Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Samo za personal

Objavljeno prije

na

U sjenci spora oko obnove hotela Sveti Stefan i krize u koju je dospio Vladin projekat zakupa elitnog turističkog kompleksa, u tišini prolazi storija propalog i zaboravljenog hotela Kraljičina plaža u Miločeru. Smješten na ulazu u Miločer ovaj mali hotel nestao je sa turističkog tržišta u januaru 2007. kada je u paketu sa hotelima Sveti Stefan i Miločer izdat pod dugoročni zakup singapurskoj hotelskoj kompaniji Aman rizorts.

U svečarskoj atmosferi prilikom potpisivanja ugovora o zakupu, tadašnji ministar turizma Predrag Nenezić nadahnuto je ocijenio kako će se „vrijeme u turizmu Crne Gore mjeriti prije i poslije Amana” i obećao brzu rekonstrukciju i obnovu sva tri hotela i podizanje nivoa usluge u njima na najveći nivo.

Tada je rečeno kako će novi grad-hotel Sveti Stefan sa Amanovih pet zvjezdica i pod imenom poznatog azijskog hotelijera otvoriti kapije za sezonu 2009, dok će nova Kraljičina plaža, na mjestu stare biti izgrađena polovinom 2010. Prošlo je punih pet godina, hotel Sveti Stefan nije obnovljen a rušenje starog i gradnju novog hotela Kraljičina plaža niko ni ne pominje.

Vrijeme u crnogorskom turizmu zaista se mjeri od i do dolaska Amana, ali u obrnutom smjeru, na ogromnu štetu turističke privrede i najpoznatijeg domaćeg izvoznog brenda, Svetog Stefana i Miločera. Hotel nazvan po istoimenoj poznatoj plaži, oronuo i zapušten, nijemi je svjedok neodgovornog uništavanja vrijednih turističkih resursa Crne Gore.

Umjesto svjetske turističke elite koja se priviđala ministru Neneziću, u devastiranim hotelskim sobama pet godina kasnije stanuju radnici, hotelski personal kompanije Adriatik properties, koja gazduje svetostefanskim hotelima.

Formalni vlasnik hotela je državno preduzeće HTP Miločer. Imovinu Vlade Crne Gore u Miločeru čine i dvije luksuzne kamene vile, restoran Kraljičina stolica i znatan dio miločerskog parka. Vladinom posjedu teritorijalno pripada i mala Kraljičina plaža. Javnosti je manje poznato da je hotel sa pratećim objektima dat u najam za sumu od 150.000 eura godišnje.

Rangiran sa četiri zvjezdice, hotel je raspolagao sa 33 sobe i 2 apartmana čija je cijena u sezoni dostizala 130 eura po osobi na dan. Imao je bazen, saunu i druge sadržaje. Vile su opremljene sa pet apartmana i šest dvokrevetnih soba.

Sva ta imovina, jedinstveni turistički kompleks hotela sa vilama, restoranom, prostranim parkom i plažom, rentiran je za manji iznos od onog koji postiže najobičnija kafana u Budvi. Za 210 metara gole gradske plaže na Svetom Stefanu kompanija Petrosa Statisa, aktuelnog zakupca Svetog Stefana i Miločera, ponudila je prošlog ljeta 120.000 eura na ime godišnje zakupnine.

Direktor HTP Miločer Dragan Miković potvrdio je da je tako mali iznos rente određen tenderskim uslovima ali da su posebnim protokolom sa novim zakupcem, grčkom grupom Restis uspjeli da godišnju rentu povećaju na 300.000 eura. Dogovoreno je takođe, da će ta obaveza, kada se izgradi novi hotel, iznositi pola miliona eura.

Uslove tendera utvrdio je Savjet za privatizaciju na čijem je čelu bio nezaobilazni Nenezić, grobar crnogorskog turizma koji je cijenu namjenski odredio za of-šor kompaniju Adwey Investment koja ima investicione planove za miločerski park i okolinu.

Miković je istakao da su zakupcu predložili da hotel Kraljičina plaža nastavi sa radom pod bilo kojim imenom, jer je bio u dobrom stanju, imali su i potpisane ugovore sa agencijama za narednu sezonu. Direktor kompanije Adriatik, Pjer Baraten, ponudu je odbio uz obrazloženje da ne žele da naruše prepoznatljivi nivo svog brenda, sa izričitim zahtjevom da u roku od mjesec dana vlasnik, HTP Miločer, oslobodi hotel, vile i restoran od svih stvari i opreme, kako je ugovorom bilo definisano.

Kompletna hotelska oprema i namještaj prodati su putem raspisanog tendera dok je dio ustupljen crkvi i humanitarnim organizacijama.

Miković je potvrdio da Restis ne ispunjava preuzete obaveze i kasni sa plaćanjem zakupnine. Dug Restisa prema HTP Miločer iznosi 250 hiljada eura, dok se Budvanskoj rivijeri za najam hotela Miločer i Sveti Stefan duguje 1.3 miliona eura.

Nepoštovanje datih rokova obnove investitor je u početku pravdao sopstvenim finansijskim poteškoćama, da bi par godina kasnije okrivio Vladu i lokalnu upravu u Budvi zbog kašnjenja planske dokumentacije koje je, navodno, blokiralo planirane investicije.

Efekti „najuspješnije privatizacije u turizmu Crne Gore” u Miločeru su takvi da nekada uspješna državna hotelska firma HTP Miločer, čija je vrijedna imovina nerazumno blokirana i isključena iz turističkog prometa, danas jedva preživljava moljakajući sredstva za plate malog broja zaposlenih.

Iako manje poznat, hotel Kraljičina plaža ima zanimljivu istoriju.

Na mjestu sadašnjeg hotela postojao je uređen blok sa tehničkim servisom, garažama i sobama za poslugu za potrebe hotela Miločer, bivšeg ljetnjikovca članova porodice dinastije Karađorđević.

Kada je imovina Karađorđevića, cjelokupno imanje sa hotelom i vilama nacionalizovana, Miločer je zajedno sa Svetim Stefanom organizovan u OOUR Sveti Stefan, koji je dugi niz godina uspješno upravljao ekskluzivnim turističkim kompleksom.

Krajem sedamdesetih godina prošlog vijeka pokrenut je ambiciozan projekat izgradnje vile za odmor za predsjednički par SFRJ, Josipa Broza Tita i suprugu Jovanku u zaleđu Kraljičine plaže u Miločeru.

Ondašnja savezna vlada kupuje od OOUR-a Sveti Stefan parcelu za te potrebe i postaje vlasnik većeg dijela miločerskog parka sa jasnim granicama od hotela Miločer do naselja Pržno. Raspadom Jugoslavije državna imovina u Miločeru pripala je Crnoj Gori, koja je organizovala posao preko HTP Miločer.

Izgradnji Titove rezidencije prethodila je gradnja pomoćnog hotela Bjelasica, po projektu arhitekte Milana Popovića iz Podgorice, namijenjenog smještaju predsjednikove svite, pripadnika obezbjeđenja i saradnika.

Zanimljiva je i priča o izradi projekta idejnog rješenja za Titovu vilu u jednoj od najljepših morskih uvala na Jadranu. Na tom prostoru okruženom borovom šumom Karađorđevići su sagradili dva teniska terena koji po ocjeni mještana nisu zaostajali za vrhunskim teniskim igralištima u svijetu.

Za izradu projekta rezidencije angažovana je grupa crnogorskih arhitekata koji su se zbog neslaganja podijelili i ponudili dvije različite varijante. Po prvom predlogu vila je predviđena na livadi u produžetku postojeće stare kamene kućice. Međutim, pristupilo se realizaciji drugog projekta koji je zgradu postavio u središte kraljevskih teniskih terena. Postavljanjem temelja nesuđene Titove vile tereni su porušeni zajedno sa kamenom konobom čiju ljepotu pamte starije generacije posjetilaca atraktivne male plaže koja je dobila ime u čast jugoslovenske kraljice Marije Karađorđević.

Izgradnja rezidencije obustavljena je nakon Titove bolesti i smrti. Ostala je ravna betonska ploča koja je poslužila kao scena za izvođenje pozorišnih predstava festivala Grad teatar i kao plato za slijetanje helikoptera sa VIP turistima.

Hotel Bjelasica promijenio je ime u Vila Miločer pod kojim je poslovao dugi niz godina, promijenio niz vlasnika, od gazda Jezde preko Amana do Restisa, da bi na kraju sa imenom Kraljičina plaža završio svoj kratki turistički vijek.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

SDT I POLICIJA ZAPOČELI OPERACIJU GENERAL: Nove optužbe za stare znance

Objavljeno prije

na

Objavio:

Više vođa i visokopozicioniranih članova registrovanih organizovanih kriminalnih grupa iz Crne Gore uhapšeno je ili se potražuju zbog sumnji da su bili dio zajedničke organizacije formirane radi krijumčarenja kokaina iz Južne Amerike u Evropu i Australiju

 

 

Službenici specijalnog policijskog odjeljenja u srijedu su, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, započeli veliku akciju u kojoj je uhapšeno više osoba koje su, godinama, slovile kao vođe ili visokopozicionirani članovi organizovanih kriminalnih grupa koje se bave krijumčarenjem narkotika. Uhapšeno je devet, a krivična prijava je podnijeta protiv 19 osoba, saopštili su iz SDT-a.

Prema onome što je saopštio portparol i tužilac SDT-a Vukas Radonjić, kriminalna organizacija je formirana “ u cilju vršenja krijumčarenja opojne droge kokain iz Južne Amerike u Evropu i Australiju, brodovima,” Po nalazima SDT grupa je odgovorna za krijumčarenje dva zaplijenjena tovara kokaina; prvog, u količini od 1.570 kilograma, koga su “organi otkrivanja Kolumbije” zaustavili u oktobru 2020. godine. Potom je, u junu 2021, tovar od 900 kilograma kokaina otkriven i zaplijenjen u Australiji.

Kriminalnu grupu organizovali su i vodili uhapšeni Podgoričanin Vaso Ulić i odbjegli Kotoranin Radoje Zvicer.

Ime Radoja Zvicera javnosti je poznato duže od deceniju, a posljednjih godina nedostupan je crnogorskim nadležnim organima. Označen je kao jedan od vođa kavačkog kriminalnog klana, a Specijalno tužilaštvo je protiv njega i članova njegove kriminalne grupe podiglo više optužnica zbog međunarodnog krijumčarenja narkotika i likvidacija članova suprostavljenog – škaljarskog kriminalnog klana.

Njegov partner u tek objelodanjenim kriminalnim radnjama bio je Podgoričanin Vaso Ulić. Za njega je crnogorska javnost prvi put čula 2017.godine kada je uhapšen zbog sumnje da je organizator kriminalne grupe koja se bavila međunarodnim švercom narkotika. Dok je za veći dio crnogorske javnosti on bio nepoznanica, nadležni organi Australije tvrdili su da je riječ o osobi koja upravlja jednom od najopasnijih kriminalnih organizacija na njihovom prostoru.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PETICIJA PROTIV SMJENE MINISTARKE PROSVJETE: Trebamo stručnjake umjesto političkih kadrova

Objavljeno prije

na

Objavio:

Peticijom Prosvjetne zajednice, koju su podržale brojne NVO, traži se da, uprkos političkoj trgovini, ministarka prosvjete Anđela Jakšić-Stojanović ostane na čelu tog resora. Za razliku od svojih prethodnika, za sedam mjeseci, pokazala je rezultate, a to je ono što politici najviše i smeta

 

 

Prosvjetna zajednica Crne Gore pokrenula je peticiju kojom traže da se ne smjenjuje ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović.

Ministarki mandat treba da se završi u sklopu političkog dogovora oko rekonstrukcije Vlade, a na njeno mjesto planira se kadar Nove srpske demokratije Andrije Mandića. Neouobičajeno u praksi u kojoj je obrazovanje odavno zarobljeno politikom jeste ova peticija i podrška za ministarku od strane civilnog sektora.

Početak njenog mandata nije obećavao. Obilježio ga je štrajk prosvjetara u kome se Vlada a i Ministarstvo prosvjete nijesu najbolje snašli. Ipak, početno zastrašivanje i ,,isljeđivanje” direktora škola zamijenjeno je pregovorima i kakvim-takvim dogovorom.

Ono što je značajno je iskorak u dosadašnjoj praksi polaganja eksternih ispita. Za kratko vrijeme Ministarstvo prosvjete je uspjelo da od prošlogodišnjeg neregularnog polaganja, dodatno obilježenog skandaloznim ponašanjem roditelja „prepisivača“ i podrškom koju su im dali tadašnji čelnici resornog Ministarstva, na uštrb prosvjetara koji su pokušali ozbiljno raditi svoj posao,  napravi sistem koji je onemogućio prepisivanje i pokazao pravo – poprilično loše stanje u obrazovanju. Tako su nam rezultati ovogodišnjeg testiranja donijeli, u odnosu na prethodne tri godine, jedva do tri puta više jedinica. Dok je odličnih bilo tri do četiri puta manje. Razlog nije ispodprosječna generacija maturanata i polumaturanata, nego to se što ove godine testovi nijesu dijelili povlašćenima uoči ispita, a učenici nijesu mogli prepisivati tokom testiranja.

,,Simptomatično je da učenik ima jedinicu na eksternoj provjeri znanja, a nosilac je Luče“, istakla je ministarka Jakšić-Stojanović.

Ona se izdvojila od većine članova (ne samo ove) Vlade, tako što je kompententno govorila o svom resoru, uočavala mane i tražila rješenja. Kaže da je bila zaprepaštena uslovima zatečenim tokom obilaska  pojedinih škola. Uvjerila se da u pojedinima nema osnovne opreme da se izvodi, na primjer, nastava iz fizike, hemije, biologije. Zato je najavila ozbiljnija  ulaganja u infrastukturu.

Govorila je i o nekim tabu temama obrazovanja u Crnoj Gori, pa je za razliku od prethodnih ministara, pomenula da treba da se radi sa roditeljima koji pritiskaju nastavnike da djeci daju bolje ocjene. Pošto   praksa pokazuje da roditelji prelaze granicu i upliću se u nastavni proces.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PRIPREMNE RADNJE ZA NOVOG, STAROG DIREKTORA RTCG: Ostavka bez smjene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon pet presuda da je nezakonito izabran za generalnog direktora RTCG, Boris Raonić sada ima priliku da nakon ostavke na novom konkursu bude reizabran. Ovaj put zakonito.  Uz blagoslov političara i tužilaštva

 

 

Generalni direktor Radio televizije Crne Gore (RTCG) Boris Raonić podnio je u utorak ostavku, nakon čega ga je Savjet RTCG imenovao za vršioca dužnosti i raspisao konkurs za novog generalnog direktora.

,,Kako se sa nespornih uspjeha RTCG ne bi skretao fokus, nakon stupanja na snagu novog Zakona o nacionalnom javnom emiteru, odlučio sam da shodno članu 38 Zakona, podnesem ostavku na mjesto generalnog drektora i molim Savjet da ostavku konstatuje na prvoj sjednici. Vjerujem da je upravo ovo način da se reforme Javnog medijskog servisa stave u fokus i dodatno intenziviraju, a Savjet i menadžment relaksiraju od pritisaka koji se na njih vrše”, navodi se u ostavci Raonića.

Imenovanje Raonića za v.d. direktora podržali su svi članovi Savjeta, osim potpredsjednice tog tijela Marijane Camović-Veličković.

,,Boris Raonić se iživljava nad Javnim servisom na način koji mu padne na pamet i za sve ima podršku Savjeta čiji su članovi puki izvršitelji naloga koji uvijek djeluju organizovano i mimo logike, što je konstatovala i Agencija za sprječavanje korupcije koja je za takvo ponašanje rekla da ukazuje na korupcuju. Iživljavanje je podnošenje ostavke na funkciju koju je obavljao u nezakonitom mandatu sa objašnjenjem da će se tako stvari dovesti u red i momentalno samokandidovanje i imenovanje za vršioca dužnosti dok se ne završi konkurs za izbor novog generalnog direktora koji će biti raspisan u skladu sa Zakonom koji je pisao sam za sebe”, kaže za Monitor Camović-Veličković.

Zahvaljujući izmjenama Zakona o nacionalnom javnom emiteru, Raonić  sada ispunjava uslove da bude generalni direktor, sa pet umjesto kao do sada deset godina radnog iskustva na poslovima rukovođenja u oblasti od značaja za obavljanje djelatnosti Javnog medijskog servisa (novinarstvo, umjetnost, kultura, audiovizuelna medijska djelatnost, sociologija, istorija, pravo, ekonomija…).

Camović-Veličković podsjeća da je Sindikat medija prije usvajanja seta medijskih zakona upozorio poslanike na scenario koji se sada realizuje u Javnom servisu: ,,A to je podnošenje ostavke i raspisivanje konkursa za novi izbor generalnog direktora kako bi se preduprijedile pravosnažne sudske presude koje se čekaju i po kojima bi morao da bude razriješen. Pošto nijesmo naišli na razumijevanje većine u Skupštini, odnosno njima je ovaj ishod sasvim prihvatljiv i poželjan, imamo priliku da gledamo Raonićevu predstavu u kojoj se ruga svima nama, a najviše sudstvu čije presude ne poštuje i tužilaštvu koje nije u stanju duže od godinu da saopšti stav o podnijetim krivičnim prijavama protiv članova Savjeta koji nisu sproveli pravosnažnu sudsku presudu već reizabrali Raonića i protiv njega samog i pravnika RTCG koji su ih podstrekavali i orkestrirali taj reizbor. Sve se moglo izbjeći ali očigledno je bio cilj da se baš ovo ne izbjegne”.

Pet prvostepenih i pravosnažnih sudskih presuda do sada su potvrdile  da je Raonić nezakonito izabran za generalnog direktora RTCG u dva navrata u avgustu 2021., a zatim u julu 2023. godine.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je formiralo predmet zbog reizbora Raonića, u kome su saslušani osumnjičeni članovi Savjeta RTCG Veselin Drljević, Filip Lazović, Naod Zorić, Predrag Miranović i Amina Murić zbog sumnje da su odbili izvršenje pravosnažne i izvršne sudske presude i omogućili sticanje protivpravne koristi izabranom generalnom direktoru. Taj predmet je spojen sa drugim, koji se vodi protiv Raonića, kao i predstavnika pravne službe Želimira Mićovića i advokatice RTCG Zorice Đukanović, zbog osnova sumnje da su zloupotrijebili službeni položaj putem podstrekavanja članova Savjeta.

Nakon što su preispitivali ovaj slučaj duže od godinu iz SDT-a su ga proslijedili Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT). Uz obrazloženje da specijalni tužioci istražuju samo visoke funkcionere, što Raonić i članovi Savjeta nisu.

,,Više od 12 mjeseci se izmišljaju razlozi da SDT ne završi postupak izviđaja, a preko medija se daju besmislena objašnjenja da se čeka vještačenje glasačkih listića sa sjednica Savjeta RTCG.Ovo upućuje na zaključak da su i SDT i vrhovni državni tužilac pod političkim uticajem jer su imali vremena da ovaj slučaj riješe i da ne dođemo u situaciju da osoba koja je dva puta nezakonito izabrana, u potpunosti svjesna da krši zakon, ponovo dobije priliku da u narednom mandatu vodi RTCG. Od osobe koja svjesno krši zakon su samo gori njegovi sadašnji politički mentori Milojko Spajić, Andrija Mandić i Milan Knežević”, saopštio je Goran Đurović, direktor Media centra.

Pored odlučivanja o direktoru, Savjet je za ombudsmana Javnog servisa imenovao Todora Brajkovića. On je bio kandidat i na prošlom konkusu koji je poništen, a upitna je bilo njegovo iskustvo od 10 godina u audio-vizuelnim medijima. Brajković ima i lične veze sa predsjednikom Savjeta Drljevićem, jer je generalni sekretar Udruženja sportskih novinara, čiji je predsjednik Drljević.

,,Iživljavanje je i izbor čovjeka za kojeg je jasno običnim čitanjem uslova konkursa da ne ispunjava uslove za ombudsmana baš na to mjesto kojem nije dorastao, a samo zato što je prijatelj predsjednika Savjeta Veselina Drljevića i zbog usluge Danu koji je aktuelne okupatore Javnog servisa zadužio makar sa tim što se u tim novinama ne može pročitati ni slovo o onome što se u RTCG dešava unazad tri godine”, ističe Camović-Veličković. Objašnjava i da je novi ombudsman sportski novinar Dana, što je navedeno kao konflikt interesa u samom Zakonu: ,,Upoznala sam sa tim članove i članice Savjeta prije nego što su glasali, ni osvrnuli se nisu”.

Za sada se većina Savjeta RTCG ne osvrće na pravila i zakone, a ni tužilaštvo na krivične prijave koje su podnijete zbog takvog načina rada.

Novi Zakon o RTCG predvidio je smanjenje uticaja političara iz Administrativnog odbora Skupštine Crne Gore na izbor članova Savjeta. Međutim, novi saziv Savjeta će početi sa radom tek sredinom sljedeće godine.

Do tada, nekritičkom promocijom političara Javni servis može i dalje da se bavi, sa sve Savjetom i novim, starim direktorom.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo