Povežite se sa nama

Izdvojeno

SDT ISPITUJE ŽIVOTNI STIL CRNOGORSKIH FUNKCIONERA: Luksuz pod lupom

Objavljeno prije

na

U četiri slučaja ispitivanja nesklada između životnog stila nekadašnjih javnih funkcionera i njihovih zarada i imovine formirani su krivični predmeti koji su trenutno u fazi izviđaja. Dva slučaja tiču se nekadašnjih ministara u Vladi Duška Markovića Kenana Hrapovića i Mevludina Nuhodžića, jedan policijske službenice, a jedan odgovorne osobe iz nevladinog sektora

„Pozdravljamo svaku inicijativu koja se odnosi na istraživanje životnog stila javnih funkcionera i sa njima povezanih osoba, imajući u vidu da on godinama evidentno odskače od za njih prijavljenih prihoda, i da je ta anomalija imanentna nosiocima bivše, ali i sadašnje vlasti”. To kaže za Monitor predstavnik Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Lazar Grdinić o nedavnoj odluci Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) da pokrene četiri slučaja u kojima ispituje nesklad između životnog stila nekadašnjih javnih funkcionera i njihovih zarada i imovine.

Dva slučaja odnose se na istragu životnog stila ministara iz Vlade Duška Markovića – Kenana Hrapovića, koji je obavljao funkciju ministra zdravlja i Mevludina Nuhodžića, ministra unutrašnjih poslova. Preostala dva slučaja tiču se jedne službenice policije i jedne odgovorne osobe iz nevladinog sektora.

Iz SDT-a su za Radio Slobodna Evropa (RSE) saopštili da su u svim slučajevima formirani krivični predmeti koji su u fazi izviđaja. Ovoj inicijativi prethodilo je obavještenje iz Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), odakle su od kraja 2020. samoinicijativno upoređivali imovinske kartone funkcionera sa dostupnim bazama podataka, kako bi se utvrdile nelogičnosti između prijavljenih prihoda i imovine i stila življenja. Važeći Zakon o sprečavanju korupcije nema zakonsku normu koja bi to omogućila. Ta norma unijeta je u novi zakon, koji je u formi Nacrta, usvojen na Odboru za antikorupciju Skupštine Crne Gore.

„Praćenje životnog stila obuhvata upoređivanje prijavljenih prihoda i imovine u odnosu na potrošačke navike, mjesto stanovanja i imovinu javnog funkcionera, bračnog ili vanbračnog supružnika i djece”, navodi se u Nacrtu.

Grdinić ističe da ne treba prejudicirati ishod istrage, naročito ako uzmemo u obzir da SDT funkcioniše u ograničenim kapacitetima, a da radi na mnogo slučajeva. Ipak, upozorava on, ako i ove istrage ostanu u fazi izviđaja, poslaće se demotivišuća poruka javnosti. „Poruka da se bahatom ponašanju funkcionera i članova njihovih porodica ne može stati na kraj, da ono za posljedicu nema pravnu sankciju i djelotvornu provjeru. I, najopasnije, da se korupcija isplati”, kaže on.

Sudeći po izvještaju o radu ASK-a za 2022, do kraja te godine svega jedan predmet ovog tipa dostavljen je tužilaštvu na dalje postupanje. To navodi na zaključak da su drugi slučajevi otvoreni u posljednje vrijeme, ali i otvara pitanje da li su uopšte pokrenuti od strane Agencije, ili samonicijativno od strane SDT-a, upozorava još Grdinić.

On ocjenjuje da je dosadašnji rad ASK-a bio selektivan, površan i nesvrsishodan, pošto Agencija, kako sama navodi, vrši usporedbu podataka sa stanjem u registrima. „Ekstravagantan stil života, luksuzna putovanja, garderoba, nakit, potrošačke navike i slično nijesu kategorije podataka koji se vode u javnim registrima, a Agencija je propustila da makar konstatuje očiglednu razliku između sredstava potrebnih da bi se finansirao određeni stil života i prihoda koje joj funkioner prijavljuje”, smatra Grdinić.

Agencija je SDT-u u maju 2022. godine dostavila obavještenje kojim ukazuje da su pojedini članovi porodice Nuhodžić, vlasnici nepokretne imovine koja ne odgovara njihovim prihodima. U ovom slučaju SDT utvrđuje postojanje osnova sumnje da je učinjeno krivično djelo protiv službene dužnosti. U imovinskom kartonu Nuhodžića, koji je dostupan na sajtu ASK-a, nema podataka o imovini njegovih kćerki, jer javni funkcioneri nijesu dužni da prijavljuju imovinu djece koja ne žive sa njima. On je vlasnik stana u Podgorici od 71 kvadrata, kuće od 116 u Bijelom Polju i više od 11.000 kvadrata zemljišta. Njegova supruga Aida ima kuću od 160 i dvorište od 676 kvadrata u Podgorici.

U prethodnih nekoliko godina, iz ASK-a su saopštavali da je Nuhodžić kršio Zakon o sprečavanju korupcije, jer nije prijavljivao čitavu imovinu.

Nuhodžić je za RSE potvrdio da njegova kćerka Belma posjeduje dva stana – u Podgorici od 124, a u Budvi od 77 kvadrata, a druga kćerka Dženana ima 1000 kvadrata zemljišta na Žabljaku.

„U fokusu obavještenja koje je ASK uputio SDT-u nalaze se nekretnine moje kćerke Belme Gušmirovičeve, koja je udata već 14 godina i živi u Pragu. Njen suprug je uspješan biznismen i vlasnik više restorana u Češkoj. Imovina moje druge kćerke Dženane, koja je bila predmet provjere, podrazumijeva hiljadu kvadrata zemljišta u Opštini Žabljak, koja je kupljena za iznos od 3.500 eura u trenutku kada je ona već pet godina radila i imala dobra mjesečna primanja”, naveo je Nuhodžić za RSE.

I Hrapović je, zbog toga što nije prijavio kompletnu imovinu, prekršio Zakon o sprečavanju korupcije. SDT, inače, duže od dvije godine ispituje životni stil članova Hrapovićeve porodice, odnosno ćerke Selme. Do toga je došlo nakon što je Centar za građansko obrazovanje (CGO) u aprilu 2021. podnio inicijativu ASK-u da se preispita stil života Hrapovića. Hrapovićeva ćerka je na društvenim mrežama objavila fotografije na osnovu kojih se zaključuje da je u kratkom periodu obišla Majami, Njujork, Dohu i Abu Dabi.

U to vrijeme su, prema podacima ASK-a, Hrapovićevi mjesečni prihodi kao ministra bili oko 2.080 eura.

Provjerovan je i stil života supruge odlazećeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, Lidije, u novembru 2022. godine, zbog skupocjene garderobe u kojoj se često pojavljuje u javnosti. Do te provjere je došlo nakon što je ona na protestu opozicije ispred Parlamenta u novembru 2022. nosila Diorov prsluk koji košta oko 4.000 eura. Takvih je primjera bilo mnogo, a posljednji je zabilježen na krunisanju novog britanskog kralja Čarlsa Trećeg i njegove supruge Kamile u Vestminsterskoji opatiji minule subote u Londonu, kada se Lidija pojavila u žutoj svilenoj haljini brenda Valentino, koja košta nešto manje od 10.000 eura.

Prema podacima ASK-a Đukanović ima platu od oko 2.400 eura, a njegova supruga mjesečno zarađuje oko hiljadu eura.

U slučaju Đukanovića iz ASK-a nijesu utvrdili nikakve nepravilnosti.

SDT istražuje i da li je direktorka ASK-a Jelena Perović zloupotrijebila službeni položaj, koristeći službene automobile mimo propisa. „Iz MANS-a su u februaru ove godine SDT-u podnijeli krivičnu prijavu protiv Perović, za krivično djelo zloupotreba službenog položaja, po kojoj je u toku izviđaj, a prikupljaju se podaci, obavještenja i dokazi potrebni za donošenje odluke”, zvaničan je odgovor SDT-a koji potpisuje tužilac portparol Vukas Radonjić.

I Ministarstvo unutrašnjih poslova nedavno je najavilo da će i životni stil policijskih službenika biti predmet provjere, a da će se time baviti posebna jedinica policije.

Podaci EUROPOL-a dostavljeni Crnoj Gori pokazuju da su se pojedini crnogorski policajci enormno obogatili. To je nedavno potvrdio i Zoran Miljanić, ministar bez portfelja, zadužen za aktivnosti u borbi protiv korupcije, kazavši da neki policijski službenici na računima imaju i preko 50 miliona eura. „Podaci su označeni kao tajni, sa njima se ne smije baratati u javnosti, zbog nepovjerenja prema određenim osobama u bezbjednosnom sektoru”, kazao je Miljanić za Televiziju Crne Gore.

Novina u Nacrtu Zakona o sprječavanju korupcije je i da će javni funkcioneri morati da prijavljuju imovinu za sve članove porodice, bez obzira da li žive s njima. Ispitivaće se i imovina u zemlji i inostranstvu, kao i bankarski podaci bez traženja saglasnosti.

Za sad je, prema riječima predstavnika MANS-a, NVO koja je bila dio radne grupe za izradu Nacrta, ustanovljena šira, radna definicija Životnog stila, koju je neophodno dalje razrađivati, kao i sam Zakon i procedure provjere. „Nacrt je konkretan i predviđene izmjene tretiraju postojeće pravne praznine koje služe Agenciji da, uz očigledan nedostatak hrabrosti i političke volje, selektivno istražuje i postupa u slučajevima nesrazmjere prihoda i imovine nosioca javnih funkcija u Crnoj Gori”, navodi Grdinić.

Gotovo svi predlozi MANS-a do sada su i usvojeni. Jedan od onih koji nije uvažen, odnosi se na obavezu funkcionera da prijavljuju i iznos poreza koji su platili na godišnjem nivou. „Na tome ćemo insistirati. MANS će i dalje detaljno pratiti i učestvovati u ovom procesu. Imajući u vidu poltičku situaciju i gotovo neskrivenu ambiciju pojedinih partija da politizuju borbu protiv korupcije, jako je važno da zakon prođe istinsku javnu raspravu, kao i da sve sugestije Evropske komisije budu razmatrane sa dužnom pažnjom”, zaključuje Grdinić.

Andrea JELIĆ

Komentari

FOKUS

SPOJENI SUDOVI NASILJA U PARLAMENTU: Dalje nećeš moći

Objavljeno prije

na

Objavio:

Politički motivisano nasilje u Crnoj Gori nije novina, ali je novo što se argumentacija sile  sa ulice, preselila u plenarne skupštinske sale i direktne TV prenose. Nudeći javnosti uzbuđenje rijalitija

 

 

Krajem prošle nedjelje, u zgradi SO Budva, svjedočili smo¸novoj u nizu demonstracija fizičko-političkog nasilja u Crnoj Gori (vidjeti boks). Zavrtanje ruke oponentima, u doslovnom smislu, sve češće i intenzivnije postaje dominantan oblik odbrane i(li) nametanja vlastitih političkih stavova.

Politički motivisano nasilje u Crnoj Gori nije novina, ali je novo to što se argumentacija sile  sa ulice, preselila u plenarne skupštinske sale i direktne TV prenose. Nudeći javnosti uzbuđenje rijalitija

“Sram vas bilo muške kukavice, ulizice kriminalnih klanova”, obratila se političkim protivnicima Dragana Kažanegra Stanišić, odbornica novog saziva SO Budva, potpredsjednica Demokrata i, možda najbitnije u aktuelnom kontekstu, sekretarka u Ministarstvu unutrašnjih poslova. “Takve kao vi otresem pogledom kao prašinu sa cipela”.

Teško je pronaći dvije rečenice koje ljepše i preciznije odslikavaju aktuelni duh tolerancije, privrženost demokratskim standardima i nepokolebljivu odanost principima vladavine prava među predstavnicima ovdašnje političke elite.

U oštru  konkurenciju manifestacija duha nasija treba uvrstiti i ovonedjeljno obraćanje poslanika DPS Nikole Rakočevića. On je, u ime parlamentarne opozicije, najavio: “Sprječavamo redovan politički život u parlamentu, dok se ne počne poštovati Ustav koji je zgažen od parlamentarna većine. Samim tim nema ni usvajanja budžeta na sjednici parlamenta koja je zakazana za 21. januar“. Da se izbjegnu nedoumice, Rakočević precizira da nije riječ o bojkotu, već o naumu da se  spriječi održavanje sjednica Skupštine Crne Gore.  “Do kraja ovog mandata, dok god on trajao, crnogorska opozicija neće bojkotovati Skupštinu, jer je bojkotom prepuštamo parlamentarnoj većini koja je pokazala svoju neodgovornost u odnosu na građane. Same ih nećemo ostaviti u parlamentu.“

Ništa nije samoniklo. Opozicija je na demonstraciju nezadovoljstva silom  krenula  prije nepun mjesec, kada se parlamentarna većina odlučila da, suprotno proceduri i sopstvenoj praksi, skrati mandat jednoj sutkinji Ustavnog suda zaključujući da je ona ispunila uslov za odlazak u penziju. Dok je javnost pokušavala odgonetnuti motive te odluke, u pomoć je sa objašnjenjem priskočio Milan Knežević. “Da je protivno zakonu Dragana Đuranović ostala na funkciji sudije Ustavnog suda, jutros bi Zoran Lazović i Milivoje Katnić bili pušteni da se brane sa slobode”, kazao je predsjednik DNP, nakon što je u Ustavnom sudu izostao neophodni, četvrti, glas za usvajanje žalbe advokata dvojice uhapšenih , nekadašnjih visokih funkcionera tužilaštva i policije.  Istu argumentaciju kasnije smo našli i u saopštenjima Demokrata.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SPC I (NE)BAVLJENJE POLITIKOM: Zemaljsko je važnije carstvo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mitropolit Joanikije je za rusko propagandističko glasilo RT Balka  9. januara ponovio svoje putinističke, anticrnogorske i antiukrajinske stavove. Na primjedbu novinarke da su već dvije godine istaknute crnogorske zastave na ogradi manastira   odgovorio da su to  “uradili ljudi sa Cetinja koji ne znaju šta rade“.  Istovremeno ne smetaju mu zastave Srbije, Republike Srpske i četnički barjaci po mnogim crkvama i manastirima u Crnoj Gori i širom regiona kao ni freske ratnih zločinaca iz Drugog svjetskog rata

 

 

Prije četiri dana je javljeno da  su nepoznati počinioci oko 1.30 ujutro zapalili BMW tivatskog sveštenika Mijajla Backovića ispred porodične kuće u Tivtu. Vučićevski mediji u regionu javili su samo da je zapaljen auto bez navođenja luksuzne marke i modela.. Mitropolija crnogorsko – primorska (MCP)  je izdala saopštenje u kom se potencira da „zapaljeni automobil nije u vlasništvu sveštenika već mu je ustupljen od prijatelja na korišćenje posljednjih godina“. Radi se o luksuzuznom X6 modelu čija osnovna verzija, po zvaničnom katalogu predstavništva u Srbiji, košta 105 hiljada eura dok sa opremom ide i do 180 hiljada. Prema još nepotvrđenim informacijama, Backovićev BMW je kupljen u Rokšpedu 2021. godine za 120 hiljada i kasko je osiguran.

Nije nikakva tajna da, od kada se vrh Srpske crkve (SPC) opet integrisao u državno-bezbjedonosne strukture srbijanskih režima ogrezlih u korupciji i organizovanom kriminalu od 90-tih pa na dalje, mnogi arhijereji i politički istaknuti sveštenici kupaju se u luksuzu i izobilju. Ruska crkva (RPC) odavno služi kao uzor sa svojim episkopatom i patrijarhom koji su ujedno agenti državne bezbjednosti i žive u basnoslovnom bogatstvu i raskalašnosti. Postoje i izuzeci kao što je blaženopočivši patrijarh Pavle i još neki episkopi u regionu i među Rusima koji su živjeli kao istinski hrišćani.

MPC-ovo saopštenje o paljenju auta navodi da „ovaj metod napada sve podsjeća na prljavi trag kriminalnih bandi“. Osim „namjera zločinaca da naruše bezbjednost sveštenika, njegove žene i djece“ ovo, vjerovatno upozorenje, je označeno kao “duboko anti-crkveni čin.”

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VLADIN NOVOGODIŠNJI POKLON  SUDIJAMA USTAVNOG SUDA: Dodatak za korupciju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Posljednjeg dana prošle godine, Vlada je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o specijalnom dodatku, kojom je 60 posto na osnovnu zaradu častila sudije Ustavnog suda Crne Gore.  Sudije tog suda nijesu do sada bile obuhvaćene vladinim odlukama o specijalnom dodatku, a poklon je uslijedio nakon sukoba vlasti i opozicije oko kontrole u tom sudu

 

 

Dan prije nego je na vrata  pokucala  2025.godina, 30. decembra prošle godine, Vlada je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o specijalnom dodatku, kojim je 60 posto na osnovnu zaradu častila sudije Ustavnog suda Crne Gore.  Kako se navodi u dokumentu koji je potpisao premijer Milojko Spajić, Odluka je donijeta „bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova“. Može valjda i tako.

U članu 15b Odluke, navodi se: „ U Ustavnom sudu pravo na specijalni dodatak ostvaruju Predsjednik i sudije u visini do 60 posto od osnovne zarade“.

Prema podacima koje je objavio na svojoj internet stranici Ustavni sud Crne Gore, plate sudija tog suda ni sada nijesu male. Prema zvaničnim podacima za period od 1.januara 2024. do 31. decembra 2024.godine ,  prosječna bruto zarada predsjednice Ustavnog suda Snežane Armenko  iznosila je 3416 eura, sudije Budimira Šćepanovića 3465 eura, sutkinje Desanke Lopičić 3493 eura, Momirke Tešić 3429 eura i Faruka Resulbegovića 3132 eura.  Sa povećanjem do 60 posto,  odnosno specijalnim dodatkom, bruto zarade sudija Ustavnog suda, mogle bi ići i i preko pet hiljada eura.  Podataka o neto zaradama  sudija Ustavnog suda nema u zvaničnim podacima. One su nešto manje. Primjera radi, prema imovinskom kartonu sudije Budimira Šćeopanovića, njegova se neto zarada kretala do 2815 eura tokom 2023. godine.

Sudije Ustavnog suda nijesu do sada bile obuhvaćene vladinim odlukama o specijalnom dodatku, iako su neke od njihovih kolega iz pravosuđa (Apelacioni sud, Viši sud, Vrhovni sud) na tom spisku.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo