije. Zbog toga je inspekcijskim nadzorom naloženo da, u cilju smanjenja podizanja prašine na kaseti 3 odlagališta-deponije pepela i šljake, obezbijede tehničko-tehnološke uslove, to jest formiranje “vodenog ogledala”.

Ekološki inspektor je uputio mještane da podatke o rezultatima mjerenja zagađenja sa mjerne stanice koja se nalazi u neposrednoj blizini deponije zatraže od Agencije za zaštitu životne sredine ili Centra za ekotoksikološka ispitivanja. Mještani su obaviješteni i da TA Pljevlja “na godišnjem nivou sprovodi četiri imisijska četrnaestodnevna mjerenja kvaliteta vazduha na četiri lokacije u okolini odlagališta, nakon čega ovlašćene institucije izdaju konačni godišnji izvještaj za taj period.”

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo