Povežite se sa nama

Izdvojeno

SDT ISPITUJE ŽIVOTNI STIL CRNOGORSKIH FUNKCIONERA: Luksuz pod lupom

Objavljeno prije

na

U četiri slučaja ispitivanja nesklada između životnog stila nekadašnjih javnih funkcionera i njihovih zarada i imovine formirani su krivični predmeti koji su trenutno u fazi izviđaja. Dva slučaja tiču se nekadašnjih ministara u Vladi Duška Markovića Kenana Hrapovića i Mevludina Nuhodžića, jedan policijske službenice, a jedan odgovorne osobe iz nevladinog sektora

„Pozdravljamo svaku inicijativu koja se odnosi na istraživanje životnog stila javnih funkcionera i sa njima povezanih osoba, imajući u vidu da on godinama evidentno odskače od za njih prijavljenih prihoda, i da je ta anomalija imanentna nosiocima bivše, ali i sadašnje vlasti”. To kaže za Monitor predstavnik Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Lazar Grdinić o nedavnoj odluci Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) da pokrene četiri slučaja u kojima ispituje nesklad između životnog stila nekadašnjih javnih funkcionera i njihovih zarada i imovine.

Dva slučaja odnose se na istragu životnog stila ministara iz Vlade Duška Markovića – Kenana Hrapovića, koji je obavljao funkciju ministra zdravlja i Mevludina Nuhodžića, ministra unutrašnjih poslova. Preostala dva slučaja tiču se jedne službenice policije i jedne odgovorne osobe iz nevladinog sektora.

Iz SDT-a su za Radio Slobodna Evropa (RSE) saopštili da su u svim slučajevima formirani krivični predmeti koji su u fazi izviđaja. Ovoj inicijativi prethodilo je obavještenje iz Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), odakle su od kraja 2020. samoinicijativno upoređivali imovinske kartone funkcionera sa dostupnim bazama podataka, kako bi se utvrdile nelogičnosti između prijavljenih prihoda i imovine i stila življenja. Važeći Zakon o sprečavanju korupcije nema zakonsku normu koja bi to omogućila. Ta norma unijeta je u novi zakon, koji je u formi Nacrta, usvojen na Odboru za antikorupciju Skupštine Crne Gore.

„Praćenje životnog stila obuhvata upoređivanje prijavljenih prihoda i imovine u odnosu na potrošačke navike, mjesto stanovanja i imovinu javnog funkcionera, bračnog ili vanbračnog supružnika i djece”, navodi se u Nacrtu.

Grdinić ističe da ne treba prejudicirati ishod istrage, naročito ako uzmemo u obzir da SDT funkcioniše u ograničenim kapacitetima, a da radi na mnogo slučajeva. Ipak, upozorava on, ako i ove istrage ostanu u fazi izviđaja, poslaće se demotivišuća poruka javnosti. „Poruka da se bahatom ponašanju funkcionera i članova njihovih porodica ne može stati na kraj, da ono za posljedicu nema pravnu sankciju i djelotvornu provjeru. I, najopasnije, da se korupcija isplati”, kaže on.

Sudeći po izvještaju o radu ASK-a za 2022, do kraja te godine svega jedan predmet ovog tipa dostavljen je tužilaštvu na dalje postupanje. To navodi na zaključak da su drugi slučajevi otvoreni u posljednje vrijeme, ali i otvara pitanje da li su uopšte pokrenuti od strane Agencije, ili samonicijativno od strane SDT-a, upozorava još Grdinić.

On ocjenjuje da je dosadašnji rad ASK-a bio selektivan, površan i nesvrsishodan, pošto Agencija, kako sama navodi, vrši usporedbu podataka sa stanjem u registrima. „Ekstravagantan stil života, luksuzna putovanja, garderoba, nakit, potrošačke navike i slično nijesu kategorije podataka koji se vode u javnim registrima, a Agencija je propustila da makar konstatuje očiglednu razliku između sredstava potrebnih da bi se finansirao određeni stil života i prihoda koje joj funkioner prijavljuje”, smatra Grdinić.

Agencija je SDT-u u maju 2022. godine dostavila obavještenje kojim ukazuje da su pojedini članovi porodice Nuhodžić, vlasnici nepokretne imovine koja ne odgovara njihovim prihodima. U ovom slučaju SDT utvrđuje postojanje osnova sumnje da je učinjeno krivično djelo protiv službene dužnosti. U imovinskom kartonu Nuhodžića, koji je dostupan na sajtu ASK-a, nema podataka o imovini njegovih kćerki, jer javni funkcioneri nijesu dužni da prijavljuju imovinu djece koja ne žive sa njima. On je vlasnik stana u Podgorici od 71 kvadrata, kuće od 116 u Bijelom Polju i više od 11.000 kvadrata zemljišta. Njegova supruga Aida ima kuću od 160 i dvorište od 676 kvadrata u Podgorici.

U prethodnih nekoliko godina, iz ASK-a su saopštavali da je Nuhodžić kršio Zakon o sprečavanju korupcije, jer nije prijavljivao čitavu imovinu.

Nuhodžić je za RSE potvrdio da njegova kćerka Belma posjeduje dva stana – u Podgorici od 124, a u Budvi od 77 kvadrata, a druga kćerka Dženana ima 1000 kvadrata zemljišta na Žabljaku.

„U fokusu obavještenja koje je ASK uputio SDT-u nalaze se nekretnine moje kćerke Belme Gušmirovičeve, koja je udata već 14 godina i živi u Pragu. Njen suprug je uspješan biznismen i vlasnik više restorana u Češkoj. Imovina moje druge kćerke Dženane, koja je bila predmet provjere, podrazumijeva hiljadu kvadrata zemljišta u Opštini Žabljak, koja je kupljena za iznos od 3.500 eura u trenutku kada je ona već pet godina radila i imala dobra mjesečna primanja”, naveo je Nuhodžić za RSE.

I Hrapović je, zbog toga što nije prijavio kompletnu imovinu, prekršio Zakon o sprečavanju korupcije. SDT, inače, duže od dvije godine ispituje životni stil članova Hrapovićeve porodice, odnosno ćerke Selme. Do toga je došlo nakon što je Centar za građansko obrazovanje (CGO) u aprilu 2021. podnio inicijativu ASK-u da se preispita stil života Hrapovića. Hrapovićeva ćerka je na društvenim mrežama objavila fotografije na osnovu kojih se zaključuje da je u kratkom periodu obišla Majami, Njujork, Dohu i Abu Dabi.

U to vrijeme su, prema podacima ASK-a, Hrapovićevi mjesečni prihodi kao ministra bili oko 2.080 eura.

Provjerovan je i stil života supruge odlazećeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, Lidije, u novembru 2022. godine, zbog skupocjene garderobe u kojoj se često pojavljuje u javnosti. Do te provjere je došlo nakon što je ona na protestu opozicije ispred Parlamenta u novembru 2022. nosila Diorov prsluk koji košta oko 4.000 eura. Takvih je primjera bilo mnogo, a posljednji je zabilježen na krunisanju novog britanskog kralja Čarlsa Trećeg i njegove supruge Kamile u Vestminsterskoji opatiji minule subote u Londonu, kada se Lidija pojavila u žutoj svilenoj haljini brenda Valentino, koja košta nešto manje od 10.000 eura.

Prema podacima ASK-a Đukanović ima platu od oko 2.400 eura, a njegova supruga mjesečno zarađuje oko hiljadu eura.

U slučaju Đukanovića iz ASK-a nijesu utvrdili nikakve nepravilnosti.

SDT istražuje i da li je direktorka ASK-a Jelena Perović zloupotrijebila službeni položaj, koristeći službene automobile mimo propisa. „Iz MANS-a su u februaru ove godine SDT-u podnijeli krivičnu prijavu protiv Perović, za krivično djelo zloupotreba službenog položaja, po kojoj je u toku izviđaj, a prikupljaju se podaci, obavještenja i dokazi potrebni za donošenje odluke”, zvaničan je odgovor SDT-a koji potpisuje tužilac portparol Vukas Radonjić.

I Ministarstvo unutrašnjih poslova nedavno je najavilo da će i životni stil policijskih službenika biti predmet provjere, a da će se time baviti posebna jedinica policije.

Podaci EUROPOL-a dostavljeni Crnoj Gori pokazuju da su se pojedini crnogorski policajci enormno obogatili. To je nedavno potvrdio i Zoran Miljanić, ministar bez portfelja, zadužen za aktivnosti u borbi protiv korupcije, kazavši da neki policijski službenici na računima imaju i preko 50 miliona eura. „Podaci su označeni kao tajni, sa njima se ne smije baratati u javnosti, zbog nepovjerenja prema određenim osobama u bezbjednosnom sektoru”, kazao je Miljanić za Televiziju Crne Gore.

Novina u Nacrtu Zakona o sprječavanju korupcije je i da će javni funkcioneri morati da prijavljuju imovinu za sve članove porodice, bez obzira da li žive s njima. Ispitivaće se i imovina u zemlji i inostranstvu, kao i bankarski podaci bez traženja saglasnosti.

Za sad je, prema riječima predstavnika MANS-a, NVO koja je bila dio radne grupe za izradu Nacrta, ustanovljena šira, radna definicija Životnog stila, koju je neophodno dalje razrađivati, kao i sam Zakon i procedure provjere. „Nacrt je konkretan i predviđene izmjene tretiraju postojeće pravne praznine koje služe Agenciji da, uz očigledan nedostatak hrabrosti i političke volje, selektivno istražuje i postupa u slučajevima nesrazmjere prihoda i imovine nosioca javnih funkcija u Crnoj Gori”, navodi Grdinić.

Gotovo svi predlozi MANS-a do sada su i usvojeni. Jedan od onih koji nije uvažen, odnosi se na obavezu funkcionera da prijavljuju i iznos poreza koji su platili na godišnjem nivou. „Na tome ćemo insistirati. MANS će i dalje detaljno pratiti i učestvovati u ovom procesu. Imajući u vidu poltičku situaciju i gotovo neskrivenu ambiciju pojedinih partija da politizuju borbu protiv korupcije, jako je važno da zakon prođe istinsku javnu raspravu, kao i da sve sugestije Evropske komisije budu razmatrane sa dužnom pažnjom”, zaključuje Grdinić.

Andrea JELIĆ

Komentari

FOKUS

JAKOV MILATOVIĆ, PREDSJEDNIK: Odgovornost veća od ovlašćenja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Pred novim predsjednikom su velika očekivanja, i ono najvažnije – da bude drugačiji od trodecenijskog vođe. Milatović je činom inauguracije nagovijestio da želi drugačijim putem, ali tek ćemo vidjeti kako će se snaći na čelu zemlje „na granici između Istoka i Zapada”, kako je nazvao Crnu Goru na inauguraciji, u dinamičnim političkim vremenima

 

Počelo je – drugačije. Inauguracija novog predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića održana je u Skupštini u Podgorici, a ne u Vladinom domu na Cetinju, kako su to činili predsjednici iz redova Demokratske partije socijalista tokom decenija. Prvi put u posljednje dvije decenije tom činu su prisustvovali i predstavnici vlasti i opozicije, a događaj nijesu pratili protesti političkih protivnika i tenzije. Prošlo je mirno i dostojanstveno, kako su to primijetili i svjetski zvančnici, iako dolazak Milatovića na čelo države označava najozbiljniju političku promjenu posljednjih decenija. Kraj jedne ere. Đukanovićeve.

Istorija nekoliko posljednjih inauguracija crnogorskih predsjednika u stvari je istorija društvenih tenzija. Prvi predsjednički Đukanovićev mandat 1998. godine, protekao je u atmosferi oštrih podjela. Noć uoči Đukanovićeve inauguracije 14. januara 1998. godine pristalice Momira Bulatovića, bivšeg predsjednika Crne Gore i Đukanovićevog partijskog saborca do 1997, u nasilnim protestima krenule su ka zgradi Vlade Crne Gore i sukobili se sa policijom, koja ju je obezbjeđivala. U incidentima su povrijeđena 44 policajca i četvoro civila. I sama Đukanovićeva inauguracija te 1998. godine održana je u napetoj atmosferi i pod nezapamćenim mjerama obezbjeđenja.

Uslijedile su decenije inauguracija predsjednika iz redova Đukanovićevog DPS. U tri mandata tu funkciju obavljao je Filip Vujanović. Njegove inauguracije organizovane su bez prisustva opozicije, koja ih je bojkotovala, ali i uz proteste, poput onog 2013. godine, kada je opozicija smatrala da su tadašnji predsjednički izbori  pokradeni, te da je na mjestu Vujanovića trebalo da bude Miodrag Lekić. Tada su građani organizovali Marš na Cetinje – marš protiv mafije, u znak protesta inauguracije Vujanovića. Opozicija je bojkotovala svečanost, a Vujanovićevoj inauguraciji na Cetinju nijesu prisustvovali ni poslanici Socijaldemokratske partije (SDP), tada manje članice vladajuće koalicije.

Ni toj, kao ni narednoj Đukanovićevoj inauguraciji 2018. godine nijesu prisustvovali regionalni i svjetski lideri. Đukanović je prije pet godina inaugurisan bez gostiju sa strane, uz diplomatski kor i predstavnike crnogorskih institucija. I opet bez opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pričitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 26. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEPORTACIJA BIH IZBJEGLICA 31 GODINU KASNIJE: Priča o zločinu nije završena

Objavljeno prije

na

Objavio:

Porodica Bajrović čiji članovi nisu pristali na novčano obeštećenje od strane crnogorske vlade, dalje (duže od 15 godina) vodi borbu pred crnogorskim sudovima, ali i u Strazburu. „Naša predstavka Evropskom sudu za ljudska prava  je uredno predata i prihvaćena, postupak je u toku i vjerujemo da ne postoji ni jedan razlog – ni proceduralni ni činjenični/dokazni – da konačna presuda ne bude donijeta u korist Osmove porodice“, kazali su za Monitor iz pravnog tima porodice Bajrović

 

U Herceg Novom je u četvrtak, 25. maja, obilježena 31 godina od početka lova na ljude u kome su pripadnici policije (milicije), izvršavajući zapovijest nadređenih iz tadašnje Vlade (premijer Milo Đukanović, ministar unutrašnjih poslova pokojni Pavle Bulatović), hapsili/zarobljavali bosanske izbjeglice i gurnuli ih u smrt predajući ih vojsci Radovana Karadžića i Ratka Mladića.

Crnogorska policija u maju 1992. je nezakonito uhapsila najmanje 66 civila izbjeglih iz Bosne i Hercegovine (u nekim dokumentima pominje se i dvostruko veći broj žrtava), starosti od 18 do 66 godina, i predala ih vojsci bosanskih Srba.  Svi uhapšeni i deportovani iz Herceg Novog 27. maja 1992. su neposredno nakon toga ubijeni. Pojedinci iz grupe koja je dva dana ranije upućena u koncentracioni logor u Foči imali su više sreće. Nekolicina je preživjela.

Tijela ubijenih još nijesu pronađena. Njihovi egzekutori su nepoznati. U Crnoj Gori niko nije osuđen za taj ratni zločin. Nalogodavcima se nije ni sudilo.

„U crnogorskoj vlasti nema političke volje da se slučaj deportacije bosanskih izbjeglica riješi na pravi način, a u Crnoj Gori na djelu je organizovano izbjegavanje suočavanja sa vlastitom ratnom prošlošću“. Ovo je ocjena sa skupa koje su povodom godišnjice surovog zločina organizovali Monitor i NVO Centar za građansko obrazovanje prije 15 godina, u maju 2008. Malo toga se do danas promijeilo.

Na toj tribini je penzionisanom inspektoru Centra bezbjednosti Herceg Novi, sada pokojnom, Slobodanu Pejoviću uručena zahvalnica Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike „za iskreno i hrabro svjedočenje o deportaciji BiH izbjeglica“.
Pejović je prvi javno progovorio da je u depeši koju je potpisao tadašnji ministar Pavle Bulatović stajalo da sve Muslimane iz BiH, starosti od 18 do 72 godina, koji se zateknu na teritoriji Crne Gore, treba uhapsiti i predati vlastima Republike Srpske. „To je istina, a sve drugo su laži“, ponavljao je glas savjesti tadašnje Crne Gore.

Institucije su ćutale. Bilo jasno i zašto.

„Mnogo državnih službenika bilo je krvavog maja 1992. godine direktno ili indirektno upleteno u sraman čin izručenja izbjeglica policiji Republike Srpske. Počev od važnih političara – predsjednika države Momira Bulatovića, premijera Mila Đukanovića, članova vlade Zorana Žižića i Pavla Bulatovića, policijskih funkcionera Milisava Markovića, Boška Bojovića, Milorada Ivanovića, Damjana Turkovića, Milorada Šljivančanina sve na kraju do državnog tužioca Vladimira Šušovića…“. Monitor, 2005. godine.

Zoran RADULOVIĆ
Pričitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 26. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

IZBOR DIREKTORA UPRAVE PRIHODA I CARINA NA UPRAVNOM SUDU: Sporan „namješteni“ konkurs

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je Siniša Raičević bio prvorangirani na konkursu za direktora Uprave prihoda i carina, Vlada je za tu funkciju imenovala Vladimira Bulajića. Raičević je podnio tužbu Upravnom sudu u kojoj navodi da procedura nije ispoštovana

 

Siniša Raičević je ove nedjelje podnio tužbu Upravnom sudu kojim pobija rješenje o imenovanju direktora Uprave prihoda i carina Vladimira Bulajića.

Dugogodišnji carinik, zviždač, sada upravnik Carinarnice Podgorica, Raičević je bio prvorangirani na konkursu za direktora Uprave koji je objavljen 20. januara 2023.

Početkom marta Uprava za ljudske resurse utvrdila je Listu za izbor kandidata po javnom konkursu za direktora Uprave prihoda i carina. Raičević je na postupku provjere kompetencija, znanja i sposobnosti ostvario 37 bodova, Bulajić 35,67 i Milena Petričević 28,67 bodova.

Vlada na sjednici 20. aprila 2023. donosi rješenje o imenovanju Bulajića za direktora Uprave carina i prihoda na period od pet godina. Predlog za njegovo imenovanje dao je ministar finansija Aleksandar Damjanović, koji je obrazložio da je nakon konkursa, 8. marta obavio razgovor sa kandidatima: „Kandidat Vladimir Bulajić je tokom intervjua pokazao znanje i stručnost, koje se bazira na dugogodišnjem radu u Upravi prihoda i carina, kao i odlično poznavanje nadležnosti Uprave u kojoj se imenuje za direktora. Takođe, imenovani je kao vršilac dužnosti obavljao poslove direktora Uprave i pokazao odlučne vještine i sposobnosti za tu poziciju“, navodi se u obrazloženju koje je Damjanović predložio na sjednici Vlade.

„Koja je svrha javnih konkursa i ocjenjivanja kandidata ako se unaprijed zna ko će biti imenovan“, kaže za Monitor Raičević.

On je 12. marta pisao premijeru Dritanu Abazoviću obrazlažući da je prilikom prijavljivanja na javni konkurs naišao na opstrukcije i pokušaj diskreditacije od predstavnika Ministarstva finansija. I pored toga bio je prvorangirani na konkursu.

„Slobodan sam da postavim jedno logično pitanje, čemu javni konkursi, ukoliko se favorizuju pojedini kandidati, unaprijed im se obeća mjesto za koje se raspiše javni konkurs, a ako se ipak desi da prvorangirani ne bude favorizovani kandidat, komplet postupak imenovanja pokuša da se ospori i obesmisli“, navodi Raičević u pismu premijeru.

On ističe da nije ispoštovan rok za predlog kandidata. Navodi da je ministar finansija bio u zakonskoj obavezi da od utvrđivanja rang liste 3. marta, u roku od 10 dana predloži Vladi kandidata za imenovanje direktora Uprave prihoda i carina.

Predrag NIKOLIĆ
Pričitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 26. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo