Povežite se sa nama

Izdvojeno

RUDNIK OLOVA I CINKA U MOJKOVCU: Nova vlast, novo obećanje

Objavljeno prije

na

Nova vlast u Mojkovcu aktuelizovala je opet pitanje otvaranja Rudnika Brskovo.  Na ranije najave o otvaranju rudnika, lokalni ekolozi su imali jak otpor toj ideji, pa su lani organizovali više protesta

 

Ponovno otvaranje rudnika olova i cinka u Mojkovcu, daće novi život tom gradu – to je, deset dana od kako je postao predsjednik Opštine,  izjavio Vesko Delić.  Uspio je, tokom prvih dana na toj funkciji da obavi razgovor  sa jednim od vlasnika kompanije Tara Resources koja namjerava da pokrene novi rudnik u Mojkovcu. Novi mojkovački predsjednik Opštine nada se da će ,,za godinu i po do dvije, ponovo otvoriti rudnik”.  Objašnjava da se čekaju  prostorni planovi Vlade, ,,pa je sada teret na izvršnoj vlasti, a ne na kompaniji”. On smatra  da ,,nije tačno da je otvaranje rudnika u suprotnosti sa razvojem turizma i izgradnjom skijališta Žarski”. Potkrepljuje to tvrdnjom da se ,,sa budućeg  skijališta  ne može vidjeti površinski kop rudnika”.

,,Količina novca od rudnika koji će se uliti u Mojkovac je višestruko značajnija, nego samo skijalište, ali jedno bez drugoga ne bi valjalo da ide. Volio bih da nađemo neki balans”, rekao je Delić nedavno RTCG-u.

Partner Delićevoj kolaiciji Za budućnost Mojkovca u vođenju tog grada, naredne četiri godine biće GP URA, a lokalni lider te stranke Ivan Ašanin kaže da su i oni za rudnik. Međutim, kako je rekao Monitoru ,,ukoliko se budu poštovali najstroži ekološki propisi Evropske unije u toj  oblasti”.

,,Može li se, otvaranjem rudnika, zaštititi životna sredina  u odgovarajućoj mjeri, reći će struka. Čekamo da dobijemo revidirane tehno-ekonomske i ekološke elaborate od najrenomiranijih firmi specijalizovanih  za slične  projekte. Tada će ih, pored procjene naših stručnjaka, čekati i procjene stručnjaka Zelenih Evrope. To će za nas u GP URA, kao članica te organizacije, biti presudno.  Neće se raditi novo jalovište na način na koji je bilo –  u centru grada. To je valjda svakome jasno. Da zaključimo, GP URA je uvijek „za“, ali za pozitivno „za“,  za primjenu zakona jednako za sve, za transparentnost, za poštovanje ekoloških standarda …”,  kazao je  Ašanin Monitoru.

On smatra  da je projekat novog rudnika uz sve ove precizno određene mjere i uz mišljenje  stručnjaka,  jedan od projekata koji će odrediti da li će novog iseljavanja iz Mojkovca biti. Lokalna uprava, tvrdi, biće na usluzi svim invenstitorima, koji donose ideje o razvojnim projektima. Smatra da Mojkovac u narednom periodu ima svoju budućnost  i kroz relizaciju još nekoliko projekata, koji se odnose na seoski turizma.

,,Mnogi neće moći kontrolisati tokove poslova kao do skoro jer su izgubili vlast, pa su nervozni. Imali su takav pristup da su sa očito koruptivnim radnjama odbijali investitore, što u narednom period neće biti slučaj. Garant za to je nova vlast, gdje URA ima značajnu ulogu”, zaključuje sagovornik Monitora.

Rudnik Brskovo će biti jedan od najvećih rudnika cinka u Evropi i značajno će doprinijeti većoj zaposlenosti i ekonomskom razvoju Crne Gore, obećao je  izvršni direktor kompanije Tara Resources Richard Boffey.

Ta kompanije je, navodno,  od 2018. godine uložila 15 milona eura u bušenja, tehničke i ekološke studije. Izgradnja rudnika podrzumijeva investiciju od oko 150  miliona eura.

,,Kroz operacije, rudnik bi značajno doprinio crnogorskom bruto domaćem proizvodu (BDP), generišući prihode od izvoza od oko 100 miliona eura godišnje, čime bi kompanija bila jedan od najvećih crnogorskih izvoznika. Rudnik će takođe plaćati koncesijske naknade i poreze od oko deset miliona eura godišnje”, objasnio je on.

Obećao je i da će u fazi izgradnje rudnika biti zaposleno 700 ljudi. Prema njegovim riječima, projekat će poboljšati okolinu i prirodu u Mojkovcu rješavanjem zaostalih uticaja bivšeg rudnika.

Rudnik će se sastojati  od dva površinska kopa, postrojenja za preradu koncentrata rude cinka, olova i bakra, koji takođe sadrže i srebro, kao i objekta za upravljanje otpadom. Sve to, tvrdi investitor,  nalaziće se na području nekadašnjih rudarskih operacija na brdima iznad Mojkovca, daleko od urbanog područja.

Već na prve najave o otvaranju rudnika, lokalni ekolozi su imali jak otpor toj ideji, pa su lani organizovali više protesta. Prijetelji Mojkovca sa tih okupljanja su poručili da je ideja neprihvatiljiva ,,jer se predviđa izgradnja jalovišta na samoj granici nacionalnog parka, to jest, na lokaciji Tvrdog potoka koji se preko Bjelojevićke uliva u rijeku Taru”. Navodno, kopovi će biti ,,u neposrednoj blizini budućeg ski-centra Žarski”.

Iz tog udruženja komentarsali su i činjenicu da je Vlada produžila rokove investitoru  za pribavljanje odobrenja, dozvola i saglasnosti za ispunjavanje uslova za eksploataciju mineralne sirovine.

,,Poslije pet  aneksa ugovora i produžavanja rokova, želimo jasno da se na javnim izlaganjima predoči investicioni  i biznis plan, na koji se način  planiraju  iskopi rude i zaštita životne sredine. Ukoliko  bilo ko planira da nam promijeni reljef na površini od 600 ha, da napravi površinske kopove, napravi novo jalovište,   poručujemo da neće moći”, poručili su sa jednog od okupljanja  Mojkovčani nadležnima i investitoru.

U isto vrijeme prema ideji ponovnog otvaranja mojkovačkog rudnika bio je skeptičan i tadašnji predsjednik Opštine Ranko Mišnić.

,,U ovom trenutku otvaranje rudnika pomalo liči na nemoguću misiju. Možda jednom u budućnosti, kad tehnologija bude tako napredna da može eliminisati sve štetne posljedice otpada, možda se tada rudnik i otvori. Zapravo, vjerujem da hoće, ali sada ne. Jednom je sa jalovištem napravljena greška i mnogo nas je skupo koštala. Siguran sam da je nećemo ponoviti”, rekao je tada Mišnić.

Raniji rudnik olova i cinka Brskovo radio je od 1976. do 1991.  godine. Zapošljavao je blizu 700 radnika. Za vrijeme rada rudnika na prostoru  bivšeg jalovišta deponovano je oko 2,5 miliona tona toksičnog otpada prosječne dubine 12 metara. U zvaničnoj Studiji o kvalitetu životne sredine za Mojkovac  iz 1990. godine piše da čestice mulja iz jalovišta sadrže visoke koncentracije gvožđa, cinka, olova, arsena, antimona i žive. U studiji je navedeno da je količina deponovanog mulja dovoljna da trajno uništi živi svijet u rijeci Tari. U novembru 1992. godine stručni tim iz Ženeve konstatovao je da jalovište najhitnije treba sanirati. Jalovište je do sanacije važilo za  bioregionalni ekološki problem. Više miliona eura vrijedan projekat sanacije završen je prije desetak  godina.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

FOKUS

HAPŠENJE ALEKSANDRA MIJAJLOVIĆA I NJEGOVIH PARTNERA U KRIMINALNIM DUVANSKIM POSLOVIMA: Novović ušao u Grand

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mijajlovića Specijalno tužilaštvo vidi kao jednog od dva šefa ove kriminalne grupe. Ko je drugi šef, još nije poznato, ali su najavljena nova hapšenja. Prema spisima SDT, kako navode mediji, Mijlovićeva  grupa krijumčarila je cigarete na međunarodnom planu najmanje tri godine – od 2019. do kraja 2021. godine. Akcija SDT i SPO pokrenuta je na osnovu saradnje i podataka Europola

 

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, ove sedmice uhapšeno je više crnogorskih biznismena i policajaca zbog kriminalnog udruživanja i šverca cigareta međunarodnih razmjera.  Jedno ime među njima posebno se ističe.  Aleksandar Mijajlović je često  povezivan sa građevinskom kompanijom Bemax, koja je svoj rast doživjela u vrijeme Đukanovićevog režima, poslujući sa državom u milionskim obrtima.

Osim Mijajlovića, uhapšeni su vlasnici podgoričke kompanije DG group Golub Vojinović i Dejan Jokić, te policajci Dragan Backović, Mirko Mijušković i Radoje Rabrenović. Narednog dana u okviru iste istrage, uhapšeni su u Nikšiću  Zoran Đukanović, vlasnik kompanije Đukanović company , Mileta Simanić i Milan Rogač. Takođe. U Nikšiću je uhapšen i Milenko Rabrenović, dugogodišnji šef obezbjeđenja Veselina Veljovića. Rabrenoviću je ranije suđeno zbog prijetnji  novinarki  Oliveri Lakić, dok je u Vijestima pisala o švercu cigareta, ali je na kraju oslobođen.

Mijajlovića Specijalno tužilaštvo vidi kao jednog od dva šefa ove kriminalne grupe. Ko je drugi šef, još nije poznato, ali su najavljena nova hapšenja. Prema spisima SDT, kako navode mediji, Mijlovićeva  grupa krijumčarila je cigarete na međunarodnom planu najmanje tri godine – od 2019. do kraja 2021. godine. Akcija SDT i SPO pokrenuta je na osnovu saradnje i podataka Europola.

Mijajlović nije zvanično suvlasnik Bemaxa, iako ga javnost tako percipira. Ipak, brojne su i zvanične njegove veze sa tom moćnom građevinskom firmom. Prema podacima Registra privrednih kompanija, Mijajlović ima funkcije u tri kompanije čiji je osnivač Bemax –   direktor je Alec Montenegro,  član  Upravnog odbora  Arena B i ovlašćeni  zastupnik  S & I INVEST.  Osim Mijajlovića kao stvarni suvlasnik Bemaxa javnost percipira Ranka Ubovića, još jednog podgoričkog biznismena. Zvanično, njegov sin Ivan Ubović, vlasnik je kompanije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

100 GODINA ODĆUTANOG ZLOČINA NAD BOŠNJACIMA( MUSLIMANIMA) ŠAHOVIĆA: Može li Crna Gora pogledati sebi u oči

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rezolucijom koju su u ime  Odbora za obilježavanje stogodišnjice genocida u Šahovićima potpisali Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić i  akademik  Šerbo Rastoder, traži se  da parlament osudi zločin, omogući obilježavanje 100 godina od masakra i podizanje spomen-obilježja stradalima. Zločin u Šahovićima, navodi se, treba unijeti u obrazovne i nastavne programe Traži se i da se pomenu osobe pravoslavne vjere koje su tada spasile jedan broj svojih susjeda muslimana

 

Početkom februara Skupštini Crne Gore i svim poslaničkim klubovima je poslat prijedlog rezolucije koji je uputio  Odbor za obilježavanje stogodišnjice genocida u Šahovićima (današnje Tomaševo) 1924. Potpisnici su predsjednik i potpredsjednik Odbora – Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić i istoričar i akademik  Šerbo Rastoder. Da bi formalno ušao u skupštinsku proceduru, neophodna su najmanje četiri potpisa poslanika.

U izjavi za Radio Slobodna Evropa (RSE) Rastoder je istakao da je Prijedlog rezolucije o genocidu, kako je zvanično nazvana, „pitanje časti sojske i čojske Crne Gore, njenog građanskog karaktera i multinacionalne politike“.

Rezolucijom se traži da parlament osudi zločin, omogući obilježavanje 100 godina od masakra i podizanje spomen-obilježja stradalima. Zločin u Šahovićima treba unijeti u obrazovne i nastavne programe kao “nedopustivu pojavu u civilizovanom društvu”. Traži se i da se posebno pomenu osobe pravoslavne vjere koje su tada spasile jedan broj svojih komšija muslimana od pogroma razularene mase koja je brojala oko dvije hiljade ljudi došlih uglavnom iz Polja, Mojkovca, ali i iz okolnih mjesta u Vraneškoj dolini.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VLADA I PROSVJETA: Bolje tri dan štrajkovati, nego tri mjeseca pregovarati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Razočaranost roditelja i podsmijeh učenika pratili su tri dana štrajka, do koga je došlo zbog neodgovornosti vlasti da se suoči sa problemom. Kad prijetnje i političke egzibicije nijesu uspjele, dogovor je postignut za tri dana, nakon tri mjeseca ignorisanja

 

,,Oćemo li kupat đecu ili ne”, jedan je od duhovitih komentara na društvenim mrežama tokom neizvjesnosti oko odlaska učenika u školu. U nedjelju veče roditelji i učenici su  do  kasno čekali što će im nastavnici javiti: ide li se ili ne ide sjutra u školu? Većina učenika u školu ipak nije išla. Javnost je pratila kako vlast pokušava da se što prije izvuče iz neugodne situacije u koju je sebe dovela.

Nakon tri dana štrajka, Sindikat prosvjete i Vlada postigli su sporazum. Koeficijenti u prosvjeti će se uvećati od 1. jula za 10 odsto, a od 1. septembra najmanje 17 odsto. Dogovor je postignut nakon trosatnih pregovora na sjednici Glavnog odbora Sindikata prosvjete kojoj su prisustvovali premijer Milojko Spajić i  ministri prosvjete i finansija, Anđela Jakšić-Stojanović i Novica Vuković. Premijer i ministar prosvjete skoro cijeli februar nijesu imali kad da se sastanu sa prosvjetarima, zbog ranije preuzetih obaveza i putovanja.

Da je prosvjeta ovoj, kao i prethodnim vladama, sporedna briga  bilo je jasno kada su prosvjetni radnici iz medija saznali da neće biti ništa od već dogovorenog povećana plata koje su očekivali od januara ove godine.

Prosvjetari su tražili da se poštuje Granski kolektivni ugovor, prema kojem ih je sljedovalo 10 odsto bruto povećanja od 1. januara ove godine. Iz Vlade su im odgovorili da Ministartsvo finansija taj trošak nije planiralo, te da je za to kriva prošla  Vlada. Sindikat je krajem decembra organizovao štrajk upoozorenja,  i dao  rok do kraja januara za dogovor  o povećanju zarada. Ako dogovora ne bude, najavili su – štrajk. Radna grupa u kojoj su predstavnici ministarstva i sindikata nije se sastajala nakon srijede, 7. februara, kada su imali prvi i jedini sastanak. Tada su nadležne obavijestili  da 19. februara kreću u štrajk.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo