Povežite se sa nama

DRUŠTVO

NASILJE, OBRAZOVANJE I VASPITANJE: Ćuti i trpi

Objavljeno prije

na

Niko se u Crnoj Gori neće iznenaditi kad pročita da je učenik pretučen u školskom toaletu ili kad novine objave da se osnovna škola može završiti za dva dana i petsto eura. Priče o školskim reformama i borbi protiv nasilja u školama vrate se, najčešće, kao pokvarena ploča; stvarni dometi ne samo da se precizno ne znaju nego se o njima uglavnom i ne raspravlja.

Svaki treći građanin Crne Gore zna neko dijete koje je bilo žrtva nasilja u školi. Većina građana smatra da postoje određene grupe djece koje su češće žrtve vršnjačkog nasilja, a to su najčešće pripadnici ugroženih grupa: siromašni, sa smetnjama u razvoju, nacionalne manjine, kao i oni fizički slabiji. To su neki od najvažnijih nalaza iz UNICEF-ovog istraživanja: ,,Nasilje nad djecom u Crnoj Gori – Istraživanje o znanju, stavovima i ponašanju, 2013”.

Prema ovom istraživanju većina od 92 odsto ispitanika vjeruje da su najčešći nasilnici u školi stariji dječaci, djeca iz problematičnih porodica, nevaspitana djeca. Zanimljivo je da devet odsto ljudi smatra da su nasilnici djeca iz bogatih porodica, dok je četiri odsto ispitanika kazalo da je riječ o djeci iz nasilnih porodica odnosno zlostavljanoj djeci.

U Crnoj Gori se od školske 2005/2006. godine u saradnji Ministarstva prosvjete, Zavoda za školstvo i Kancelarije UNICEF-a u Crnoj Gori sprovodi projekat Škola bez nasilja. On trenutno obuhvata 40 od 160 osnovnih škola u zemlji. Od tih 40, 25 škola je u program uključeno ove godine. Projekat je namijenjen učenicima, nastavnom i vannastavnom osoblju, roditeljima, kao i široj zajednici i za cilj ima da pomogne u smanjivanju i sprečavanju nasilja među školskom djecom. Djeca i odrasli uče različite tehnike rješavanja konflikata na nenasilan način.

Jedan od pedagoga sa kojima je Monitor razmatrao ovu temu smatra da je projekat Škola bez nasilja sjajan, ali da nije prijemčiv za naš mentalitet. „Naši ljudi u to ne vjeruju, njima je to strano”. Posebno ukazuje i na to da „restitucija”, kao jedan od veoma važnih djelova takozvanog „skandinavskog modela” kojem pripada i program Škola bez nasilja ne postoji u crnogorskom sistemu obrazovanja. Riječ je o metodskom postupku kojim se nasilniku pruža šansa da ispravi grešku prema onome prema kome je učinio. „Pravnici u Ministarstvu prosvjete umjesto da pravo prilagode obrazovanju, prilagođavaju obrazovanje pravu”, kaže naš sagovornik.

Ovako bi trebao da izgleda dio postupka: „U razgovoru sa djetetom koje je počinilo grešku ili napravilo štetu odjeljenjski starješina se prvo poziva na činjenicu koja je vrijednost prekršena i traži ideju za popravljanje greške pri čemu sam učenik ili učenica bira i odlučuje na koji način će to uraditi, odnosno šta će uraditi da se ponovo ponaša u skladi sa vrijednostima koje su uspostavljene u školi”. Nije lako zamisliti našu školu u kojoj se taj proces odvija.

Stručnjaci znaju da se pohvale kako se u školama u kojima je program sprovođen broj nasilnih učenika smanjuje – bio je nasilan svaki drugi, sad je svaki četvrti. No istovremeno priznaju kako je moguće da su škole ,,malo štimovale rezultate”. U sprovođenju programa Škola bez nasilja, kako trenutno stoje stvari, država sve manje može računati na finansijsku pomoć UNICEF-a. Kako će se tek tada odvijati program koji je često bio sveden samo na učešće školskih pedagoga i psihologa – ne zna se.

Prema mišljenju učenika iskazanom u istraživanju Položaj učenika u školi koje je 2012. uradio Zavod za školstvo najgore u školi je ocjenjivanje, slijedi učešće učenika u donošenju odluka, na trećem mjestu je nasilje u školi. Svaki četvrti učenik je kazao kako je sam pretrpio neku vrstu nasilja.

Dio stručnjaka sa kojima je Monitor razgovarao, međutim, smatra kako stanje nije dramatično i da nasilja nema više, nego je podignuta svijest o nasilju pa je postalo ,,vidljivije”.

Pravdajući se zašto ne mogu da izađu na kraj sa učenicima, prosvjetni radnici se najčešće žale kako su im zakonom „vezane ruke” i kako ne raspolažu mehanizmom kojim mogu obuzdati nasilne učenike.

Vaspitne mjere koje predviđa zakon su: pismena opomena odjeljenjskog starješine, ukor direktora, ukor nastavničkog vijeća, i premještaj u drugo odjeljenje ili drugu školu po pravilu u istom mjestu. Važe samo u školskoj godini u kojoj su izrečene.

Donošenje odluke o prebacivanju u drugu školu, „ako je zbog nastavnih ili vaspitnih razloga potrebno”, veoma je komplikovano, a da bi bila sprovedena potrebno je da ga prihvate roditelji i škola u koju učenik treba bude premješten. Osnovac ne može biti isključen iz škole.

Odgovor nastavnika na takvu situaciju je najčešće – žmurenje. Najlakše se pretvarati da problemi ne postoje, smanjiti njihov obim i značaj. U našim školama, umjesto da nasilan učenik bude, barem prebačen u drugo odjeljenje, škola odobri nekom od maltretiranih učenika da iz tog odjeljenja – pobjegne. Logičan ishod skandinavskog modela na Balkanu, reklo bi se.

Nije mnogo bolje ni u srednjim školama, iako iz njih đaci mogu biti izbačeni. Dešava se da učenik udari nastavnika, u martu bude izbačen iz škole, polaže razredni ispit i u septembru nastavi sa školom. Kao da ništa nije bilo.

Iako godinama primjenjuju sličan model obrazovanja, u Hrvatskoj ovih dana vode javnu raspravu o izmjenama zakona koje su

rigorozne za učenike teške nasilnike. Predviđa da srednjoškolci izbačeni iz škola zbog teškog nasilničkog ponašanja više nemaju pravo da na kraju godine polažu razredni ispit. Ubuduće bi, ako se usvoji ovaj predlog, takvi učenici gubili pravo školovanja, ne samo u svojoj dosadašnjoj srednjoj školi, već bilo kojoj. Mogli bi da nastave obrazovanje u sistemu obrazovanja odraslih.

Novi propisi o kojima se raspravlja u susjednoj zemlji Evropske unije takođe predviđaju da se, umjesto popravnog roka, za učenike koji imaju zaključene jedinice, u školama organizuje dopunska nastava. Vraća se obaveza koja se iz škola izgubila tokom devedesetih: svaki učenik koji ima zaključenu jedinicu iz jednog ili najviše dva predmeta, dobiće obvezu pohađanja dodatnih 10 do najviše 20 sati nastave.

Kod nas katkad izgleda ovako: dan prije održavanja nastavničkog vijeća koje zbog izostanaka treba da ga isključi iz škole, učenik se ispiše. Na ljeto položi razred, u jesen, eto ga u školskoj klupi barabar sa onima koji su cijelu godinu išli u školu.

Na pitanje da li je u Crnoj Gori bolje obrazovanje ili vaspitanje, pedagozi bez zadrške kažu: obrazovanje. O tome kakvo je obrazovanje svjedoče rezultati Međunarodnog programa procjene postignuća učenika PISA u kojem su prije dvije godine naši đaci ponovo pokazali ispodprosječne rezultate. U sve tri oblasti koje obuhvata PISA test: matematičkoj, čitalačkoj i prirodno-naučnoj pismenosti. Naši srednjoškolci su među 65 zemalja, zauzeli 54. poziciju.

Što bi rekla vlast – svuda u svijetu ima nasilja u školama. Ne tako davno, svaki peti nastavnik u Engleskoj izjasnio se da u škole treba vratiti šibe, u Njemačkoj i Austriji u jednom trenutku su se odlučili za povratak domara u škole. Na Novom Zelandu napravili su eksperiment tokom kojeg su djeci dozvolili da na školskim odmorima rade šta hoće, uključujući i penjanje na drveće, igru sa starim crijevima za vodu i slično i zaključili kako je povratak ,,pravim igrama”, djelovao blagotvorno na djecu te da su tako bila manje nasilna. U raspravama o tome šta je najbolje za djecu učestvuje čitavo društvo, i najliberalniji i najkonzervativniji glasno zastupaju svoje mišljenje – prosto zato što teško da postoji važnije pitanje.

Ništa od toga kod nas ne postoji. U učmaloj bari klima se glavama i oni koji moraju da trpe – trpe.

Miloš BAKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

GDJE SU TUŽIOCI KOJI SU NAPRAVILI PROPUSTE U SLUČAJEVIMA NAPADA NA NOVINARE: Greškama stigli do visokih pozicija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare u najvećem broju slučajeva su  napredovali ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i CIN CG. Odgovornost za njihove propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta

 

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare napredovali su ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG). Odgovornost za propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta.

Tužilaštvo godinama ponavlja da su im istrage napada na novinare među prioritetima. Ipak, najveći dio – oko 100 napada na novinare i imovinu medija koji su se dogodili u posljednjih 17 godina – nije dobio odgovarajući epilog.

Na rasvjetljavanje još čekaju i najteži slučajevi kao što je ubistvo suvlasnika, direktora i glavnog urednika dnevnika Dan Duška Jovanovića, pokušaji ubistva Tufika Softića i Olivere Lakić.

Tokom protekle godine zabilježen je napredak u ažurnosti istraga napada na novinare od strane policije i tužilaštva, pa su pojedini napadi u kratkom roku dobili sudski epilog. Ipak, za mnoge od ranijih slučajeva nema na vidiku razrješenja. Kao ni odgovornosti za tužilačke greške.

SLUČAJ TUFIKA SOFTIĆA: Jedan od najdrastičnijih primjera u kom su tužioci napravili ozbiljne propuste, a potom napredovali je istraga u slučaju pokušaja ubistva novinara Tufika Softića u novembru 2007. godine.

Softićev advokat Dalibor Tomović za Monitor podsjeća da su „počinjeni brojni propusti od strane Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama i Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, od kojih su mnogi konstatovani i u odluci Ustavnog suda i pravnosnažnoj presudi Osnovnog suda u Podgorici, a koji su doveli do toga da istraga i izviđaj nijesu bili djelotvorni“.

Državni tužioci koji su vodili istrage u slučaju Softića, od 2007. do 2015. godine, bili su: Jadranka Mićović, zamjenica osnovnog državnog tužioca u Beranama. Ona je bila dežurni tužilac u vrijeme napada na Softića 2007. godine. Sada je rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Beranama. Vladan Đalović, tadašnji zamjenik osnovnog državnog tužioca u Beranama ( saslušao Draška Vukovića 1. 07. 2014), sada je tužilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju. Rifat Hadrović, rukovodilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, sada je član Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije, dok je Gorica Golubović, tadašnji rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, u međuvremenu penzionisana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TURISTIČKA SEZONA 2022.: Patriotsko naštimavanje brojki

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ovogodišnja ljetna turistička sezona najkraća je do sada, sa izuzetkom one u vrijeme epidemije kovida. Veoma je kasno počela, poslije 15. jula i može trajati najduže do 15. ili 20. avgusta. Orijentisana je na regionalno tržište, na siromašniju klijentelu. Broj gostiju iz zemalja Zapadne Evrope je zanemarljiv

 

Da nam ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović nije pojasnio kako je promocija turizma poseban vid patriotizma, ne bismo znali da su pojedine izjave i tekstovi u medijima posvećeni turizmu, sa podacima o podbačaju turističke sezone, nepatriotske aktivnosti usmjerene protiv Vlade i države, koja mora održati imidž turističke sile sa više nego uspješnom turističkom sezonom, bila ona takva ili ne. Patriotski je iznositi naštimovane brojke, vješto ignorisati drugačiju sliku od one koju svaka vlast želi da vidi. Patriotski je, u suštini poručuje ministar, ili politički profitabilno, prosto lagati.

Na sjednici skupštinskog Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, koja je početkom ove sedmice održana u Budvi, Đurović je ocijenio  kako je ovogodišnja sezona ,,korektna i uspješna, da je daleko od katastrofalne kako neki žele da je predstave”.

Ministar je kritikovao medije iz susjednih država koji su prenijeli zvanične podatke o zabrinjavajuće lošoj posjeti u Crnoj Gori, polovinom jula, u špicu sezone, uz izjave turističkih radnika, fotografije polupraznih plaža i ugostiteljskih objekata. Zajednički naslov bio je – ,,pukla” sezona na Crnogorskom primorju.

,,Nažalost, i neki regionalni mediji dali su neku dozu ekskluziviteta da pričaju o nečemu što nije tačno, ali i pojedinci koji su dali vjetar u leđa i koji ne shvataju da je promocija turizma jedan čin patriotizma. Vrlo je lako kuditi, ali je pametnije da ne nasijedamo na zamke koje nam konkurencija nameće, koja želi da istakne svoje prednosti i tuđe mane. Zadovoljan sam što crnogorski mediji ne idu u tom pravcu“, kazao je ministar Đurović.

Mogao je ministar turizma najprije označiti premijera Dritana Abazovića kao prvog nepatriotu. On je javno potvrdio da sezona protiče ispod očekivanja, svaljujući dio krivice na turističke radnike i ugostitelje zbog nerealnog povećanja cijena usluga, smještaja, hrane i pića, kao da smo Azurna obala. I  priznao da je sezona u malom zakašnjenju.

Kada su se u Vladi presabrali, nakon odjeka lošeg glasa širom turističkih tržišta, odlučili su da stupe u akciju. Kao po komandi  iz turističkih organizacija primorskih gradova počele su da stižu ohrabrujuće vijesti o talasu masovnih dolazaka  krajem jula i početkom avgusta. Posjeta turista Crnoj Gori počinje da obara rekorde, pa čak i brojke iz mitske sezone, ljeta  2019. Uslijedilo je bombardovanje podacima o broju putnika sa graničnih prelaza, sa aerodroma, koji treba da nas uvjere da,  iako su malo kasnili, turisti  stižu, ispunjavaju sve nade i spasavaju sezonu.

Da je sezona ,,iznad svih očekivanja” uprkos negativnoj propagandi, zaključio je i premijer Abazović na svom tviter nalogu, komentarišući 6 kilometara duge kolone automobila koji se kreću ka Crnoj Gori. Zastoje i višesatno čekanje na granici nije pominjao.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DF I URA PREUZELI VLAST U BUDVI: Taster povjerenici u akciji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika opštine, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Marko Bato Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka

 

Julske tropske vrućine u Budvi, protesti odbornika, obezbjeđenje na vratima parlamenta i policija u prostorijama gradske uprave, podsjetile su u srijedu, 27. jula na burna politička događanja od prije dva ljeta. Opet arogancija, sila i zabrane predstavnicima građana Budve da prate zasijedanje parlamenta, koje, za razliku od svih dosadašnjih, vodi Odbor povjerenika, sedam  anonimnih osoba, koje po odluci Vlade, vrše funkciju Skupštine, do izbora nove.

Ponovo uzurpacija vlasti i ovlašćenja, zauzimanje pozicija pred zakazane izbore za 23. okotobar. Već viđeno, ali sa jednom bitnom promjenom. Uoči lokalnih i parlamentarnih izbora 2020. na vlast u Budvi jurišala je Demokratska partija socijalista uz obilatu logistiku policijskih snaga, državnih organa i svojih članova.

Sada to radi vlada premijera Dritana Abazovića preko Odbora povjerenika, grupe Vladinih namještenika i „nezavisnih” građana. Povjerenici su delegirani iz raznih ministrstava iz Podgorice i dvoje Budvana čija je politička orijentacija bliska partijama koje podržavaju aktuelnu manjinsku Vladu.

Za učvršćivanje vlasti pojedinih stranaka uoči oktobarskih izbora za Budvu je pripremljen poseban scenario institucionalng napada na Skupštinu Opštine. Vlada i partije koje je podržavaju, žele da po svaku cijenu iskoriste pravni vakuum i bezvlašće u Budvi, u kojoj je krajem marta uvedena prinudna uprava.

Svoje interese gura Demokratski front, čiji je istaknuti funkcioner i predsjednik Opštine Budva Marko Bato Carević uputio predlog Odboru povjerenika da na prvom zasijedanju, 27. jula, daju saglasnost za imenovanje funkcionera DF-a Mila Božovića, na upražnjenu funkciju potpredsjednika Opštine. Carević je prethodno, 7. juna, donio rješenje o imenovanju Božovića za svog pomoćnika. Ostalo je da njegov predlog Odbor povjerenika usvoji.

Već utvrđeni dnevni red sjednice Odbora, dopunjen je predlogom Carevića i o njemu će se povjerenici izjasniti u ponedeljak 1. avgusta, u nastavku sjednice koja je u srijedu prekinuta.

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka. Izbornu listu DF-a zbog, kako su kazali, samovolje Carevića, napustile su Prava Crna Gora i SNP, koje su kasnije sa te liste isključene.

Milo Božović je lider Opštinskog odbora DF-a u Budvi i nosilac izborne liste za predstojeće lokalne izbore, pa će njegovo imenovanje na funkciju potpredsjednika biti svojevrsni politički skandal u realizaciji Odbora povjerenika čiji su članovi bliski URA i partijama iz DF-a. Predsjednik Odbora povjerenika Nebojša Jušković imao je pripremljeno i potpisano rješenje o postavljenju Božovića prije održavanja sjednice. Podgoričanin Jušković dolazi iz Ministarstva finansija, uživio se u ulogu glavnog zakonodavca budvanskog parlamenta, te je na startu zabranio pristup odbornicima Demokrata koji su u svojstvu građana htjeli da prisustvuju sjednici. Došlo je do kraće prepirke, nakon čega su pripadnici policije stigli u hol zgrade budvanske Opštine.

Jušković, blizak Socijalističkoj narodnoj partiji koja participira u Abazovićevoj vladi, treba sda ispuni želje Carevića, koji je tu partiju u Budvi izbacio sa svoje izborne liste i posalo u opoziciju.

Na angažman Juškovića primjedbe imaju i Demokrate. Predsjednik OO Demokrata Budve Krsto Radović optužio je Juškovića da im se sveti jer su Demokrate bile protiv njegovog imenovanja za direktora Agencije za civilno vazduhoplovstvo, što je ovaj negirao.

Nakon incidenta u kome je predstavnicima ove partije zabranjeno da prisustvuju sjednici Odbora povjerenika, Demokrate su Specijalnom državnom tužiocu podnijele krivičnu prijavu protiv svih sedam članova tog tijela, optužujući ih za saučesništvo u prikrivanju krivičnog djela zloupotreba službenog položaja. Oni su, okupljeni ispred zgrade Opštine, kazali kako je Odbor povjerenika instaliran kako bi sprovodio politiku dvojice lidera, DF-a i URA-e, Andrije Mandića i Dritana Abazovića.

Demokrate navode da su htjeli da prisustvuju sjednici i raspravljaju o odlukama koje su bile sporne u mandatu Carevića koji je sebi dao za pravo da odlučuje o o onome što je u nadležnosti Skupštine. „Carević se pozivao na član 59. Zakona o lokalnoj samopupravi tri puta više nego svi predsjednici opština u Crnoj Gori, kako bi donosio odluke za koje nije imao većinu u parlamentu. To je i bio povod zbog kojeg su Demokrate izašle iz vlasti”, naveo je istaknuti član Demokrata Marko Marković.

Povjerenici će vladati Budvom sve do izbora. Tu se ukazala prilika da sve ono za šta se u skupštinskoj sali, u redovnoj proceduri, nije mogla obezbijediti odbornička većina, sada dobije zeleno svjetlo sa sedam glasova ljudi iza kojih ne stoji volja birača, koji nisu predstavnici građana Budve. U istoriji crnogorskog parlamentarizma i lokalne samouprave nije bilo slične situacije, da gotovo pet mjeseci grad vode osobe koje nisu birane u Budvi već nametnute od strane Vlade, po nepoznatim kriterijumima.

Oni usvajaju izvještaja o radu predsjednika Carevića za 2021. godinu, koji u redovnom zasijedanju nije dobio većinsku podršku odbornika. Usvajaju finansijske izvještaje opštinskih javnih preduzeća, ustanova i sportskih društava, o kojima ne znaju mnogo. Odbor povjerenika, na predlog predsjednika Carevića, kadroviše u Budvi, smjenjuje i razrješava članove odbora direktora i upravnih odbora i postavlja druge, bez mogućnosti da se o tome čuje stav predstavnika građana Budve. Sve ono o čemu se koalicione partije nisu mogle dogovoriti, povjerenici su glatko usvojili.

Povjerenici su pokazali zadivljujuću efikasnost u radu. Za par sati rada usvojili su 25 od 49 tačaka dnevnog reda u prvom dijelu sjednice Odbora. Neke od veoma važnih odluka za grad, usvojene su sa svega 4 ili 5 glasova. Četiri glasa bila su dovoljna da brojne odluke koje se tiču finansija jedne od najbogatijih opština u Crnoj Gori prođu sa samo četiri podignute ruke onih koji ne poznaju dovoljno ni temu ni suštinu onoga što usvajaju. Odluke su prolazile bez diskusije ili polemike. Bez drugačijeg stava. Pa čak i bez prisustva javnosti, jer je uobičajeni direktan prenos skupštinskih zasijedanja putem Radija i TV Budva izostao.

Sve što je naumio, predsjednik Carević je uz pomoć povjerenika realizovao. Efikasno, bez iscrpljujućih odborničkih nadgornjavanja i osporavanja. Učvrstio je nelegitimnu vlast, postavio svoje ljude na svako važno mjesto u izvršnoj vlasti. Spekuliše se kako je kandidaturom Božovića za mjesto potpredsjednika pripremio svoj odlazak sa mjesta predsjednika Opštine i iz politike.  U to malo ko vjeruje. Ali je ipak zastavicu čelnika izborne liste za izbore koji slijede, preuzeo Milo Božović, koji će izbore dočekati spreman, sa tri funkcije i kadrovima DF-a u svim bitnim segmentima lokalne uprave u Budvi.

Hvala Vladi i njenim povjerenicima.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo