Povežite se sa nama

Izdvojeno

RUDNIK OLOVA I CINKA U MOJKOVCU: Nova vlast, novo obećanje

Objavljeno prije

na

Nova vlast u Mojkovcu aktuelizovala je opet pitanje otvaranja Rudnika Brskovo.  Na ranije najave o otvaranju rudnika, lokalni ekolozi su imali jak otpor toj ideji, pa su lani organizovali više protesta

 

Ponovno otvaranje rudnika olova i cinka u Mojkovcu, daće novi život tom gradu – to je, deset dana od kako je postao predsjednik Opštine,  izjavio Vesko Delić.  Uspio je, tokom prvih dana na toj funkciji da obavi razgovor  sa jednim od vlasnika kompanije Tara Resources koja namjerava da pokrene novi rudnik u Mojkovcu. Novi mojkovački predsjednik Opštine nada se da će ,,za godinu i po do dvije, ponovo otvoriti rudnik”.  Objašnjava da se čekaju  prostorni planovi Vlade, ,,pa je sada teret na izvršnoj vlasti, a ne na kompaniji”. On smatra  da ,,nije tačno da je otvaranje rudnika u suprotnosti sa razvojem turizma i izgradnjom skijališta Žarski”. Potkrepljuje to tvrdnjom da se ,,sa budućeg  skijališta  ne može vidjeti površinski kop rudnika”.

,,Količina novca od rudnika koji će se uliti u Mojkovac je višestruko značajnija, nego samo skijalište, ali jedno bez drugoga ne bi valjalo da ide. Volio bih da nađemo neki balans”, rekao je Delić nedavno RTCG-u.

Partner Delićevoj kolaiciji Za budućnost Mojkovca u vođenju tog grada, naredne četiri godine biće GP URA, a lokalni lider te stranke Ivan Ašanin kaže da su i oni za rudnik. Međutim, kako je rekao Monitoru ,,ukoliko se budu poštovali najstroži ekološki propisi Evropske unije u toj  oblasti”.

,,Može li se, otvaranjem rudnika, zaštititi životna sredina  u odgovarajućoj mjeri, reći će struka. Čekamo da dobijemo revidirane tehno-ekonomske i ekološke elaborate od najrenomiranijih firmi specijalizovanih  za slične  projekte. Tada će ih, pored procjene naših stručnjaka, čekati i procjene stručnjaka Zelenih Evrope. To će za nas u GP URA, kao članica te organizacije, biti presudno.  Neće se raditi novo jalovište na način na koji je bilo –  u centru grada. To je valjda svakome jasno. Da zaključimo, GP URA je uvijek „za“, ali za pozitivno „za“,  za primjenu zakona jednako za sve, za transparentnost, za poštovanje ekoloških standarda …”,  kazao je  Ašanin Monitoru.

On smatra  da je projekat novog rudnika uz sve ove precizno određene mjere i uz mišljenje  stručnjaka,  jedan od projekata koji će odrediti da li će novog iseljavanja iz Mojkovca biti. Lokalna uprava, tvrdi, biće na usluzi svim invenstitorima, koji donose ideje o razvojnim projektima. Smatra da Mojkovac u narednom periodu ima svoju budućnost  i kroz relizaciju još nekoliko projekata, koji se odnose na seoski turizma.

,,Mnogi neće moći kontrolisati tokove poslova kao do skoro jer su izgubili vlast, pa su nervozni. Imali su takav pristup da su sa očito koruptivnim radnjama odbijali investitore, što u narednom period neće biti slučaj. Garant za to je nova vlast, gdje URA ima značajnu ulogu”, zaključuje sagovornik Monitora.

Rudnik Brskovo će biti jedan od najvećih rudnika cinka u Evropi i značajno će doprinijeti većoj zaposlenosti i ekonomskom razvoju Crne Gore, obećao je  izvršni direktor kompanije Tara Resources Richard Boffey.

Ta kompanije je, navodno,  od 2018. godine uložila 15 milona eura u bušenja, tehničke i ekološke studije. Izgradnja rudnika podrzumijeva investiciju od oko 150  miliona eura.

,,Kroz operacije, rudnik bi značajno doprinio crnogorskom bruto domaćem proizvodu (BDP), generišući prihode od izvoza od oko 100 miliona eura godišnje, čime bi kompanija bila jedan od najvećih crnogorskih izvoznika. Rudnik će takođe plaćati koncesijske naknade i poreze od oko deset miliona eura godišnje”, objasnio je on.

Obećao je i da će u fazi izgradnje rudnika biti zaposleno 700 ljudi. Prema njegovim riječima, projekat će poboljšati okolinu i prirodu u Mojkovcu rješavanjem zaostalih uticaja bivšeg rudnika.

Rudnik će se sastojati  od dva površinska kopa, postrojenja za preradu koncentrata rude cinka, olova i bakra, koji takođe sadrže i srebro, kao i objekta za upravljanje otpadom. Sve to, tvrdi investitor,  nalaziće se na području nekadašnjih rudarskih operacija na brdima iznad Mojkovca, daleko od urbanog područja.

Već na prve najave o otvaranju rudnika, lokalni ekolozi su imali jak otpor toj ideji, pa su lani organizovali više protesta. Prijetelji Mojkovca sa tih okupljanja su poručili da je ideja neprihvatiljiva ,,jer se predviđa izgradnja jalovišta na samoj granici nacionalnog parka, to jest, na lokaciji Tvrdog potoka koji se preko Bjelojevićke uliva u rijeku Taru”. Navodno, kopovi će biti ,,u neposrednoj blizini budućeg ski-centra Žarski”.

Iz tog udruženja komentarsali su i činjenicu da je Vlada produžila rokove investitoru  za pribavljanje odobrenja, dozvola i saglasnosti za ispunjavanje uslova za eksploataciju mineralne sirovine.

,,Poslije pet  aneksa ugovora i produžavanja rokova, želimo jasno da se na javnim izlaganjima predoči investicioni  i biznis plan, na koji se način  planiraju  iskopi rude i zaštita životne sredine. Ukoliko  bilo ko planira da nam promijeni reljef na površini od 600 ha, da napravi površinske kopove, napravi novo jalovište,   poručujemo da neće moći”, poručili su sa jednog od okupljanja  Mojkovčani nadležnima i investitoru.

U isto vrijeme prema ideji ponovnog otvaranja mojkovačkog rudnika bio je skeptičan i tadašnji predsjednik Opštine Ranko Mišnić.

,,U ovom trenutku otvaranje rudnika pomalo liči na nemoguću misiju. Možda jednom u budućnosti, kad tehnologija bude tako napredna da može eliminisati sve štetne posljedice otpada, možda se tada rudnik i otvori. Zapravo, vjerujem da hoće, ali sada ne. Jednom je sa jalovištem napravljena greška i mnogo nas je skupo koštala. Siguran sam da je nećemo ponoviti”, rekao je tada Mišnić.

Raniji rudnik olova i cinka Brskovo radio je od 1976. do 1991.  godine. Zapošljavao je blizu 700 radnika. Za vrijeme rada rudnika na prostoru  bivšeg jalovišta deponovano je oko 2,5 miliona tona toksičnog otpada prosječne dubine 12 metara. U zvaničnoj Studiji o kvalitetu životne sredine za Mojkovac  iz 1990. godine piše da čestice mulja iz jalovišta sadrže visoke koncentracije gvožđa, cinka, olova, arsena, antimona i žive. U studiji je navedeno da je količina deponovanog mulja dovoljna da trajno uništi živi svijet u rijeci Tari. U novembru 1992. godine stručni tim iz Ženeve konstatovao je da jalovište najhitnije treba sanirati. Jalovište je do sanacije važilo za  bioregionalni ekološki problem. Više miliona eura vrijedan projekat sanacije završen je prije desetak  godina.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

FOKUS

USTAVNI SUD PO PARTIJSKIM KVOTAMA: Lako je Vatikanu, oni biraju samo jednog

Objavljeno prije

na

Objavio:

Deblokada Ustavnog suda  je bila neophodna. Zbog  toga se danas pozdravlja dogovor političkih stranaka oko nedostajućih kandidata za sudije tog suda, pa makar i po kvotama. No,  stvar neće biti riješena sve dok Ustavni sud ne prestane da  bude predmet  političke trgovine, već postane  nezavisna i kredibilna institucija

 

Djelimičan dogovor parlamentarnih stranaka oko sudija Ustavnog suda, kako bi se taj sud odblokirao, postignut je sredinom sedmice. Vodio se iza zatvorenih vrata Vile Gorica, a ne u parlamentu, baš kao da se dogovaraju ministarska mjesta, a ne sudije. To je dodatno pojačalo utisak koji se političkim klasama zamjera – da nedostajuće sudije Ustavnog suda biraju po modelu – naši i njihovi. Ni sami se parlamentarci nijesu libili da saopšte da se izbor odvija po principu partijskih kvota. ,,Pregovara se da od četvoro novih sudija, dvoje bude aktuelne većine, jedan DPS-a, jedan manjina“, nezvanično su objašnjavali mediji situaciju u kojoj političke klase biraju nedostajuće sudije Ustavnog suda.

Poslanici vlasti i opozicije, za sada su se dogovorili oko tri od četiri nedostajuće sudije Ustavnog suda. Izbor jednog sudije dovoljan je da se odblokira rad tog suda, ali nedovoljan za donošenje važnih odluka. Parlamentarne stranke za sada su postigle dogovor oko ovih imena:  zamjenica ombudsmana Snežana Armenko, sutkinja kotorskog Osnovnog suda Momirka Tešić i bivša zaštitnica imovinsko pravnih odnosa Dragana Đuranović.  Kandidatkinja Đuranović se tokom saslušanja u parlamentu izjasnila da je članica DPS-a, ali da će ukoliko bude izabrana za sutkinju Ustavnog suda, vratiti člansku kartu. I tokom prethodnih konkursa prijavljivala se za sutkinju Ustavnog suda i dobijala glasove DPS-a i LP-a. Ako se primijeni model – „dvoje parlamentarne većine, jedan DPS-a i jedan manjina“, s početka priče, jasno je da je Đuranović kandidatkinja DPS-a. Ona, međutim, ima još šest mjeseci do penzije, zbog čega, smatra se, parlamentarna većina nije kočila dogovor. Ono, ima i dovoljno vremena da utiče na određene važne odluke.

Prema nezvaničnim informacijama Vijesti, Tešić protežiraju  poslanici Demokrata, a Armenko Demokratski front.  Ni sutkinja Tešić nije prvi put kandidatkinja za Ustavni sud. U maju prošle godine dobila je dva glasa  – Demokrata. Poslanik Marko Milačić tada je problematizovao njenu kandidaturu podsjećajuči da je zbog sumnje u njenu nepristrasnost bila izuzeta iz predmeta pomorske nesreće u Budvi, u kojoj je stradala policijska službenica Maja Šljivančanin.  Presudom Osnovnog suda u Kotoru, maloljetni M.S. je bio osuđen na najduže 120 sati društveno-korisnog rada.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TAJNA KONKURSA OB KOTOR: Spas ili kraj bolnice u Meljinama

Objavljeno prije

na

Objavio:

U konkursu za radna mjesta u bolnici Meljine, koji je raspisala OB Kotor, nalaze se brojne nelogičnosti, koje ukazuju da je ovo prelazno rješenje više put ka eutanaziji bolnice, a ne ka njenom spasavanju, smatraju u Opštini Herceg Novi

 

Opština Herceg Novi urgirala je početkom ove sedmice da premijer Dritan Abazović što prije organizuje sastanak predstavnika Opštine i bolnice Meljine, ministara zdravlja i finansija Dragoslava Sćekića i Aleksandra Damjanovića, direktora Fonda za zdravstvo Vuka Kadića i kotorske bolnice Davora Kumburovića.

Povod za urgenciju je protes i iskazano nezadovoljstvo radnika bolnice Meljine. Naime, tokom protekle nedjelje Opšta bolnica Kotor raspisala je konkurs u trajanju od tri dana za oko 80 zaposlenih iz Meljina,  iako je, kako tvrde zaposleni u Meljinama, Vlada dogovorila da će biti preuzeto kompletno osoblje njih 150.

Direktor OB Kotor Davor Kumburović za Monitor kaže da se na konkursu prijavilo 15 kandidata, a o daljim postupcima u cilju rješavanja statusa zaposlenih u Meljinama uputio nas je na Ministarstvo zdravlja.

,,Racionalno objašnjenje za ovako nešto ne postoji. Svima  je  kroz razgovore bilo  jasno da bolnica nema dovoljno zdravstvenog kadra i da je treba unarijediti  a ne svesti na stacionar. Po nezvaničnim informacijama  na oglas je konkurisalo oko 15 osoba a među njima  su neki zaposleni bolnice.  Značajno veći dio zaposlenih je ispoštovao dogovor kolektiva i nije konkurisao, a u slučaju da se predložena organizacija bolnice ne koriguje skoro čitav predviđeni dio ljekarskog kadra neće ostati da radi pod tim uslovima”, kaže za Monitor izvršna direktorka bolnice u Meljinama Olivera Elez.

U konkursu za radna mjesta u bolnici Meljine, koji je raspisala OB Kotor, nalaze se brojne nelogičnosti, koje ukazuju da je ovo prelazno rješenje više put ka eutanaziji bolnice, a ne ka njenom spasavanju, naveli su u saopštenu iz Opštine Herceg Novi. Iz bolnice su ukazali da konkursom nije predviđeno 60 postojećih radnih mjesta, odnosno da je predviđeno manje zaposlenih nego do sada, iako bolnici u Meljinama već nedostaje kadar za optimalno funkcionisanje, dok bi porodilište u Meljinama bilo svedeno na reagovanje samo u hitnim slučajevima, saopšteno je iz lokalne uprave.

I pored urgencije, iz Vlade još ne odgovaraju zaposlenima u bolnici. ,,Još nijesmo dobili odgovor iz kabineta premijera za traženi sastanak”, kaže za Monitor predsjednica Sindikalne organizacije bolnice Meljine Slavica Drobnjak.

Izvršna direktorka Elez potvrđuje da odgovora još nema: ,,U utorak ujutro nas je stečajni upravnik obavjestio da će produžiti ugovore zaposlenima po osnovu stečaja za još jedan mjesec, odnosno do 28. 02.  Produženje je dato na molbu Ministarstva zdravlja, čime se preuzimanje bolnice od strane Ministarstva odlaže za još mjesec dana.  Za očekivati je da uskoro dobijemo odgovor sa neke od adresa na koje je upućna molba za reagovanje”.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KUDA IDE EPCG: Voda i vjetar (od)nose milione

Objavljeno prije

na

Objavio:

Željezara, HE Piva, VE Gvozd, Pljevlja… Prema medijskim nastupima menadžementa, EPCG trenutno predstavlja svojevrsnu vladu u sjenci koja preuzima ulogu izvršnih vlasti brinući o našem zdravlju, obrazovanju i socijalnom statusu, dok se o kompanijskim problemima i gubicima ćuti

 

Prošle nedjelje, u Vladi, sreli su se bivši radnici nikšićke Željezare i premijer Dritan Abazović. Sumirani su utisci, stoji u Vladinom saopštenju, i razmijenjene čestitke, iskazana zahvalnost i zadovoljstvo postignutim. Palo je i obećanje: ,,Abazović je naglasio da očekuje da do 1. februara bude okončan proces zapošljavanja radnika nikšićke Željezare”.

Koji dan kasnije, članovi delegacije koja je posjetila premijera obratili su se novinarima najavljujući da bi višemjesečni protest, sa krova upravne zgrade Željezare, od naredne nedjelje mogli preseliti pred Elektroprivredu Crne Gore (EPCG).

,,Nijesmo se mi borili da bi neko drugi ovdje radio, već da mi pokažemo svima da ova fabrika ima potencijala da bude profitabilna. Zato, ukoliko do ponedeljka ne dođe poziv koji očekujemo, mi ćemo biti prinuđeni da isti tražimo ispred upravne zgrade Elektroprivrede”, poručio je u ime nekadašnjih željezaraca Ivan Vujović. Precizirajući: ,,Naš stav je poznat, a to je da u toku narednih deset dana počnemo da radimo i da zarađujemo za nas i naše porodice. Taj rad mora biti zasnovan na rješenjima za stalno, sve ostalo je neprihvatljivo, jer smo mi svi bili stalno zaposleni do 1. septembra 2022. godine”. Tada su od bivšeg poslodavca, turske kompanije Toščelik, dobili otpremnine. I prateći paket obećanja iz Vlade, EPCG i Opštine Nikšić.

Sad su se ona malo iskomplikovala. Prvo je pitanje kako da EPCG Solar gradnja kojoj je imovina kupljena od Turaka data na korišćenje i novoformirano d.o.o EPCG Željezara zaposle nekadašnje željezarce a ne nekoga drugog ko bi se na obavezni konkurs prijavio sa boljim referencama. A drugo – kako zaposliti skoro 250 ljudi za koje, sada, nema posla. Abazović i Milutin Đukanović, predsjednik odbora direktora EPCG, najavljivali su fazno zapošljavanje, u skladu sa potrebama proizvodnje. Iako u EPCG još nijesu načisto ni da li će se u pogonima nekadašnje Željezare proizvoditi čelik, osim konstrukcija potrebnih za montažu planirane solarne elektrane. Dok željezarci gube strpljenje. A Solar gradnja, prema medijskim izvještajima i tvrdnjama upućenih, i sa postojećim brojem zapošljenih bilježi gubitke.

Trenutno, ipak, izgleda kako u EPCG i njenim ćerka firmama imaju prečih briga. Odbranu lika i djela top menadžmenta koji je zaposjeo kompaniju podjelom partijskog plijena po dubini, nakon izbora 2020.

,,Glavni finansijski direktor EPCG Miro Vračar nije povrijeđen u udesu koji se dogodio u noći između petka i subote na putnom pravcu Podgorica – Danilovgrad, ali je službeni automobil marke audi 5 potpuno uništen”, objavili su mediji  sredinom januara. Oni manje naklonjeni parlamentarnoj većini i njihovim kadrovima u državnim preduzećima iskoristili su priliku da podsjete kako su čelnici EPCG na početku mandata najavljivali smanjenje bogatog voznog parka i zabranu korišćenja službenih vozila van radnog vremena. I da od toga nije bilo ništa.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo