Povežite se sa nama

Izdvojeno

RUDNIK OLOVA I CINKA U MOJKOVCU: Nova vlast, novo obećanje

Objavljeno prije

na

Nova vlast u Mojkovcu aktuelizovala je opet pitanje otvaranja Rudnika Brskovo.  Na ranije najave o otvaranju rudnika, lokalni ekolozi su imali jak otpor toj ideji, pa su lani organizovali više protesta

 

Ponovno otvaranje rudnika olova i cinka u Mojkovcu, daće novi život tom gradu – to je, deset dana od kako je postao predsjednik Opštine,  izjavio Vesko Delić.  Uspio je, tokom prvih dana na toj funkciji da obavi razgovor  sa jednim od vlasnika kompanije Tara Resources koja namjerava da pokrene novi rudnik u Mojkovcu. Novi mojkovački predsjednik Opštine nada se da će ,,za godinu i po do dvije, ponovo otvoriti rudnik”.  Objašnjava da se čekaju  prostorni planovi Vlade, ,,pa je sada teret na izvršnoj vlasti, a ne na kompaniji”. On smatra  da ,,nije tačno da je otvaranje rudnika u suprotnosti sa razvojem turizma i izgradnjom skijališta Žarski”. Potkrepljuje to tvrdnjom da se ,,sa budućeg  skijališta  ne može vidjeti površinski kop rudnika”.

,,Količina novca od rudnika koji će se uliti u Mojkovac je višestruko značajnija, nego samo skijalište, ali jedno bez drugoga ne bi valjalo da ide. Volio bih da nađemo neki balans”, rekao je Delić nedavno RTCG-u.

Partner Delićevoj kolaiciji Za budućnost Mojkovca u vođenju tog grada, naredne četiri godine biće GP URA, a lokalni lider te stranke Ivan Ašanin kaže da su i oni za rudnik. Međutim, kako je rekao Monitoru ,,ukoliko se budu poštovali najstroži ekološki propisi Evropske unije u toj  oblasti”.

,,Može li se, otvaranjem rudnika, zaštititi životna sredina  u odgovarajućoj mjeri, reći će struka. Čekamo da dobijemo revidirane tehno-ekonomske i ekološke elaborate od najrenomiranijih firmi specijalizovanih  za slične  projekte. Tada će ih, pored procjene naših stručnjaka, čekati i procjene stručnjaka Zelenih Evrope. To će za nas u GP URA, kao članica te organizacije, biti presudno.  Neće se raditi novo jalovište na način na koji je bilo –  u centru grada. To je valjda svakome jasno. Da zaključimo, GP URA je uvijek „za“, ali za pozitivno „za“,  za primjenu zakona jednako za sve, za transparentnost, za poštovanje ekoloških standarda …”,  kazao je  Ašanin Monitoru.

On smatra  da je projekat novog rudnika uz sve ove precizno određene mjere i uz mišljenje  stručnjaka,  jedan od projekata koji će odrediti da li će novog iseljavanja iz Mojkovca biti. Lokalna uprava, tvrdi, biće na usluzi svim invenstitorima, koji donose ideje o razvojnim projektima. Smatra da Mojkovac u narednom periodu ima svoju budućnost  i kroz relizaciju još nekoliko projekata, koji se odnose na seoski turizma.

,,Mnogi neće moći kontrolisati tokove poslova kao do skoro jer su izgubili vlast, pa su nervozni. Imali su takav pristup da su sa očito koruptivnim radnjama odbijali investitore, što u narednom period neće biti slučaj. Garant za to je nova vlast, gdje URA ima značajnu ulogu”, zaključuje sagovornik Monitora.

Rudnik Brskovo će biti jedan od najvećih rudnika cinka u Evropi i značajno će doprinijeti većoj zaposlenosti i ekonomskom razvoju Crne Gore, obećao je  izvršni direktor kompanije Tara Resources Richard Boffey.

Ta kompanije je, navodno,  od 2018. godine uložila 15 milona eura u bušenja, tehničke i ekološke studije. Izgradnja rudnika podrzumijeva investiciju od oko 150  miliona eura.

,,Kroz operacije, rudnik bi značajno doprinio crnogorskom bruto domaćem proizvodu (BDP), generišući prihode od izvoza od oko 100 miliona eura godišnje, čime bi kompanija bila jedan od najvećih crnogorskih izvoznika. Rudnik će takođe plaćati koncesijske naknade i poreze od oko deset miliona eura godišnje”, objasnio je on.

Obećao je i da će u fazi izgradnje rudnika biti zaposleno 700 ljudi. Prema njegovim riječima, projekat će poboljšati okolinu i prirodu u Mojkovcu rješavanjem zaostalih uticaja bivšeg rudnika.

Rudnik će se sastojati  od dva površinska kopa, postrojenja za preradu koncentrata rude cinka, olova i bakra, koji takođe sadrže i srebro, kao i objekta za upravljanje otpadom. Sve to, tvrdi investitor,  nalaziće se na području nekadašnjih rudarskih operacija na brdima iznad Mojkovca, daleko od urbanog područja.

Već na prve najave o otvaranju rudnika, lokalni ekolozi su imali jak otpor toj ideji, pa su lani organizovali više protesta. Prijetelji Mojkovca sa tih okupljanja su poručili da je ideja neprihvatiljiva ,,jer se predviđa izgradnja jalovišta na samoj granici nacionalnog parka, to jest, na lokaciji Tvrdog potoka koji se preko Bjelojevićke uliva u rijeku Taru”. Navodno, kopovi će biti ,,u neposrednoj blizini budućeg ski-centra Žarski”.

Iz tog udruženja komentarsali su i činjenicu da je Vlada produžila rokove investitoru  za pribavljanje odobrenja, dozvola i saglasnosti za ispunjavanje uslova za eksploataciju mineralne sirovine.

,,Poslije pet  aneksa ugovora i produžavanja rokova, želimo jasno da se na javnim izlaganjima predoči investicioni  i biznis plan, na koji se način  planiraju  iskopi rude i zaštita životne sredine. Ukoliko  bilo ko planira da nam promijeni reljef na površini od 600 ha, da napravi površinske kopove, napravi novo jalovište,   poručujemo da neće moći”, poručili su sa jednog od okupljanja  Mojkovčani nadležnima i investitoru.

U isto vrijeme prema ideji ponovnog otvaranja mojkovačkog rudnika bio je skeptičan i tadašnji predsjednik Opštine Ranko Mišnić.

,,U ovom trenutku otvaranje rudnika pomalo liči na nemoguću misiju. Možda jednom u budućnosti, kad tehnologija bude tako napredna da može eliminisati sve štetne posljedice otpada, možda se tada rudnik i otvori. Zapravo, vjerujem da hoće, ali sada ne. Jednom je sa jalovištem napravljena greška i mnogo nas je skupo koštala. Siguran sam da je nećemo ponoviti”, rekao je tada Mišnić.

Raniji rudnik olova i cinka Brskovo radio je od 1976. do 1991.  godine. Zapošljavao je blizu 700 radnika. Za vrijeme rada rudnika na prostoru  bivšeg jalovišta deponovano je oko 2,5 miliona tona toksičnog otpada prosječne dubine 12 metara. U zvaničnoj Studiji o kvalitetu životne sredine za Mojkovac  iz 1990. godine piše da čestice mulja iz jalovišta sadrže visoke koncentracije gvožđa, cinka, olova, arsena, antimona i žive. U studiji je navedeno da je količina deponovanog mulja dovoljna da trajno uništi živi svijet u rijeci Tari. U novembru 1992. godine stručni tim iz Ženeve konstatovao je da jalovište najhitnije treba sanirati. Jalovište je do sanacije važilo za  bioregionalni ekološki problem. Više miliona eura vrijedan projekat sanacije završen je prije desetak  godina.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

FOKUS

DRŽAVNE FINANSIJE I PARTIJSKA POLITIKA: Hod po tankoj žici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predloženi rebalans ima potrebnu podršku u parlamentu. Plate, penzije i socijalna davanja iz državne kase nijesu upitni do kraja godine. Onda bi na red mogle doći loše vijesti. Samo da se političari dogovore ko će biti glasnik

 

Crna Gora nije pred kolapsom, ohrabrio nas je ministar finansija Aleksandar Damjanović u srijedu veče, na kraju rasprave o (drugom) rebalansu budžeta za 2022. godinu. „Pokušavamo da obezbijedimo nesmetano funkcionisanje vitalnih sistema društva do kraja tekuće godine”. Valjda su to dobre vijesti.

Dan je počeo u drugačijem raspoloženju. Zdravstveni i obrazovni sistem mogli bi stati, a država ostati bez novca neophodnog za isplatu plata, penzija i socijalnih davanja, saopštili su iz Ministarstva finansija. „Ukoliko ne dođe do usvajanja rebalansa, uvećane isplate je vrlo teško obezbijediti preraspodjelom sredstava iz budžeta drugih potrošačkih jedinica, a da pritom ne dođe do narušavanja funkcionalnosti rada tih institucija i servisa koje one pružaju građanima”.

Upozorenje je pratio i popis finansijskih obaveza „koja proizilaze iz zakonskih rješenja usvojenih u prethodnom periodu”: za Fond zdravstva (38,6 miliona), Fond PIO (36 miliona), za uvećane zarade zaposlenima u zdravstvu i prosvjeti (28,5 miliona), bivšim korisnicama naknada po osnovu rođenja troje ili više djece (5,5 miiona), licima prepoznatim zakonom iz rudarske i metalske industrije (šest miliona), poslodavcima za zapošijavanje osoba sa invaliditetom (tri miliona), nezaposlenim licima (jedan milion)… Tokom rasprave shvatili smo da problem nijesu samo nova zakonska rješenja nego i loše računice onih koji su, u ime vlade Zdravka Krivokapića, pripremali ovogodišnji budžet.

Slijedio je niz „trulih kompromisa”. Izvršna vlast je podmitila poslanike tadašnje većine ponudom da svaki od njih, pojedinačno ili pod okriljem partije, uveća rashodnu stranu budžeta amandmanom koji bi državnu kasu koštao „do million eura”. Rečeno – učinjeno. Zakonodavna većina je, zauzvrat, prihvatila da tadašnjoj vladi, kao realno očekivane prihode, prizna i projekcije koje su se zasnivale na primjeni nepostojećih zakona. Neke od njih tadašnja vlada nije ni pripremila do usvajanja budžeta, a nijedan od njih do danas nije usvojen u parlamentu.

I, kada se sve sabere i oduzme, dolazimo do rebalansa. Nakon koga će očekivani državni prihodi tokom ove godine biti za tri miliona manji (uprkos inflaciji, poskupljenjima i jačanju fiskalne discipline), a rashodi skoro 200 miliona veći u odnosu na ono što je planirano krajem prošle godine (i pored golemih „ušteda” u kapitalnom budžetu).

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ĐUKANOVIĆ PREDLOŽIO ŽUGIĆA ZA TREĆI MANDAT GUVERNERA: Da je vječan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Đukanovićev cilj nastavka kontrole bankarskog sektora je jasan, nepoznanica je da li će se u parlamentu sastaviti većina spremna da mu pomogne da taj cilj i ostvari.  Po cijenu još jednog moćnika u trećem mandatu

 

,,Dr Radoje Žugić, ministar finansija, na sjednici od 25. februara 2015, informisao je Vladu, da u ovom trenutku nije moguće obezbjediti ponudu koja će sadržati povoljnije uslove kreditiranja poljoprivrede u odnosu na ponudu Abu Dabi fonda za razvoj”, navodi se u dokumentu, koji Monitor prvi put objavljuje, a koji je Vlada uputila Investiciono razvojnom fondu (IRF) u martu 2015. Tu se citira i Žugićev stav o usaglašenom mišljenju dva ministarstva i IRF-a u vezi sa dva najozbiljnija  pitanja koja se tiču ovog ugovora – troškova valutnog rizika i rizika odobrenja, odnosno procedure kreditnog rizika.

Strah je, pokazalo se, bio  opravdan, pa je nakon četiri godine, u aprilu 2019, Specijalno državno tužilaštvo (SDT) pokrenulo izviđaj koji se odnosi na radnje prilikom raspodjele i trošenja 23 miliona dolara kredita iz ovog fonda. Prethodni ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović je po dolasku na čelo tog resora dokumentovao da je novac u državu ušao mimo računa državnog trezora, i da u dokumentaciji nema garancije od 50 miliona koju  je država dala za taj kredit, u okviru Zakona o budžetu za 2015. godinu.

Javnost je tada saznala da je novac išao preko posebnog računa koji je nazvan ,,specijalnim” i koji je u Prvoj banci otvorio tadašnji ministar poljoiprivrede i aktuelni poslanik DPS-a Petar Ivanović. Skupština je na  zahtjev SDT-a Ivanoviću ukinula poslanički imunitet. U sklopu istrage saslušani su i bivši direktor fonda Zoran Vukčević, nekadašnji ministar poljoprivrede u prelaznoj Vladi 2016. godine i aktuleni državni sekretar u tom resoru Budimir Mugoša i procjenitelj Milan Adžić. Na saslušanju u SDT-u bili su i korisnici Abu Dabi kredita, među kojima i vlasnik kompanije Vektra Dragan Brković. Jedini koji nije saslušan je Žugić.

Specijalno tužilaštvo je tokom 2018. ispitivalo minuli rad guvernera CBCG povodom prijave o zloupotrebama novca za udruženja penzionera i naplaćivanja članarina u periodu od 2004. do 2010. kada je bio direktor Fonda PIO. Dok je bio na ovoj poziciji državni fond je učestvovao u transakcijama kojim je Prva banka, familije Đukanović, vraćala kredit Vladi Crne Gore. Ocjena da su transakcije između Prve banke u Vlade sumnjive bile su povod za sukob tadašnjeg guvernera CBCG Ljubiše Krgovića sa Milom Đukanovićem i njegovom DPS većinom. Ubrzo je spremljen novi Zakon o CBCG, Krgović je smijenjen, a zamijenio ga je Žugić.

On je prije toga ispekao zanat kao predsjednik Upravnog odbora Prve banke, i 2008. godine pomogao da se od Ministarstva finansija dobije zajam od 44 miliona evra za spas banke, nakon godina nezakonitih i neregularnih finansijskih aranžmana koji su obilježili njeno poslovanje od kada je Aco Đukanović postao njen najveći akcionar (vlasnik).

I tada je je reagovalo tužilaštvo pa je 2012. vođena  istraga protiv Žugića i ministra finansija Igora Lukšića zbog zloupotrebe ovlašćenja u vezi sa slučajem Prve banke. Kao i u ostalim slučajevima koji se tiču Đukanovića i njegove najbliže okoline, sve prijave su odbačene. Ili arhivirane, pod šifrom „istraga je u toku“.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NE NAZIRE SE KRAJ POLITIČKE KRIZE: Država na pauzi  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako će se razriješiti duboka politička kriza u kojoj se nalazi zemlja, niko ne zna. Institucije su ili u blokadi, ili na pauzi. Jedino predano rade političke partije, u susret lokalnim izborima 23. oktobra

 

Nakon burne prethodne sedmice, u kojoj se, makar u medijima, masovno razrješavalo s funkcija i tumačio Ustav – zatišje. I parlament, pred kojim je u narednom periodu glasanje o nekoliko inicijativa, od one za razrešenje predsjednika države, preko „zaboravljene“ inicijative za razrešenje predsjednice Skupštine, do zahtjeva Đukanovića za skraćenje mandata Skupštini – pauzira.

Predsjednica Skupštine Danijela Đurović rekla je da će se sjednica, na čijem je dnevnom redu njeno razrješenje, nastaviti nakon što to zatraže poslanici koji su tražili pauzu, i podsjetila da je potpredsjednica  Skupštine Branka Bošnjak dala pauzu na zahtjev Poslaničkog kluba Demokratskog fronta. Pauza, kako su izračunali neki od poslanika, traje duže od 624 sata.

Istovremeno, predsjednica Đurović je za kraj sedmice, petak 30. septembar,  zakazala vanrednu sjednicu na kojoj bi trebalo da se glasa o Đukanovićevom predlogu za skraćenje mandata Skupštini. Ukoliko bi taj predlog prošao, raspisali bi se vanredni parlamentarni izbori. Malo je vjerovatno, procjenjuju mediji i analitičari, da će u petak, kada ovaj broj Monitora bude na trafikama, parlament imati većinu za raspravu i glasanje o skraćenju mandata Skupštini, na zahtjev predsjednika države. Prema nezvaničnim informacijama, avgustovski pobjednici u parlamentu neće podržati dnevni red sjednice koju je inicirao predsjednik države.

Đukanović je 23. septembra predložio skraćenje mandata sadašnjeg skupštinskog saziva, nakon što je odbio predlog avgustovskih pobjednika da bude formirana nova vlada na čelu sa Miodragom Lekićem. „Glasaćemo i protiv dnevnog reda i protiv skraćenja mandata ako bude usvojen”, saopštile su Demokrate i ocijenile da bi ukoliko bi neko iz „stare nove većine” odlučio da glasa suprotno, potvrdio da je  u „dilu sa DPS i  Đukanovićem”.

Tim povodom oglasio se i premijer tehničke vlade Dritan Abazović, tokom  višednevne posjete SAD, u koju je pošao neposredno pred posljednji rok da se Đukanoviću dostavi ponuda o novoj vladi, nakon čega su potpisi URA na dogovor avgustovskih pobjednika stavljeni sa zakašnjenjem.

Za Glas Amerike Abazović je kazao da „misli da bi trebalo da u Skupštini izglasamo inicijativu o razrešenju predsjednika Mila Đukanovića, jer se time šalje važna politička poruka, a pitanje je za pravnike da li to može da se operacionalizuje zbog situacije sa Ustavnim sudom”.  Abazović je dodao da bi, i u slučaju da ne dođe do deblokade Ustavnog suda, koji je neophodan u proceduri razrešenja predsjednika, to bila „važna politička poruka”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo