Povežite se sa nama

Uncategorized

SANACIJA VASOVIH VODA: Kao Skadar na Bojani

Objavljeno prije

na

Sanacija najvećeg divljeg smetlišta u državi, na Vasovim vodama u prigradskom naselju Beranselo, kasni zbog toga što su nadležni državni organi predlog za izradu projekta sanacije čitavu godinu držali u fiokama.

To je Monitoru otkrio predsjednik Mjesne zajednice Beranselo i jedan od glavnih aktivista za spas Vasovih voda Slobodan Lončar.

„Mi smo u saznanju da je sadašnji potpredsjednik državnog parlamenta i nekadašnji direktor Vladinog Direktorata za zaštitu životne sredine Siniša Stanković praktično opstruirao čitav posao tako što je držao u fioci predlog za izradu projekta sanacije”, kazao je Lončar.

Kako stvari trenutno stoje od početka novembra teče rok od tri mjeseca za izradu glavnog projekta za sanaciju, poslije čega slijedi i vrijeme za reviziju. To znači da sanacija, odnosno radovi na terenu realno ne mogu početi prije proljeća sljedeće godine.

Direktor Ekološkog pokreta Ozon Aleksandar Perović sa nestrpljenjem iščekuje da taj projekat bude započet „kako sa profesionalnog, tako i sa ličnog aspekta”.

„Ozon se sve ove godine trudio da pokaže javnosti i državnim institucijama da je to bilo pogrešeno rješenje, gdje se neko rukovodio samo privatnim interesima. Na ovom primjeru imamo priliku da po prvi put pratimo kako se jedan prostor koji je devastiran, sanira. To nije lako niti se Vasove vode mogu brzo vratiti u prirodno stanje. Proces sanacije, ipak, traje neopravdano dugo. Očekivali smo da se već u ovoj godini nešto uradi” , kaže Perović.

On je zabrinut zbog činjenice da je na tenderu za izradu projekta za sanaciju pobijedila ista firma koja je radila projekat regionalne sanitarne deponije na tom mjestu.

„Riječ je o Institutu Kirilo Savić. Shvatio sam da su oni bili jedini zainteresovani. Mislim da zbog toga javnost treba da prati čitav taj projekat i da se vrši monitoring. Mi ćemo vrlo pažljivo izvršiti uvid u projektnu dokumentaciju”, dodaje Perović.

Građanski aktivista Gojko Cimbaljević ne izražava čuđenje zbog kašnjenja projekta sanacije, jer smatra da Vladi sjever Crne Gore nije prioritet ni u jednoj oblasti, pa tako ni kada se radi o Vasovim vodama.

„Ono što bi građani Beransela i mi koji ih podržavamo trebalo da uradimo je da izvršimo pritisak, blokiramo magistralu i prisilimo ih da posao oko sanacije ubrzaju. Ni ova lokalna vlast nije dobila mandat od građana da piše dopise državnim institucijama, već da štiti interese građana onako kako to stoji u Ustavu koji je iznad propisa zbog kojih se odugovlači sa početkom sanacije”, kaže Cimbaljević.

Gdje je zapelo kada se radi o sanaciji ovog najvećeg smetlišta na sjeveru Crne Gore?

Na divljem smetlištu Vasove vode je, kako je ranije procijenjeno, u proteklih desetak godina odloženo možda do milion tona otpada. Vlada je potom donijela odluku da se Vasove vode konzerviraju i najavila da je za sanaciju ove crne ekološke tačke odvojeno skoro milion eura. Prvi tender za izradu projekta sanacije Vasovih voda, propao je jer se niko nije javio, dok se na drugi javio samo Institut Kirilo Savić.

Valja se prisjetiti. Iako je od samog početka projekat bio potpuno neizvjestan, aktivnosti na realizaciji priprema za izgradnju regionalne sanitarne deponije u Beranama, počevši od 2007. godine, kada je napravljena prva studija prema kojoj se, kako se kasnije ispostavilo, falsifikovanjem dokumenata i činjenica došlo do lokacije na Vasovim vodama kao drugorangirane, tadašnju DPS lokalnu upravu u ovom gradu, ili poreske obveznike, koštalo je najmanje blizu milion eura.

Samo za pravljenje elaborata desetoočlanom ekspertskom timu je plaćeno trideset i pet hiljada eura.

Za potrebe ekspertize urađena su i dva geodetska mjerenja, koja su koštala po dvije hiljade eura, najmanje. Tako se bez „relaksacije” u elitnim restoranima, dolazi do grube cifre od 35 hiljada potrošenih na izradu elaborata o opravdanosti izgradnje regionalne sanirane deponije na Vasovim vodama, čije rezultate mještani Beransela od početka nijesu priznavali.

Nešto manje, oko dvadeset hiljada, Opština Berane je, sada daleke 2007. godine, istina uz donaciju CHF-a, platila izradu studije izbora lokacije za izgradnju regionalne sanitarne deponije.

Kasnija izrada projekta Regionalna sanitarna deponija sa reciklažnim centrom Vasov do, što je bio posao beogradskog Instituta Kirilo Savić, koštala je trista hiljada eura. Ovaj institut uradio je i reviziju projekta. Nema preciznog podatka o tome koliko je revizija koštala, ali se vjeruje da to nije moglo biti manje od sto trideset hiljada eura niti više od sto osamdeset, što čini uobičajenih 1,2 do dva odsto od ukupne vrijednosti projekta, koji je procijenjen na 9,3 miliona eura.

Da bi se prišlo izradi projekta, Opština je otkupila zemljište na kojem se sada nalazi divlje smetlište. Precizne računice nema, ali se vjeruje da to nije bilo ispod sedamdeset do sto hiljada eura. Uslov da se dobije saglasnost na elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu, bio je da se formira i desetočlana komisija, čiji rad opet nije bio besplatan i koštao je oko pet hiljada eura.

Nije poznato koliko je svoje usluge naplaćivala konsultantska kuća ICF, koja je za potrebe DPS lokalne uprave obavljala konsultantske poslove za pronalaženje partnera za realizaciju projekta izgradnje regionalne sanitarne deponije i reciklažnog centra Vasov do. Takođe se ne zna ni koliko su koštala studijska putovanja opštinskih činovnika, menadžera projekta i odbornika lokalnog parlamenta, koji su obilazili deponije po Austriji, Norveškoj i vascijelom bijelom svijetu. Očigledno je da se nije pitalo pošto, kada narod plaća.

Sa druge strane, pouzdano se zna da su sudski sporovi zbog blokada deponije, koje je Opština vodila i izgubila protiv Mjesne zajednice Beranselo i mještana ovog prigradskog naselja, koštali preko trideset hiljada eura. Plaćeno iz budžeta Opštine. Ove novce, naravno, nijesu dobili mještani, već advokat koji ih je branio.

Poreski obveznici, odnosno građani Berana, platili su preko opštinskog budžeta oko pet hiljada eura i troškove u sudskom sporu koji je američki državljanin porijeklom iz Berana Jovan Lončar vodio i dobio protiv Opštine, u vezi sa cijepanjem i vraćanjem bilborda sa fotografijom smetlišta na Vasovim vodama i pitanjem – dokle? I koliko će još da plate, jer se ovaj spor našao pred međunarodnim sudom u Strazburu.

Sada milion treba odvojiti i za sanaciju Vasovih voda. Zato predsjednik MZ Beranselo i poziva državu da kazni kivce za to što je već napravljena milionska materijalna šteta.

„Zna se ko su ljudi koji su napravili štetu. Pozivam državno tužilaštvo i državne institucije da kazne krivce zbog toga što će građani praktično platiti dva miliona eura, koliko će sa sanacijom koštati propali projekat izgradnje regionalne sanitarne deponije na Vasovim vodama” , kaže Lončar.

Direktor Ekološkog pokreta Ozon takođe ukazuje na činjenicu da su „pojedinci napravili veliku štetu i po životnu sredinu i po budžet”.

„Kako sada stoje stvari vidimo da će sve to proći bez ozbiljnih poziva na odgovornost, ali sanacija Vasovih voda svima nama biće makar moralna satisfakcija. Građani treba da vide da svojim angažmanom i upornošću mogu stvari da mijenjaju na bolje i to je posebno važan aspekt u čitavoj priči oko Vasovih voda” , kaže direktor Ozona.

Građanskim aktivistima i nevladinim organizacijama ostaje, tako, da se potrude da se ne zaboravi da je neko kriv za to što je napravljena najveća planina smeća u državi i potrošeni milioni. Ostaje i obaveza da se sačuva sjećanje na hrabrost mještana ovog naselja i teror vlasti nad njima. S porukom da je pobjeda moguća.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Uncategorized

DNEVNI BORAVAK  ZA STARE U KOLAŠINU ZATVOREN:  Godine čekanja, mjesec i po radovanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dugo čekani Dnevni boravak za stare u Kolašinu radio je samo mjesec i po. U lokalnoj upravi i Centru za socijalni rad ne može se dobiti informacija kada bi taj servis mogao biti ponovo dostupan korisnicama

 

Najstariji Kolašinci ponovo su bez prostora gdje bi mogli da provode određeni dio dana, ali i da dobiju toli obrok i najneophodniju stručnu podršku.  Privilegiju da imaju na raspolaganju servis za podršku, pripadnici „trećeg doba” u toj varoši imali su samo od novembra do kraja decembra prošle godine. Najavljivan  od 2018, adaptiran dvije godine, Dnevni boravak za stare u Kolašinu zvanično je otvoren u novembru prošle godine. Od Nove godine, vrata tog prostora su zaključana, a trenutno je teško dobiti odgovor na pitanje do kada. Prema nezvaničnim informacijama iz Centra za socijalni rad Kolašin i Mojkovac, resorno ministarstvo,  koje je nosilac tog projekta, čeka da se u vođenje servisa uključe ili lokalna uprava ili licencirana NVO.

Dnevni boravci za stare u Crnoj Gori otvarani su u saradnji sa Kancelarijom Programa Ujedinjenih nacija za razvoj, kroz projekat razvoja kapaciteta usluge socijalne zaštite u našoj državi. U okviru tog projekta trajalo je i dugo adaptiranje prostora u Kolašinu. Opština je dugo prolongirala odluku o određivanju lokacije. Sada smatraju da su sve svoje obaveze prema najstarijim sugrađanima završili, ustupajući prostor za Dnevni boravak. U kolašinskoj lokalnoj upravi još ne znaju koje bi trebalo da budu njihove obaveze  u  funkcionisanju  tog servisa. Kako je za Monitor kazao Sekretar za finansije Dragan Bulatović, još nijesu dobili zvanični dopis sa sličnim očekivanjima sa bilo koje adrese.  Zbog toga, objašnjava, ne mogu ni kazati da li će Opština i na koji način doprinijeti projektu.

„Lokalna uprava je, skupštinskom odlukom, za potrebe Dnevnog boravka za stare ustupila prostor od 80m2 u zgradi koja je opštinsko vlasništvo. Taj objakat se nalazi u Ulici Jagoša Simonovića. Nemamo, koliko je znam, nikav upit, predlog  incijativu ili informaciju o načinima na koje bismo se mogli uključiti u funkcionisanje tog servisa. Obaviješteni smo kad je počeo da radi. Ne znam ništa o zatvaranju niti kako funkcioniše“, kazao je Bulatović.

Na sajtu JU Centri za socijalni rad Crne Gore, uz informaciju o početku rada, piše i da će Dnevni boravak korisnicima u Kolašinu pružati usluge toplog obroka, psihosocijalne podrške, sitnih medicinskih usluga… Takođe i organizovanje društvenih igara, dnevno posluženje, realizaciju radionica u saradnji sa osnovnim školama, orgnizovanje izleta…

Tokom kratkog rada, u Dnevnom boravku bilo je svega nekoliko korisnika. Uglavnom onih koji su u stanju socijalne potrebe. No, njihovo iskustvo govori da je taj servis, čak i u tom kratkom  periodu, bio nedostupan mnogima kojima je podrška neophodna.

„Bila sam svega dva dana. Nije bilo loše. Dobijali smo sok, kafu, jedan obrok, koji je donošen iz obližnjeg restorana. Imali smo televiziju i mogućnost za društvene igre. Bilo je toplo i udobno. Međutim, i da nastavi da radi, ne znam kako bih više mogla da dolazim. Ta kuća je u centru grada, a ja živim u prigradskom naselji, dva i po kilometra daleko od centra. Svaki put treba da platim taksi u oba pravca, što nije malo s obzirom na to da sam korinica socijalnih davanja. Uostalom, za taj novac bih mogla bih sebi taj jedan obrok da obezbijedim”, kaže sedamdesetdvogodišnja Kolašinka.

Ona tvrdi da bi trebalo razmisliti i o načinima da se u staračka, i uglavnom samačka domaćinstva, besplatni obrok nekako dopremi, pa da korinici ne moraju dolaziti. Tvrdi i da je čula od ostalih rijetkih korisnika kratkotrajnog rada servisa Dnevnog boraka da im je komplikovano da dolaze svakodnevno.

„Bilo je korisno jer sam se poslije dužeg vremena zatvorenosti u kući, srela sa nekim vršnjacima. Razgovarali smo, gledali TV… Pričali smo o zajedničkim mukama, a nije ih malo. Predugo traju dani kad je čovjek bolestan, star i sam… Nijesu nas obavijetili o zatvaranju Dnevnog boravka, čula sam nešto da je problem plaćati struju, a to bi, valjda, trebalo Oština da radi. Dobro bi bilo da ga ponovo otvore, pa ko može da dolazi, nek’ dolazi, ko ne može, neka sjedi kući, kao i do sada”, priča sagovornica Monitora.

U Opštinskoj organizaciji penzionera Kolašin gotovo da ne znaju ništa o načinu na koji je zamišljen rad Dnevnog boravka. Niko ih, tvrde, nije pitao za savjete niti pokazao incijativu da ih uključi u funkcionisanje. Iako su prostorije Udruženja penzionera i Dnevni boravak u istoj zgradi, kažu da su potpuno neinformisani.

„Dok se prostor uređivao pružili smo tehničku podršku, koliko smo mogli, s obzirom na to da smo u istoj zgradi. To je sve. Čula sam da je ideja da se tamo pružaju usluge starima u stanju socijalne potrebe. Ni to precizno ne znam. U svakom slučaju, podržavamo svaki oblik osnaživanja i pomoći najstrijim, ali uz brižljivo analiziranje njihovih stvarnih potreba. Čini mi se da je to izostalo”, kaže predsjednica kolašinske organizacije penzionera Ljiljana Tatić.

Ona podsjeća na veliki broj starijih ljudi na seoskom području, kojima su, kaže ona, usluge Dnevnog boravka daleko i nedostižne. Tatić kaže da je u Kolašinu oko 1.400 penzionera, te da ni njihov položaj nije zavidan. Potrebana im je, zaključuje ona, višestruka i multidiscplinarna podrška. Objašnjava da je pandemija donijela nove strahove, izolovanost i nove egzistencijalne probleme.

„Podjednako bitno kao i novac za osnovne potrebe je uključivanje starijih u aktivnosti koje su primjerene njihovom zdravstvenom stanju i starosnom dobu. Druženje, zabava, razgovori, izleti… sve bi to upotpunilo i uljepšalo njihovu svakonevnicu. Mi se trudimo, i pored orgraničenih sredstava, da dio tih potreba i zadovoljimo. Međutim, opet, ostaje veliki broj naših vršnjaka izvan toga. Ili su daleko od grada ili su bolesni”, objašnjava ona.

Organizacija penzionera u Kolašinu koristi prostor od oko 80m2, uključujući i kancelariju. No veliki problem je održavanje, zagrijavanje i plaćanje računa za struju. Iz opštinske kase ove godine će biti izdvojeno svega 1.000 eura za to udruženje. Imaju još 400 eura prihoda od članarina. Polovinom novca dobijenog iz lokalnog budžeta, kažu, kupili su drva za ogrjev, a račun za struju im je opterećen i ratama kojima otplaćuju raniji dug. Od Opštine su  ove godine tražili oko 5.000 eura. Međutim, taj zahtjev su iz lokalne uprave ocijenili kao neosnovan.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Uncategorized

JAVNI POZIV ZA NOVINARSKA ISTRAŽIVANJA IZ OBLASTI ŽIVOTNE SREDINE I POGLAVLJA 27

Objavljeno prije

na

Objavio:

 Imate li ideju za novinarsku priču od javnog interesa, želite li da istražujete teme od značaja za Crnu Goru i proces evropskih integracija, vezanih prije svega za Poglavlje 27 i zaštitu životne sredine? Da li hoćete da uz trening i mentore iz zemlje i regiona, rukovodeći se najvišim standardima, razvijete temu koja vas zanima? Hoćete li da se vaša priča objavi u regionu, da se prevede na engleski jezik, dopre do čitalaca van našeg govornog područja?

Ako na ova pitanja odgovorite potvrdno, prijavite svoje ideje za istraživačke tekstove od javnog interesa vezane za proces evropskih integracija. Autori najboljih prijedloga će proći  trening, koji će se održati u Crnoj Gori krajem aprila 2021.

Nakon trenga, izvršiće se selekcija. Tri kandidata sa najboljim idejama, novinarskim vještinama i znanjima, uz mentorsku podršku uredničkog tima iz zemlje i regiona, realizovaće svoje istraživačke projekte.

Nakon završetka istraživanja, svi radovi će biti objavljeni na sajtovima CIN-CG-a i BIRN-a, kao i u posebnoj dvojezičnoj publikaciji i e-knjizi.

Pravo apliciranja imaju svi novinari iz Crne Gore sa istraživačkim sklonostima i iskustvom. Pored treninga, mentorske i  uredničke podrške, odabrani kandidati dobiće i 1000 eura za rad na pričama (umanjenih za oko 9% poreza na honorare).

Konkurs se sprovodi u okviru projekta Istraživačko novinarstvo, ekološke teME, učešće građana/ki, koji finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija.

Prijave sa prijedlozima se šalju do 26. marta 2021. godine, na email: konkurscincg@gmail.com i assistantcincg@gmail.com.

Formulare za prijavu možete preuzeti na ovom LINKU

Ukoliko imate dodatnih pitanja, pošaljite ih na e-mail: konkurscincg@gmail.com ili na   assistantcincg@gmail.com.

Komentari

nastavi čitati

Uncategorized

CONDITIONS FOR CONDUCTING PHYSICAL EDUCATION: Coronavirus Returned Youth to Sports

Objavljeno prije

na

Objavio:

Empty, broken playgrounds and benches, young people staring at smartphones while walking through the city – these were images of everyday life of young people in Podgorica. Closure of schools and one-month home isolation made the teens, after loosening of prevention measures, massively physically active. Podgorica streets these days are full of young people, who enjoy riding bikes, scooters, roller skates

 

The new emergency situation caused by spread of COVID- 9, closure of schools and one month home isolation, made teenagers, after loosening of prevention measures, massively physically active. Podgorica streets these days are full of young people, who enjoy riding bikes, scooters, roller skates… Basketball is played on the sports fields in the blocks. “Tracksuit” style can be seen throughout the city.

The situation was completely different before the coronavirus. Empty, broken playgrounds and benches, young people staring at smartphones while walking through the city. Taking photos for Instagram was a favourite sport. Cafés, bookmakers, rare bikers – these were images of everyday life of young people in the capital. Now, after a month long isolation, Podgorica has another, more beautiful face that resembles some European “smart city” with fewer cars, cleaner air and a wide range of alternative traffic.

As high school students told us, before the closure of schools, physical education classes were attended only by students who liked sports. Professors, they said, had an understanding, so they closed their eyes to those who were not interested in sports. The conditions for teaching in high schools range from poor to almost ideal.

– It all depends on the professor. New, young professors insist on work at the beginning, but gradually they also abate. Only those who want, attend physical education classes, mostly guys. I have no need to do that. I spend time learning some other subject with my friends. That's a great option. We have the equipment and space, the conditions in the gym are excellent. We have a lot of sections – skiing, cycling, hiking, swimming which operate at full capacity – said M.M. student of “Slobodan Skerovic” Grammar School.

And while in Grammar School students have the opportunity to socialize and have fun during organised recreational extracurricular activities, in some high schools there are high irregularities, so physical education classes have not been implemented at all.

– During four years of my education, I’ve entered gym only few times. We have almost never had that class. We use that time to take a break from school at a nearby café or to walk. We often see physical education professors sitting in cafés across the school – told us A.P. student of Economic High School “Mirko Vesovic”.

We should seek reasons for avoiding physical education classes, whose impact is vital for adolescents’ psychophysical development, also in breakthrough of new technologies. They captivate youth minds, tying them up to computers and surfing on the Internet.

– There is a sports court in the block, it's great, but it happens that there is nobody to play basketball with, everyone is online and it bothers them to go out – says S.L.

Besides that, teenagers mostly spend time in cafés, playing raffle or filling out bookmaker tickets or just hanging out in the street. Researches show an increase in drug, alcohol and gambling addictions among youth. The age limit for addicts is getting lower every year. It seems that the former campaign Sports against Drugs (2010) would be even more needed for young people today, giving them clearer insight into promising different reality. And maybe coronavirus isolation achieved that much faster.

– A new basketball court was built in the backyard of my building. A lot of kids play there. The courts are much better than before. Finally something starts to change – said M.Z.

Director of “Vaso Aligrudic” Electro-technical High School Veselin Picuric, points out that, thanks to the new young professors, physical education classes take place regularly, as well as that students within this subject have possibility to learn dance basics. He adds that outdoor sports fields were renovated three years ago in cooperation with the Ministry of Sports and are constantly available to recreational athletes in the area. However, the school gym is still inadequate.

– Sports hall, built in the early 70s, is deteriorated and has never been generally reconstructed. The roof leaks, the old wooden windows have collapsed, so we have to repair the floor every year. It is the only sports hall that was not renewed within the Energy Efficiency Program in Public Institutions three years ago. It is used by approx. 3,000 students from Electro-technical, Chemical and Civil Engineering high schools. Those children deserve a normal gym and adequate conditions – explains Picuric.

Despite their different starting positions, the most fortunate ones seem to be those students who have a good elementary school teacher who succeeds in fulfilling his/her mission despite the existing restrictions – to develop good recreational habits in young people through fun and socializing, often with his/her ideas, enthusiasm and extracurricular activities.

– All professors who take kids to competitions do it because they love their job. And it’s not the point to be the first, as some people think, but to participate. I often take kids to watch a game, skiing, swimming… And during this crisis period, physical education takes place on online platforms, and children submit their videos with successfully done exercises. We all do our jobs, but each of us in his/her own way. Guests in the class are also our friends, actors, singers, athletes, who explain children why they love sports. It is important not to experience sports as a competition, but to focus on awakening in children the desire to play a sport. Only then our mission is successful. It is not easy for us, because we are fighting against technology, lack of free time and everything else that makes modern life – said teacher of physical education at Primary School “Pavle Rovinski” Velimir Vlahovic.

It would be good to get good ideas and habits in place, and bad ones to bring to a minimum.

 

Balloon sports halls as an alternative

School gyms and outdoor courts are not the only places where young people engage in sports activities. During bad weather, young people opt for the use of balloon sports halls, although they are not satisfied with the quality of air inside them. “I prefer open space, it's healthier, only when the weather is bad, I opt for balloon sports halls, though the air is stale inside. Renting is not expensive, it depends, we give from 1.5 to 2.5 euros each – this is not expensive when more people gather to play”, said high school student M.K.

Renting costs are acceptable for children and income from balloon sports halls is used for school purposes. “70% out of income generated from balloon sports halls owned by schools, goes to school and 30% to Fund for Talents of the Ministry of Education”, told us Dijana Lakovic, Director of Elementary School “Pavle Rovinski”.

School management in Grammar School “Slobodan Skerovic” plans to invest income which they generate from balloon sports hall in an innovative way. “The contracts with the owners of balloon sports halls expire next year. Generated profit is used for school purposes. Part of my second mandate development plan includes building of a park space behind the school and possibly, restoring an athletic track”, announced Zoja Bojanic, Grammar School Director.

 

Reconstruction and construction of halls

The Ministry of Education points out that a lot of money has been invested in construction and reconstruction of the existing sports infrastructure in recent years.

Only last year, 16 projects, concerning reconstruction or construction of gyms throughout Montenegro were carried out, independently or in cooperation with other entities. Sports halls of Primary School “Ristan Pavlovic” in Pljevlja, Maritime High School in Kotor, Primary School “Marko Miljanov” in Bijelo Polje, Primary School “Salko Aljkovic” in Pljevlja, Grammar School in Cetinje, Primary School in Rozaje, Grammar School in Tuzi, Primary School “Blazo Jokov Orlandic” in Bar, Primary School “Oktoih” in Podgorica, Primary School “Orjenski bataljon” in Bijela and many others were equipped, constructed or reconstructed, as well as sports fields in Plav and Gusinje. Reconstruction of sports hall in Grammar School and Vocational High School in Rozaje will start soon, as well as construction of sports hall in Primary School “Lovćenski partizanski odred” in Cetinje.

Irena CEJOVIC
Elena DABETIC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo