Povežite se sa nama

Izdvojeno

SAOBRAĆAJNE GUŽVE U PODGORICI: Bolna tačka koja ne jenjava

Objavljeno prije

na

Prema analizi rađenoj za potrebe Plana održive urbane mobilnosti Glavnog grada za period od 2020. do 2025, svega jedan odsto stanovnika ocijenili su stanje u saobraćaju kao izuzetno dobro. Ispitanih 86 odsto građana se podijelilo na one koji misle da je nezadovoljavajuće (43 odsto) i izuzetno loše (43 odsto). Razloga što je gradski saobraćaj u haotičnom stanju je mnogo. Manjka rješenja

 

Ogromne gužve, besomučno traženje parkinga, buka sirena i nervoza kod svih učesnika u saobraćaju – svakodnevica su Podgorice. Razloga što je gradski saobraćaj u haotičnom stanju mnogo. Manjka rješenja nadležnih.

Prema analizi koja je rađena za potrebe Plana održive urbane mobilnosti Glavnog grada za period od 2020. do 2025. godine, prvog strateškog dokumenta te vrste za Podgoricu, svega jedan odsto stanovnika ocijenilo je stanje u saobraćaju kao izuzetno dobro. Oko 13 odsto je onih kojima je zadovoljavajuće. Preostalih 86 odsto građana se podijelilo na one koji misle da je nezadovoljavajuće (43 odsto) i izuzetno loše (43 odsto).

Glavni uzroci lošeg saobraćajnog sistema su, prema istoj analizi, nepoštovanje saobraćajnih propisa, neadekvatan gradski prevoz, nedostatak parking prostora, kao i prekomjerna upotreba putničkih automobila.

Podaci Uprave za statistiku MONSTAT pokazuju da se broj registrovanih automobila u Podgorici za svega 5 godina povećao čak za četvrtinu, pa smo tako od oko 67.000 automobila 2014. godine došli do čak 84.000 na kraju 2018, u toku koje je broj povećan za blizu 6300.

„Na osnovu toga možemo pretpostaviti koliki je broj automobila u Podgorici nakon tri i po godine od istraživanja. Saobraćajna infrastruktura koja je postojala u posmatranom periodu nije u mogućnosti da se razvija dinamikom koja bi pratila porast broja registrovanih vozila. Ako na sve to dodamo činjenicu da je vozač u automobilu najčešće i jedini putnik, a da prosječan gradski autobus može da primi 72 ljudi, onda je jasno zašto dolazi do zagušenja. Situacija postaje još složenija ako  pridodamo i nepoštovanje saobraćajnih propisa”, kaže za Monitor Dejan Tofčević iz NVO Biciklo.me.

Prema njegovim riječima, na gužve u saobraćaju utiče i prenatrpanost stambenih objekata bez osnovnih sadržaja važnih za svakodnevno funkcionisanje, poput obrazovnih ustanova, domova zdravlja, supermarketa, parkova i mreže javnog prevoza. Zbog toga su građani prinuđeni da koriste automobile i utiču na povećanje gužvi.

Tipičan primjer naselja koje je izgrađeno bez uzimanja u obzir šireg konteksta je Zagorič. Tu je u prethodnoj deceniji broj stambenih zgrada naglo porastao. Gužve su svakim danom sve veće, jer ulice ne mogu da prime toliki broj automobila, pogotovo u vrijeme špica. Kako je u toku izgradnja novog puta za Danilovgrad, građani do Nikšića putuju starim, pa se na raskrsnici kod Ambasade Palestine gomilaju nepregledne kolone. Na sve to, ponovo je u funkciji semafor na raskrsnici kod Vezirovog mosta, iako je nekoliko godina, na zahtjev saobraćajne policije, bio u režimu žutog trepćućeg svjetla (koje obavezuje na povećanu opreznost) baš da bi se spriječili zastoji.

Iz Glavnog grada za Monitor kažu da se zbog rekonstrukcije Ulice Veliše Mugoše, pristupilo korekciji u regulaciji saobraćaja. „U saradnji sa Upravom policije, Sekretarijat za saobraćaj i Komunalne usluge izvršili su korekcije signalnih planova za dvije raskrsnice u Ulici Nikole Tesle, koje regulišu i utiču na propisanu moć raskrsnice kod Vezirovog mosta. Isključivanje rada semafora izazvalo bi totalni kolaps ne samo na raskrsnici kod Vezirovog mosta već i na dijelu Ulice Serdara Jola Piletića”.

Tofčevića ne čudi što se Ulicom Vaka Đurovića putuje sve duže. Kako kaže, postojeće linije javnog prevoza u tom dijelu grada ne mogu da odgovore na potrebe građana, a biciklistička infrastruktura ne postoji. „Semaforizacija raskrsnice kod Vezirovog mosta nije pomogla – štaviše, čini se da je situacija sada još gora. Ipak, važno je istaći da problem nije semafor, već to što kroz tu raskrsnicu prolazi previše automobila”, objašnjava on.

Ni najave da će „zeleni talas” koji je aktivan na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog rasteretiti saobraćaj nijesu se obistinile. U periodu od 14,30 do 16,00 sati tu su i dalje velike gužve.

„Najproblematičnije je što nema nikakve koordinisanosti. Umjesto da ‘zeleni talas’ funkcioniše naizmjenično sa nekom od ulica u drugom pravcu da se zastoji nekako spriječe, mi ovu prednost ni ne osjećamo”, kaže za Monitor zaposleni u jednom taksi udruženju, koji je želio da ostane anoniman.

Geometrija Bulevara Svetog Petra Cetinjskog – međusobna rastojanja raskrsnica, skupa sa fiksnim signalnim planovima na njima, ne obezbjeđuju preduslove za istovremeno formiranje kvalitetnog „zelenog talasa” u oba smjera poteza, objašnjavaju iz Glavnog grada. ,,Zbog toga je odabran pristup obezbjeđenja različitih programa koordinacije signala koji omogućuju realizaciju teorijski idealnih ‘zelenih talasa’ za po jedan od smjerova saobraćaja duž poteza”.

Ima i onih koji za spor saobraćaj „krive” biciklističke staze, pri čemu zaboravljaju na ranije stanje u pojedinim ulicama gdje su one napravljene – poput Ulice Kralja Nikole ili Ulice Ilije Plamenca. Posljednje tri dvosmjerne biciklističke staze izgrađene su na saobraćajnim trakama koje su konstantno bile zauzete nepropisno parkiranim automobilima, pa nijesu ni služile za saobraćaj. „Malo je poznata činjenica da se izgradnjom novih staza doprinijelo povećanju bezbjednosti saobraćaja na ovim ulicama, jer je zbog potrebe za pažljivijom vožnjom broj saobraćajnih nezgoda sada značajno smanjen. Valja napomenuti i da su postojećih pet biciklističkih koridora uglavnom izgrađeni oduzimanjem prostora od pješaka. To je pogrešan koncept, jer na taj način se ne podstiče promjena putnih navika kod građana”, navodi Tofčević.

Nije Podgorica jedini grad koji se suočava sa haotičnim saobraćajem. Međutim, u drugima, poput Talina, koji je bio u sličnom stanju, nadležni su našli rješenje – uveli su besplatan javni prevoz. U glavnom gradu naše države gledajući redosljed vožnje, na stare gradske autobuse čeka se u prosjeku od pola sata do četrdeset minuta. Uzimajući u obzir često kašenjenje, to zna i da se oduži.

Novi, moderni, njih 16, očekuju se u aprilu, kazali su nam još iz Glavnog grada. Planirano je da polaze na svakih 15 do 20 minuta, a cijene karata ostaće iste. Jednokratna u trajanju od 100 minuta koštaće 90 centi, dnevna karta 3 eura, dok će cijena mjesečne karte varirati – za radnike 30 eura, za đake i studente 25 eura i za penzionere 20 eura. Za djecu predškolskog uzrasta je besplatna.

Da bi došlo do smanjenja intenziteta saobraćaja, potrebno je uvesti nove linije, obuhvatiti novoizgrađena naselja, povećati broj polazaka i izgraditi gustu mrežu stajališta. Treba urediti politike parkiranja i proširiti biciklističku infrastrukturu. I raditi na usporavanju saobraćaja, zbog veće bezbjednosti svih učesnika.

„Od tih mjera ne treba odstupati. Potencijalan izazov mogu biti i lokalni izbori u maju, zbog kojih se sve više podilazi građanima i ne sprovode brojne mjere iz Plana održive urbane mobilnosti Glavnog grada koje suštinski treba da poboljšaju kvalitet života u Podgorici”, napominje Tofčević.

Saobraćaj nas je navikao na čekanje.

Andrea JELIĆ

Komentari

FOKUS

VLADIN LIJEK ZA GLAVOBOLJU: Obećavaju povišicu, pripremaju nove dažbine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok prosvjetni radnici, policajci, nemedicinsko osoblje u državnom sistemu zdravstva, državna i lokalna administracija… iščekuju informacije o iznosu/procentu obećane povišice, iz Vlade sve glasnije najavljuju kako se ,,ozbiljno razmatra” ponovna naplata doprinosa za zadravstveno osiguranje

 

Iz nedjelje u nedjelju, na sjednicama Vlade slušamo o povišicama plata zaposlenima u državnoj administraciji i javnom sektoru. Prošle nedjelje najavljene su veće zarade policajcima iz Specijalnog policijskog odjeljenja koji rade sa tužilaštvom i zaposlenima iz IT sektora u javnoj upravi. Vlada je pripremila prijedlog izmjena Zakona o zaradama u javnom sektoru.

Usvoje li se one, ubuduće šefovi kabineta ministara, načelnici, inspektori, savjetnici, referenti… iz sve tri grane državne vlasti i lokalnih samouprava, sve skupa oko 20.000 državnih službenika, platu neće primati po osnovu postojećeg Zakona i ranije propisanih koeficijenata (od 9,4 do 2,6) već će o njoj, uz pomoć sindikata, pregovorati po osnovu Opšteg kolektivnog ugovora (kad bude potpisan). Što bi trebalo da im donese veće zarade.

Između sjednica, ministri objašnjavaju kako je stanje u državnoj  kasi ,,neodrživo”, žale se na ,,naslijeđene probleme”  i tragaju za kreditorom spremnim da pozajmi novac (do 350 miliona) predviđen nedavnim rebalansom budžeta za 2022.  Prema saznanjima Monitora zajmodavca smo izgleda pronašli u Njemačkoj. Samo još da saznamo koliko je on spreman pozajmiti i kolike će biti kamate.

Onda slijedi malo prazničkog opuštanja, pa potraga za novim kreditima. Svejedno da li će na vlasti biti 43. ili 44. Vlada. Prema prijedlogu Zakona o budžetu za narednu godinu državnoj kasi nedostajaće oko 700 miliona.

Para treba više nego ikad. Samo za uvećane neto plate i penzije – okruglo 1.000.000.000 (milijardu) eura. Procente povišica ne znamo, ali imamo obećanje resornog ministra da će oni biti približni stopi ovogodišnje inflacije. Ugrubo, između 15 i 20 odsto.

Dok prosvjetni radnici, policajci, nemedicinsko osoblje u državnom sistemu zdravstva, državna i lokalna administracija… sa nestrpljenjem iščekuju informacije o iznosu/procentu ponuđene povišice, ministar zdravlja Dragoslav Šćekić najavljuje kako se ,,ozbiljno razmatra” ponovna naplata doprinosa za zadravstveno osiguranje. Riječ je o državnim dažbinama koje su programom Evropa sad ukinute od ove godine zbog čega je, pored ostalog, došlo do značajnog povećanja neto zarada u Crnoj Gori.

,,To moramo da uradimo kako bismo obezbijedili održivost sistema zdravstva”, saopštio je Šćekić obrazlažući da je program Evropa sad ozbiljno ugrozio održivost zdravstvenog sistema. I da je o tome kako, kada i kome vratiti obavezu plaćanja doprinosa za zdravstvo već razgovarao sa ministrom finansija.  ,,Nijesmo konkretizovali, ali svakako da smatramo da kroz institucije sistema mora da se vrate izdvajanja za doprinose za zdravstveno osiguranje”.

U prvi mah, bilo je neobično da tako krupno finansijsko pitanje – doprinosi za zdravstveno osiguranje donijeli su, lani, državnoj kasi više od 180 miliona – ne pronalazimo u predloženom budžetu za ovu godinu. Pošto je period od 12 mjeseci, u najboljem slučaju, vremenski okvir u kome bi aktuelna Vlada u tehničkom mandatu mogla da projektuje svoje poteze. Taman kada smo pomisllili  da su premijer Dritan Abazović i njegovi preostali ministri zagledani u budućnost mnogo dalje nego što bi trebali, ministar Damajnović je, koliko-toliko, pojasnio stvari.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

INTERNET PREVARE U OBLANDAMA LAŽNOG MARKETINGA: Meta naivni i nezaštićeni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zakon o zaštiti potrošača zabranjuje prevarne oglase koji prenaglašavaju efekte ponuđenih proizvoda, sadrže neistinite tvrdnje da će on biti dostupan samo u kratkom roku ili uspostavljanje i vođenje tzv. piramidalnih programa… Ipak, baš takve sadržaje svakodnevno susrijećemo na portalima i društvenim mrežama

 

Na portalima i društvenim mrežama zapljuskuju oglasi koji nude priliku da se bez mnogo truda i novca oslobodimo zdravstvenih i finansijskih problema. Ponuda je bogata: riješite se dioptrije bez operacije, zaboravite na dijabetes, obnovite oštećenu hrskavicu na zglobovima, izliječite neplodnost, prostatitis ili smršajte 50 i nešto kilograma za 28 dana.

Ponuđene metode su, kako piše, nove i revolucionarne, dok ljekari i farmaceuti pokušavaju da ih zataje ne bi li sačuvali dobru zaradu. Često se naglašava kako je za čudesno otkriće zaslužan neki crnogorski student/studentkinja. Doduše, kako svjedoče kolege iz okruženja, ako istim  oglasima pristupite sa internet adresa iz neke druge zemlje, bude da je pronalazač njihov a ne naš zemljak.

Timski rad? Ili najobičnija prevara? Biće drugo.

,,Ove godine se dogodilo nešto nevjerovatno na Europskom kongresu urologa. Sva publika je stajala 10 minuta i pljeskala momku koji je bio na bini. Bio je to Veselin Mitrović – student iz Nikšića. On je predložio upotrebu jedinstvene formule koja dopušta potpuno izlječenje prostatitisa i spriječenje smrtonosnih posljedica. Razvoj lijeka koordinirao je profesor Aleksandar Mišić, urolog na medicinskom institutu”.

Tako počinje tekst koji u naslovu tvrdi da je pronađen lijek koji prostatitis uklanja poslije prve terapije. Slijedi razgovor sa dvojicom ,,pronalazača”, fotografije, opis teškoća (i prijetnji) kojima ih je navodno  izložila farmaceutska mafija. Čitav sajt djeluje prilično poznato. Počevši, nerijetko, od fotografije osobe koja vodi dnevnik na nekoj od ovdašnjih televizija. I, kako izgleda, baš čita vijest o našem genijalnom studentu (fotografija mu je u pozadini) i njegovom nevjerovatnom otkriću.

Tokom istraživanja naišli smo na makar tri slučaja da su novinari/novinarke iz Crne Gore, Srbije i Bosne i Hercegovine bili žrtve zloupotrebe takvih montaža. Neko je pozajmio njihovo ime/fotografiju da bi dao vjerodostojnost reklamama za svoje čudotvorne proizvode.

Sajt sa revolucionarnim lijekom nudi brojne sadržaje karakteristične za obične portale (politika, ekonomija, zdravlje, zabava…). Samo što oni, umjesto očekivanog sadržaja, vode do oglasa za kupovinu prostamida, kako se zove novootkriveni ,,lijek”.

Tu piše kako se za nekoliko minuta završava petnaestodnevna akcija tokom koje je ,,lijek” moguće kupiti u pola cijene, iako ni tada nije jeftin – 39 eura. Treba, ipak, požuriti pošto na lageru, pokazuje brojčanik, ima još samo nekoliko komada.     „Preporučujem da Prostamid što prije naručite. Program se neće ponoviti uskoro”, podstiče i profesor koordinator.

Za nepovjerljive, tu je istraživanje o učinkovitosti lijeka. ,,Prostamid distribuiramo u Crnoj Gori više od mjesec dana i proveli smo anketu među 10.000 naših klijenata”, kazuje jedan od ,,pronalazača” uz rezultate navodne ankete: Normalizacija mokrenja i prestanak neugodne boli – 99% ispitanika;  Lakoća i učinkovitost liječenja – 100% ispitanika; Poboljšanje potencije – 92% ispitanika; Nisu uočene nuspojave i ovisnost – 100% ispitanika.

Kako ne kupiti takav lijek? Ili neki sličan, a dostupan samo u virtuelnoj stvarnosti.

,,Ove godine se dogodilo nešto nevjerovatno na Evropskom kongresu dijabetologa. Sva publika je stajala 10 minuta i pljeskala momku koji je na bini. Bio je to Mićan Vujović – student iz Nikšića. On je predložio upotrebu jedinstvene formule koja dopušta potpuno izlječenje dijabetesa i spriječavanje smrtonosnih posljedica”, piše u tekstu na sajtu na kome se promoviše ,,unikatni lijek” koji reguliše dijebetes poslije prve terapije.  Djeluje poznato?

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MINISTAR PRAVDE MARKO KOVAČ PREDLOŽIO ALBANSKI MODEL: Vetingom do reforme pravosuđa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarstvo pravde, na čijem čelu je u tehničkoj Vladi Marko Kovač,  predlaže veting sistem u reformi pravosuđa, koji bi podrazumijevao ispitivanje imovine nosioca pravosudnih funkcija, istraživanje njihovih veza sa kriminalnim grupama, provjeru njihovih kvalifikacija…

 

Crna Gora je više puta kretala u reformu pravosuđa. Nikada iskreno. Tome svjedoče slučajevi bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića.

Direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović više puta je kao argument o neiskrenosti navodila optužnice za pranje novca protiv kriminalnih grupa Safeta Kalića i Darka Šarića. Iako su zbog loših optužnica na kraju oslobođeni optužbi, svi koji su učestvovali u tom predmetu su napredovali u karijeri.

Izvještaji međunarodnih organizacija upozoravaju da su kriminalne strukture uvezane sa određenim državnim službama, dok nam korupcija nagriza cijeli sistem. Obje vlade formirane nakon parlamentarnih izbora najavile su zakone o porijeklu imovine i lustraciju. Mđutim, još nemamo nacrte tih zakona, niti javnu raspravu.

Ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač provukao je prošle sedmice da se razmišlja o uvođenju veting sistema u pravosuđu. Riječ je o sistemu reforme pravosuđa koji se pokazao uspješnim u susjednoj Albaniji. Državne službe bi provjeravale porijeklo imovine sudijama i državnim tužiocima, kao i njihove veze sa kriminalnim strukturama. Ukoliko bi pravosudni funkcioneri bili kompromitovani, razriješili bi se dužnosti, a njihov predmet bi preuzelo tužilaštvo. Međutim, cijelu provjeru mogli bi da spriječe ukoliko podnesu ostavku. U Albaniji je na ovaj način preko 45 odsto ljudi uklonjeno iz pravosudnog sistema. Većina njih je podnijelo ostavku kako bi se obustavio proces provjere.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo