Povežite se sa nama

DRUŠTVO

REKTORSKI DANI RADMILE VOJVODIĆ: Centralni komitet na univerzitetu

Objavljeno prije

na

Nova rektorka Radmila Vojvodić počela je da zavodi red na Univerzitetu Crne Gore (UCG). Tim za reorganizaciju i integraciju održao je ove nedjelje konstitutivnu sjednicu. Tim zvučnog imena, u kojem su glavni rektorka i predsjednik Upravnog odbora Duško Bjelica, sebi je zacrtao cilj da sistematizuje radna mjesta, da ,,se postojeća organizacija racionalizuje i smanje finansijski troškovi”, uz obećanje da bi se već od ,,naredne studijske godine mogle očekivati dobre novine u sistemu i funkcionisanju Univerziteta”.

Udarnički se počelo. Dekan Metalurško-tehnološkog fakulteta Darko Vuksanović podnio je ostavku, dok je dekan Arhitektonskog fakulteta Dušan Vuksanović smijenjen. Dekan Arhitektonskog fakulteta je kazao da je razlog za njegovu smjenu, kao i nezadovoljstvo drugih dekana, način na koji se tretiraju asistenti – jednima se daju otkazi dok se drugi favorizuju.

Prema Monitorovim saznanjima oko 50 saradnika na UCG je pred otkazom. Razlog ne znaju, čekaju sastanak sa rektorkom da saznaju na čemu su. Dio nezadovoljstva proističe i iz nove prakse da se odluke koje se tiču profesora i asistenata, koje su donijeli pojedini fakulteti, obaraju dopisima iz Rektorata sa potpisom Vojvodićeve.

Vuksanovića je smijenio Upravni odbor 5. septembra, uz optužbe da on i uprava nijesu pokazali sposobnost da obezbijede zakonit i normalan proces rada. Veći dio obrazloženja smjene govori o tome da dekan Vuksanović nije blagovremeno odgovarao na urgencije Upravnog odbora, što su iz UO tretirali kao ,,nepoštovanje” i rušenje ugleda UCG.

U autorskom članku u Vijestima, Vuksanović je optužio Upravni odbor da su vodili proces disciplinovanja u maniru centralnog komiteta. Napominje da je odluka o razrješenju donijeta na osnovu jednog pravilnika (Bilten UCG), kojim je UO dat mandat za uvođenje nezvaničnog vanrednog stanja na fakultetima, u svakoj prilici za koju oni tako procijene.

Ovo nije prvi slučaj da UO uvodi prinudnu upravu na jednoj od jedinica UCG. Zbog formalnih razloga i ,,ignorisanja odluka UO” uvedena je krajem 2012. prinudna uprava na Pravnom fakultetu i smijenjen dekan Drago Radulović.

Kao glavni krivac novih rješenja koja nalikuju na odluke CK tada je imenovan predsjednik UO Duško Bjelica. Komitet bi sada mogao da radi u punom kapacitetu nakon dolaska novog komesara. Vojvodić, pored toga što je prva žena na čelu UCG, prvi rektor sa umjetničkih fakulteta, prvi rektor bez magistrature i doktorata, ima prvenstvo među dosadašnjim rektorima po odličnim konekcijama u DPS-u, Vladi i Prvoj banci.

Vuksanović je istakao da ga ne iznenađuje što nema reakcija sa Univerziteta, jer ,,i dalje dominira dobro poznata ‘mudrost’: Pusti, ne pominji i ne pitaj, jer to ti je tako.”

Nije baš da se niko ne buni. Početkom mjeseca studenti psihologije nikšićkog Filozofskog fakulteta najavili su protest, jer se tada još nije znalo kada će se završiti ispiti i početi upis. Studijski program psihologije je indikativan kao primjer za ono čemu centrala UCG teži. Ovaj odsjek je jedan od rijetkih na UCG na kojem se nijedan student ne finansira iz budžeta. Studentskim školarinama isplaćuju se honorari i ostali troškovi profesora.

Zbog toga se Milorad Simunović povukao sa mjesta šefa odsjeka i predavača na Studijskom odsjeku za psihologiju. Odluku je obrazložio stavom da ,,nije u redu da se na bilo kom državnom fakultetu studije finansiraju isključivo od školarina, da profesorski honorari istovremeno budu i studentska globa”. Iako je svoju odluku najavio još u junu, iz uprave FF bili su iznenađeni ovim potezom.

Dekan FF Goran Barović za Monitor kaže da će sada morati da angažuju još jednog profesora sa strane, a to znači povećanje troškova koje fakultet ima zbog organizacije nastave. Objasnio je i da odluku koji će studijski program biti na budžetu a koji ne, donose organi UCG i Vlada.

Simunović je za Monitor ponovio svoju raniju izjavu da su rektori, dekani i profesori zaboravili da su se školovali o državnom trošku.

Kako država sve više diže ruke od obrazovanja, studiranje postaje komercijalna djelatnost – hiperprodukcija kadrova zbog školarina. Podaci govore da je finansiranje UCG od 2009. do 2014. smanjeno za 22 odsto. Novac koji se smanjuje iz budžeta za državni sve se više preliva u privatne univerzitete, prije svega u premijerov UDG.

Vojvodić je najavila da će vratiti budžet UCG na 17 miliona eura, ali i nova javno-privatna partnerstva. I dok jedni na UCG smatraju da će dolaskom Vojvodićeve stići i dodatni prihodi, jer se ona pokazala vješta za namicanje državnih i para iz privatnog sektora za svoje predstave i projekte, drugi strahuju da će to voditi daljoj komercijalizaciji i slabljenju državnog univerziteta.

Da je UCG počeo da se komercijalizuje, pa da su u sklopu toga i pojedini fakulteti žrtvovani u sveopštoj fetišizaciji tržišta, smatra prof. dr Šerbo Rastoder. On za Monitor kaže da je ,,po nečijoj procjeni Filozofski fakultet previše narastao, a uz to je imao imidž slabog uporišta režima, te je osmišljena strategija slabljenja i dislociranja po kojem taj fakultet treba da bude na kraju ono što je bio i na početku – Učiteljska škola”. On smatra da je posebno problematično što se gase perspektivni studijski programi, formiraju paralelni, devalviraju postojeći.

Jedan od prvih poteza nove rektorke bio je prisustvovanje svečanom otvaranju Fakulteta za crnogorski jezik na Cetinju. Fakultet je otvorila Vlada, inače sklona dupliranju svega i svačega. Nije jasno zašto je rektorka, koja bar formalno nije članica Vlade, prisustvovala i podržala otvaranje paralelnog studija crnogorskog jezika koji već postoji na Univerzitetu na čijem je ona čelu.

To isto pitanje postavili su i profesori Studijskog programa za crnogorski jezik i južnoslovenske književnosti sa Filozofskog fakulteta, u otvorenom pismu koje su uputili rektorki: ,,Da li ste Vi uopšte u stanju da zastupate i branite interese državnog Univerziteta? Imate li predstavu o značaju institucije na čijem ste se čelu našli silom partije?”

Najavila je Vojvodićeva da će UCG uskoro dobiti i nova znamenja – logo i znak. Profesori su pitali da li će taj posao biti povjeren Vojvodićkinoj agenciji MAPA? Rektorka nije odgovarala profesorima ni o MAPI, ni o Univerzitetu.

SMJENE ŠEFOVA KATEDRI NA FILOZOFSKOM FAKULTETU
Odmazda ili ,,dobri” običaj

Nakon što je postao dekan Filozofskog fakulteta u Nikšiću, doc. dr Goran Barović postavio je šest novih rukovodilaca studijskih programa. Po ovdašnjem nepisanom pravilu uglavnom su smijenjeni rukovodioci studijskih programa koji su podržali kandidaturu za dekana Barovićeve protivkandidtkinje prof. dr Tatjane Bečanović, a na njihovo mjesto postavljeni oni koji su podržali Barovića. Bečanović je javno iznijela stav da je riječ o odmazdi nad profesorima koji su nju podržali prilikom nedavnih izbora za dekana.

Barović o tome za Monitor kaže: ,,Kada su u pitanju moji saradnici, naravno da ću ih ja birati. Neprimjerene izjave prof. dr Tatjane Bečanović neću da komentarišem. Za rukovodioce studijskih programa sam imenovao kolege za koje mislim da mogu kvalitetno da obave taj posao. Naravno da mogu, ali ja kolege na fakultetu ne dijelim na moje i nečije drugo. Mi smo svi isti i trebalo bi da budemo na jednom zadatku, tj. da radimo na afirmaciji našeg fakulteta, naših studijskih programa i nas lično”.

Bez rukovodećih pozicija ostali su, između ostalih, i prof. dr Šerbo Rastoder i prof. dr Dragan Koprivica.

,,Nijedan šef nije biran na neodređeno vrijeme, a svaki novi dekan ima pravo da bira svoj novi, ili obnovljeni tim, na osnovu kojeg računa da će imati više uspjeha u radu. To je nepisano pravilo na svim nivoima funkcionisanja, tako da tu, u suštini, nema ničeg novog”, kaže za Monitor prof. dr Dragan Koprivica.

Prof. dr Šerbo Rastoder smatra da je problem u tome što dekanu pripada pravo koje nije imao dekan ni u komunizmu: ,,Imali smo slučajeve da dekan protivno volji članova studijskih programa postavlja sebi bliske ljude, što u upravljanju Univerzitetom znači uspostavljanje ideološko-politički podobne hijerarhije od vrhu do dna”. Rastoder objašnjava da je najznačajnije tijelo na fakultetu Nastavno-naučno vijeće i da se tu stvara poželjna većina, tako što se za šefove katedri postavljaju lojalni. ,,Tako se devalviraju akademske institucije, jer podobnost postaje značajnija od naučne i profesorske kompetentnosti. U komunizmu nije bilo ni u primisli narušavanja akademske hijerarhije, kakva je danas na djelu. Dugoročno je to pogubno za univerzitet, ali i za vlast koja ima potrebu da virtuelnim intelektualizmom, nadomjesti sterilni aktivizam”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

DOK NASILJE NA ULICAMA RASTE: Ko kontroliše policiju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u Upravi policije, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast potpuno drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora

 

Mnogi su se nadali da će se nasilje u javnom prostoru smiriti nakon što su završeni lokalni izbori u gradu pod Trebjesom ili „bitke za Nikšić“, kako je ovaj događaj nazvan u srbijanskim tabloidima. Međutim, podjele i tenzije ne jenjavaju.

Takozvane „patriotske“ i „komitske“ snage, koji smatraju da je ugrožena nezavisnost Crne Gore, gotovo svakodnevno nalaze razloge za protestna okupljanja ili demonstrativne organizovane vožnje po crnogorskim gradovima. Opozicione partije svojim saopštenjima ohrabruju ovakva okupljanja, blago zabašureno preuzimaju i zasluge za njih, a poruke podrške često stignu i od samog Đukanovića. Posljednji takav razlog su bile najavljene promjene u primjeni Zakona o državljanstvu.

Svoje razloge za proteste i javna okupljanja, a i za kontraproteste, nalaze i pristalice vlasti nezadovoljne odlukama Vlade. Prosrpske grupacije zamjeraju polciji što ima blaži odnos prema partitoskim snagama nego što je imala prethodna vlast prema demonstrantima. Oni se bune i zbog  najavljene smjene ministra pravde Vladimira Leposavića. Ovi protesti su dobili podršku dijela vladajuće koalicije okupljene oko Demokratskog fronta, ali i dobrog dijela srbijanskih tabloida.

U uskomešanoj atmosferi fizički je napadnuto više građana i novinara, ali i službenih lica. Dok se na protestima „patriota“ mogu čuti pjesme koje šire mržnju prema Srbima, kao što je Boj na Čavnoglave, na protestnim okupljanjima prosrpskih snaga mogu se čuti i vidjeti transparenti koji negiraju genocid u Srebrenici, čime valjda daju podršku Leposaviću i njegovoj izjavi koja je išla u tom pravcu.

Od Uprave policije se očekuje da vrati mir na crnogorske ulice i obezbijedi poštovanje zdravstvenih mjera. Ali primjetan je njen pasivniji odnos prema ovakvim događajima nego što je to bio tokom prethodne godine, koju su obilježili protesti. Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u tom organu, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora. Pitanje je da li je riječ o većem stepenu tolerancije prema pravu na slobodu okupljanja, čak i kad se ono zloupotrebljava, ili nova vlast ne želi da reakcijom policije izazove bijes građana kao što je tokom prošle godine učinila prethodna vlast.

Propusti policije naročito su bili uočljivi tokom blokade puta u Bogetićima, na saobraćajnici Podgorica – Nikšić, kada su u sukobu „patriota“ i policije povrijeđeni oficir Vojske Crne Gore (VCG) Rajko Čanjak, vojni doktor Dragan Martinović i službenik Uprave policije Jovan Bijelović. Dogodila se i neodgovorna  reakcija pripadnika Sektora za obezbjeđenje objekata i štićene ličnosti, koji je službenim automobilom prošao kroz blokadu, dok su na vozilu sjedjeli demonstranti. U vozilu se nalazila ćerka premijera Krivokapića i javnosti je saopšteno da je službenik policije tako reagovao jer je procijenio da je njen život u tom trenutku bio ugrožen. Na video snimcima, koji su dospjeli u javnost, nije vidljiv stepen ugroženosti koji bi opravdao takvu upotrebu sile. Sve se ovo dogodilo naočigled pripadnika policije koji su trebali da obezbjeđuju ovaj skup i spriječe narušavanje javnog reda i mira.

Izvršni direktor Centra za građanske slobode Boris Marić smatra da je ponašanje policije „očigledno u skladu sa odlukom da demokratski i tolerantan ptistup treba da bude osnova postupanja policije“. On za Monitor kaže da je to težak zadatak kada imamo forsiranje antagonizama prvenstveno od struktura bliskih Demokratskoj partiji socijalista i Demokratskom frontu.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEKSUALNO NASILJE NAD DJECOM U CRNOJ GORI: Hoće li napokon biti pooštrene kazne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. Sistem zaštite seksualno zlostavljane djece ilustruje i činjenica da Crna Gora nema zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom, a ni odgovarajuće kazne za zločince niti psihološku podršku žrtvama

 

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac R.O. kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. I podstakao na pitanje – kakav je sistem zaštite seksualno zlostavljane djece u Crnoj Gori?

Zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom crnogorski državni organi nemaju. Kazne za seksualne zločince nisu zadovoljavajuće, a podrška žrtava je neefikasna, smatraju sagovornici Monitora.

,,Evropska statistika pokazuje da je od petoro djece, jedno preživjelo neki oblik seksualnog nasilja. Od petoro koje je kroz to prošlo, četiri su djevojčice, a jedan dječak. Iskustva iz EU, regiona i crnogorskih NVO koje se bave problemom zaštite i prevencije seksualnog nasilja, govore da nema razloga da ne vjerujemo da je i u Crnoj Gori ista ili, bar, vrlo slična statistika”, kaže za Monitor izvršna direktorica NVO Prima Aida Perović, koja je nedavno, u saradnji sa partnerima, realizovala kampanju pod nazivom Seksualno nasilje nije dječja igra.

Najčešća zabluda je da uglađeni, obrazovani, dobrostojeći ljudi lijepih manira ne zlostavljaju djecu, kao i da su djeca najsigurnija u porodičnom okruženju, upozorava Perović. „Istina je, međutim, da seksualno nasilje u 90 odsto slučajeva djetetu nanosi poznata osoba, koja mu predstavlja autoritet i u koju ima povjerenja. Takvi seksualni predatori vješto maskiraju svoje namjere i prilagođavaju ih dječijoj radoznalosti, naivnosti i neznanju. Djeca najčešće u startu ne prepoznaju nasilje, jer misle da je u pitanju igra. Jedna od velikih zabluda je i to da su svi seksualni zlostavljači djece pedofili. Postoje osobe koje se seksualno iživljavaju nad djecom, a koje imaju uobičajene seksualne odnose sa odraslim osobama”.

Monitor je od Uprave policije (UP) pokušao da sazna koliko je slučajeva seksualnog nasilja nad djecom (nedozvoljenih polnih radnji, obljuba i silovanja) u posljednje tri godine prijavljeno toj državnoj upravi. Do zaključenja ovog broja, odgovor nije stigao.

Studija o seksualnom nasilju nad ženama i djecom u Crnoj Gori, koju su radile NVO Prima, Sigurna ženska kuća i SOS za žene i djecu žrtve nasilje iz Nikšića, a koja je obuhvatila period od pet godina, od početka 2014. do kraja 2018. godine, pokazala je da su žrtve koje su preživjele neki vid seksualnog nasilja, u 60 odsto slučajeva – djeca. „To ne znači nužno da su djeca brojnija među žrtvama, jer punoljetne osobe mnogo rjeđe prijavljuju seksualno nasilje i dobijaju epilog na sudu”, objašnjava Perović.

Krivični zakonik Crne Gore za silovanje djeteta propisuje kaznu zatvora na period od najmanje 10 godina. Za obljubu zatvor od tri do 12 godina, a za nedozvoljene polne radnje – novčanu kaznu ili zatvor – od dvije do najviše 15 godina.

Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava je, nakon inicijative iz Kabineta premijera Zdravka Krivokapića 12. aprila, pristupilo izradi Predloga zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika. Cilj je – maksimalno pooštravanje kazni zatvora za krivična djela protiv polne slobode koja su učinjena prema djeci i nemoćnima. „Za silovanje i obljubu predložena je mogućnost da počinitelj bude kažnjen zatvorskom kaznom u trajanju od 40 godina. To je najstroža kazna koju domaće krivično zakonodavstvo predviđa za najteža krivična djela. Predložene kazne zatvora, koje mogu biti ocijenjene kao drakonske, ne moraju biti izrečene u svakom pojedinačnom slučaju”, navodi se, između ostalog, u saopštenju tog Vladinog resora.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Kad tužilaštvo radi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Čuvari u NP Skadarsko jezero uhvate krivolovce sa sve ribom i agregatima kojim je ubijaju, a tužilaštvo ih pusti i vrati im opremu za ,,rad”. Tako teče najnovija kampanja Stop krivolovu na Skadarskom jezeru

 

U toku je kampanja Stop krivolovu – Ribolovni zabran na Skadarkom jezeru od 15. marta do 15. maja. U njenom jeku, nadzornici NP Skadarsko jezero su, prošli četvrtak, u krivolovu zatekli Dražena Prenkića i Živka Lazovića, saopštili su iz ovog Nacionalnog parka. Sa stotinama kila ulovljene ribe i agregatima kojima je riba ubijena. Tužilac Ivana Petrušić- Vukašević odlučila je da u ovom slučaju nema elemenata krivičnog djela.

Iz tog preduzeća konstatovali su da najnoviji „slučaj nudi još jedan dokaz tvrdnji da tužilaštvo mora biti iz korijena promijenjeno kako bi konačno počelo da štiti državu i njenu imovinu”.

Ovo bi se moglo tumačiti i kao svojevrsni odgovor tužilaštva na nedavni poziv NP policiji, sudstvu, tužilaštvu i inspekcijama da počnu da ispunjavaju svoje zakonske obaveze i konačno urade nešto na očuvanju Skadarskog jezera.

Marina Jočić, predsjednica UO JP Nacionalni parkovi CG izjavila je da je nekoliko grupa koje se bave krivolovom na nivou mafije, što se tiče organizovanosti i povezanosti sa državnim organima.

Nasuprot njima je Služba zaštite NP Skadarsko jezero, koja je, kako je navela, malobrojna, loše opremljena i još gore plaćena. Ona je za TV Vijesti izjavila da sumnja i da su pojedini čuvari u sprezi sa krivolovcima, ali to je jako teško dokazati.

Ipak, iz NP tvrde da su već prvog vikenda zabrana uspjeli da zaplijene  nekoliko plovila, akumulatora, pretvarača i ostalih sredstava za ubijanje ribe i ostalog živog svijeta u jezeru. Međutim, tužilaštvo je oslobodilo te ljude i nije ih krivično gonilo, dobili su prekršajne prijave i vraćen je alat za ubijanje živog svijeta u jezeru, navodi Jočićeva.

Posljedica toga je da su oni koji prijave krivolov zastrašeni: ,,Imaju razlog za strah. Imamo snimak gdje krivolovci repetiraju pištolj znajući da ih kamera snima. Dešavalo se da naši nadzornici budu napadnuti, da im se prijeti da će biti sprženi sondom. Ti su ljudi spremni na sve”, kazala je Jočićeva.

S druge strane država je totalno nespremna. Na sudu završi jednocifren broj slučajeva krivolova, a sudije ih ili oslobađaju ili im propisuju uslovne kazne.

Iz ovog NP navode da je vrijednost izlova ribe na Skadarskom jezeru pet miliona eura godišnje, a da još toliko donosi turizam. Upozoravaju da ako se nastavi sa ovim razmjerama krivolova u sljedećih nekoliko godina možemo očekivati scenario sličan onom na rijeci Zeti koja je bez riba. A teško da će tada dolaziti i turisti da ,,uživaju” u mrtvom jezeru.

Nije problem samo jezero. Nedavno je građanska inicijativa Stop krivolovu pozvala nadležne da hitno reaguju u borbi protiv krivolova. Naveli su da im učestalo stižu prijave građana o detonacijama u rejonu Luštice, Krimovice, na brojnim lokacijama u blizini Bara, Budve, ušću Bojane. ,,Između uvale Žanjic i Plave špilje, sportski ribolovci su našli jedan od štekova ribolovaca dinamitaša”, naveli su iz ove organizacije.

Oni, kako su naveli, očekuju jak odgovor države na ovo ,,povampirenje” dinamitaša, koji koriste trenutno stanje izazvano pandemijom virusa kovid 19, angažovanost pripadnika policije na drugim zadacima.

Odgovora do sada skoro i da nije bilo.

P. NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo