Povežite se sa nama

Izdvojeno

RIBOLOVNI TURIZAM BEZ STRATEGIJE I CILJA: Još jedna neiskorišćena šansa

Objavljeno prije

na

Crna Gora ne koristi šansu da zaradi od održivog sportskog ribolova. Još nema strategije kojom bi se planiralo unaprjeđenje te oblasti, a  nije vidljiva ni volja da se dopre do tržišta sa kojih dolaze turisti, zaljubljenici rijeka i mušičarenja. Izostala je i adekvatna briga o ribljem fondu i zaštiti vodotoka  atraktivnih rijeka sjevera

 

Na stotine miliona eura  godišnje prihoduju  pojedine evropske zemlje  od ribolovnog turizma. Samo mrvice tog „kolača“ završe u Crnoj Gori, a naša zemlja mogla bi biti, tvrde sportski ribolovci,  izuzetno privlačna destinacija za taj vid turizma. Kad bi bilo volje, napornog i osmišljenog rada, promjene načina ponašanja, ozbiljne strategije i još ozbiljnije namjere da se s riječi pređe na djela.

Za sada nemamo ništa od toga, objašnjava za Monitor Mile Lazarević direktor  Sportskog flaj fišing kluba (SFFK) Maniro.  Prema podacima iz 2017. godine, kaže on, u Sloveniji, na primjer, turisti koji su došli zbog sportskog ribolova „ostavili“ su  nekoliko desetina miliona eura.

„Crna Gora, to jest, pojedini  sportsko ribolovni klubovi (SRK) uzimaju mrvice od tog vida turizma, a moglo bi i moralo drugačije. Nije mi poznato da postoji ikakva strategija za tu vrstu turizma. Iako sam, sa još nekolicinom ljubitelja sportskog ribolova sa sjevera, imao konkretne predloge kako početi put ka  stvaranja uslova da naša država postane prepoznatljiva i privlačna destinacija u tom smislu, nikad se niko nije zainteresovao niti tražio naše mišljenje“, kaže sagovornik Monitora.

Njegove kolege sa sjevera i on tvrde da su neophodne tri do četiri godine rada, organizovanje kvalitetne ribočuvarske službe, „veliko čišćenje“ rijeka od smeća i formiranje dva  mrestilišta.  Za sva ta ulaganja, kako procjenjuje Lazarević, treba najviše 10 miliona eura.Treba  promijeniti odnos prema rijekama  i pokazati ozbiljnu riješenost države da stane na put radovima u koritima, krivolovu, odlaganju smeća…

„Mnogo toga nam je priroda dala, a mi ne umijemo da iskoristimo. Tvrdim da  bismo na sjeveru mogli da živimo bolje od ribolovnog turizma nego od skijališta. Treba imati na umu da ribolovna sezona traje sedam do osam mjeseci i da ne zavisi od meteo uslova kao, na primjer, skijanje. Ne manje važna je i zvanična statistika prema kojoj  turista koji dođe zbog ribolova troši po 250 eura dnevno“, objašnjava direktor SFFK Maniro.

Kako su, lani, pozivajući se na zvanične podatke,  saopštili iz Preokreta za sigurnu Crnu Goru (Preokret), 35 odsto  ribolovaca Evropske unije ide, makar jednom godišnje , da peca van svoje zemlje. Iz tog političkog subjekata su izračunali i da, ako bi samo 0,5 odsto njih dolazilo u Crnu Goru, to znači da bi naše rijeke posjetilo oko 15.000 ribolovaca godišnje. Podsjetili su i na podatke iz  turističkih agencija, prema kojima sedmodnevna ribolovna tura u prosjeku košta oko 1.500 eura po osobi. Tura, obično,  uključuje šest dana pecanja, sedam noćenja u kampu, vodiča za ribolov, prevoz od i do ribolovnog mjesta i dozvole za ribolov.

Lazarević ima sličnu računicu i objašnjava da su  prednosti Crne Gore za taj vid turizma, između ostalog,  blizina ribolovnih voda aerodromima, mogućnosti organizovanja takmičenja otvorenog formata, prisustvo prirodnih, autohtonih vrsta riba…

„Ribolovni turizam donio bi zaradu mnogim uslužnim djelatnostima. No, država, do sada, nije uzela ozbiljno u obzir  ni ideju da se može nešto u tom smislu uraditi. Vlada hitno treba da formira Savjet za razvoj ribolovnog turizma, u kojem ne treba da budu političari, već  poznavaoci te oblasti. Može se poći u region da se vidi kako to rade, ali nije neophodno,  ima onih  sa iskustvom i  jasnom  vizijom šta i kako treba raditi“, tvrdi  on.

Podsjeća da u evropskim fondovima postoje sredstva, kojima bi se projekti valorizacije ribolovnog turizma mogli podržati. Da je za razvoj te djelatnosti  neophodno dobro upravljanje i podrška države, posebno u pogledu sprečavanja krivolova i devastacije korita rijeka, tvrde i u Preokretu. Oni su predložili  formiranje Zavoda za ribarstvo, koji bi funkcionisao pod nadzorom Ministarstva poljoprivrede i bio zadužen za obavljanje poslova iz oblasti slatkovodnog ribarstva. Između ostalog, preciziraju, taj organ bi bio odgovoran za prikupljanje podataka, praćenje stanja voda i ribe, izdavanje ribolovnih dozvola kroz digitalizovani centralni registar, kao i nadzor nad radom ribolovnih društava.

Sportski ribolovci sa sjevera podsjećaju da  ribolovni turizam nije masovnog tipa, pa ne može doći do velikog pritiska na infrastrukturu i na prirodu. Kako tvrde, priroda je bila izdašna prama sjeveru i stvorila „destinaciju iz snova“ za sve ljubitelje flaj fišinga. Na primjer, najsjevernija crnogorska rijeka Ćehotina,  bila je poznata  njemačkim ihtiolozima iz 50-tih godina prošlog vijeka, kao prirodno mrestilište za salmonidne vrste riba. Ćehotina je bogata i pastrmkom i lipljenom. Naročito su atraktivne lokacije nizvodno od Pljevalja „gdje se ribolovac osjeća kao da se nalazi u potpunoj divljini, sa odsustvom civilizacije, sa potpunim mirom koji jedino remeti skok lipljena pred sumrak ili jači klobuk od pastrmke potočare“.

Pljevaljske vode imaju kapacitete koji bi mogli da zadovolje i najzahtjevnije sportske ribolovce, ali uz prethodnu sanaciju određenih ekoloških problema, prije svega, čišćenje komunalnog čvrstog otpada u vodama, kažu u NVO “Legalis”. Ta NVO je, prije tri godine, u okviru projekta “Rijeka je odraz (ne)kulture građana” pokušala da radi na razvoju ribolovnog turizma u pljevaljskoj opštini.

Za flaj fišing, objašnjavaju u SRK,   idealno je i Plavsko jezero, gdje je, prije četiri godine, održano i Evropsko pvenstvo u mušičarenju. To renomirano takmičenje  je bilo dio regionalnog projekta “Upravljanje slivom rijeke Drine na Zapadnom Balkanu“. Tad je nekoliko klubova sa sjevera dobilo bespovratana sredstva kojima je trebalo da rade na uključivanju lokalnih zajednica i sportsko ribolovnih klubova u promociju i valorizaciju prirodnog i kulturnog nasleđa. Plavska  opština je, možda, među onima koja se sportskim ribolovcima na zapadu do sada predstavila na najspretniji način.  Ribolovne vode tog kraja  mogu se naći u mnogim turističkim ponudama i stranim ribolovačkim časopisima.

San sportskih ribolovaca je i rijeka Tara s pritokama, koja, kako Lazerević tvrdi, i pored  višegodišnje devastacije i nemara, može opet biti  atraktivna za flaj fišing.  Šavničke rijeke  Bukovica, Bijela i  Komarnica, takođe, mogu  postati interesanantan dio ponude i za najzahtjevnije ljubitelje ribolova.

„To je samo dio voda sjevera koji bi se mogao na održiv način valorizovati i ponuditi kao ekskluzivan   sportskim ribolovcima. Ljude koji godinama pokušavaju da pokrenu tu priču na sjeveru  nema ko da okupi i koordinira. Resorno ministarstvo odavno samo otaljava posao i „miče probleme s vrata“, povjeravajući SRK gazdovanje, bez ikavog pomaka ka cilju da dobro  zaradimo i  sačuvamo prirodu. Umoran sam od pokušaja da se išta od toga realizuje“, kaže direktor SFFK Mnairo.

On podsjeća da su, na primjer, kolašinske vode bile četiri godine bez nadzora ribočuvarske službe, prepuštene krivolovcima  i da je  Ministarstvo, tek prije nekoliko mjeseci, odlučilo da gazdovanje povjeri jednom novoosnovanom klubu. Planovi SFFK Maniro o kandidaturi te opština za domaćina Svjetskog prvenstva  u mušičarenju, odavno su samo zaboravljena ambicija.

                                                                   Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

FOKUS

OPOZICIJA NA PAUZI, BUDŽET SE USVAJA, DPS SE VRATIO U BUDVU: Ljepota poroka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok se u polupraznom državnom parlamentu bez opozicije  usvaja budžet, u Budvi su otvorena vrata za aranžman DPS-a sa dijelom tamošnjeg bivšeg DF, koji su za novog predsjednika budvanskog parlamenta iz redova Evropskog saveza glasali sa tri prsta

 

 

Desilo se gotovo sinhronizovano. Odblokirani su procesi u državnom i  budvanskom parlamentu,  iako opozicija i vlast nijesu zvanično sjeli za sto i postigli dogovor o prevazilaženju političke krize.

Šef parlamenta Andrija Mandić u ponedjeljak je  izrekao mjeru od 15 dana udaljavanja većini opozicionih poslanika,  čime je otvoren put za usvajanje budžeta i deblokiran parlament, koji opozicija od penzionisanja Ustavnog suda Dragane Đuranović krajem prethodne godine  drži kao taoca.  Neki opozicioni poslanici  znak protesta zatvorili su  put poslaniku PES-a Vasiliju Čarapiću do svoje kancelarije iz koje je htio da pokupi stvari, ali na tome se završilo. Sjednica državnog paralemnta naknadno je zakazana, a usvajanje budžeta je u toku.

Istovremeno, u Budvi je  u ponedeljak   izabran Petar Odžić iz Evropskog saveza za predsjednika tamošnjeg parlamenta. Tako je  otvoren put da se u tom gradu formira vlast Budva naš grad Nikole Jovanovića, Evropskog saveza i Građanskog pokreta URA, uz podršku Demokratske partije socijalista. Budvanska sjednica je prošla u međusobnim uvredama Jovanovićevog krila bivšeg DF, koje se vezuje za gradonačelnika Budve iz Spuža Mila Božovića,  i onog koje predvodi Mladen Mikijelj, čija je centrala i dalje blok Andrije Mandića.  Ipak, na tome se stalo.

Rezultat: dok se u polupraznom državnom parlamentu pripremao teren za usvajanje budžeta, u Budvi su funkcioneri Jovanovićeve stranke za Odžića glasali sa tri prsta. Navodno, svi su i dalje ljuti protivnici jedni drugima. Iako su gdje treba svi sa svima.  Ljepota poroka.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SUMRAK CRNOGORSKIH INTERESA U AMERICI: Šetnja na Molitveni, umjesto ozbiljne diplomatije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osim raznih iseljeničkih organizacija i putovanja radi putovanja, država  ne pokazuje da ima ikakvu strategiju lobiranja u Americi. Crnogorski kokus, koji okuplja članove oba doma Kongresa  je sada, sa umirovljenjem kongresmena Daga Lembhorna  ,sveden na samo jednu osobu – kongresmenku iz Mejna Čeli Pingri

 

 

Počeo je tradicionalni 73. Molitveni doručak u Vašingtonu koji  okuplja više od tri hiljade lidera i istaknutih ličnosti iz političkog i društvenog života širom svijeta. Oni će  neposredno imati priliku razmijeniti iskustva i napraviti dobra poznanstva (networking) tokom dva dana sastanaka u Hotelu Hilton. Zvanični domaćin je predsjednik Sjedinjenih Država.

U Vladi su pozive dobili premijer Milojko Spajić, vanjski ministar Ervin Ibrahimović, potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku Nik Đeljošaj, ministar planiranja i urbanizma Slaven Radunović, ministarka saobraćaja Maja Vukićević i ministar ljudskih prava Fatmir Đeka. Iz Skupštine pozive su dobili nezavisna poslanica Jevrosima Pejović, PES-ov Tonči Janović i DPS-ovi Danijel Živković, Andrija Nikolić i Nikola Rakočević. Od DPS-ovaca su pozive dobili i bivši predsjednik države Milo Đukanović, bivši državni funkcioner Branimir Gvozdenović i Nermin Abdić. Iz URA-e su otputovali Dritan Abazović i bivša ministarska Ana Novaković Đurović. Iz Bošnjačke stranke (BS) pored Ibrahimovića su otišli i gradonačelnik Gusinja Sanel Balić i poslanici Admir Adrović i Kenana Strujić Harbić. Osim državnog establišmenta u Vašington je otišao i Željko Ivanović, kolumnista i jedan od osnivača Vijesti. Ivanović je, prema dostupnim informacijama, jedini iz Crne Gore kome poreski obveznici neće plaćati putne troškove. Tu se može dodati i ime Gvozdenovića kome vjerovatno partija plaća put i premijer koji nije otputovao.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DRŽAVNE INSTITUCIJE KAO PODSTANARI: Zakup koštao građane preko 190 milliona za deceniju i po

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 2011. do danas, iz državnog budžeta je za zakup objekata  plaćeno 191 miliona eura. Nova zgrada Vlade, koja je useljena 2010. godine, koštala je 10,17 miliona eura.  Za zakup smještaja ministarstava i institucija izdvojen je  novac u vrijednosti –  18 novih zgrada vlade

 

U oktobru prošle godine građani su saznali da je centralni registar privrednih subjekata (CRPS) koji posluje pri Poreskoj upravi (PU) zakupio novo sjedište. To preseljenje će nas koštati tri puta više nego što smo do tada plaćali prostorije ove institucije.

Naime, prema informaciji koje je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dostavilo Vladi, zakup poslovnog prostora za potrebe smještaja CRPS-a, za koji je mjesečna kirija iznosila 2.323, ubuduće će biti 7.961 eura. CRPS se iz prostora od 192 kvadrata, preselio u prostor od 470. Da li je razlog ovog preseljenja veći broj radnika ili obim posla, nije precizirano. Godišnje sa 27.323, na 95.541 eura iz budžeta.

No, da institucijama često ne cvjetaju ruže ni u iznajmljenim privatnim prostorima, pokazalo se tokom protekle godine kada je martu više državnih institucija, smještenih u hotelu Best Western u Podgorici, ostalo bez struje. Razlog- bivši vlasnik objekta – kompanija Montenegro premier porodice biznismena Danila Dana Petrovića nije redovno izmirivala svoje račune, pa je dug dostigao više desetina hiljada eura.

U hotelu su smještene prostorije Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, dijela Ministarstva finansija, Ministarstva javne uprave, Direkcija za intelektualnu svojinu, Agencija za obezbjeđivanje kvaliteta u visokom obrazovanju…

Isti scenario se ponovio i u avgustu protekle godine, kada su navedene institucije bile tri dana bez struje. Iz državne Elektroprivrede (EPCG)  su tada kazali da moraju da naplate svoja potraživanja od privatne kompanije, iako je ispalo da ispaštaju institucije, državne.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo