Povežite se sa nama

DRUŠTVO

NASILJE, OBRAZOVANJE I VASPITANJE: Ćuti i trpi

Objavljeno prije

na

Niko se u Crnoj Gori neće iznenaditi kad pročita da je učenik pretučen u školskom toaletu ili kad novine objave da se osnovna škola može završiti za dva dana i petsto eura. Priče o školskim reformama i borbi protiv nasilja u školama vrate se, najčešće, kao pokvarena ploča; stvarni dometi ne samo da se precizno ne znaju nego se o njima uglavnom i ne raspravlja.

Svaki treći građanin Crne Gore zna neko dijete koje je bilo žrtva nasilja u školi. Većina građana smatra da postoje određene grupe djece koje su češće žrtve vršnjačkog nasilja, a to su najčešće pripadnici ugroženih grupa: siromašni, sa smetnjama u razvoju, nacionalne manjine, kao i oni fizički slabiji. To su neki od najvažnijih nalaza iz UNICEF-ovog istraživanja: ,,Nasilje nad djecom u Crnoj Gori – Istraživanje o znanju, stavovima i ponašanju, 2013”.

Prema ovom istraživanju većina od 92 odsto ispitanika vjeruje da su najčešći nasilnici u školi stariji dječaci, djeca iz problematičnih porodica, nevaspitana djeca. Zanimljivo je da devet odsto ljudi smatra da su nasilnici djeca iz bogatih porodica, dok je četiri odsto ispitanika kazalo da je riječ o djeci iz nasilnih porodica odnosno zlostavljanoj djeci.

U Crnoj Gori se od školske 2005/2006. godine u saradnji Ministarstva prosvjete, Zavoda za školstvo i Kancelarije UNICEF-a u Crnoj Gori sprovodi projekat Škola bez nasilja. On trenutno obuhvata 40 od 160 osnovnih škola u zemlji. Od tih 40, 25 škola je u program uključeno ove godine. Projekat je namijenjen učenicima, nastavnom i vannastavnom osoblju, roditeljima, kao i široj zajednici i za cilj ima da pomogne u smanjivanju i sprečavanju nasilja među školskom djecom. Djeca i odrasli uče različite tehnike rješavanja konflikata na nenasilan način.

Jedan od pedagoga sa kojima je Monitor razmatrao ovu temu smatra da je projekat Škola bez nasilja sjajan, ali da nije prijemčiv za naš mentalitet. „Naši ljudi u to ne vjeruju, njima je to strano”. Posebno ukazuje i na to da „restitucija”, kao jedan od veoma važnih djelova takozvanog „skandinavskog modela” kojem pripada i program Škola bez nasilja ne postoji u crnogorskom sistemu obrazovanja. Riječ je o metodskom postupku kojim se nasilniku pruža šansa da ispravi grešku prema onome prema kome je učinio. „Pravnici u Ministarstvu prosvjete umjesto da pravo prilagode obrazovanju, prilagođavaju obrazovanje pravu”, kaže naš sagovornik.

Ovako bi trebao da izgleda dio postupka: „U razgovoru sa djetetom koje je počinilo grešku ili napravilo štetu odjeljenjski starješina se prvo poziva na činjenicu koja je vrijednost prekršena i traži ideju za popravljanje greške pri čemu sam učenik ili učenica bira i odlučuje na koji način će to uraditi, odnosno šta će uraditi da se ponovo ponaša u skladi sa vrijednostima koje su uspostavljene u školi”. Nije lako zamisliti našu školu u kojoj se taj proces odvija.

Stručnjaci znaju da se pohvale kako se u školama u kojima je program sprovođen broj nasilnih učenika smanjuje – bio je nasilan svaki drugi, sad je svaki četvrti. No istovremeno priznaju kako je moguće da su škole ,,malo štimovale rezultate”. U sprovođenju programa Škola bez nasilja, kako trenutno stoje stvari, država sve manje može računati na finansijsku pomoć UNICEF-a. Kako će se tek tada odvijati program koji je često bio sveden samo na učešće školskih pedagoga i psihologa – ne zna se.

Prema mišljenju učenika iskazanom u istraživanju Položaj učenika u školi koje je 2012. uradio Zavod za školstvo najgore u školi je ocjenjivanje, slijedi učešće učenika u donošenju odluka, na trećem mjestu je nasilje u školi. Svaki četvrti učenik je kazao kako je sam pretrpio neku vrstu nasilja.

Dio stručnjaka sa kojima je Monitor razgovarao, međutim, smatra kako stanje nije dramatično i da nasilja nema više, nego je podignuta svijest o nasilju pa je postalo ,,vidljivije”.

Pravdajući se zašto ne mogu da izađu na kraj sa učenicima, prosvjetni radnici se najčešće žale kako su im zakonom „vezane ruke” i kako ne raspolažu mehanizmom kojim mogu obuzdati nasilne učenike.

Vaspitne mjere koje predviđa zakon su: pismena opomena odjeljenjskog starješine, ukor direktora, ukor nastavničkog vijeća, i premještaj u drugo odjeljenje ili drugu školu po pravilu u istom mjestu. Važe samo u školskoj godini u kojoj su izrečene.

Donošenje odluke o prebacivanju u drugu školu, „ako je zbog nastavnih ili vaspitnih razloga potrebno”, veoma je komplikovano, a da bi bila sprovedena potrebno je da ga prihvate roditelji i škola u koju učenik treba bude premješten. Osnovac ne može biti isključen iz škole.

Odgovor nastavnika na takvu situaciju je najčešće – žmurenje. Najlakše se pretvarati da problemi ne postoje, smanjiti njihov obim i značaj. U našim školama, umjesto da nasilan učenik bude, barem prebačen u drugo odjeljenje, škola odobri nekom od maltretiranih učenika da iz tog odjeljenja – pobjegne. Logičan ishod skandinavskog modela na Balkanu, reklo bi se.

Nije mnogo bolje ni u srednjim školama, iako iz njih đaci mogu biti izbačeni. Dešava se da učenik udari nastavnika, u martu bude izbačen iz škole, polaže razredni ispit i u septembru nastavi sa školom. Kao da ništa nije bilo.

Iako godinama primjenjuju sličan model obrazovanja, u Hrvatskoj ovih dana vode javnu raspravu o izmjenama zakona koje su

rigorozne za učenike teške nasilnike. Predviđa da srednjoškolci izbačeni iz škola zbog teškog nasilničkog ponašanja više nemaju pravo da na kraju godine polažu razredni ispit. Ubuduće bi, ako se usvoji ovaj predlog, takvi učenici gubili pravo školovanja, ne samo u svojoj dosadašnjoj srednjoj školi, već bilo kojoj. Mogli bi da nastave obrazovanje u sistemu obrazovanja odraslih.

Novi propisi o kojima se raspravlja u susjednoj zemlji Evropske unije takođe predviđaju da se, umjesto popravnog roka, za učenike koji imaju zaključene jedinice, u školama organizuje dopunska nastava. Vraća se obaveza koja se iz škola izgubila tokom devedesetih: svaki učenik koji ima zaključenu jedinicu iz jednog ili najviše dva predmeta, dobiće obvezu pohađanja dodatnih 10 do najviše 20 sati nastave.

Kod nas katkad izgleda ovako: dan prije održavanja nastavničkog vijeća koje zbog izostanaka treba da ga isključi iz škole, učenik se ispiše. Na ljeto položi razred, u jesen, eto ga u školskoj klupi barabar sa onima koji su cijelu godinu išli u školu.

Na pitanje da li je u Crnoj Gori bolje obrazovanje ili vaspitanje, pedagozi bez zadrške kažu: obrazovanje. O tome kakvo je obrazovanje svjedoče rezultati Međunarodnog programa procjene postignuća učenika PISA u kojem su prije dvije godine naši đaci ponovo pokazali ispodprosječne rezultate. U sve tri oblasti koje obuhvata PISA test: matematičkoj, čitalačkoj i prirodno-naučnoj pismenosti. Naši srednjoškolci su među 65 zemalja, zauzeli 54. poziciju.

Što bi rekla vlast – svuda u svijetu ima nasilja u školama. Ne tako davno, svaki peti nastavnik u Engleskoj izjasnio se da u škole treba vratiti šibe, u Njemačkoj i Austriji u jednom trenutku su se odlučili za povratak domara u škole. Na Novom Zelandu napravili su eksperiment tokom kojeg su djeci dozvolili da na školskim odmorima rade šta hoće, uključujući i penjanje na drveće, igru sa starim crijevima za vodu i slično i zaključili kako je povratak ,,pravim igrama”, djelovao blagotvorno na djecu te da su tako bila manje nasilna. U raspravama o tome šta je najbolje za djecu učestvuje čitavo društvo, i najliberalniji i najkonzervativniji glasno zastupaju svoje mišljenje – prosto zato što teško da postoji važnije pitanje.

Ništa od toga kod nas ne postoji. U učmaloj bari klima se glavama i oni koji moraju da trpe – trpe.

Miloš BAKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo