Povežite se sa nama

OKO NAS

Restis diže sidro

Objavljeno prije

na

Dešavanja u vezi sa beranskim Rudnikom mrkog uglja govore da je grčki milijarder Viktor Restis možda već digao ruke od ovog posla u Crnoj Gori. Radnicima je tek ovih dana, nakon štrajka, isplaćena jedna od četiri zaostale plate, a radni staž im nije povezan od novembra 2011.

Dvadesetak radnika je konačno prekinulo tišinu. Oni u pismu ministru ekonomije poručuju da je jedino njima stalo da se ovaj rudnik održi i da se pokrene proizvodnja, jer od toga zavisi sudbina i njih i njihovih porodica.

„Prošlo je više od pet godina od kada je Rudnik privatizovan, a do danas se nije krenulo ni sa geološkim istraživanjima, koja je trebalo da se završe za šest mjeseci, dok se o pokretanju proizvodnje i ne razmišlja”, pišu beranski rudari.

Oni svjedoče da se za održavanje rudnika ne uplaćuju ni minimalna sredstva. Na pogonu separacije već mjesecima nema struje niti minimuma uslova da se oprema sačuva od otuđivanja. Zbog neulaganja u održavanje i nemogućnosti da se pravovremeno reaguje, dovedene su u pitanje vitalne funkcije rudnika. Radna snaga se ne obnavlja, tako da od trideset sedam zaposlenih radnika, sada radi njih svega dvadeset pet, što nije dovoljno za održavanje kompanije i pokrivanje dva stražarska mjesta. Stražari rade po dvjesta pedeset sati i više, što po zakonu nije dozvoljeno”, navode rudari u pismu resornom ministru Vladimiru Kavariću.

Oni upozoravaju vlasti i Upravni odbor, na čijem čelu je Predrag Drecun, da će, ukoliko se ubrzo ne nađe neko rješenje, biti prinuđeni da radikalizuju proteste silaženjem i štrajkom u jami.

„Kako smo Vas više puta opširno upoznali sa veoma teškom situacijom u Balkan enerdži PJ Rudnik mrkog uglja Berane, a do sada nijesmo imali Vašu podršku, nadamo se da ćete se sada lično zauzeti kako bi se ova neodrživa situacija prevazišla”, pišu rudari svome ministru.

Nevolja je što ministar ne zna šta da im odgovori. To očigledno ne zna ni premijer Đukanović, a kamoli njegov podređeni. Treba se podsjetiti da je u prethodnom mandatu lično on kao krajnji rok odredio maj 2009. godine da se Grci odrede da li će pokretati proizvodnju u Beranama ili neće. Đukanović se u međuvremenu povlačio sa mjesta premijera, a sve ga je dočekalo onako kako je ostavio.

Da je poštovan kupoprodajni ugovor, u beranskom rudniku sada je trebalo da radi dvjesta radnika i da se iskopava dvjesta hiljada tona uglja. Trebalo je već i da bude izgrađena termoelktrana. Taman da nadomjesti deficit električne energije i ublaži situaciju koja je zadesila sjever Crne Gore zbog nedavnih vremenskih nepogoda.

Umjesto milionskih investicija, na koje su se obavezali u vrlo preciznim rokovima, kupci i dalje navodno vrše „geološka ispitivanja”, uz potpunu i prećutnu saglasnost Vlade, iz koje je obično dobijan komentar tipa – „bolje bilo kakav investitor neko nikakav”.

Rudnik uglja u Beranama Grcima je prodat poslije devet neuspjelih tendera. Djelovalo je previše lijepo da bi bilo istinito. Milion i po eura je odmah uplaćeno i najavljena velika investiciona ulaganja. Ni manje ni više nego 120 miliona. Dvadeset u prve četiri godine, a preostalih stotinu miliona za izgradnju termoelektrane snage 110 megavat sati.

Grci su najavili pokretanje proizvodnje u roku od šest mjeseci, čim završe geološka ispitivanja. Onda je prošlo prvih šest mjeseci, a proizvodnja nije pokrenuta. Zatim je prošlo još šest mjeseci, a od proizvodnje opet nije bilo ništa. Grci su saopštili da im je potrebno još neko vrijeme za „dodatna geološka ispitivanja”. Tako, sve do danas. Novi vlasnici su u nekoliko navrata sami kod sebe uzimali kredit da bi od toga navodno isplaćivali plate radnicima, a kao zalogu davali imovinu rundika.

Grčka firma Balkan enerdži je malo prije kupovine rudnika u Beranama, avgusta 2007. godine, registrovana u Podgorici za poslove proizvodnje, prometa i usluga. Zvanično je saopšteno da je to navodno podružnica grčkog koncerna Restis Group čiji je vlasnik milijarder Viktor Restis. Grčki milijarder istovremeno je osnivač i vlasnik First financial bank AD Podgorica. Drugi po redu manjinski vlasnik banke Petros Statis je jedan od upisanih osnivača Balkan enerdži. Kod ove banke, vrata do vrata u Podgorici, firma Balkan enerdži podizala je kredite i bez problema zalagala rudnik, iako je to bilo u suprotnosti sa kupoprodajnim ugovorom.

Mreža za afirmaciju nevladinog sektora je prije godinu, u januaru 2012, podnijela krivične prijave specijalnom državnom tužiocu za organizovani kriminal protiv više bivših i sadašnjih visokih javnih funkcionera zbog sumnje da su zloupotrijebili službeni položaj u korist kompanija grčkog biznismena Viktora Restisa kroz dva privatizaciona aranžmana – na ostrvu Sveti Stefan i u beranskom rudniku uglja.

,,Dokumentacija koju posjedujemo ukazuje da je Restis grupi, kao novom vlasniku Rudnika uglja i kao zakupcu Svetog Stefana, omogućeno da ne poštuje zakonske obaveze, da ne investira sredstva. Naprotiv, investitoru su činjeni ustupci i naknadno su donošeni aneksi kojima su im pomjerani rokovi za završetak obaveza. Ovakvo ponašanje Vlade, koja mora da kontroliše ugovorne obaveze, je nedopustivo i ukazuje na spregu pojedinaca iz Vlade sa navodnim strateškim investitorom” – rekao je tada zamjenik izvršnog direktora MANS-a Dejan Milovac.

Uprava policije je nedugo potom saopštila da nije dobila nikakav nalog od Specijalnog tužioca u vezi sa ovim krivičnim prijavama i ispitivanjem privatizacije beranskog Rudnika uglja. Iz MANS-a je rečeno da bi za njih bila novost da je Ranka Čarapić odlučila da se umiješa u svoj posao.

Kakve su namjere firme Balkan enerdži, teško je doznati. Sve je manje izvjesno da će ikada biti pokrenuta proizvodnja u beranskom rudniku. Ono što su neki od rudara odavno pričali, zaposleni u rudniku u pismu ministru ekonomije su nedavno potvrdili. Nikada nije bilo nikakvih geoloških ispitivanja i nikada za protekle četiri godine nije zabodena ni jedna sonda.

Zašto bi se i zabadala kada se zna: sa 167 miliona tona u čitavom basenu, Berane je grad koji bukvalno leži na uglju. Čitav grad leži na velikoj ugljenoj ploči debljine 4,5 do devet metara, pa i više na pojedinim mjestima. Ploča je na dubini od oko dvjesta metara. Na toj dubini su i rudarski hodnici jame Petnjik.

Odavno su domaći stručnjaci precizno izračunali kolike su dostupne rezerve na svim nalazištima. Grci, kojima je po ugovoru bilo dozvoljeno da samo iz jame Petnjik u narednih dvadeset godina izvade tek 3,8 miliona tona uglja, pričom o potrebi novih geoloških ispitivanja samo su zamajavali javnost i kupovali vrijeme. Za pet i po godina nijesu izvadili ni grumen uglja, a pri tome su potrošili oko pet miliona eura! Kava je računica u pitanju? Osim ako se ne radi o klasičnom pranju novca, na šta sve ponajprije miriše.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo