Povežite se sa nama

DRUŠTVO

REKTORSKI DANI RADMILE VOJVODIĆ: Centralni komitet na univerzitetu

Objavljeno prije

na

Nova rektorka Radmila Vojvodić počela je da zavodi red na Univerzitetu Crne Gore (UCG). Tim za reorganizaciju i integraciju održao je ove nedjelje konstitutivnu sjednicu. Tim zvučnog imena, u kojem su glavni rektorka i predsjednik Upravnog odbora Duško Bjelica, sebi je zacrtao cilj da sistematizuje radna mjesta, da ,,se postojeća organizacija racionalizuje i smanje finansijski troškovi”, uz obećanje da bi se već od ,,naredne studijske godine mogle očekivati dobre novine u sistemu i funkcionisanju Univerziteta”.

Udarnički se počelo. Dekan Metalurško-tehnološkog fakulteta Darko Vuksanović podnio je ostavku, dok je dekan Arhitektonskog fakulteta Dušan Vuksanović smijenjen. Dekan Arhitektonskog fakulteta je kazao da je razlog za njegovu smjenu, kao i nezadovoljstvo drugih dekana, način na koji se tretiraju asistenti – jednima se daju otkazi dok se drugi favorizuju.

Prema Monitorovim saznanjima oko 50 saradnika na UCG je pred otkazom. Razlog ne znaju, čekaju sastanak sa rektorkom da saznaju na čemu su. Dio nezadovoljstva proističe i iz nove prakse da se odluke koje se tiču profesora i asistenata, koje su donijeli pojedini fakulteti, obaraju dopisima iz Rektorata sa potpisom Vojvodićeve.

Vuksanovića je smijenio Upravni odbor 5. septembra, uz optužbe da on i uprava nijesu pokazali sposobnost da obezbijede zakonit i normalan proces rada. Veći dio obrazloženja smjene govori o tome da dekan Vuksanović nije blagovremeno odgovarao na urgencije Upravnog odbora, što su iz UO tretirali kao ,,nepoštovanje” i rušenje ugleda UCG.

U autorskom članku u Vijestima, Vuksanović je optužio Upravni odbor da su vodili proces disciplinovanja u maniru centralnog komiteta. Napominje da je odluka o razrješenju donijeta na osnovu jednog pravilnika (Bilten UCG), kojim je UO dat mandat za uvođenje nezvaničnog vanrednog stanja na fakultetima, u svakoj prilici za koju oni tako procijene.

Ovo nije prvi slučaj da UO uvodi prinudnu upravu na jednoj od jedinica UCG. Zbog formalnih razloga i ,,ignorisanja odluka UO” uvedena je krajem 2012. prinudna uprava na Pravnom fakultetu i smijenjen dekan Drago Radulović.

Kao glavni krivac novih rješenja koja nalikuju na odluke CK tada je imenovan predsjednik UO Duško Bjelica. Komitet bi sada mogao da radi u punom kapacitetu nakon dolaska novog komesara. Vojvodić, pored toga što je prva žena na čelu UCG, prvi rektor sa umjetničkih fakulteta, prvi rektor bez magistrature i doktorata, ima prvenstvo među dosadašnjim rektorima po odličnim konekcijama u DPS-u, Vladi i Prvoj banci.

Vuksanović je istakao da ga ne iznenađuje što nema reakcija sa Univerziteta, jer ,,i dalje dominira dobro poznata ‘mudrost’: Pusti, ne pominji i ne pitaj, jer to ti je tako.”

Nije baš da se niko ne buni. Početkom mjeseca studenti psihologije nikšićkog Filozofskog fakulteta najavili su protest, jer se tada još nije znalo kada će se završiti ispiti i početi upis. Studijski program psihologije je indikativan kao primjer za ono čemu centrala UCG teži. Ovaj odsjek je jedan od rijetkih na UCG na kojem se nijedan student ne finansira iz budžeta. Studentskim školarinama isplaćuju se honorari i ostali troškovi profesora.

Zbog toga se Milorad Simunović povukao sa mjesta šefa odsjeka i predavača na Studijskom odsjeku za psihologiju. Odluku je obrazložio stavom da ,,nije u redu da se na bilo kom državnom fakultetu studije finansiraju isključivo od školarina, da profesorski honorari istovremeno budu i studentska globa”. Iako je svoju odluku najavio još u junu, iz uprave FF bili su iznenađeni ovim potezom.

Dekan FF Goran Barović za Monitor kaže da će sada morati da angažuju još jednog profesora sa strane, a to znači povećanje troškova koje fakultet ima zbog organizacije nastave. Objasnio je i da odluku koji će studijski program biti na budžetu a koji ne, donose organi UCG i Vlada.

Simunović je za Monitor ponovio svoju raniju izjavu da su rektori, dekani i profesori zaboravili da su se školovali o državnom trošku.

Kako država sve više diže ruke od obrazovanja, studiranje postaje komercijalna djelatnost – hiperprodukcija kadrova zbog školarina. Podaci govore da je finansiranje UCG od 2009. do 2014. smanjeno za 22 odsto. Novac koji se smanjuje iz budžeta za državni sve se više preliva u privatne univerzitete, prije svega u premijerov UDG.

Vojvodić je najavila da će vratiti budžet UCG na 17 miliona eura, ali i nova javno-privatna partnerstva. I dok jedni na UCG smatraju da će dolaskom Vojvodićeve stići i dodatni prihodi, jer se ona pokazala vješta za namicanje državnih i para iz privatnog sektora za svoje predstave i projekte, drugi strahuju da će to voditi daljoj komercijalizaciji i slabljenju državnog univerziteta.

Da je UCG počeo da se komercijalizuje, pa da su u sklopu toga i pojedini fakulteti žrtvovani u sveopštoj fetišizaciji tržišta, smatra prof. dr Šerbo Rastoder. On za Monitor kaže da je ,,po nečijoj procjeni Filozofski fakultet previše narastao, a uz to je imao imidž slabog uporišta režima, te je osmišljena strategija slabljenja i dislociranja po kojem taj fakultet treba da bude na kraju ono što je bio i na početku – Učiteljska škola”. On smatra da je posebno problematično što se gase perspektivni studijski programi, formiraju paralelni, devalviraju postojeći.

Jedan od prvih poteza nove rektorke bio je prisustvovanje svečanom otvaranju Fakulteta za crnogorski jezik na Cetinju. Fakultet je otvorila Vlada, inače sklona dupliranju svega i svačega. Nije jasno zašto je rektorka, koja bar formalno nije članica Vlade, prisustvovala i podržala otvaranje paralelnog studija crnogorskog jezika koji već postoji na Univerzitetu na čijem je ona čelu.

To isto pitanje postavili su i profesori Studijskog programa za crnogorski jezik i južnoslovenske književnosti sa Filozofskog fakulteta, u otvorenom pismu koje su uputili rektorki: ,,Da li ste Vi uopšte u stanju da zastupate i branite interese državnog Univerziteta? Imate li predstavu o značaju institucije na čijem ste se čelu našli silom partije?”

Najavila je Vojvodićeva da će UCG uskoro dobiti i nova znamenja – logo i znak. Profesori su pitali da li će taj posao biti povjeren Vojvodićkinoj agenciji MAPA? Rektorka nije odgovarala profesorima ni o MAPI, ni o Univerzitetu.

SMJENE ŠEFOVA KATEDRI NA FILOZOFSKOM FAKULTETU
Odmazda ili ,,dobri” običaj

Nakon što je postao dekan Filozofskog fakulteta u Nikšiću, doc. dr Goran Barović postavio je šest novih rukovodilaca studijskih programa. Po ovdašnjem nepisanom pravilu uglavnom su smijenjeni rukovodioci studijskih programa koji su podržali kandidaturu za dekana Barovićeve protivkandidtkinje prof. dr Tatjane Bečanović, a na njihovo mjesto postavljeni oni koji su podržali Barovića. Bečanović je javno iznijela stav da je riječ o odmazdi nad profesorima koji su nju podržali prilikom nedavnih izbora za dekana.

Barović o tome za Monitor kaže: ,,Kada su u pitanju moji saradnici, naravno da ću ih ja birati. Neprimjerene izjave prof. dr Tatjane Bečanović neću da komentarišem. Za rukovodioce studijskih programa sam imenovao kolege za koje mislim da mogu kvalitetno da obave taj posao. Naravno da mogu, ali ja kolege na fakultetu ne dijelim na moje i nečije drugo. Mi smo svi isti i trebalo bi da budemo na jednom zadatku, tj. da radimo na afirmaciji našeg fakulteta, naših studijskih programa i nas lično”.

Bez rukovodećih pozicija ostali su, između ostalih, i prof. dr Šerbo Rastoder i prof. dr Dragan Koprivica.

,,Nijedan šef nije biran na neodređeno vrijeme, a svaki novi dekan ima pravo da bira svoj novi, ili obnovljeni tim, na osnovu kojeg računa da će imati više uspjeha u radu. To je nepisano pravilo na svim nivoima funkcionisanja, tako da tu, u suštini, nema ničeg novog”, kaže za Monitor prof. dr Dragan Koprivica.

Prof. dr Šerbo Rastoder smatra da je problem u tome što dekanu pripada pravo koje nije imao dekan ni u komunizmu: ,,Imali smo slučajeve da dekan protivno volji članova studijskih programa postavlja sebi bliske ljude, što u upravljanju Univerzitetom znači uspostavljanje ideološko-politički podobne hijerarhije od vrhu do dna”. Rastoder objašnjava da je najznačajnije tijelo na fakultetu Nastavno-naučno vijeće i da se tu stvara poželjna većina, tako što se za šefove katedri postavljaju lojalni. ,,Tako se devalviraju akademske institucije, jer podobnost postaje značajnija od naučne i profesorske kompetentnosti. U komunizmu nije bilo ni u primisli narušavanja akademske hijerarhije, kakva je danas na djelu. Dugoročno je to pogubno za univerzitet, ali i za vlast koja ima potrebu da virtuelnim intelektualizmom, nadomjesti sterilni aktivizam”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

na

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo