Povežite se sa nama

MONITORING

REIZBOR RADMILE VOJVODIĆ: Režija uspjela, Univerzitet pokoren

Objavljeno prije

na

Tiho, bez pompe, nedavno je objavljena vijest da je Radmila Vojvodić reizabrana za rektorku Univerziteta Crne Gore (UCG). Bila je jedini kandidat i izabrana je jednoglasno. Ovoga puta sve je prošlo ne samo bez glasa protiv, nego i javne polemike, što je još i znalo da se desi kad je ova rediteljka i prijateljica režima tek preuzela rektorsku funkciju.

Produžetak mandata Vojvodićke se očigledno podrazumjevao. Kao da je riječ o kavom ministarstvu ili instituciji sa DPS rotirajućim kadrovima. Izbor je obavljen po novoj proceduri koja je donesena u oktobru 2014, pola godine nakon imenovanja Vojvodićke za rektorku. Promjene su urodile plodom – za razliku od 2014. kada je bilo četiri kandidata za rektora, ovoga puta petnaestočlani Upravni odbor, na čelu sa Duškom Bjelicom, brzo i jednoglasno podržao je jedinu pristiglu kandidaturu – Razvojni program UCG Radmile Vojvodić. Još prije tri godine je primijećeno da je dvojcem Vojvodić/Bjelica DPS uspostavio apsolutnu dominaciju nad državnim univerzitetom koji bi trebalo da stvara slobodne intelektualce.

Upravo je ćutanje akademske elite, sadašnje i buduće, profesora i studenata, na ovakav način izbora rektorke, zabrinjavajuće. Bez dijaloga, polemike, ikakve analize, protekao je izbor za ključnu obrazovnu ustanovu u zemlji.

Branka Bošnjak za Monitor kaže da je jedan od razloga i to što je ,,promijenjen i način izbora rektora, pa se više univerzitetske jedinice ne pitaju, već Senat u kojem uglavnom sjede puki poslušnici izlobirani od strane vlasti i koji slušaju sve. Nije bilo ni protivkandidata jer se zna da je Senat već izlobiran i da je sve izrežirano”.

I pored toga što se radi o očekivanom reizboru, iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) smatraju da treba da zabrine činjenica da su se na UCG desili fingirani izbori: ,,Nema izbora tamo gdje je jedan kandidat za jednu poziciju. Mislim da se teško iko sjeća na UCG da smo ovakve izbore imali i u jednopartijskom sistemu. Istovremeno, ovo je jedan od rezultata same Vojvodićke u domenu ‘osnaživanja’ različitosti i demokratskog duha na UCG. Tamo očito više nema onih koji imaju hrabrosti ili vide smisao da se usprotive Vojvodić”, kaže za Monitor Mira Popović, saradnica na programima CGO.

Na početku mandata Vojvodićka je prvo promijenila logo UCG, pa je zajedno sa svojim timom uradila Analizu stanja na UCG. U njoj je vjerodostojno data sumorna slika stihijskog razvijanja 23 univerzitetske jedinice, hiperprodukcije studijskih programa bez jasnih planova, finansijska spirala višemilionskih dugovanja. Detektovana je i neusklađenost tržišta rada i upisne politike UCG i zaključeno da u odnosu na broj postojećih radnih mjesta visoko obrazovanje proizvede 3,5 puta više kadra.

,,CGO je uvijek podvlačio značaj početnih napora Radmile Vojvodić da se urede radni odnosi na UCG, kao i Analizu stanja koja je urađena u prvoj polovini njenog mandata i koja predstavlja zvanični dokument u kojem se ukazuje na brojne probleme koje je CGO godinama unazad pokušavao osvijetliti. To su vrlo pozitivni iskoraci, ali sa žaljenjem konstatujemo da njih nije pratila dalja praksa, kao i da smo bili svjedoci kako rektorka nema kapacitet da vodi dijalog sa neistomišljenicima i koliko je neotporna na argumentovanu kritiku. Takvi njeni pristupi ne mogu mijenjati ono što je u osnovi kvaliteta visokog obrazovanja a to je podsticanje kritičkog mišljenja i dijaloga”, kaže Mira Popović.

A dijaloga tokom sprovođenja reformi, bar na UCG, nema. U Rektoratu je prelomljeno da se dosadašnji model studiranja zamijeni novim 3+2+3 (bečelor + magistarske + doktorske studije). Protiv ove odluke protivila se većina fakulteta, kao i studenti. Džabe.

Dok se još moglo raspravljati o modelima, čak 12 fakulteta UCG izjasnilo se za model 4+1, a za rektorkin samo šest. Pritisci su uradili svoje, pa je pri modelu 4+1 ostao jedino Prirodno-matematički fakultet (PMF). Nakon toga pojačan je pritisak na ovaj fakultet pa je čak osporen i izbor dekana.

Sve ovo nije pratio adekvatan odgovor profesora sa UCG, dok studenti imaju tradicionalnu neaktivnost što se tiče pitanja akademskih i društvenih sloboda. Rijetki su bili istupi poput onog profesorice Filozofskog fakulteta Tatjane Đurišić-Bečanović da je „totalitarni režim u potpunosti progutao Univerzitet Crne Gore”, ili upozorenja profesora Pravnog fakulteta Milana Popovića da je ,,na UCG uvedeno vanredno stanje”.

U najnovijem programu reforme, Vojvodić ističe da je ,,Finansijski kolaps zbog višemilionskog dugovanja prema zaposlenima i neisplaćenih poreza i doprinosa prema državi, uz upravljačku krizu zbog gubljenja kontrole u razvijanju građevinske djelatnosti na planu izgradnje stanova za zaposlene i manjih budžetskih izdvajanja – saniran”. Biće da je i to jedan od razloga za ćutanje i pored brojnih problema profesora i asistenata na UCG, onemogućavanja napredovanja, uvođenja SCI lista kao borbe protiv političkih neistomišljenika…

O dosadašnjim učincima Radmile Vojvodić kao rektorke iz CGO kažu: ,,Sistem se na pogrešan način centralizuje, guše se akademske slobode, nastavlja se sa lošim ranijim praksama u upravljanju, i više vremena se troši u internim ili eksternim obračunima sa onima koji rukovodstvu nisu po volji umjesto da se promišlja o sistemskom pristupu rješavanju problema u institucionalnim okvirima”.

Branka Bošnjak, članica Pokreta za promjene koji je na početku rektorkinog mandata zauzeo stav da je ona došla na čelo državnog univerziteta da bi ga urušila zarad interesa premijerovog Univerziteta Donja Gorica, kaže: ,,Rektorka je na toj poziciji da bi odradila zadatak koji je dobila od partije na vlasti – uvođenje dikatature na univerzitetu. Univerzitet je postao hermetički zatvoren, potpuno netransparentan, ne poštuju se sudske odluke, ignorišu se zahtjevi za pristup informacijama, a enormne pare se daju za kazne povodom izgubljenih sudskih sporova. Nikad lošija atmosfera nije bila nego sad. Protežiraju se oni koje je partijska pripadnost delegirala, a reference više nisu bitne”.

Nije mali broj onih koji su očekivali ovakvu režiju Vojvodićke na državnom Univerzitetu još kada je izabrana za rektorku, dodajući još jednu funkciju svom bogatom si-viju. Ova rediteljka bila je potpredsjednica DANU, predsjednica Udruženja dramskih umjetnika, dekanica Fakulteta dramskih umjetnosti (u dva mandata), članica Upravnog odbora Univerziteta CG i Savjeta za visoko obrazovanje, suvlasnica i direktorka marketinške agencije MAPA (Montenegro advertising and production company). Važna funkcija je i ova: manjinska akcionarka i članica UO Prve banke u vrijeme kada je banka braće Đukanović zamalo urušila crnogorski finansijski sistem, jedna od osnivača Instituta za javnu politiku Vladimira Bebe Popovića.

Vojvodićka je inače sestra Anke Vojvodić – nekadašnje gradonačelnice Bara i prve crnogorske ambasadorke u Beogradu, a supruga Branislava Mićunovića – nekadašnjeg direktora CNP-a, ministra kulture, sada ambasadora u Srbiji. Njena MAPA blisko je sarađivala sa DPS-om, radeći im kampanje, kao i za Prvu banku i brojne državne institucije. Sve to je još kad je prvi put izabrana govorilo da je dolazak ove rediteljke na čelo Univerziteta u stvari bila – režija režima. U korist privatnog unverziteta čiji je jedan od suvlasnika Đukanović.

Na tadašnje kritike i sumnje u stvarnu prirodu njenog dolaska na Univerzitet, Radmila Vojvodić je odgovorila preko stranica Pobjede. ,,Dio tih javnih komentara i bombastičnih naslova, koji su pratili i moju kandidaturu i moj izbor suštinski prepoznajem i kao muški šovinizam ili, zapravo, skriveni i frustrirani mačizam. Recidivi palanačkog duha živi su i na svima nama je da se protiv njih borimo, svako u svom domenu. Ja to radim i kroz pedagošku praksu i kroz pozorište za koje pišem i u kojem aktuelno rediteljski djelujem…”. Sad više nema šta da komentariše.

Radmila Vojvodić će na čelu UCG ostati do 2020. godine. Najvila je zahuktavanje reformskih procesa koje je otpočela u prvom mandatu. Očekivanja nisu velika. ,,Mi bismo jako voljeli da se iznenadimo i da vidimo drugačiji pristup rektorke u ovom mandatu, odnosno rad na stvarnim a ne na kozmetičkim poboljšanjima kvaliteta visokog obrazovanja, kao i da će odlučno pristupiti rješavanju problema koji postoje na univerzitetu a koje u prethodnom nije adresirala, već ih je gurnula pod tepih pravdajući sve neophodnošću reforme”, kaže Popović.

Branka Bošnjak vjeruje da će rektorka nastaviti s dosadašnjom praksom: ,,Očekujem samo neku improvizaciju i šminkeraj, jer imamo rediteljku bez naučne titule na čelu Univerziteta, koja Univerzitet doživljava kao pozorište. Uz to, premnogo je marioneta koje pristaju da igraju u njenom pozorištu”.

Aktivno partnerstvo, plemenita pripadnost Univerzitetu kao javnom dobru, snaženje i emancipacija akademske zajednice iznutra, očuvanja slobode i autonomije Univerziteta… neke su od fraza koje je Vojvodić predočila u svojoj najnovijoj kandidaturi za rektorku.

O stanju na UCG i u državi, slikovitije od ocjene reformi i najave novih, govori fotografija sa dočeka Nove 2016. u hotelu Splendid. Tada je rektorka uslikana u društvu kontroverznih biznismena Duška Šarića i Branislava Mićunovića. Tek da se pokaže akademska i društvena zbilja.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMIJENJEN BORIS MARIĆ, PONOVO OKRNJEN TUŽILAČKI SAVJET: Krivokapić želi odlučujući glas u tužilaštvu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužilački savjet je raspisao konkurs za novog vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca, koji ujedno predsjedava i tim upravljačkim organom, ali zbog smjene jednog člana možda ne bude potrebne većine za izbor VD-a

 

Članovi Tužilačkog savjeta konačno su održali prvu sjednicu i verifikovali mandat.  Tako je poslije skoro pola godine krize u tužilaštvu zbog političkih prepucavanja oko jednog spornog pravnika, TS profunkcionisao. No, izgleda, u pogrešno vrijeme.

U Skupštini je pokrenuto pitanje (ne)povjerenja Vladi Crne Gore, a prema javnim istupima poslanika vladajućih i opozicionih partija, početkom februara aktuelna garnitura izvršne vlasti neće dobiti povjerenje. Takva situacija odrazila se i na Tužilački savjet.

Premijer Zdravko Krivokapić preuzeo je rukovodstvo nad Ministarstvom pravde, ljudskih i manjinskih prava i smijenio državnog sekretara Borisa Marića. Tim resorom ranije je rukovodio ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović, nakon što je u Skupštini smijenjen bivši ministar Vladimir Leposavić.

Marića je ranije Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava odredilo za člana Tužilačkog savjeta ispred te organizacije. Monitoru je iz tog resora pojašnjeno da smjenom sa funkcije državnog sekretara, po automatizmu on više nije član Tužilačkog savjeta. Tako je nakon šest mjeseci peripetija i političkih kompromisa ovo upravljačko tijelo ponovo nepotpuno. Pitanje je da li će Krivokapić do 4. februara uspjeti da popuni Tužilački savjet, s obzirom na to da predsjednik Skupštine mora da verifikuje mandat.

Više sagovornika Monitora smatra da bi Krivokapićev kandidat za Savjet mogao biti novoimenovani sekretar u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava Andrej Milović. Nakon sada već izvjesnog „pada“ Vlade, on bi mogao biti Krivokapićev čovjek u Tužilačkom savjetu do izbora nove Vlade.

Marić je na konstitutivnoj sjednici Tužilačkog savjeta podržao kolegu – člana iz reda uglednih pravnika Sinišu Gazivodu, da se objavi poziv za vršioca dužnosti Vrhovnog državnog tužioca. On je bio jedan od šestorice koji su podržali taj predlog, dok je pet tužilaca bilo protiv. Bez Marića, odnosno predstavnika resornog ministarstva u Tužilačkom savjetu, neće se moći nadglasati tužioci.

Konstitutivna sjednica počela je zahtjevom Gazivode da se u što kraćem roku raspiše poziv kako bi se kandidati „ohrabrili da se prijave za krovno mjesto u tužilačkoj organizaciji”. Tužilački savjet ima zakonsku obavezu da na prvoj sjednici odredi VD VDT-a, ali Zakonom o državnom tužilaštvu nije precizirano na koji način bi to mogli učiniti. Gazivoda je naglasio da se to ne smije raditi kao do sada jer bi se u javnosti stvorila percepcija o netransparentnosti.

„Zbog toga smatram da je neophodno da proceduru učinimo transparentnom. Da je sprovedemo u skladu sa principom integriteta, omogućimo neku vrstu kompetitivnosti i pravnu prazninu popunimo tako što ćemo raspisati poziv koji bi bio konsultativnog karaktera, i iz kojeg bi vidjeli koja su lica zainteresovana za privremeno vršenje ove dužnosti”, predložio je Gazivoda.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MINISTARKA ZDRAVLJA KRŠI MJERE PROTIV KORONE: Politika joj preča od zdravlja građana

Objavljeno prije

na

Objavio:

Posljednji postupak ministarke zdravlja Jelene Borovinić – Bojović pokazuje da se nova vlast vratila na DPS postavke u kome je politika važnija od zdravlja

 

Partijski ciljevi i sumanuta poslijeizborna kombinatorika bili su važniji od zdravlja građana, pisao je Monitor nakon protestnog skupa u septembru 2020. na kome su se okupili tada nezadovoljni čelnici DPS-a i više hiljada ljudi u navodnoj odbrani države. Tadašnji predsjednik Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti (NKT) Milutin Simović nije prisustvovao skupu ali ga je podržavao svim srcem.  

Sličan scenario, pravdan većim političkim interesima, ponovio nam se ove sedmice. ,,Sa mojim dragim kolegama ministrima idem i ja”, najavila je svoje prisustvo protestu ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović potrešena najavom mogućeg formiranja manjinske vlade.

Političke igre, opet su se pokazale kao sprešnije od zdravlja. Mjerama koje su na snazi do 2. februara zabranjeno je okupljanje stanovništva u zatvorenim i na otvorenim javnim mjestima, organizovanje javnih priredbi, političkih i drugih manifestacija na otvorenim javnim mjestima, osim uz prisustvo ne više od 50 lica, uz poštovanje propisanih mjera.

Ministarka se ipak nije skroz zaboravila, pa je apelovala: ,,Molim i građane koji iz različitih razloga protestuju da se okupljaju u grupama do 50 ljudi uz nošenje maske i držanje odstojanja. Zdravlje nema alternativu”.

Iz udruženja Ugostitelji Crne Gore poručili su da su ,,zgroženi najavom Borovinić – Bojović da će prisustvovati protestu sa kolegama ministrima”, koji su ih zatvorili pred Novu godinu zbog epidemiološke situacije. ,,Nemamo riječi za takvo ponašanje ministarke i ostalih članova Vlade, koji na ovaj način pokazuju gdje su im građani i privreda, kao i da, kada su u pitanju njihovi inreresi, ne poštuju mjere koje donose”, saopštili su iz Udruženja ugostitelja.

Zbog oštrih reakcija javnosti ministarka se nije pojavila na protest.

Građanska inicijativa 21. maj podnijela je Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici krivičnu prijavu protiv ministara Milojka Spajića, Jakova Milatovića, Ratka Mitrovića i ministarke Vesne Bratić, zbog kršenja zdravstvenih propisa o suzbijanju širenja korona virusa prilikom učešća na protestu protiv manjinske vlade.

U Krivičnom zakoniku propisano je – ko ne postupa po propisima, odlukama, naredbama ili nalozima kojima se određuju mjere za suzbijanje ili sprečavanju opasne zarazne bolesti kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. Za ministre i ostale političare te mjere odavno ne važe.

Iz GI 21. maj poručili su da ,,ministri na taj način narušavaju povjerenje u institucije i rizikuju da je ostatak građana ne poštuje mjere”. Na pitanje zašto u krivičnoj prijavi nije ministarka zdravlja  koja je najavila da će biti na protestu tako motivisala građane da oni dođu, koordinator građanske inicijative Ljubomir Filipović, je kazao da ipak nije bila na licu mjesta pa je zbog toga i izostavljena iz krivične prijave.

Ministarka zdravlja je pokušala da objasni svoj postupak tvrdnjom da nije rođena u fotelji, da ne brani svoju poziciju već da izražava protest protiv namjere da se glasovima ljudi koji su protivnici nekadašnjeg režima sada upravo oni pokušavaju ,,nasilno vratiti na vlast”. Kazala je i da ,,vjeruje da to građani neće dozvoliti”, a da će ona sama, shodno svojim mogućnostima, biti brana za povratak DPS-a na vlast.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAMENOLOM VELJA GORANA U BARSKOM SELU MRKOJEVIĆI: Nova vlast, stari scenario

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani Velje Gorane muku muče da zaustave preduzeće Trojan d.o.o da u njihovom selu izgradi kamenolom i naruši njihovu životnu sredinu, Vlada tvrdi da je projekat dobrobit cijele zajednice

 

Protest očajnih mještana protiv moćnog investitora koji pokušava da naruši životnu sredinu njihovog kraja. Vlada nas ubjeđuje da je riječ o projektu od velike važnosti za Crnu Goru, dobrobiti za građane koji protestuju i da je sve po zakonu. Investitor mještanima obećava brda i planine samo da ga puste da radi. Organi bezbjednosti privode građane kako bi investitor mirno mogao da gradi. Poznat scenario. Navikli smo na slične priče tokom vlasti Demokratske partije socijalista (DPS) i njihovih partnera.

Međutim, ovdje nije riječ o prethodnoj vlasti, niti o nekom od ranijih slučajeva. Jedina veza između tih scenarija je što je ovdje investitoru odobrila koncesiju upravo Vlada Duška Markovića, sadašnjeg poslanika opozicionog DPS-a u Skupštini. Štaviše, koncesija je dodijeljena u tranzicionom periodu između parlamentarnih izbora i formiranja nove Vlade. Kasnije smo od aktuelnih ministara slušali da su mnoge sporne odluke donijete upravo u tom periodu.

Riječ o barskom selu Mrkojevići, odnosno zaseoku Velja Gorana gdje barsko preduzeće Trojan d.o.o  želi da eksploatiše kamen. Koncesiju je 8. oktobra 2020. godine potpisao tada odlazeći premijer Duško Marković, dok mu je urbanističko-tehničke uslove par mjeseci kasnije izdala Opština Bar, gdje vlast i dalje vrši Demokratska partija socijalista. Trojan d.o.o dobio je koncesiju na tenderu gdje je bio jedini prijavljeni. Zakonska procedura je ispoštovana, kao i ranije za male hidroelektrane.

Jedino što koči ostvarenje ove investicije trenutno su mještani Velje Gorane koji ne žele kamenolom blizu svojih domova. Dio mještana je privela policija jer su nedavno pokušali da blokiraju mašine investitora.

,,Tužno je da smo ponovo ostavljeni da se sami borimo protiv kamenoloma i da nam je ugrožena cijela lokalna zajednica, a da niko od nadležnih ne reaguje, već nam privode mještane koji su civilizovano i mirno izašli da čekaju komunalnu policiju i da brane prag svoje kuće od razaranja. Sramotno je da svi zatvaraju oči i gledaju političku ili neku drugu korist pred koncesijom koja je štetna po lokalnu zajednicu”, tako je to opisala stanovnica sela Edina Osmanović.

Priču je otvorio Građanski pokret URA, odakle je traženo da ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić učini sve što je u njegovoj nadležnosti da stopira projekat kamenoloma. U kritiku kamenoloma su se potom uključile opozicione partije koje trenutno vrše vlast u Baru. I predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević obišao je Velju Goranu da podrži mještane ističući da nije znao da je tamo planiran kamenolom. Međutim, upravo je njegova uprava preduzeću Trajan d.o.o izdala urbanističko-tehničke uslove za izradu tehničke dokumentacije 2. decembra 2020. godine.

Iako su partije nove vlasti u početku tražile da se projekat zaustavi, iz Ministarstva kapitalnih investicija (MKI), čiji su kadrovi bliski upravo GP URA, sada tvrde da je projekat na mjestu. To su na posljednjem sastanku prije nekoliko dana saopštili mještanima, ali i u zvaničnom odgovoru novinaru Monitora.

„MKI je analiziralo kompletnu dokumentaciju vezanu za projekat kamenoloma Velja gorana i nije našao ništa što se kosi za zakonskim procedurama. Naprotiv, benefiti za lokalnu zajednicu i državni budžet su jako značajni i smatramo da je u pitanju investicija sa velikom perspektivom. MKI smatra da ovu koncesiju ne treba raskidati prije svega zato što ne postoji zakonski osnov, a i stoga što smatramo da nije na štetu niti države niti lokalne zajednice“, navodi u odgovoru MKI.

Iz tog ministarstva su istakli da bi raskid ugovora podrazumijevao plaćanje velikih penala na račun neostvarene dobiti koncesionara. Tvrde da ne postoji potreba da se u ovom trenutku razgovara sa Ministarstvom ekologije, prostornog planiranja i urbanizma. Odnosno da ne postoje razlozi za dodatnim analizama i navode da im je koncesionar obećao da će projekat izvesti pa najvećim ekološkim standardima. Iz MKI navode i da je koncesionar „jasno potvrdio“ da je „spreman da značajno više uradi za dobrobit“ zajednice u odnosu na ono što je predviđeno ugovorom. Iz Ministartsva ekologije i preduzeća Trojan d.o.o nijesu odgovarali na pitanja novinara.

„Studija uticaja na životnu sredinu je urađena od strane Agencije za zaštitu životne sredine, i ona je dobila pozitivnu ocjenu. Traženo je i dodatno mišljenje po ovom pitanju na koje je drugi put pozitivno odgovoreno od strane iste agencije“, saopšteno je iz MKI.

Portparol Ministarstva kapitalnih investicija Draško Lončar pritom je „sugerisao“ novinaru da se fokusira „na nelegalnu proizvodnju kamena na lokaciji koja se nalazi jako blizu lokacije Velja Gorana“.

„Što je jako interesantno, prema njoj ne postoji otpor lokalne zajednice“, dodao je Lončar uz odgovore.

Mještani tvrde da je samo u Mrkojevićima, mjestu pogodnom za ruralni turizam, predviđeno četiri kamenoloma. U blizini Velje Gorane kamenolom ima i preduzeće Euromix, čije mašine odavno grade. Mještani pretpostavljaju da Lončar misli na njega. Međutim, tvrde da su tek nakon razgovora sa MKI saznali da iko nelegalno iskopava kamen u njihovom mjestu. Takođe će da se pokrenu i protiv drugih kamenoloma koji su najavljeni u njihovom kraju. Nije, ipak, jasno zašto se institucije ne fokusiraju da spriječe nešto što je nelegalno, jer je na kraju nadležnost njihova, a ne novinareva.

Prema saznanjima Monitora, djelovi barskog ogranka GP URA reagovali su, povodom napada na Trojan d.o.o, garantujući za njega kao „poštenog“ investitora. Zbog toga su navodno funkcioneri te partije prekinuli da napadaju ovaj projekat, dok MKI garantuje za projekat i investitora, a mještane optužuju za selektivnost.

Isti scenario, samo drugi akteri.

 

Osmanović: Svi ostali na sitim pozicijama

Edina Osmanović za Monitor kaže da su na posljednjem sastanku sa Ministarstvom kapitalnih investicija svi ostali na istim pozicijama. Investitor i Vlada ne odustaju od kamenoloma, mještani ne odustaju od svog sela.

,,Da se raselimo, da ostavimo sve što su nam djedovi i babe stekli i sve za šta smo se mučili godinama, zato jer ni ovu vlast izgleda ne zanima da zaustavi trulu politiku prethodnog režima, već nastavljaju sa istom. Sa svih strana obmanjuju narod, manipulišu njim i tjeraju ga u ćošak. Lako je, gospo,do da gurate kompromise pod nos ljudima koji nemaju alternativu i koji su prepušteni sami sebi“, kaže ona.

Tvrdi da su bili samo na jednoj javnoj raspravi, i to oko elaborata o uticaju na životnu sredinu, dok su im u Ministarstvu rekli da ih je bilo sedam. Osmanović kaže da nisu znali ni za jednu raspravu i da smatraju da je projekat „izguran“ iza njihovih leđa. Tvrdi da neće odustati od borbe.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo