Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Samo za personal

Objavljeno prije

na

U sjenci spora oko obnove hotela Sveti Stefan i krize u koju je dospio Vladin projekat zakupa elitnog turističkog kompleksa, u tišini prolazi storija propalog i zaboravljenog hotela Kraljičina plaža u Miločeru. Smješten na ulazu u Miločer ovaj mali hotel nestao je sa turističkog tržišta u januaru 2007. kada je u paketu sa hotelima Sveti Stefan i Miločer izdat pod dugoročni zakup singapurskoj hotelskoj kompaniji Aman rizorts.

U svečarskoj atmosferi prilikom potpisivanja ugovora o zakupu, tadašnji ministar turizma Predrag Nenezić nadahnuto je ocijenio kako će se „vrijeme u turizmu Crne Gore mjeriti prije i poslije Amana” i obećao brzu rekonstrukciju i obnovu sva tri hotela i podizanje nivoa usluge u njima na najveći nivo.

Tada je rečeno kako će novi grad-hotel Sveti Stefan sa Amanovih pet zvjezdica i pod imenom poznatog azijskog hotelijera otvoriti kapije za sezonu 2009, dok će nova Kraljičina plaža, na mjestu stare biti izgrađena polovinom 2010. Prošlo je punih pet godina, hotel Sveti Stefan nije obnovljen a rušenje starog i gradnju novog hotela Kraljičina plaža niko ni ne pominje.

Vrijeme u crnogorskom turizmu zaista se mjeri od i do dolaska Amana, ali u obrnutom smjeru, na ogromnu štetu turističke privrede i najpoznatijeg domaćeg izvoznog brenda, Svetog Stefana i Miločera. Hotel nazvan po istoimenoj poznatoj plaži, oronuo i zapušten, nijemi je svjedok neodgovornog uništavanja vrijednih turističkih resursa Crne Gore.

Umjesto svjetske turističke elite koja se priviđala ministru Neneziću, u devastiranim hotelskim sobama pet godina kasnije stanuju radnici, hotelski personal kompanije Adriatik properties, koja gazduje svetostefanskim hotelima.

Formalni vlasnik hotela je državno preduzeće HTP Miločer. Imovinu Vlade Crne Gore u Miločeru čine i dvije luksuzne kamene vile, restoran Kraljičina stolica i znatan dio miločerskog parka. Vladinom posjedu teritorijalno pripada i mala Kraljičina plaža. Javnosti je manje poznato da je hotel sa pratećim objektima dat u najam za sumu od 150.000 eura godišnje.

Rangiran sa četiri zvjezdice, hotel je raspolagao sa 33 sobe i 2 apartmana čija je cijena u sezoni dostizala 130 eura po osobi na dan. Imao je bazen, saunu i druge sadržaje. Vile su opremljene sa pet apartmana i šest dvokrevetnih soba.

Sva ta imovina, jedinstveni turistički kompleks hotela sa vilama, restoranom, prostranim parkom i plažom, rentiran je za manji iznos od onog koji postiže najobičnija kafana u Budvi. Za 210 metara gole gradske plaže na Svetom Stefanu kompanija Petrosa Statisa, aktuelnog zakupca Svetog Stefana i Miločera, ponudila je prošlog ljeta 120.000 eura na ime godišnje zakupnine.

Direktor HTP Miločer Dragan Miković potvrdio je da je tako mali iznos rente određen tenderskim uslovima ali da su posebnim protokolom sa novim zakupcem, grčkom grupom Restis uspjeli da godišnju rentu povećaju na 300.000 eura. Dogovoreno je takođe, da će ta obaveza, kada se izgradi novi hotel, iznositi pola miliona eura.

Uslove tendera utvrdio je Savjet za privatizaciju na čijem je čelu bio nezaobilazni Nenezić, grobar crnogorskog turizma koji je cijenu namjenski odredio za of-šor kompaniju Adwey Investment koja ima investicione planove za miločerski park i okolinu.

Miković je istakao da su zakupcu predložili da hotel Kraljičina plaža nastavi sa radom pod bilo kojim imenom, jer je bio u dobrom stanju, imali su i potpisane ugovore sa agencijama za narednu sezonu. Direktor kompanije Adriatik, Pjer Baraten, ponudu je odbio uz obrazloženje da ne žele da naruše prepoznatljivi nivo svog brenda, sa izričitim zahtjevom da u roku od mjesec dana vlasnik, HTP Miločer, oslobodi hotel, vile i restoran od svih stvari i opreme, kako je ugovorom bilo definisano.

Kompletna hotelska oprema i namještaj prodati su putem raspisanog tendera dok je dio ustupljen crkvi i humanitarnim organizacijama.

Miković je potvrdio da Restis ne ispunjava preuzete obaveze i kasni sa plaćanjem zakupnine. Dug Restisa prema HTP Miločer iznosi 250 hiljada eura, dok se Budvanskoj rivijeri za najam hotela Miločer i Sveti Stefan duguje 1.3 miliona eura.

Nepoštovanje datih rokova obnove investitor je u početku pravdao sopstvenim finansijskim poteškoćama, da bi par godina kasnije okrivio Vladu i lokalnu upravu u Budvi zbog kašnjenja planske dokumentacije koje je, navodno, blokiralo planirane investicije.

Efekti „najuspješnije privatizacije u turizmu Crne Gore” u Miločeru su takvi da nekada uspješna državna hotelska firma HTP Miločer, čija je vrijedna imovina nerazumno blokirana i isključena iz turističkog prometa, danas jedva preživljava moljakajući sredstva za plate malog broja zaposlenih.

Iako manje poznat, hotel Kraljičina plaža ima zanimljivu istoriju.

Na mjestu sadašnjeg hotela postojao je uređen blok sa tehničkim servisom, garažama i sobama za poslugu za potrebe hotela Miločer, bivšeg ljetnjikovca članova porodice dinastije Karađorđević.

Kada je imovina Karađorđevića, cjelokupno imanje sa hotelom i vilama nacionalizovana, Miločer je zajedno sa Svetim Stefanom organizovan u OOUR Sveti Stefan, koji je dugi niz godina uspješno upravljao ekskluzivnim turističkim kompleksom.

Krajem sedamdesetih godina prošlog vijeka pokrenut je ambiciozan projekat izgradnje vile za odmor za predsjednički par SFRJ, Josipa Broza Tita i suprugu Jovanku u zaleđu Kraljičine plaže u Miločeru.

Ondašnja savezna vlada kupuje od OOUR-a Sveti Stefan parcelu za te potrebe i postaje vlasnik većeg dijela miločerskog parka sa jasnim granicama od hotela Miločer do naselja Pržno. Raspadom Jugoslavije državna imovina u Miločeru pripala je Crnoj Gori, koja je organizovala posao preko HTP Miločer.

Izgradnji Titove rezidencije prethodila je gradnja pomoćnog hotela Bjelasica, po projektu arhitekte Milana Popovića iz Podgorice, namijenjenog smještaju predsjednikove svite, pripadnika obezbjeđenja i saradnika.

Zanimljiva je i priča o izradi projekta idejnog rješenja za Titovu vilu u jednoj od najljepših morskih uvala na Jadranu. Na tom prostoru okruženom borovom šumom Karađorđevići su sagradili dva teniska terena koji po ocjeni mještana nisu zaostajali za vrhunskim teniskim igralištima u svijetu.

Za izradu projekta rezidencije angažovana je grupa crnogorskih arhitekata koji su se zbog neslaganja podijelili i ponudili dvije različite varijante. Po prvom predlogu vila je predviđena na livadi u produžetku postojeće stare kamene kućice. Međutim, pristupilo se realizaciji drugog projekta koji je zgradu postavio u središte kraljevskih teniskih terena. Postavljanjem temelja nesuđene Titove vile tereni su porušeni zajedno sa kamenom konobom čiju ljepotu pamte starije generacije posjetilaca atraktivne male plaže koja je dobila ime u čast jugoslovenske kraljice Marije Karađorđević.

Izgradnja rezidencije obustavljena je nakon Titove bolesti i smrti. Ostala je ravna betonska ploča koja je poslužila kao scena za izvođenje pozorišnih predstava festivala Grad teatar i kao plato za slijetanje helikoptera sa VIP turistima.

Hotel Bjelasica promijenio je ime u Vila Miločer pod kojim je poslovao dugi niz godina, promijenio niz vlasnika, od gazda Jezde preko Amana do Restisa, da bi na kraju sa imenom Kraljičina plaža završio svoj kratki turistički vijek.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

VIDRA, DIVOKOZE I MI: Nemoćnom sistemu džaba zakoni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vidra koja je u subotu iz okoline Crnog jezera usnimljena u urbanoj sredini, pronađena je, odmah sjutradan, mrtva i ostavljena pored kontejnera. Ni na ovaj događaj, kao ni na brojne prije njega, nadležni nijesu adekvatno odgovorili. Pažnju javnosti izazvala je i vijest da su poslije 40 godina na Orjenu primijećene divokoze. Ostaje nada da neće proći kao bezazlena, i zakonom zaštićena vidra

 

Prije nekoliko dana na Žabljaku je usnimljena vidra koja je iz svog staništa, okoline Crnog jezera, došla u urbanu sredinu. Taj snimak je podijeljen preko društvenih mreža, a propratili su ga oduševljeni komentari građana. Sjutradan, ta plašljiva, bezazlena i zakonom zaštićena vidra, pronađena je mrtva pored kontejnera. Ni na ovaj događaj, kao ni na brojne prije njega, nadležni nijesu adekvatno odgovorili.

„Slučaj stradale vidre govori o nivou društvene svijesti u Crnoj Gori. Nevjerovatno je kako je obesmišljen odnos ljudi prema drugim živim bićima i kako je od oduševljenja pojavom vidre došlo do njenog tragičnog kraja”, kaže za Monitor direktor Ekološkog pokreta Ozon Aleksandar Perović.

On ukazuje da je proganjanje i maltretiranje vidre snimanjem i praćenjem, samo po sebi, vid terora nad živim bićem. „Odavno govorimo o tome koliko je važno u obrazovni sistem uključiti, na primjer, humanu ekologiju, kako bi se shvatila odgovornost ljudi u ekosistemu i neophodnost brige za sva živa bića. Ili, ekološku psihologiju koja bi mogla uticati na unapređenje ekološke svijesti i bolje razumijevanje suživota u ekosistemu”.

Iz Nacionalnih parkova Crne Gore (NPCG) kažu da su preduzeli radnje u okviru svojih nadležnosti. „Nalazom veterinara utvrđeno je da vidra nema prostrijelne, ubodne rane, niti bilo kakve fizičke povrede. U cilju rješavanja slučaja, na našu inicijativu, a uz podršku Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i Centra za ekotoksikološka ispitivanja, izvršiće se toksikološke analize kako bi se utvrdilo eventualno trovanje”.

To nije u potpunosti tačno. Falila je pravovremena reakcija nadležnih službi, koje su, svjesne opasnosti, bile dužne da vidru odmah bezbjedno vrate u njenu prirodnu sredinu. Kao što je to učinjeno, isto prije par dana, u slučaju divojareta koje se spustilo na put Mojkovac – Đurđevića Tara, a na koje su nadzornici Nacionalnog parka Durmitor, odnosno služba zaštite, naišli, preuzeli ga i odnijeli  u njegovo stanište.

I biološkinja Belma Šestović, stručna saradnica za zaštitu faune sisara u JP NPCG, ocijenila je da je mrtva vidra još jedan dokaz da ne umijemo da se odgovorno ponašamo prema raznolikosti biodiverziteta. „Ne dešava nam se prvi put ovakav  slučaj. Ubrzo će biti poznato kako je životinja stradala. Evroazijska vidra je poluakvatični sisar, pa nije čudno što je viđena na kopnu. Za nju je poznato da prelazi velike površine u potrazi za hranom prelaskom iz jednog vodotoka u drugi”, istakla je ona.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štempanom izdanju Monitora od 21. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ROMI I DISKRIMINATORNI ZAKON O IZBORU ODBORNIKA I POSLANIKA: Od margine do margine  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zakon o izboru odbornika i poslanika diskriminiše Rome. Na izjašnjenje nadležnih na inicijativu NVO Romska organizacija mladih (ROM) Koračajte sa nama – Phiren amenca za donošenje izmjena i dopuna tog zakona, kojima bi se obezbijedilo njihovo učešće u političkom životu Crne Gore, moraće da čekaju još. Manipulacija tom zajednicom traje decenijama

 

,,Sve dok romska zajednica ne bude imala autentičnog predstavnika u  Skupštini Crne Gore, domu gde se kroji njihova sudbina, ako se tamo ne čuje njihov glas, ne možemo očekivati suštinske promjene od kojih će ona  dugoročno imati koristi”, kaže za Monitor Serđan Baftijari, jedan od osnivača NVO Romska organizacija mladih (ROM) Koračajte sa nama – Phiren amenca i student na master studijama na Centralnoevropskom univerzitetu u Beču.

Iz Phiren amence krajem prošle godine podnijeli su inicijativu Skupštini Crne Gore za donošenje izmjena i dopuna Zakona o izboru odbornika i poslanika kako bi se obezbijedilo učešće u raspodjeli mandata izbornih lista za izbor poslanika romske manjinske nacionalne zajednice. Kako su objasnili, sadašnja verzija zakona diskriminiše Rome.

Ta se inicijativa oslanja na odredbe Okvirne Konvencije za zaštitu nacionalnih manjina kojom se zemlje ugovornice, među kojima je i Crna Gora, obavezuju da će jemčiti prava nacionalnim manjinama i ravnopravnost pred zakonom. Ta konvencija zabranjuje bilo koji oblik diskriminacije u oblasti ekonomskog, socijalnog, političkog i kulturnog života, i obavezuje države potpisnice da usvajaju odgovarajuće mjere u te svrhe.

Crna Gora, imajući u vidu kako je romska zajednica godinama tretirana na svim nivoima, ne ispunjava preuzete obaveze. Ne poštuje ni Ustav, koji propisuje da su zajamčena prava pripadnicima manjinskih naroda i drugih manjinskih zajednica na autentičnu zastupljenost u Skupštini Crne Gore i skupštinama lokalnih samouprava u kojima čine značajan dio stanovništva, shodno principu afirmativne akcije.

Prema sadašnjem Zakonu o izboru odbornika i poslanika izborne liste pripadnika manjinskih naroda ili zajednice stiču pravo na raspodjelu mandata ukoliko su osvojile najmanje 0,7 odsto ukupno važećih glasova na izborima. Još niži cenzus određen je za hrvatsku nacionalnu manjinu, zbog malog broja Hrvata koji žive u Crnoj Gori (6021). Ta lista treba da osvoji 0, 35 odsto od ukupno važećih glasova.

Isto pravilo ne važi i za Rome, kojih u Crnoj Gori, prema zvaničnim statističkim podacima – posljednjem popisu stanovništva, ima tek nešto više – 6251. ,,Prema svim istraživanjima, Romi  žive na margini društva. Ukoliko bude postojala volja nadležnih organa da rade na ostvarivanju ciljeva koji su predviđeni novom Strategijom za socijalnu inkluziju Roma i Egipćana za period od 2021. do 2025. godine, a koja prepoznaje problem anticiganizma, realno je za očekivati da će položaj romske zajednice biti znatno bolji”, ističe Baftijari.

Uzimajući sve to u obzir, iz Phiren amence tražili su od Skupštine da se ista zakonska pravila primijene i na romsku nacionalnu manjinu.

Da bi do toga i došlo, prvo bi, kaže Baftijari, Odbor za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva trebalo da reaguje na njihov dopis, i da se potom, u plenumu Skupštine, usvoje izmjene i time otkloni diskriminatorna norma Zakona prema romskoj zajednici.

Iz PR službe Skupštine Monitoru objašnjavaju kako izgleda pravni tok tog procesa. Nakon što dobije inicijativu za donošenje zakona, predsjednik parlamenta je dostavlja poslanicima i Vladi, radi eventualnog podnošenja predloga zakona. ,,Zakonodavni odbor nije nadležan da razmatra akte podnesene u formi inicijative, već je shodno nadležnostima koje su za ovo radno tijelo utvrđene Poslovnikom Skupštine Crne Gore, ovlašćen da razmatra predloge zakona, drugih propisa i opštih akata koje donosi Skupština sa stanovišta njihove usklađenosti sa Ustavom i pravnim sistemom Crne Gore“, kažu.

Na 27. sazivu na Sedmoj sjednici Drugog redovnog zasjedanja, krajem decembra prošle godine, donijeta je Odluka o izmjeni Odluke o obrazovanju Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, kojom je  rad tog privremenog radnog tijela produžen do 31. jula 2022. Do tada je ono, kako preciziraju, dužno da pripremi i podnese Skupštini na usvajanje predloge pristiglih zakona i drugih akata. ,,Između ostalog, tom je Odlukom propisano da Odbor ima zadatak definisanja Predloga Zakona o izboru odbornika i poslanika“, navode još iz Skupštine.

Drugim riječima, Romi će, na konačno izjašnjenje nadležnih, još morati da čekaju.

,,Sve dok pomenuti Odbor ne organizuje i uvrsti u tačku dnevnog reda ovo pitanje, ne možemo očekivati da će ono doći na red. Želim da verujem da će i predstavnici nove Vlade imati sluha da se pitanje političke participacije Roma konačno nađe na agendi. Na taj način poslali bi poruku, kako romskoj, tako i međunarodnoj zajednici da zaista žele da rade na inkluziji Roma u našem društvu”, napominje Baftijari.

Na zadatku je i Ustavni sud, koji, takođe po inicijativi NVO Phiren amenca, treba da odluči o ustavnosti jednog od članova Zakona o izboru odbornika i poslanika, kojim se, između ostalog, u privilegovan položaj stavljaju pripadnici onih nacionalnih i etničkih zajednica koji postignu zakonom definisano učešće do 15 odsto od ukupnog stanovništva na državnom nivou i od 1,5 do 15 odsto na lokalnom. Malo je vjerovatno da Romi svoja politička prava, primjenom takvog zakonskog rješenja, mogu ostvariti u svim opštinama gdje žive. Osim u Podgorici i Beranama, gdje ih ima 2,14 odsto od ukupnog broja stanovnika, odnosno 1,56 odsto.

Kada rastumačimo pravni jezik, zaključak se sam nameće – Rome ni zakoni ne štite.

,,Ukoliko se romskoj zajednici ne omogući da imaju svog autentičnog predstavnika u najvišem domu, šaljemo poruku da je anticiganizam  znatno zastupljeniji kod nas nego kod susjednih zemalja, i da se Romi tretiraju kao građani drugog reda. Svjedoci smo da se sa   raznih adresa šalju poruke da ne treba da prebrojavamo krvna zrnca, no, ako samo jedna zajednica ne može da ostvari zagarantovana prava, stiče se utisak da to zapravo i radimo”, upozorava Baftijari.

Bilo je sličnih inicijativa i ranije. I iz NVO Mladi Romi više puta su isticali da se sve dok Crna Gora ne bude garantovala Romima njihova prava, govori  o simulaciji, a ne stimulaciji njihove integracije  u društvo. ,,Osim simboličnog zapošljavanja u državnoj upravi, i to na pozicijama koje su bez uticaja, romska zajednica ne učestvuje u tijelima političkog odlučivanja. U resorima bitnim za poboljšanje položaja romske populacije, kao što su unutrašnji poslovi, obrazovanje, rad i socijalno staranje, nema zaposlenih Roma”, kazao je medijima Samir Jaha, izvršni direktor te NVO, mjesecima nakon što su i sami uputili zahtjev o izmjeni Zakona o izboru odbornika i poslanika u Skupštini.

Do sada svaka je bila bez uspjeha. Romska zajednica žrtva je manipulacija godinama.

,,Pored pitanja političke participacije treba raditi na smanjenju etničke distance prema romskoj zajednici. Jedan od načina da se to uradi je kroz obrazovanje i zapošljavanje. Vrijeme je da napravimo iskorak i pošaljemo jasnu poruku da u Crnoj Gori svi uživaju jednaka prava i da načelo nediskriminacije važi za sve. Ovo je trenutak da pokažemo da smo kao društvo sazreli i da zaista baštinimo evropske vrijednosti”, zaključuje Baftijari.

A Romima, pokraj nas, vrijeme i život teku – od margine do margine.

Andrea JELIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KORONA VIRUS: Omikron u naletu

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori je ove nedjelje zabilježen rekordni skok oboljelih od korona virusa od početka pandemije. Stručnjaci kažu da je ovo do sada najzarazniji soj virusa, ali da je blaži od dosadašnjih. Zdravstvene vlasti su revidirale mjere, a peti talas se tek očekuje tokom januara

 

Omikron je uveliko došao u Crnu Goru. U srijedu je zabilježen rekordni broj oboljelih, od početka pandemije, u jednom danu čak 1.507, dan prije 1.200 novooboljelih.

Ovo je bio alarm za Ministarstvo zdravlja i Institut za javno zdravlje pa su predložili nove mjere za borbu protiv kovida. One su predviđale i zabranu rada restorana, kafića, kafeterija i sličnih ugostiteljskih objekata već od 30. decembra do 12. januara. Međutim da bi se ispoštovali ugostitelji i barem dijelom ublažili gubici, apel struke opet nije uvažen. Radno vrijeme restorana, kafića, ostalih ugostiteljskih objekata i hotela 31. decembra na 1. januar ograničava se do 1 sat poslije ponoći, a ostalim danima do 22 sata. Zabranjena su i okupljanja na otvorenom, kao i svadbe, žurke, festivali… Novina je i što će se od 2. januara za ulazak u Crnu Goru, osim potvrde o vakcinaciji ili odležanoj bolesti zahtijevati, u oba slučaja, obavezan i negativan PCR ili brzi antigenski test.

Ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić kazao je da je donijeta teška odluka, koja može imati veliki uticaj na privrednike koji su investirali novac u pripremu za Novu godinu. Ocijenio je i da će država zbog izostanka proslave Nove godine imati gubitak od preko 30 miliona eura. Smatra da je nađen najbolji kompromis i da su usvojene mjere one koje će dati razultat. ,,Dozvolili smo da ljudi proslave i ugostitelji ipak imaju ispunjenje investicija. Ali, i morali smo da brinemo o zdravlju građana, koje je uvijek na prvom mjestu”, poručio je on.

Podsjetimo da su protekle nedjelje, 21. decembra, predstavnici zdravstvenih vlasti, nakon dvonedjeljnog pada oboljelih, dozvolili svadbe uz prisustvo 100 osoba, kao i proslave u zatvorenom, lokalima je bilo omogućeno da će za vrijeme novogodišnjih i božićnih praznika moći da radi nakon ponoći. Mnogi su se nadali da će biti omogućene i proslave na otvorenom.

Međutim iz Evrope su stizala upozoranja na novi sok korona virusa. U Danskoj su zabilježeni rekordni slučajevi zaraženih kovidom. U Norveškoj su epidemiolozi upozorili da, ako se ne poduzmu protivmjere, mogli bi imati i do 90.000 do 300.000 zaraženih dnevno. Frode Forland, norveški epidemiolog, rekao je za Financial Times da očekuju oko 500 bolničkih prijema dnevno, gotovo dvostruko više nego u prethodnom talasu.

I u Crnoj Gori su stizali glasovi upozorenja. Iako je epidemiološka situacija bolja, to može biti samo privid, jer nam je omikron zakucao na vrata i po procjenama Svjetske zdravstvene organizacije sprema nam se nova oluja, izjavila je za RTCG šefica Kancelarije SZO u Podgorici, Mina Brajović.

,,Omikron nam je pred vratima i zato bih uputila apel i građanima i kreatorima politika koji pokušavaju da održe normalnim socijalni i ekonomski život da imaju u vidu da nam se sprema nova oluja”, kazala je ona.

Dosadašnja istraživanja, za koja naučnici napominju da su nedovoljna, govore da je ovo mnogo zarazniji ali i mnogo blaži soj virusa – hospitalizacija među omikron pozitivnima je za najmanje 40 odsto manja nego kod zaraženih delta sojem. Naučnici navode da je podatke potrebno uzeti sa rezervom jer je većina zaraženih mlađa od 40 godina i da zbog brzine kojom se širi bolnice i dalje mogu biti opterećene kada krene širenje među nevakcinisanom populacijom i starijima.

Primijećeno je i da su vakcine manje efikasne pri sprječavanju zaraze nego što je to slučaj sa drugim sojevima ali i dalje značajno štite od hospitalizacije i smrti. Treća doza ima istu efikasnost pri sprječavanju zaraze kao što su to dvije doze imale kod delta soja. Buster doza pokazala se izuzetno efikasnom pri sprječavanju hospitalizacija i smrti kod ranjivih grupa.

,,Postoje informacije, koje dolaze iz eminentnih institucija, koje pokazuju da omikron rezultira smanjenom hospitalizacijom, ali ako imate eksponencijalni rast onda krajnji učinak će biti veća hospitalizacija. A prijeti i opasnost da veliki broj zdravstvenog osoblja bude pogođen jer se ova varijanta toliko promijenila u svom šiljku da je rezistentna na antitijela koja smo stekli cijepljenjem ili preboljenjem”, rekao je za Jutarnji list Stipan Jonjić imunolog s Medicinskog fakulteta u Rijeci.

Za sada u Crnoj Gori nemamo povećan broj hospitalizacija i smrtnih slučajeva. ,,Ono što znamo o omikron soju je da zasad nemamo povećan broj hospitalizacija i smrtnih ishoda, ali nam treba vremena da se to pravilno procijeni… Moramo biti oprezni i u naredne dvije nedjelje ćemo znati kakav uticaj može imati”, izjavio je za TV Vijesti direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić.

Da se nadamo da nam se kad je korona u pitanju, neće ponoviti ovogodišnji zimski i jesenji scenario. U Budvi je krajem februara proglašen dan žalosti zbog velikog broja preminulih gađana od korona virusa. Na Cetinju je u martu proglašen dan žalosti nakon što je u prvih deset dana tog mjeseca korona virusa umrlo 10 stanovnika tog grada. Zdravstveni radnici na Cetinju su isticali da ih ne čudi veliki broj zaraženih jer se građani ne pridržavaju propisanih mjera. Slučno je bilo i u ostatku Crne Gore.

U većini crnogorskih opština 22. mart je bio Dan žalosti u znak sjećanja na sve žrtve korona virusa pošto se navršavala godina od kada je u Crnoj Gori zabilježen prvi smrtni slučaj. Nakon mjesec i po, 1. aprila, otvorene su bašte kafića u 10 crnogorskih opština, a krajem maja prestala je da važi obaveza nošenja maske i na otrvorenom.

Galić je ponovio da je građanima najsigurnije da praznike proslave u krugu porodice. Kazao je kako očekuju da u januaru bude peti talas koji će imati najveći ,,pik”.

Pojedini naučnici tvrde da je virus oslabio i da je omikron soj početak kraja epidemije. A davno je i počela.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo