Povežite se sa nama

Izdvojeno

KOLAŠINSKI KOMUNALNI RED: Kokošinjci i svinjci uz elitne hotele 

Objavljeno prije

na

Odluka o komunalnom redu, koja je donesena prije dvije godine, imala je za cilj, između ostalog, da ograniči držanje krupne i sitne stoke, kao i peradi u više kolašinskih naselja i širem gradskom centru. Za sada, sve je ostalo samo na papiru

 

Sudeći prema stanju na terenu u Kolašinu, izgleda da se malo ko sjeća odredbi Odluke o komunalnom redu donesene prije dvije godine koja je izavala polemiku između tadašnje lokalne vlasti i dijela građana. Cilj donošenja tog akta bio je, kako su tada govorili u lokalnoj upravi, između ostalog, da se uredi oblast držanja i uzgajanja sitne i krupne stoke i peradi u prigradskim naseljima i širem centru grada. Time bi bilo omogućeno da budu uklonjene stotine štala, kokošinjaca, svinjaca i ostalih objekata za stoku i perad, između ostalog, i iz blizine novih hotela i objekata, mahom visoke kategorije, čija gradnja se planira, započela je ili završena. Takođe, i da se ograniči napasanje stoke u parkovima, duž šetališta i na sportsko-rekreativnim površinama. Ispostavilo se da lokalna vlast nema ni volje ni kapaciteta da sprovede u djelo ono što je aktom predviđeno.

Da je odluka sporovdena kako treba, mnoga domaćinstva u prigradskim naseljima bi morala da se odreknu domaćih životinja. Tim dokumentom predviđena je zabrana držanja i uzgajanja sitne i krupne stoke i peradi, od ušća Svinjače u Taru, uzvodno do ispod gradskog groblja. Zatim, od groblja, ulicom prema gradu, ulicom prema Željezničkoj stanici do spoja sa Ulicom Milivoja Bulatovića. Domaće životinje, stoji u odluci, ne mogu da drže i uzgajaju ni domaćinstva koja žive od Ulice Milivoja Bulatovića prema zaobilaznici, uz zaobilaznicu do mosta prema Gornjem Pažanju, a ni oni kojima je adresa uz potok Pažanj do Tare i dalje do ušća Svinjače.

„Zabranjeno je puštanje i napasanje sitne i krupne stoke van ograđenih travnatih prostora u sopstvenom vlasništvu, u okviru detaljnih urbanističkih planova (DUP) Smailagića Polje, Breza i Sportska zona. Izuzeto od toga, napasanje stoke se može obavljati na ograđenim travnatim površinama u tuđem vlasništvu, uz saglasnost vlasnika te površine. Na ostalim područjima, izvan granica definisanih prethodnim stavom, dozvoljeno je držanje i uzgajanje domaćih životinja. To pod uslovom da se objekti u kojima su smješteni redovno čiste i peru tako da svojim prisustvom ne ugrožavaju i ne zagađuju čovjekovu sredinu, a na način i pod uslovima propisanim posebnim propisima”, piše u Odluci.

Domaćinstva koja posjeduju štale, obore i živinarnike dužna su da te objekte udalje najmanje pet metara od granice sa imanjem koji je drugog vlasnika, odredbe su koje je trebalo da doprinesu komunalnom redu u turističkom mjestu.  Prostor za odlaganje stajskog đubriva mora biti udaljen od objekta susjeda najmanje 15 metara.  U vrijeme javne rasprave o tom aktu, rekacije Kolašinca su bile brojne i različite. Dio građana je tražio da se sporne odredbe povuku iz procedure, jer njihova primjena može, kako su tvrdili, „izazvati štete po budžet Opštine, uznemiriti građane, ugroziti njihove životne interese, a nekome i egzistenciju”. Bilo je mnogo i onih koji su zahtijevali proširenje granica, u okviru kojih se ne smije držati stoka.

Prošlo je više od dvije godine, stanje u progradskim naseljima nije se promijenilo.  Svakodnevno, bar po desetak krava pase oko sportkih terena na Lugu, a nije doprla nijedna informacija o uklanjanju pomoćnih objekata za stoku. Velike teškoće, tvrde, imaju i neki izdavaoci smještaja u najužem centru grada. Za Monitor su ispričali da njihovi gosti svakodnevno trpe ne zbog stoke, već zbog komšijskih lovačkih pasa u dvorištu tik pored apartmana.

„Komšija, čije se dvorište graniči sa mojim, ima nekoliko lovačkih pasa. Nesnosnu buku prave. Gostima aprtmana ne daju da odmore, a naročito su bučni u rano ujutro. Bivša lokalna vlast nije pokaza nimalo razumijevanja za ovaj moj problem, očekujem da ću sa predstavnicima aktuelne nešto uspjeti da riješim”, kaže Kolašinac koji živi od izdavanja privtanog smještaja u samom centru Kolašina.

Turisti i Kolašinci, koji krenu ka štetalištu na Tari, na lokaciji gdje su gotovi svi sportsko- rekreativni kapaciteti, neminovno će naići na mnogobrojna grla krupne i sitne stoke, ali i čopore pasa, čiji vlasnici žive u okolnim kućama. Prostor oko sportskih terena i uz put prema šetalištu na Tari, koji čine opštinske parcele, godinama se koristi za ispašu.  Neki od stočara iz prigradskih naselja stoku napasaju i u parku, tik uz hotel Bjanka.

Uz Svinjaču, pritoku Tare, na obje obale i dalje stoje desetine improvizovanih objekata za stoku. Bolje stanje nije ni na Brezi, a na starom pazarištu, se u dvorištu jedne od starijih stambenih zgrada, nalaze desetine kućica za pse i pomoćnih objekata za živinu.

U lokalnoj upravi podsjećaju da su i odluku o komunalnom redu i sadašnje stanje naslijedili od predhodnika. Svjesni su objašnjavau da se stanje mora mijenjati.

„Svaka odluka treba da nađe mjeru između prava i interesa građana i strateških pravaca razvoja Kolašina. Odluka o kumunalnom redu, kako i svaki akt koji se tiče kvaliteta života u našem gradu, biće preispitani. Naše opredjeljenje je da se važeće odluke i one koje tek treba da se usvoje neselektivno primjenjuju”, objašnjavaju u Opštini.

Sve i da su se lokalne vlasti držale propisa, ostao bi veliki problem za sve one koji se bave turizmom u dijelu Gornjeg Pažanja. Pojedini mještani tog naselja, uključujući i vlasnika hotela Dream house Zorana Popovića, prilikom javne rasprave, tražili su pomjeranje granica zabrane. Predlagači su odbacili te primjedbe.

„Vlasnik sam hotela sa 4 zvjezdice i onemogućeno mi je da obavljam svoju djelatnost, jer je javna površina uz potok Pažanj uzurpirana divljom gradnjom. Već dva puta sam se obraćao Opštini da se taj dio javne površine uredi, jer su izgrađeni improvizovani drveni, limeni i kartonski objekti u kojima su smješteni stoka, živina, sijeno, stajsko đubrivo, razni otpad …”, napisao je Popović Opštini Kolašin.

On kaže da je život u tom naselju postao nepodnošljiv i da mu je onemogućeno bavljenje turizmom, sportom i rekreacijom. Njegove komšije podsjećaju da je obećano uklanjanje štala, svinjaca i deponija uz potok Pažanj.  Veliki broj Kolašinca je tražio i da se granica zabrane držanja stoke pomjeri prema Šljivovici…

„Zabranom držanja i uzgajanja sitne i krupne stoke i peradi je obuhvaćen mahom prostor u centru grada, dok je na području u oviru DUP-ova Smailagića Polje, Breza i Sportska zona zabranjeno puštanje i napasanje van ograđenih travnatih površina u sopstvenom vlasništvu… Granice naselja Gornji i Donji Pažanj nijesu određene, a za dio tog područja izvan DUP-a Centar donešen je DUP Sportska zona, te se stoga zemljište još tretira kao poljoprivredno”, obrazložili su predlagači.

Kolašinci, koji žive nadomak centra grada i drže stoku, kažu da tako izdržavaju porodice.  Svog imanja nemaju, a ni načina da stoku štalski hrane tokom cijele godine.

„Imam tri rasne krave koje držim u štali u naselju blizu sportskih terena. Držim i jednu svinju i nekoliko kokošaka. Komšije imaju nekoliko koza. Svima nama to nije hobi već životna potreba. Krave ne mogu 12 mjeseci u štali sve i kad bih imala mogućnosti da im kupujem hranu. Dva-tri sata ispaše mnogo znači. Mogu da smetaju samo ovima našima, strani turisti se oduševe i maze ih”, kaže Kolašinka koja napasa stoku uz pješačku stazu od sportske hale prema šetalištu.

Smatra da neke odredbe Odluke ne odgovraju načinu života mještana iz prigradskih naselja. Lokalnoj vlasti poručuje da obrate pažnju na one koji svakodnevno ostavljaju gomile smeća po sportskoj zoni.

Argumenti njenih komšija su slični. Tvrde da stoku napasaju kad se ne održavaju sportski događaji i kad je malo ljudi na terenima. Objašnjavaju da su ih svega nekoliko puta opomenuli iz Komunalne policije, ali ih nikada nijesu kaznili.

Jasno je da kokošinjci, štale i svinjci ne mogu ostati pored planiranih elitnih hotela i poslovno-stambenih objekata. Ako lokalna vlast ne bude imala volje, komunalni red najvjerovatnije će uvoditi investitori, koji najavljuju basnoslovna ulaganja u hotele visoke kategorije u više kolašinskih prigradskih naselja.

                                                                              Dragana  ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

FOKUS

OPOZICIJA NA PAUZI, BUDŽET SE USVAJA, DPS SE VRATIO U BUDVU: Ljepota poroka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok se u polupraznom državnom parlamentu bez opozicije  usvaja budžet, u Budvi su otvorena vrata za aranžman DPS-a sa dijelom tamošnjeg bivšeg DF, koji su za novog predsjednika budvanskog parlamenta iz redova Evropskog saveza glasali sa tri prsta

 

 

Desilo se gotovo sinhronizovano. Odblokirani su procesi u državnom i  budvanskom parlamentu,  iako opozicija i vlast nijesu zvanično sjeli za sto i postigli dogovor o prevazilaženju političke krize.

Šef parlamenta Andrija Mandić u ponedjeljak je  izrekao mjeru od 15 dana udaljavanja većini opozicionih poslanika,  čime je otvoren put za usvajanje budžeta i deblokiran parlament, koji opozicija od penzionisanja Ustavnog suda Dragane Đuranović krajem prethodne godine  drži kao taoca.  Neki opozicioni poslanici  znak protesta zatvorili su  put poslaniku PES-a Vasiliju Čarapiću do svoje kancelarije iz koje je htio da pokupi stvari, ali na tome se završilo. Sjednica državnog paralemnta naknadno je zakazana, a usvajanje budžeta je u toku.

Istovremeno, u Budvi je  u ponedeljak   izabran Petar Odžić iz Evropskog saveza za predsjednika tamošnjeg parlamenta. Tako je  otvoren put da se u tom gradu formira vlast Budva naš grad Nikole Jovanovića, Evropskog saveza i Građanskog pokreta URA, uz podršku Demokratske partije socijalista. Budvanska sjednica je prošla u međusobnim uvredama Jovanovićevog krila bivšeg DF, koje se vezuje za gradonačelnika Budve iz Spuža Mila Božovića,  i onog koje predvodi Mladen Mikijelj, čija je centrala i dalje blok Andrije Mandića.  Ipak, na tome se stalo.

Rezultat: dok se u polupraznom državnom parlamentu pripremao teren za usvajanje budžeta, u Budvi su funkcioneri Jovanovićeve stranke za Odžića glasali sa tri prsta. Navodno, svi su i dalje ljuti protivnici jedni drugima. Iako su gdje treba svi sa svima.  Ljepota poroka.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SUMRAK CRNOGORSKIH INTERESA U AMERICI: Šetnja na Molitveni, umjesto ozbiljne diplomatije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osim raznih iseljeničkih organizacija i putovanja radi putovanja, država  ne pokazuje da ima ikakvu strategiju lobiranja u Americi. Crnogorski kokus, koji okuplja članove oba doma Kongresa  je sada, sa umirovljenjem kongresmena Daga Lembhorna  ,sveden na samo jednu osobu – kongresmenku iz Mejna Čeli Pingri

 

 

Počeo je tradicionalni 73. Molitveni doručak u Vašingtonu koji  okuplja više od tri hiljade lidera i istaknutih ličnosti iz političkog i društvenog života širom svijeta. Oni će  neposredno imati priliku razmijeniti iskustva i napraviti dobra poznanstva (networking) tokom dva dana sastanaka u Hotelu Hilton. Zvanični domaćin je predsjednik Sjedinjenih Država.

U Vladi su pozive dobili premijer Milojko Spajić, vanjski ministar Ervin Ibrahimović, potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku Nik Đeljošaj, ministar planiranja i urbanizma Slaven Radunović, ministarka saobraćaja Maja Vukićević i ministar ljudskih prava Fatmir Đeka. Iz Skupštine pozive su dobili nezavisna poslanica Jevrosima Pejović, PES-ov Tonči Janović i DPS-ovi Danijel Živković, Andrija Nikolić i Nikola Rakočević. Od DPS-ovaca su pozive dobili i bivši predsjednik države Milo Đukanović, bivši državni funkcioner Branimir Gvozdenović i Nermin Abdić. Iz URA-e su otputovali Dritan Abazović i bivša ministarska Ana Novaković Đurović. Iz Bošnjačke stranke (BS) pored Ibrahimovića su otišli i gradonačelnik Gusinja Sanel Balić i poslanici Admir Adrović i Kenana Strujić Harbić. Osim državnog establišmenta u Vašington je otišao i Željko Ivanović, kolumnista i jedan od osnivača Vijesti. Ivanović je, prema dostupnim informacijama, jedini iz Crne Gore kome poreski obveznici neće plaćati putne troškove. Tu se može dodati i ime Gvozdenovića kome vjerovatno partija plaća put i premijer koji nije otputovao.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DRŽAVNE INSTITUCIJE KAO PODSTANARI: Zakup koštao građane preko 190 milliona za deceniju i po

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 2011. do danas, iz državnog budžeta je za zakup objekata  plaćeno 191 miliona eura. Nova zgrada Vlade, koja je useljena 2010. godine, koštala je 10,17 miliona eura.  Za zakup smještaja ministarstava i institucija izdvojen je  novac u vrijednosti –  18 novih zgrada vlade

 

U oktobru prošle godine građani su saznali da je centralni registar privrednih subjekata (CRPS) koji posluje pri Poreskoj upravi (PU) zakupio novo sjedište. To preseljenje će nas koštati tri puta više nego što smo do tada plaćali prostorije ove institucije.

Naime, prema informaciji koje je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dostavilo Vladi, zakup poslovnog prostora za potrebe smještaja CRPS-a, za koji je mjesečna kirija iznosila 2.323, ubuduće će biti 7.961 eura. CRPS se iz prostora od 192 kvadrata, preselio u prostor od 470. Da li je razlog ovog preseljenja veći broj radnika ili obim posla, nije precizirano. Godišnje sa 27.323, na 95.541 eura iz budžeta.

No, da institucijama često ne cvjetaju ruže ni u iznajmljenim privatnim prostorima, pokazalo se tokom protekle godine kada je martu više državnih institucija, smještenih u hotelu Best Western u Podgorici, ostalo bez struje. Razlog- bivši vlasnik objekta – kompanija Montenegro premier porodice biznismena Danila Dana Petrovića nije redovno izmirivala svoje račune, pa je dug dostigao više desetina hiljada eura.

U hotelu su smještene prostorije Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, dijela Ministarstva finansija, Ministarstva javne uprave, Direkcija za intelektualnu svojinu, Agencija za obezbjeđivanje kvaliteta u visokom obrazovanju…

Isti scenario se ponovio i u avgustu protekle godine, kada su navedene institucije bile tri dana bez struje. Iz državne Elektroprivrede (EPCG)  su tada kazali da moraju da naplate svoja potraživanja od privatne kompanije, iako je ispalo da ispaštaju institucije, državne.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo