Povežite se sa nama

Izdvojeno

RIBOLOVNI TURIZAM BEZ STRATEGIJE I CILJA: Još jedna neiskorišćena šansa

Objavljeno prije

na

Crna Gora ne koristi šansu da zaradi od održivog sportskog ribolova. Još nema strategije kojom bi se planiralo unaprjeđenje te oblasti, a  nije vidljiva ni volja da se dopre do tržišta sa kojih dolaze turisti, zaljubljenici rijeka i mušičarenja. Izostala je i adekvatna briga o ribljem fondu i zaštiti vodotoka  atraktivnih rijeka sjevera

 

Na stotine miliona eura  godišnje prihoduju  pojedine evropske zemlje  od ribolovnog turizma. Samo mrvice tog „kolača“ završe u Crnoj Gori, a naša zemlja mogla bi biti, tvrde sportski ribolovci,  izuzetno privlačna destinacija za taj vid turizma. Kad bi bilo volje, napornog i osmišljenog rada, promjene načina ponašanja, ozbiljne strategije i još ozbiljnije namjere da se s riječi pređe na djela.

Za sada nemamo ništa od toga, objašnjava za Monitor Mile Lazarević direktor  Sportskog flaj fišing kluba (SFFK) Maniro.  Prema podacima iz 2017. godine, kaže on, u Sloveniji, na primjer, turisti koji su došli zbog sportskog ribolova „ostavili“ su  nekoliko desetina miliona eura.

„Crna Gora, to jest, pojedini  sportsko ribolovni klubovi (SRK) uzimaju mrvice od tog vida turizma, a moglo bi i moralo drugačije. Nije mi poznato da postoji ikakva strategija za tu vrstu turizma. Iako sam, sa još nekolicinom ljubitelja sportskog ribolova sa sjevera, imao konkretne predloge kako početi put ka  stvaranja uslova da naša država postane prepoznatljiva i privlačna destinacija u tom smislu, nikad se niko nije zainteresovao niti tražio naše mišljenje“, kaže sagovornik Monitora.

Njegove kolege sa sjevera i on tvrde da su neophodne tri do četiri godine rada, organizovanje kvalitetne ribočuvarske službe, „veliko čišćenje“ rijeka od smeća i formiranje dva  mrestilišta.  Za sva ta ulaganja, kako procjenjuje Lazarević, treba najviše 10 miliona eura.Treba  promijeniti odnos prema rijekama  i pokazati ozbiljnu riješenost države da stane na put radovima u koritima, krivolovu, odlaganju smeća…

„Mnogo toga nam je priroda dala, a mi ne umijemo da iskoristimo. Tvrdim da  bismo na sjeveru mogli da živimo bolje od ribolovnog turizma nego od skijališta. Treba imati na umu da ribolovna sezona traje sedam do osam mjeseci i da ne zavisi od meteo uslova kao, na primjer, skijanje. Ne manje važna je i zvanična statistika prema kojoj  turista koji dođe zbog ribolova troši po 250 eura dnevno“, objašnjava direktor SFFK Maniro.

Kako su, lani, pozivajući se na zvanične podatke,  saopštili iz Preokreta za sigurnu Crnu Goru (Preokret), 35 odsto  ribolovaca Evropske unije ide, makar jednom godišnje , da peca van svoje zemlje. Iz tog političkog subjekata su izračunali i da, ako bi samo 0,5 odsto njih dolazilo u Crnu Goru, to znači da bi naše rijeke posjetilo oko 15.000 ribolovaca godišnje. Podsjetili su i na podatke iz  turističkih agencija, prema kojima sedmodnevna ribolovna tura u prosjeku košta oko 1.500 eura po osobi. Tura, obično,  uključuje šest dana pecanja, sedam noćenja u kampu, vodiča za ribolov, prevoz od i do ribolovnog mjesta i dozvole za ribolov.

Lazarević ima sličnu računicu i objašnjava da su  prednosti Crne Gore za taj vid turizma, između ostalog,  blizina ribolovnih voda aerodromima, mogućnosti organizovanja takmičenja otvorenog formata, prisustvo prirodnih, autohtonih vrsta riba…

„Ribolovni turizam donio bi zaradu mnogim uslužnim djelatnostima. No, država, do sada, nije uzela ozbiljno u obzir  ni ideju da se može nešto u tom smislu uraditi. Vlada hitno treba da formira Savjet za razvoj ribolovnog turizma, u kojem ne treba da budu političari, već  poznavaoci te oblasti. Može se poći u region da se vidi kako to rade, ali nije neophodno,  ima onih  sa iskustvom i  jasnom  vizijom šta i kako treba raditi“, tvrdi  on.

Podsjeća da u evropskim fondovima postoje sredstva, kojima bi se projekti valorizacije ribolovnog turizma mogli podržati. Da je za razvoj te djelatnosti  neophodno dobro upravljanje i podrška države, posebno u pogledu sprečavanja krivolova i devastacije korita rijeka, tvrde i u Preokretu. Oni su predložili  formiranje Zavoda za ribarstvo, koji bi funkcionisao pod nadzorom Ministarstva poljoprivrede i bio zadužen za obavljanje poslova iz oblasti slatkovodnog ribarstva. Između ostalog, preciziraju, taj organ bi bio odgovoran za prikupljanje podataka, praćenje stanja voda i ribe, izdavanje ribolovnih dozvola kroz digitalizovani centralni registar, kao i nadzor nad radom ribolovnih društava.

Sportski ribolovci sa sjevera podsjećaju da  ribolovni turizam nije masovnog tipa, pa ne može doći do velikog pritiska na infrastrukturu i na prirodu. Kako tvrde, priroda je bila izdašna prama sjeveru i stvorila „destinaciju iz snova“ za sve ljubitelje flaj fišinga. Na primjer, najsjevernija crnogorska rijeka Ćehotina,  bila je poznata  njemačkim ihtiolozima iz 50-tih godina prošlog vijeka, kao prirodno mrestilište za salmonidne vrste riba. Ćehotina je bogata i pastrmkom i lipljenom. Naročito su atraktivne lokacije nizvodno od Pljevalja „gdje se ribolovac osjeća kao da se nalazi u potpunoj divljini, sa odsustvom civilizacije, sa potpunim mirom koji jedino remeti skok lipljena pred sumrak ili jači klobuk od pastrmke potočare“.

Pljevaljske vode imaju kapacitete koji bi mogli da zadovolje i najzahtjevnije sportske ribolovce, ali uz prethodnu sanaciju određenih ekoloških problema, prije svega, čišćenje komunalnog čvrstog otpada u vodama, kažu u NVO “Legalis”. Ta NVO je, prije tri godine, u okviru projekta “Rijeka je odraz (ne)kulture građana” pokušala da radi na razvoju ribolovnog turizma u pljevaljskoj opštini.

Za flaj fišing, objašnjavaju u SRK,   idealno je i Plavsko jezero, gdje je, prije četiri godine, održano i Evropsko pvenstvo u mušičarenju. To renomirano takmičenje  je bilo dio regionalnog projekta “Upravljanje slivom rijeke Drine na Zapadnom Balkanu“. Tad je nekoliko klubova sa sjevera dobilo bespovratana sredstva kojima je trebalo da rade na uključivanju lokalnih zajednica i sportsko ribolovnih klubova u promociju i valorizaciju prirodnog i kulturnog nasleđa. Plavska  opština je, možda, među onima koja se sportskim ribolovcima na zapadu do sada predstavila na najspretniji način.  Ribolovne vode tog kraja  mogu se naći u mnogim turističkim ponudama i stranim ribolovačkim časopisima.

San sportskih ribolovaca je i rijeka Tara s pritokama, koja, kako Lazerević tvrdi, i pored  višegodišnje devastacije i nemara, može opet biti  atraktivna za flaj fišing.  Šavničke rijeke  Bukovica, Bijela i  Komarnica, takođe, mogu  postati interesanantan dio ponude i za najzahtjevnije ljubitelje ribolova.

„To je samo dio voda sjevera koji bi se mogao na održiv način valorizovati i ponuditi kao ekskluzivan   sportskim ribolovcima. Ljude koji godinama pokušavaju da pokrenu tu priču na sjeveru  nema ko da okupi i koordinira. Resorno ministarstvo odavno samo otaljava posao i „miče probleme s vrata“, povjeravajući SRK gazdovanje, bez ikavog pomaka ka cilju da dobro  zaradimo i  sačuvamo prirodu. Umoran sam od pokušaja da se išta od toga realizuje“, kaže direktor SFFK Mnairo.

On podsjeća da su, na primjer, kolašinske vode bile četiri godine bez nadzora ribočuvarske službe, prepuštene krivolovcima  i da je  Ministarstvo, tek prije nekoliko mjeseci, odlučilo da gazdovanje povjeri jednom novoosnovanom klubu. Planovi SFFK Maniro o kandidaturi te opština za domaćina Svjetskog prvenstva  u mušičarenju, odavno su samo zaboravljena ambicija.

                                                                   Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

RAZLAZ MILATOVIĆA I SPAJIĆA: Novo miješanje karata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predsjednik države poručuje da ćemo o njegovim budućim političkim potezima biti na vrijeme obaviješteni. Sada je, kaže,  posvećen samo državnoj funkciji. Premijer se ne oglašava. Valjda sprema program održivih reformi. Ostali  preračunavaju šta im raskol u PES-u može donijeti a šta odnijeti

 

 

Za nama je vikend koji je protresao crnogorsku političku scenu. Sa tendencijom, smatraju mnogi, da je iz temelja preobrati. U kom pravcu – neizvjesno je.

Prvo je, u subotu poslije podne, stigla vijest da Predsjednik države Jakov Milatović napušta pokret Evropa sad (PES). “Dosadašnji način rada je suprotan obećanom i vrijednostima koje sam imao na umu prilikom stvaranja pokreta. Iz tog razloga dajem ostavku na sve funkcije u pokretu”, objavio je Milatović, inače osnivač i potpredsjednik PES-a, na društvenoj mreži X. Uz to je podsjetio da su, osnivajući PES, građanima obećali transparentnost u radu, racionalan i argumentovan dijalog, te kompentenciju i lični integritet kao odlučujući faktor pri zapošljavanju i napredovanju. Da bude jasnije šta zamjera doskorašnjim partijskim kolegama.

U danima koji su prethodili Milatovićevoj objavi svjedočili smo obraćanju Igora Dodika (sin predsjednika RS i funkcioner tatine partije) u kojoj on Milojka Spajića podsjeća na navodni vlastiti doprinos podizanju PES-ove partijske infrastrukture u Crnoj Gori. Iz PES-a su to prećutali.

Potom su Spajić i Milatović, kao premijer i predsjednik države, “konstruktivno” razgovarali o popuni upražnjenih ambasadorskih mjesta. “Izbor ambasadora mora biti kvalitetan i profesionalan proces, a cilj je Vlade i predsjednika države da personalna rješenja budu ona koja će kvalitetno zastupati interese Crne Gore u drugim zemljama”, navedeno je u zajedničkom saopštenju. Međutim, nezvanične informacije o tome kako su partije vladajuće koalicije međusobno podijelile zone uticaja u upražnjenoj diplomatskoj mreži ne ulivaju povjerenje u taj proces. Dok se Predsjedniku, kažu neki, učinilo kako je neopravdano ostao bez mogućnosti da ponudi neka svoja rješenja.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DODIK POSLIJE PUTINA OBIŠAO MANDIĆA: Open srpski svet

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predsjednik parlamenta CG ugostio je predsjednika RS koji se prije nedjelju  vratio sa poklonjenja PutinuDodik je u Moskvi ponovio  punu podršku ruskoj agresiji na Ukrajinu.  Putinu poželio “sve pobjede koje može da ostvari i rekao : “ Sve Putinove pobjede i pobjede Rusije su i naše pobjede”. Obišao je i  Putinovog vazala  Lukašenka.   Umjesto zastave BiH, čiji je RS sastavni dio, Mandić je  postavio samo zastavu Dodikovog (po mnogima de facto privatnog) entiteta. Uslijedila je  nota Ministarstva vanjskih poslova BiH našem ministarstvu

 

 

Nedavna, tobože državna, posjeta Milorada Dodika, predsjednika bosansko-hercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS), Crnoj Gori ozbiljno dovodi u pitanje javno deklarisane političke motive i ciljeve njegovog domaćina – predsjednika Skupštine Andrije Mandića. Bilo bi razumljivo da je Mandić primio predsjednika Skupštine RS ili Parlamentarne Skupštine BiH. Umjesto njih dolazi Dodik koji se samo prije nedjelju dana vratio sa poklonjenja diktatoru Vladimiru Putinu u Moskvi. Dodik je u izjavama ruskom RT-u i domaćim medijima, po ko zna koji put, dao punu podršku ruskoj agresiji na Ukrajinu rekavši da je Putinu “poželio sve pobjede koje može da ostvari i rekao da su sve Putinove pobjede i pobjede Rusije i naše pobjede”.

Dodik se osvrnuo i na  posjetu 19. januara Putinovom vazalu i diktatoru Aleksandru Lukašenku rekavši da je uspio “dogovoriti razne aranžmane bitne za RS”. Bjelorusija je, po Dodiku, “razvijena zemlja i nije omotana bodljikovom žicom kako to neki pokušavaju da predstave”. Ona je prijatelj RS-a. Takođe je rekao da vjeruje da će jednog dana doći do ujedinjenja srpskog naroda sa dvije strane Drine kao što je došlo do ujedinjenja dvije Njemačke. On već duže vrijeme ne krije da mu je rasturanje BiH, kako kaže mirnim sredstvima, jedan od glavnih političkih prioriteta.

Dodik, kao takav – ratnohuškački nacionalista i sa oreolom sponzora organizovanog kriminala i korupcije, u Crnoj Gori nije dočekan sa državničkim počastima niti su ga primili njegov kolega Jakov Milatović ni premijer Milojko SpajićVijestima je nezvanično saopšteno iz Vlade i Predsjedništva da Dodik nije ni tražio sastanak – vjerovatno znajući kakav bi odgovor bio. Kod Mandića je dobrodošao i učinio mu “veliku čast”. Iako je crnogorski predsjednik parlamenta kasnije izjavio da Crna Gora poštuje BiH kao državu, on je umjesto zastave Bosne i Hercegovine, čiji je RS sastavni dio, postavio samo zastavu Dodikovog (po mnogima de facto privatnog) entiteta zbog čega je uslijedila i nota Ministarstva vanjskih poslova BiH našem ministarstvu.

Dodik je Mandiću izrazio i brigu “da srpska nacionalna zajednica u Crnoj Gori bude adekvatno zastupljena” ali i da je tu da podrži stabilnost i razvoj Crne Gore kao i njeno EU članstvo. Koncept srpskog sveta je za Dodika “fenomenalna ideja” i ranije je govorio da je prirodno i da Crna Gora bio dio tog projekta.  Na kraju, Mandiću je predat, suprotno protokolima i rangu sagovornika, i Prijedlog sporazuma o uspostavljanju specijalnih paralelnih odnosa između RS i CG koji je Mandić na sebe preuzeo da proslijedi predsjedniku i premijeru.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DRŽAVA I MONTENEGRO PETROL: Hoće li građani opet platiti krađu šljunka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Montenergo Petrol pred Privrednim sudom od države traži da mu plati četiri miliona eura. Predstojeće suđenje ima veliki značaj jer će biti jedan od sudskih epiloga višedecenijeske krađe šljunka iz crnogorskih rijeka

 

U Privrednom sudu u Podgorici, kod sutkinje Nine Jovović, protekle sedmice, održano je pripremno ročište po tužbi Montenegro Petrola protiv države.

Navedena firma traži od države odštetu od četiri miliona eura. Predstojeće suđenje ima veliki značaj jer će biti jedan od sudskih epiloga višedecenijeske krađe šljunka iz crnogorskih rijeka.

Montenegro Petrol tuži državu jer su uz veliku medijsku pažnju i uz prisustvo najviših državnih zvaničnika 13. februara prošle godine  srušeni njegovi nelegalni objekti za proizvodnju šljunka. Taj događaj tadašnji premijer Dritan Abazović ocijenio je kao početak borbe protiv građevinske mafije i najavio da je  država konačno riješila da stane na put višedecenijskoj krađi šljunka.

Prije samog rušenja, Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma je 7. februara 2023. predložilo Vladi da donese zaključak o proglašenju ekološke katastrofe u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna.

U predlogu se navodi da je ovo Ministarstvo i Agencija za zaštitu životne sredine analiziralo negativan uticaj postojećih objekata, postrojenja koja negativno utiču na životnu sredinu i vodostaj rijeka na način što iste u fazi rada kao i u mirovanju emituju i ispuštaju štetne materije čime direktno ugoržavaju vodovizvorište. Zatražilo se hitno rušenje objekata.

Vlada je 9. februara 2023. razmotrila Informaciju o potrebi hitne primjene mjera sanacije terena u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna sa elementima ekološke katastrofe. Usvojila je Vlada tada Informaciju o potrebi hitne primjene mjera sanacije terena uz obale ove dvije rrijeke.

Zaduženo je Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i Agencija za zaštitu životne sredine da hitno uklone i sruše objekte u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo