Povežite se sa nama

MONITORING

RUŠI SE ZGRADA ZETA FILMA U BUDVI: Umjesto kuće filma – hotel Casino

Objavljeno prije

na

budva

Za početak oktobra najavljeno je rušenje zgrade Zeta filma, simbola nekadašnjeg kulturnog i društvenog života Budve. Dvospratna poslovna zgrada, smještena u centru grada, nadomak Starog grada, sagrađena je daleke 1965. godine po projektu Milana Popovića, crnogorskog arhitekte sa najvećom zbirkom stručnih nagrada za svoja autorska djela.

Nakon 53 godine ovo zdanje crvene fasade i bogatih sadržaja koji su se smjenjivali u zavisnosti od izbora vlasnika prostora, biće sravnjeno sa zemljom da bi na isto mjesto bila podignuta gabaritna komercijalna građevina sa 12 spratova.

Zgrada Zeta filma bila je sjedište kulturnih institucija Budve. U njoj je sedamdestih godina smještena prva i jedina crnogorska filmska i distributerska kuća, prva velika bioskopska i pozorišna sala, kasnije i gradska biblioteka, uprava festivala Grad teatar, Radio Budva i mnoge druge društveno-političke organizacije. Nosila je i naziv Dom kulture – Gojko Krapović, po nekadašnjem predsjedniku Opštine.

Zeta film je formiran kao jedino preduzeće za proizvodnju i promet filmskih ostvarenja u Crnoj Gori. Za Zeta film se vezuju počeci crnogrske kinematografije i distribucije filmova. Sjedište u Budvi sagrađeno za te potrebe posjedovalo je vrhunsku opremu, depoe za čuvanje filmske trake, montažne sobe, media room, male i velike sale za projekciju, brojne kancelarije i pomoćne prostorije.

U vrijeme kada se očekivalo da Zeta film postane i prva crnogorska kinoteka, banula je privatizacija, koja nije zaobišla ovu instituciju od opšteg, lokalnog i državnog značaja.

Među nekoliko zainteresovanih filmskih kuća iz regiona, stigla je i ponuda iz Italije. Međutim, budući vlasnik Zeta filma unaprijed se znao. Bio je to poznati Branislav Brano Mićunović, koji je sa svojim rođakom, Predragom Mićunovićem, 2004. godine u procesu vaučerske privatizacije postao većinski vlasnik Zeta filma.

U svom novostečenom objektu Mićunović je ubrzo ugasio sve kulturne institucije. Pozorišnu i bioskopsku salu u koje su generacije Budvana odlazile, pretvorio je u nadaleko poznatu, blještavu diskoteku Trocadero. Otvorio je kockarnicu i iselio gradsku biblioteku koja se odjednom, nakon više od vijeka svog postojanja, sa sve bogatim knjižnim fondom, našla na ulici.

Očekivano rušenje zgrade Zeta filma, nakon 14 godina Mićunovićevog gazdovanja logičan je slijed razmišljanja da jednom gradu ne treba nikakva kultura, da stara vrijedna djela arhitekture treba jednostavno minirati i na tom mjestu graditi stanove, kockarnice, apartmane…

Zeta film je kuluturna memorija grada, ističu Budvani, primjer moderne, na liniji svih arhitektonskih rješenja tog vremena u crnogorskom graditeljstvu.

Nevjerovatno ludilo rušenja starih objekata koji predstavljaju najbolje primjere crnogorske arhitekture jednog perioda, da bi se gradili ,,novi i ljepši” zadesilo je i Budvu. Počev od rušenja hotela, starih primorskih kamenih kuća sa vrtovima i tropskim baštama, parkova…čime se u potpunosti zatire duh ovoga primorskog grada.

Rušenje Zeta filma jedan je od težih udaraca u tom smislu, iako duže od decenije ova zgrada ne služi svojoj nekadašnoj svrsi, nego najnižim vidovima jeftine zabave i problematičnog poslovanja.

Ne pamti se da su iz Ministarstva kulture u protekloj deceniji pokušali da spriječe prenamjenu djelatnosti Zeta filma, koji je dio istorije crnogorskog i jugoslovenskog filma. Ko je odgovoran što je oko 20.000 stanovnika Budve, prosječno najbogatijih građana Crne Gore, pogrešnom privatizacijom ostalo bez pozorišta, bioskopa, biblioteke. Što je uništen ogroman fond filmova Zeta filma. Prema svjedočenju zaposlenih, odmah nakon promjene vlasništva, kamioni sa vrijednim materijalom i tehničkom opremom iz Budve odlazili su za Podgoricu…

Na lokaciji Zeta filma gradiće se Hotel Casino. Filmsku djelatnost, pozorište, bioskop, knjige, zamijeniće apartmani i kockarnice u centru turističke metropole. To je vrhunska simbolika kulturnog, urbanističkog i moralnog sunovrata koji je zadesio Budvu.

Mićunović gradi soliter sa 12 spratova ukupne bruto površine 15.123 kvadrata, po projektu arhitekte Đorđa Gregovića iz Petrovca.

Građevinsku dozvolu investitoru, Zeta film Budva, za gradnju kondo hotela izdao je Pavle Radulović, samo mjesec dana nakon stupanja na funkciju ministra održivog razvoja i turizma. Požurilo se kako bi se preduprijedile posledice uvođenja moratorijuma na gradnju stanova u užoj zoni Budve, koji je pripremala nova lokalna uprava u ovom turističkom gradu. Kondo hotel je zapravo mimikrija za apartmane namijenjene prodaji i dobar izgovor za korišćenje privilegija koje za izgradnju hotela visoke kategorije obezbjeđuje država.

Time je ministar Radulović stavio potpis na dokument kojim se jedan od rijetkih preostalih simbola budvanskog gradskog života, kuća namijenjena filmu ruši da bi se gradili stanovi i kockarnice.

Mnogi Budvani ne kriju razočarenje zbog rušenja Zeta filma.

Profesorica Božena Jelušić, potpredsjednica URA za Monitor iznosi svoje impresije: ,,Sudbina Zeta filma je očigledan pokazatelj kakav odnos imaju tranzicioni dobitnici ikakav je njihov sistem vrijednosti pogotovo kada je u pitanju kultura i humanističke vrijednosti na kojima jedno društvo počiva…. Zeta film je kutija uspomena, trenutak uzleta crtanog filma (prvog crtanog filma), crnogorske škole dokumentarnog filma, Živkovih filmova.. Zeta film je bila najbolji distributer i jugoslovenskih filmova, poput Amadeusa, Dr. Živaga i mnogih drugih i tom svojom djelatniošću spajao je istok i zapad, sjever i jug na svjetskoj sceni”.

Ona podsjeća kako je Zeta film bio Dom kulture u kojem su mladi i svi stvaraoci mogli da žive i da se razvijaju, dok je bioskop bio natalitetski impuls Budve, u njegovoj prostranoj i udobnoj sali sticala su se mnoga poznanstva i sklopili mnogi brakovi.

,,Nadala sam se da će novi vlasnik umjeti da prepozna kulturološki potencijal i te zgrade i te velike priče, da će privatni investitor, ako već neće društvo, umjeti to da nastavi. Da je više sreće Crna Gora bi barem dobila mecene. Vlasnik koji ima dovoljno svega, mogao je da napravi iskorak u tom smislu, morao je biti svjestan vrijednosti Zeta filma kao nematerijalne baštine. Nažalost nije”, kaže Jelušićeva.

Mićunovićeve građevinske ambicije ovdje se ne završavaju. Prije godinu dana kupio je od kompanije Atlas invest, Duška Kneževića, atraktivnu zgradu stare Pošte, koja se nalazi neposredno pored Zeta filma. Nova nekretnina kojom je zaokružio svoje carstvo u strogom centru Budve, pored gradske luke, ima 288 kvadrata i dvorište od 172 m2.

Kontroverznim planom DUP-a Budva-centar na toj lokaciji predviđena je zgrada sa 8 etaža, pa se očekuje rušenje ove lijepe male kuće pored Starog grada.

Centar Budve dobija neko novo obličje. Njen dugo čuvani mediteranski duh nestaje u nezadrživom naletu sumnjivog kapitala, pohlepe, malograđanštine i neznanja.

Branka PLAMENAC

Komentari

Izdvojeno

IVAN BRAJOVIĆ  I TUŽILAŠTVO: I Ramada i moralna gromada

Objavljeno prije

na

Objavio:

U slučaju Ramada svi su lagali sem Ivana Brajovića, tvrdi tužilaštvo. Presuda Višeg suda u kojoj jasno piše da i on nije govorio istinu za njih ne važi

 

Nakon baš dugog izviđaja Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici je prošle nedjelje prelomilo – u aferi Ramada svi su lagali sem lidera Socijaldemokrata i predsjednika Skupštine Crne Gore Ivana Brajovića.

Zbog produženog krivičnog djela davanja lažnog iskaza ODT je podnijelo optužni predlog protiv šest oktivljenih – funkcionera Socijaldemokrata (SD) Emila Durumbašića, kao i zaposlenih u Upravi za željeznicu Kimete Merulić, Jugoslava Becića, Milana Bankovića i direktora Uprave Miroslava Kukavičića i službenice Ministarstva saobraćaja Tanje Dašić.Oni su, kako je to zvanično saopšteno, dali lažni iskaz u septembru 2016. u Specijalnom državnom tužilaštvu, a potom ga ponovili u Višem sudu. Optužni predlog je baziran na činjenicama koje je utvrdio Viši sud u Podgorici u pravosnažnoj presudi kojom je za zloupotrebu državnih resursa osuđen Nebojša Obradović, funkcioner SD.

Za tužilaštvo nema značaja to što je sutkinja Višeg suda u Podgorici Ana Vuković obrazloženju presude kojom je osuđen Obradović navela da su ,,pri­stra­sno i sra­ču­na­to na po­ma­ga­nje okri­vlje­nom” svjedočili Brajović  i ostali, te da je ,, svjedok Ivan Brajović, kao njen predsjednik (SD-a), bili upoznati i sa organizacijom navedena dva skupa od 22. jula 2015. i 14. januara 2016. godine”.

Tužilaštvo to objašnjavaju ovako: ,,Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Mladena Bojanića protiv Ivana Brajovića, za krivično djelo davanje lažnog iskaza, jer je utvrđeno da prijavljeni pred sudom, u krivičnom postupku, nije lažno svjedočio kada je tvrdio da državni organ (Direkcija za željeznice Crne Gore) nije platio skup partije čiji je predsjednik, već je naveo da nema saznanja da je neki državni organ platio skup te partije”. To je ta pravna finesa – nije imao saznanja. ODT je o ovome odlučivalo više od godinu dana, a njen rukovodilac Ljiljana Klikovac je tri puta odbijala krivičnu prijavu da bi je VDT  tri puta vraćao i nalagao da Klikovac donese zakonsko rješenje.

,,Ne smatram da skupove moje partije treba da plaćaju državni organi. Ne pada mi na pamet da to oni plaćaju. Nemam saznanja ni da je bilo koji državni organ platio bilo koji skup koji je prethodio osnivanju SD-a”, izjavio je Brajović kao svjedok 2017. godine u Višem sudu. Istakao je u sudnici i da smatra da je slučaj iskonstruisan u cilju kompromitacije njegove partije. Državu, stvarno, nije pominjao.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 20. SEPTEMBRA

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PRIPREME ZA IZBORE: Sve na stolu, a ruke prazne

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ovom trenutku ni ne nazire se zakon, neki drugi propis, sporazum ili bilo šta što bi moglo spriječiti DPS da naredne izbore ‘odradi’ upravo onako kako je odradio sve prethodne

 

 

Godinu pred izbore u Crnoj Gori i dalje nema ozbiljnih razgovora o uslovima u kojima će se oni održati. Skupštinski odbor koji je time trebao da se bavi jednom je krenuo da nešto radi, pa je preformulisan. Novi Odbor za svebuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva još pokušava da se sastavi. I dalje sa svih strana stižu razne ideje o tome šta bi trebao da radi, svega ima, osim konkretnih, nedaobog, sinhronizovanih zahtjeva opozicije.

“Damjanović je kupio kartu za avion kad je on poletio i više nije bilo mjesta. Avion je bio pun”, kazao je predsjednik Administrativnog odbora Ljuiđ Škrelja tokom rasprave o zahtjevu Posebnog kluba poslanika da Aleksandar Damjanović bude član Odbora za svebuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva. Odbor će o tome glasati u ponedjeljak.

 

Ako, dakle i kad bude formiran, Odbor za svebuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva radiće pod uslovom da svi iz opozicije učestvuju u njegovom radu. Demokrate izjavljuju da neće raditi bez kvoruma, a kvorum je ako su svi tu. S tim što se ne zna da li kad kažu “svi” računaju i Demokratski front koji, u ovom trenutku u radu Odbora ne želi da učestvuje. Hoće li se predomisliti ako Damjanović bude izabran – vidjećemo.

Koje predloge će Odbor razmatrati zasad se zna – okvirno. Implementiraće preporuke OEBS-a/ODIHR-a objavljene nakon prethodnih izbora, baviće se medijskim zakonima i javnim servisom, formiraće specijalno tijelo koje će nadgledati predizborni proces i izbore…

Jednog dana se priča da je mogućnost formiranja tehničke vlade još živa, drugog je uveliko sahranjena.

Demokrate su se juče-prekjuče pojavile sa informacijom da će Odboru predložiti tekst kojim su uređeni pravni mehanizmi “da se prvi naredni generalni izbori za skupštine svih jedinica lokalne samouprave održe u istom terminu”. Istakli su da oko toga sa Demokratama “nema pregovora”, ali se ne zna da li taj predlog podrazumijeva da lokalni izbori budu održani istovremeno sa parlametarnima.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 20. SEPTEMBRA

Komentari

nastavi čitati

MONITORING

NOVE IDEJE ZA SPREČAVANJE ODLASKA LJEKARA: Ostajte ovdje, al’ na silu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarstvo zdravlja se ogradilo od ideje Vesne Miranović, pomoćnice ministra, da se studenti medicine uslove da šest godina ostanu u Crnoj Gori nakon završetka studija. Problem je što njihova predstava o stanju u zdravstvu liči na bajku a ne na našu stvarnost

 

Konačno se neko, iz institucija, odvažio da digne glas protiv odlaska ljekara. Pomoćnica ministra zdravlja i direktorica Direktorata za kontrolu kvaliteta zdravstvene zaštite i unapređenje ljudskih resursa u zdravstvu dr Vesna Miranović saopštila je da Ministarstvo zdravlja pokušava da uspostavi model da se studenti medicine, nakon završenih studija, ugovorom obavežu da narednih šest godina rade u zdravstvenom sistemu Crne Gore.

,,Izmijenićemo politike, ponudićemo komercijalne uslove za studiranje medicine kako ne bismo izgubili vrijeme i novac na one studente koji ne žele da rade u Crnoj Gori i studenti će morati da odluče, kada počnu sa studijama, kojim će putem da krenu”, kazala je Miranović i sugerisala ispravni put, pomenuvši ,,moralnu odgovornosti prema zemlji koja ti je pružila da se besplatno školuješ”.

Ideja je lansirana na prošlonedjeljnoj 34. godišnjoj konferenciji Evropskog foruma medicinskih asocijacija (EFMA), koju je organizovala Ljekarske komore Crne Gore (LJKCG).

Pomoćnica ministra zdravlja je nakon elaboracije, napustila konferenciju. Pojedini su odmah reagovali na ovu najavu, pa je ljekar Vladimir Dobričanin naglasio da je ta deja sporna sa mnogih apsektata, a prije svega aspekta ljudskih prava.

Zamisao pomoćnice ministra  je odmah izazvala veliku pažnju javnosti.  Ona je je dodatno objasnila da je Ministarstvo ovu ideju testiralo sa Organizacijom za ekonomsku saradnju i ravoj (OECD), a da slijedi testiranje sa Ministarstvom prosvjete, sa Univerzitetom Crne Gore, sa Medicinskim fakultetom, sa strukovnim udruženjima, sa Ljekarskom komorom, sa sindikatima…

Prvi su se izjasnili sindikati. Različito. Predsjednik Sindikata zdravstva u Uniji slobodnih sindikata dr Vladimir Pavićević je izjavio da je mjera o kojoj je Miranović govorila neophodna za crnogorski zdravstveni sistem. Predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva dr Ljiljana Krivokapić je  kazala da je ta ideja neprihvatljiva.

Dok se debata zahuktala, iz Ministarstva zdravlja su presjekli:  ,,Ideja da će se izmijeniti uslovi i kriterijumi za studente medicine u Crnoj Gori nije stav Ministarstva zdravlja ni Vlade Crne Gore”. Ispada da je dr Miranović govorila u svoje ime.

Na pitanja Monitora povodom ove teme, među kojima je bilo i ovo: Da li Ministarstvo ima podatke koliko je, u posljednjih pet godina, Crnu Goru napustilo medicinskog kadra, iz Ministarstva zdravlja su nam odgovorili saopštenjem. Bajkovitim. Počinje konstatacijom da su zdravstveni radnici stub sistema, pa ako želimo imati kvalitetno zdravstvo, moramo imati zadovoljnog zdravstvenog radnika.

U saopštenju se navodi da Ministarstvo ,,u kontinuitetu kreira ambijent”…  Pa se nabraja da su 322 zaposlena dobila stanove pod povoljnim uslovima, i najavljuju da se na tome neće stati; za energetsku efikasnost u 15 objekata uloženo je 9,5 miliona eura, a biće potrošeno još šest; za savremenu medicinsku opremu utrošeno je 11 miliona eura, tokom ove godine biće potrošeno još pet; ističe se i edukacija… Pa tvrdnja da je samo u protekle dvije godine zdravstveni sistem Crne Gore bogatiji za 234 ljekara specijaliste, dok je trenutno 430 ljekara na specijalizaciji. Situacija je u stvari toliko dobra da se saopštenje završava ovom rečenicom: ,,Da idemo u dobrom pravcu govori i činjenica da sve veći broj ljekara iz centara iz okruženja iskazuje želju da svoj radni angažman zasnuje u ustanovama u okviru zdravstvenog sistema Crne Gore”.

Nakon saopštenja, čitalac samo može da se zapita o čemu govori pomoćnica ministra i stručna javnost, kad se ovoliko ulaže, unapređuje i kreira ambijent.

Prema podacima Sindikata doktora medicine posljednjih godina iz javnog zdravstva otišlo je čak 150 doktora, dio u privatni sektor a dio u inostranstvo.

,,U Ministarstvu se moraju, napokon, odrediti da li doktori odlaze ili dolaze”, kaže za Monitor Milena Popović-Samardžić, predsjednica Sindikata doktora medicine: ,,Na osnovu podataka Sindikata doktora medicine, u posljednjih pet godina crnogorsko javno zdravstvo napustilo je 10 odsto ljekara. Među njima najviše su zastupljeni mladi, sa tek svršenim studijama, kao i stručnjaci srednje generacije koji su trebali dati snažan doprinos podizanju kvaliteta zdravstvene zaštite i omogućiti transfer znanja ka mlađim generacijama”.

Doktor medicine u Crnoj Gori nakon završenog fakulteta (koji traje šest godina)  bez specijalizacije ima platu od 550 eura, specijalista (specijalizacija traje od četiri do šest godina) između 636 i 670 eura, a supspecijalista (tri do četiri godine) između 750 i 800 eura. Pa sad  uporedite te plate, profesionalaca čije akademsko školovanje može da traje i preko 15 godina, i plate, privilegije, službene automobile i stanove, političkih i državnih službenika.

Sva sreća da su iz Ministarstva zdravlja konačno shvatili da, kako su saopštili ,,bez zadovoljnog zdravstvenog radnika, nema kvalitetnog zdravstvenog sistema”. Pa su najavili: ,,Jedinstveni stav Ministarstva zdravlja i države Crne Gore da se nađe efikasan način i model da se poboljša standard zdravstvenih radnika, uključujući i mogućnost povećanja zarada”. Mogućnost, ne treba žuriti. Možda da se sačeka 1. decembar za kada je Njemačka najavila potpunu liberalizaciju uslova za prijem ljekara,  pa da ode još par desetina ljekara iz Crne Gore. I onda da se tokom sljedeće godine počne razmatrati povećanje plata ljekarima, ali samo kao krajnja mjera.

Ishitrena najava već je izazvala nedoumice kod dijela studenata medicine.

Ministar zdravlja dr Kenan Hrapović nije se oglašavao. Oglasio se bivši ministar, sadašnji dekan Medicinskog fakulteta u Podgorici dr Miodrag Radunović. U intervjuu Dnevnim novinama, pozivajući se na iskustvo drugih zemalja, preporučio je da se ovaj problem riješi povećanjem zarada zaposlenih u zdravstvu.

Neki od komentara čitalaca-ljekara na ovo spasonosno  rješenje bili su: ,,A đe si bio Radunoviću? Pa ti si bio ministar, što ne uradi nešto za nas ljekare?”; ,,Idem poslije Nove godine. Ne pada mi na pamet da ostanem ovdje. I da vam kažem nije plata prvi uzrok zbog koga odlazim. Idem zbog svoje djece jer ne želim da žive u državi u kojoj nema pravde i zakona i gdje je nepotizam na svakom mjestu”.

Novac nije jedini razlog za odlazak. Primjer pomoćnice ministra zdravlja je šema neodgovornosti. Zvaničnici se pojavljuju na raznim konferencijama, uglavnom da ne kažu ništa i da odmah odu, zbog ,,ranije preuzetih obaveza”. Kada i izjave nešto nesuvislo, pa se i matično ministarstvo ogradi od njih, nema veze. Omaklo im se. Ionako je sve u redu, ljekari iz regiona hrle u CG. Traže se modeli da se opameti domaći kadar, a u studentima probudi patriotska svijest. Sve u svemu, biće to još gore.

 

MILENA POPOVIĆ-SAMARDŽIĆ, PREDSJEDNICA SINDIKATA DOKTORA MEDICINE:
Groteska koju svakodnevno živimo

 

,,Izjava gđe Miranović je neodrživa, ishitrena  i krajnje problematična ako se ima u vidu plan Crne Gore da pristupi EU koja je počiva na poštovanju ljudskih prava i sloboda, slobodnom prometu roba, usluga, kapitala, i slobodi kretanja građana zemalja članica.

Ljekari odlaze jer su egzistencijalno ugroženi, često ne mogu da finansiraju skupe edukacije, opterećeni stambenim kreditima po nepovoljnim uslovima, izloženi napadima na radnom mjestu, dobijajući svakodnevnu potvrdu od države koliko su joj bitni, i oni i zdravlje stanovništva.

Čudna je i krajnje neprimjerena strategija unapređenja sistema zdravstvene zaštite zasnovana na zadržavanju  budućih ljekara u Crnoj Gori prijetnjom našim najboljim učenicima, koji umjesto da se motivišu dobrim uslovima za usvajanje medicinskih znanja, koja su im na samom startu uskraćena odlaskom onih od kojih bi, u kliničkim uslovima, najviše naučili, oni se zastrašuju potencijalnim utuženjima jer možda neće biti spremni da rade za platu higijeničarke na Tivatskom aerodromu, ili radnika na naplatnoj rampi tunela Sozina.

Generalna direktorica se na toj udobnoj poziciji u potpunosti zbunila, doktori odlaze jer su loše plaćeni, i neće ih zaustaviti neustavani komad papira koji su jedva punoljetni potpisali na početku studija. Još jednom  javnost je svjedočila neozbiljnoj zamjeni teza od strane Ministarstva zdravlja koja, pored svih problema koji pogađaju region, nailazi na zasluženu pažnju kao fantastičan primjer groteske koju svakodnevno živimo”.

 

LJEKARSKA KOMORA: Nema preciznih podataka

 

Iz Ljekarske komore, na čijem je čelu dr Aleksandar Mugoša, kazali su nam da od dolaska novog rukovodstva vode i Imenike u kojima se unose svi podaci o pojedinačnim kategorijama doktora medicine.

Sekretarka Komore Vesna Bauković za Monitor kaže da su shodno propisima, svaki član Komore, kao i zdravstvene ustanove dužni da Komori prijave svaku promjenu podataka koji su uneseni.

U toku 2018. Ljekarskoj komori obratilo se sedam doktora medicine za izdavanje potvrde o dobrom ugledu (Certificate of Good Standing) i potvrde o članstvu i to: šest specijalista i jedan doktor medicine, za odlazak u inostranstvo – tri u Sloveniju, i po jedan u Hrvatsku, Srbiju, Njemačku, dok jedan ljekar nije naveo zemlju u koju odlazi.

U 2019. obratilo se 12 doktora medicine za izdavanje potvrde o dobrom ugledu i potvrde o članstvu, osam specijalista i četiri doktora medicine, za odlazak u inostranstvo – dva u Sloveniju, po jedan u Italiju, Švajcarsku, Njemačku, Hrvatsku i njih šest nije navelo zemlju u koju odlazi.

,,Imamo nezvanične informacije da se radi o većem broju doktora medicine koji napuštaju javne zdravstvene ustanove, a o čemu Komora nema tačnih podataka. Takođe, nemamo pouzdane podatke koliko je doktora medicine napuštilo javne zdravstvene ustanove i prešlo na rad u privatne zdravstvene ustanove. Ispunjavanjem obaveze koju članovi imaju, koju smo naveli, Komora bi i u ovom dijelu imala potpune podatke”, kazala je Bauković.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo