Prema podacima Ministarstva unutrašnih poslova, u Crnoj Gori je izdato  više od 100.000 oružnih listova. Nelegalnom oružju se broj ne zna, ali su procjene da ga ima isto koliko i legalnog. Optimističkije policijske procjene govore o brojci od 40.000 do 80.000 komada nelegalnog oružja

Četrnaestogodišnjak i osamnaestogodišnjak u utorak su uhapšeni u Plavu zbog vatrenog oružja. Policija je u kući, koju koristi maloljetnik, pronašla i oduzela automatsku pušku marke CZ, sa okvirom u kojem se nalazilo 14 komada municije, RAP sa tri okvira za oduzetu automatsku pušku, pušku marke ‘CZ’ M48 u ilegalnom posjedu, pušku marke ‘mauzer’ sa važečim oružnim listom, 1.029 komada municije kalibra 7,62mm, vazdušnu pušku i jedan lovački nož. Policija je saopštila i sumnjaju da su maloljetnik i 18-godišnjak „iz kuće iznosili automatsku pušku i odlazili na obližnju planinu kako bi vježbali gađanje iz navedenog oružja“.

Istog dana na jugu, kotorska policija je kontrolom 18-godišnjaka iz Risna u njegovom automobilu, na školskom parkingu, pronašla više komada noževa, bodeža i metalnih bokseva.

Pojačana kontrola policije uslijedila je nakon dva masovna ubistva koja su se u dva dana desila u Srbiji. „Izvršićemo gotovo potpuno razoružanje Srbije“, najavio je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Uslijedile su mjere koje je donijela Vlada Srbije – u narednih šest mjeseci sprovešće se kontrola svih vlasnika oružja tokom koje će se provjeravati da li oni čuvaju oružje na bezbjedan način i da li je na adekvatan način spriječen pristup oružju i municiji maloljetnicima i drugim neovlašćenim licima; procedure za izdavanje novih dozvola biće dodatno pooštrene, a MUP će izdati i moratorijum na izdavanje bilo kakvog oružja u naredne dvije godine.

„Neke procene idu od toga da ima 900.000 komada oružja u posedu građana i barem isto toliko u nelegalnom posedu, dok druge čak pokazuju da je tri puta više nelegalnog oružja“, izjavio je za Dojče vele (DW) direktor istraživanja u Beogradskom centru za bezbednosnu politiku (BCBP) Predrag Petrović. On je dodao da „prema zvaničnim podacima MUP-a od pre dve godine, u Srbiji je bilo 920.000 komada oružja, a u međuvremenu je vraćeno 50-60.000 komada“.

Srbija, sa Crnom Gorom, dijeli treće mjesto na svjetskoj listi posjedovanja oružja kod civila. Najveću količinu oružja na 100 stanovnika imaju Sjedinjene Američke Države 120,5, slijedi Jemen sa 52,8, pa Crna Gora i Srbija – 39,1.

Ova procjena je rezultat istraživanja međunarodne agencije Small Arms Survey sa sjedištem u Ženevi. Objavljena je 2018. i govori da u Crnoj Gori ima ukupno 245.000 komada oružja, a da je od tog broja više od pola, 140.000, nelegalno. Iz crnogorske policije izrazili su sumnje u tačnost ovih podataka i nedavno naglasili da su tražili od ove organizacije na osnovu kojih kriterijuma su obavili istraživanje, ali da odgovor nikada nijesu dobili.

I prema zvaničnim podacima, naoružanja u Crnoj Gori je premnogo.  Prema podacima Ministarstva unutrašnih poslova, izdato je više od 100.000 oružnih listova. Nelegalnom oružju se broj ne zna, ali procjene su da ga ima isto koliko i legalnog, optimističkije policijske procjene govore o brojci od 40.000 do 80.000 komada nelegalnog oružja.

Ivan Pekić iz Internacionalne policijske organizacije rekao je da, prema posljednjim zvaničnim podacima specijalizovanih kuća, građani Crne Gore posjeduju oko 130.000 komada vatrenog oružja, a nezvanični podaci govore da postoji i oko 80.000 komada oružja u nelegalnom posjedu, prenosi RTCG. Citira se i izjava nekadašnjeg službenika MUP-a Ranka Vukovića, koji je do 1994. radio na izdavanju i oduzimanju dozvola za oružje, koji je naveo da je tada u Crnoj Gori samo 20.000 građana imalo dozvolu za posjedovanje vatrenog oružja.

Crna Gora ima nešto preko 190.000 domaćinstava, prema popisu stanovništva iz 2011. godine, pa statistički ispada da svako domaćinstvo ima neki komad vatrenog oružja. Poređenja radi, prema podacima Monstata, za prošlu godinu, pristup internetu pomoću personalnog računara u Crnoj Gori ima samo 33,9 odsto domaćinstava, preko laptopa, netbooka i tableta 68,4, a preko mobilnog telefona 98,9 odsto domaćinstava.

Petrović iz Beogradskog centru za bezbednosnu politiku je upozorio da među građanima još uvijek postoji velika količina ilegalnog oružja koje je zaostalo iz ratova devedesetih. „To se delilo stanovništvu bez bilo kakvih evidencija i niko ne može da uđe u trag tom oružju“, podsjeća Petrović. ,,Mi ni danas ne znamo gde je nestalo naoružanje iz magacina JNA – od zolji, pištolja i bombi, do težeg naoružanja“, upozorio je Pekić.

Monitor je pisao o ukradenom naoružanju iz kasarni i vojnih magacina nakon ratova devedesetih, kao i o tome da je Crna Gora bila jedna od ruta za krijumčarenje ovog oružja. Nakon terorističkog napada u Parizu 2015, u kojem je ubijeno 130 ljudi, ispostavilo se da su korišteni kalašnjikovi bivše JNA. Nagađanja da su ukradeni u Crnoj Gori kasnije nijesu potvrđena.

Za razliku od Crne Gore, u Srbiji je tokom kacije Sablja, nakon ubistva premijera Zorana Đinđića, izvršeno djelimično razoružanje, kada je vraćeno oko 50.000 komada naoružanja. Prema istraživanju UNDP-a od 2012, stanovnici Zapadnog Balkana su vlastima predali skoro 190.000 komada nelegalnog oružja.

Ministar bez portfelja Zoran Miljanić nedavno je izjavio da legalnu dozvolu za držanje oružja u Crnoj Gori ima 52.340 građana, a da  „ilegalnih, po nekim istraživanjima koje su radile strane kuće, u Crnoj Gori bi moglo da bude između 40 i 80 hiljada“. Naveo je i da su najveći problem u Crnoj Gori, kako je rekao, „veze i protekcija“, odnosno „da neko ko nije zdravstveno u stanju“ može doći do dozvole za posjedovanje oružja.

Ova priča je aktuelizovana nakon masovnog ubistva na Cetinju 12. avgusta prošle godine. Vuk Borilović koji je ubio deset, a ranio šest osoba imao je urednu dozvolu za oružje, a istovremeno je potvrđeno da je kobnog dana imao zakazan pregled kod psihijatra.

Procedura nalaže da je licu koje želi da ima oružje neophodna, između ostalog, ljekarska potvrda o zdravstvenoj sposobnosti. Komisije za izdavanje uvjerenja sastavljene su od više ljekara među kojima su psihijatar i psiholog, a radi se i test na psihoaktivne supstance. Međutim, nakon masakra na Cetinju, neki od članova Komisije su progovorili o tome da ima zdravstvenih ustanova koje vrlo lako izdaju uvjerenja na neprimjeren i neadekvatan način: „Vrlo često se dešava da kada mi napišemo da neko nije sposoban, to lice poslije par dana kod njih dobije uvjerenje“.

Opomena sa Cetinja kao da nije bila dovoljna pa se ubrzo stalo sa pričom o neophodnosti razoružavanja. Nakon tragedija u Srbiji, crnogorska policija je saopštila da je pojačala kontrole u cilju pronalaska oružja u ilegalnom posjedu građana, uz obećanje da će službenici Uprave policije i u narednom periodu nastaviti sa pojačanim aktivnostima na ovom planu.

Posljednjih dana MUP podsjeća na skoro zaboravljenu kampanju Poštuj život vrati oružje i apeluje na građane, koji kod kuće imaju naoružanje, da ga bez pravnih posljedica, bilo da je ono legalno ili ilegalno predaju policiji. Takođe, pozivaju da građani anonimno prijave, ukoliko znaju da neko posjeduje nelegalno oružje.

Svaki građanin, shodno Zakonu o oružju, može bez bilo kakvih pravnih posljedica nesmetano i dobrovoljno policiji predati vatreno oružje bez obzira na to da li za njega imaju dozvolu ili ne i nezavisno o kojoj kategoriji vatrenog oružja je riječ. Dovoljno je, ističu iz policije, da se jave na broj 122, nakon čega će ga policija preuzeti i izdati potvrdu.

Dosadašnji učinci ove akcije, s obzirom na procjene o broju oružja u Crnoj Gori, nijesu spektakularni. Iz policije su saopštili da su od stupanja na snagu Zakona o oružju 2015. godine do danas građani  dobrovoljno vratili 2.011 komada vatrenog oružja, 291 minsko eksplozivno sredstvo (najčešće ručne bombe), 1.118 komada djelova oružja, 35.571 komad metaka različitog kalibra.

Očigledno da pravo razoružanje treba tek da uslijedi.

Predrag NIKOLIĆ