Povežite se sa nama

Izdvojeno

KOLAŠINSKI KOMUNALNI RED: Kokošinjci i svinjci uz elitne hotele 

Objavljeno prije

4 sedmice

na

Odluka o komunalnom redu, koja je donesena prije dvije godine, imala je za cilj, između ostalog, da ograniči držanje krupne i sitne stoke, kao i peradi u više kolašinskih naselja i širem gradskom centru. Za sada, sve je ostalo samo na papiru

 

Sudeći prema stanju na terenu u Kolašinu, izgleda da se malo ko sjeća odredbi Odluke o komunalnom redu donesene prije dvije godine koja je izavala polemiku između tadašnje lokalne vlasti i dijela građana. Cilj donošenja tog akta bio je, kako su tada govorili u lokalnoj upravi, između ostalog, da se uredi oblast držanja i uzgajanja sitne i krupne stoke i peradi u prigradskim naseljima i širem centru grada. Time bi bilo omogućeno da budu uklonjene stotine štala, kokošinjaca, svinjaca i ostalih objekata za stoku i perad, između ostalog, i iz blizine novih hotela i objekata, mahom visoke kategorije, čija gradnja se planira, započela je ili završena. Takođe, i da se ograniči napasanje stoke u parkovima, duž šetališta i na sportsko-rekreativnim površinama. Ispostavilo se da lokalna vlast nema ni volje ni kapaciteta da sprovede u djelo ono što je aktom predviđeno.

Da je odluka sporovdena kako treba, mnoga domaćinstva u prigradskim naseljima bi morala da se odreknu domaćih životinja. Tim dokumentom predviđena je zabrana držanja i uzgajanja sitne i krupne stoke i peradi, od ušća Svinjače u Taru, uzvodno do ispod gradskog groblja. Zatim, od groblja, ulicom prema gradu, ulicom prema Željezničkoj stanici do spoja sa Ulicom Milivoja Bulatovića. Domaće životinje, stoji u odluci, ne mogu da drže i uzgajaju ni domaćinstva koja žive od Ulice Milivoja Bulatovića prema zaobilaznici, uz zaobilaznicu do mosta prema Gornjem Pažanju, a ni oni kojima je adresa uz potok Pažanj do Tare i dalje do ušća Svinjače.

„Zabranjeno je puštanje i napasanje sitne i krupne stoke van ograđenih travnatih prostora u sopstvenom vlasništvu, u okviru detaljnih urbanističkih planova (DUP) Smailagića Polje, Breza i Sportska zona. Izuzeto od toga, napasanje stoke se može obavljati na ograđenim travnatim površinama u tuđem vlasništvu, uz saglasnost vlasnika te površine. Na ostalim područjima, izvan granica definisanih prethodnim stavom, dozvoljeno je držanje i uzgajanje domaćih životinja. To pod uslovom da se objekti u kojima su smješteni redovno čiste i peru tako da svojim prisustvom ne ugrožavaju i ne zagađuju čovjekovu sredinu, a na način i pod uslovima propisanim posebnim propisima”, piše u Odluci.

Domaćinstva koja posjeduju štale, obore i živinarnike dužna su da te objekte udalje najmanje pet metara od granice sa imanjem koji je drugog vlasnika, odredbe su koje je trebalo da doprinesu komunalnom redu u turističkom mjestu.  Prostor za odlaganje stajskog đubriva mora biti udaljen od objekta susjeda najmanje 15 metara.  U vrijeme javne rasprave o tom aktu, rekacije Kolašinca su bile brojne i različite. Dio građana je tražio da se sporne odredbe povuku iz procedure, jer njihova primjena može, kako su tvrdili, „izazvati štete po budžet Opštine, uznemiriti građane, ugroziti njihove životne interese, a nekome i egzistenciju”. Bilo je mnogo i onih koji su zahtijevali proširenje granica, u okviru kojih se ne smije držati stoka.

Prošlo je više od dvije godine, stanje u progradskim naseljima nije se promijenilo.  Svakodnevno, bar po desetak krava pase oko sportkih terena na Lugu, a nije doprla nijedna informacija o uklanjanju pomoćnih objekata za stoku. Velike teškoće, tvrde, imaju i neki izdavaoci smještaja u najužem centru grada. Za Monitor su ispričali da njihovi gosti svakodnevno trpe ne zbog stoke, već zbog komšijskih lovačkih pasa u dvorištu tik pored apartmana.

„Komšija, čije se dvorište graniči sa mojim, ima nekoliko lovačkih pasa. Nesnosnu buku prave. Gostima aprtmana ne daju da odmore, a naročito su bučni u rano ujutro. Bivša lokalna vlast nije pokaza nimalo razumijevanja za ovaj moj problem, očekujem da ću sa predstavnicima aktuelne nešto uspjeti da riješim”, kaže Kolašinac koji živi od izdavanja privtanog smještaja u samom centru Kolašina.

Turisti i Kolašinci, koji krenu ka štetalištu na Tari, na lokaciji gdje su gotovi svi sportsko- rekreativni kapaciteti, neminovno će naići na mnogobrojna grla krupne i sitne stoke, ali i čopore pasa, čiji vlasnici žive u okolnim kućama. Prostor oko sportskih terena i uz put prema šetalištu na Tari, koji čine opštinske parcele, godinama se koristi za ispašu.  Neki od stočara iz prigradskih naselja stoku napasaju i u parku, tik uz hotel Bjanka.

Uz Svinjaču, pritoku Tare, na obje obale i dalje stoje desetine improvizovanih objekata za stoku. Bolje stanje nije ni na Brezi, a na starom pazarištu, se u dvorištu jedne od starijih stambenih zgrada, nalaze desetine kućica za pse i pomoćnih objekata za živinu.

U lokalnoj upravi podsjećaju da su i odluku o komunalnom redu i sadašnje stanje naslijedili od predhodnika. Svjesni su objašnjavau da se stanje mora mijenjati.

„Svaka odluka treba da nađe mjeru između prava i interesa građana i strateških pravaca razvoja Kolašina. Odluka o kumunalnom redu, kako i svaki akt koji se tiče kvaliteta života u našem gradu, biće preispitani. Naše opredjeljenje je da se važeće odluke i one koje tek treba da se usvoje neselektivno primjenjuju”, objašnjavaju u Opštini.

Sve i da su se lokalne vlasti držale propisa, ostao bi veliki problem za sve one koji se bave turizmom u dijelu Gornjeg Pažanja. Pojedini mještani tog naselja, uključujući i vlasnika hotela Dream house Zorana Popovića, prilikom javne rasprave, tražili su pomjeranje granica zabrane. Predlagači su odbacili te primjedbe.

„Vlasnik sam hotela sa 4 zvjezdice i onemogućeno mi je da obavljam svoju djelatnost, jer je javna površina uz potok Pažanj uzurpirana divljom gradnjom. Već dva puta sam se obraćao Opštini da se taj dio javne površine uredi, jer su izgrađeni improvizovani drveni, limeni i kartonski objekti u kojima su smješteni stoka, živina, sijeno, stajsko đubrivo, razni otpad …”, napisao je Popović Opštini Kolašin.

On kaže da je život u tom naselju postao nepodnošljiv i da mu je onemogućeno bavljenje turizmom, sportom i rekreacijom. Njegove komšije podsjećaju da je obećano uklanjanje štala, svinjaca i deponija uz potok Pažanj.  Veliki broj Kolašinca je tražio i da se granica zabrane držanja stoke pomjeri prema Šljivovici…

„Zabranom držanja i uzgajanja sitne i krupne stoke i peradi je obuhvaćen mahom prostor u centru grada, dok je na području u oviru DUP-ova Smailagića Polje, Breza i Sportska zona zabranjeno puštanje i napasanje van ograđenih travnatih površina u sopstvenom vlasništvu… Granice naselja Gornji i Donji Pažanj nijesu određene, a za dio tog područja izvan DUP-a Centar donešen je DUP Sportska zona, te se stoga zemljište još tretira kao poljoprivredno”, obrazložili su predlagači.

Kolašinci, koji žive nadomak centra grada i drže stoku, kažu da tako izdržavaju porodice.  Svog imanja nemaju, a ni načina da stoku štalski hrane tokom cijele godine.

„Imam tri rasne krave koje držim u štali u naselju blizu sportskih terena. Držim i jednu svinju i nekoliko kokošaka. Komšije imaju nekoliko koza. Svima nama to nije hobi već životna potreba. Krave ne mogu 12 mjeseci u štali sve i kad bih imala mogućnosti da im kupujem hranu. Dva-tri sata ispaše mnogo znači. Mogu da smetaju samo ovima našima, strani turisti se oduševe i maze ih”, kaže Kolašinka koja napasa stoku uz pješačku stazu od sportske hale prema šetalištu.

Smatra da neke odredbe Odluke ne odgovraju načinu života mještana iz prigradskih naselja. Lokalnoj vlasti poručuje da obrate pažnju na one koji svakodnevno ostavljaju gomile smeća po sportskoj zoni.

Argumenti njenih komšija su slični. Tvrde da stoku napasaju kad se ne održavaju sportski događaji i kad je malo ljudi na terenima. Objašnjavaju da su ih svega nekoliko puta opomenuli iz Komunalne policije, ali ih nikada nijesu kaznili.

Jasno je da kokošinjci, štale i svinjci ne mogu ostati pored planiranih elitnih hotela i poslovno-stambenih objekata. Ako lokalna vlast ne bude imala volje, komunalni red najvjerovatnije će uvoditi investitori, koji najavljuju basnoslovna ulaganja u hotele visoke kategorije u više kolašinskih prigradskih naselja.

                                                                              Dragana  ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:
nastavi čitati

FOKUS

PREDIZBORNI SAMODOPRINOS HAOTIZACIJI TRIDESETO AVGUSTOVSKIH POBJEDNIKA: Do Kvon u našem sokaku

Objavljeno prije

2 dana

na

9 Juna, 2023

Objavio:

Nezvanično Monitor saznaje da je Glavni specijalni tužilac (GST) Vladimir Novović odbio formirati predmet po prijemu Kvonovog pisma, u kojem pominje Milenka Spajića  što je izazvalo nezadovoljstvo čelnih ljudi Vlade

 

Hapšenje dva državljanina Južne Koreje 23. marta na podgoričkom aerodromu u pokušaju ukrcaja na privatni avion za Dubai je vratilo, poslije dužeg vremena, Crnu Goru na naslovne stupce svih globalnih medija. Privedeni su Kvon Do-Hjung (poznatiji kao Do Kvon) i Hon Čang Jon za kojima je Interpol raspisao crvenu potjernicu zbog masovnih manipulacija sa kriptovalutama zbog kojih su investitori i ulagači širom planete oštećeni za 42 milijarde dolara. Kvon je nekadašnji kralj kriptovaluta je suosnivač i izvršni direktor Terraform Labs-a sa sjedištem u Singapuru čiji su kriptovalutni sistemi terraUSD i Luna  doživjeli krah u maju prošle godine nakon što im je cijena pala sa rekordnih 116 dolara na pedeseti dio jednog centa. Vlasti u Seulu se nakon toga pokrenule nekoliko krivičnih istraga zbog varanja i kršenja zakona o tržištu kapitala, a u septembru prošle godine izdat je nalog za hapšenje Kvona i još pet njegovih saradnika. U tom trenutku za Kvona se vjerovalo da je u Singapuru sa kojim Seul nema ugovor o ekstradiciji. Kasnije su korejski mediji javili da je Kvon preko Dubaija odletio za Srbiju citirajući neimenovanog seulskog sigurnosnog zvaničnika a u februaru je javljeno su napravljeni kontakti sa srpskom vladom oko lociranja i ekstradicije Kvona.

Ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić je po hapšenju izjavio da je Do Kvon jedan od najtraženijih svjetskih bjegunaca čiji ulazak u zemlju nije evidentiran i da je sa svojim kolegom probao napustiti Crnu Goru sa krivotvorenim pasošem Kostarike, a pronađena su im i južnokorejska i lažna belgijska dokumenta. Ministar Adžić je saopštio da Kvona potražuju Južna Koreja, Singapur i Sjedinjene Američke Države. Pride toga, objavljeno je i da su policija i osnovni tužilac oduzeli tri laptopa i pet mobilnih telefona.

Dva i po mjeseca nakon hapšenja, u zadnjoj sedmici predizborne kampanje, Kvon i njegovi zaplijenjeni elektronski uređaji će opet postati fokus naših medija i borbe političkih partija u sve prljavijoj utakmici. Meta je opet lider Pokreta Evropa sad (PES) Milojko Spajić čija skoro osnovana partija je doživjela astronomski rast. Spajić je prvo u martu uspješno izbačen iz predsjedničke trke, nakon asistencije Vučićeve vlasti koja je prvi put o komunikaciji sa zvaničnom Podgoricom podijelila informacije da neko lice (u ovom slučaju Spajić) ima prebivalište i državljanstvo Srbije. Nevješto Spajićevo pravdanje i hvatanje samog sebe u neistinama mu izgleda nisu nanijeli dovoljnu političku štetu, kojoj su se nadali njegovi oponenti. Nakon izbora je išla i prijava Vlade i njenog ministra finansija Aleksandra Damjanovića Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) zbog Spajićeve uloge u zaduživanju Crne Gore za 750 miliona eura kroz emisiju obveznica na berzi u Londonu. Optužbe o tom poslu su već neko vrijeme pripremane baražnom vatrom Nebojše Medojevića i Raška Konjevića (koji se kasnije ogradio od ranijih izjava) Prijava je bila zasnovana na manipulacijama i iskrivljivanju činjenica o čemu je Monitor već pisao i najavio da se priprema novi napad u susret glasanju 11. juna.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 9. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EKONOMSKE PORUKE TOKOM KAMPANJE: Ne možete potrošiti koliko mi možemo obećati

Objavljeno prije

2 dana

na

9 Juna, 2023

Objavio:

Političari znaju kome se obraćaju kada obećavaju brda i doline nakon ovonedjeljnih izbora. Onima koji neće pitati gdje će ovdašnji poslodavci naći još oko milijardu eura godišnje (1.000.000.000) da bi isplaćivali prosječne plate koje ovih dana oni najavljuju

 

Ili mi nijesmo svikli na ovakve predizborne kampanje, ili su ključni politički akteri malo pretjerali tek, teško se nositi sa svim prosperitetom i blagostanjem koje nam obećavaju, a ostati vezan za zemlju.

Minimalna zarada porašće sa 450 na 700 eura (preko 50 odsto). Minimalna penzija sa 250 na 450 (80 odsto). Radni dan biće kraći (sedam sati). To u ime Evrope sad obećava njen lider i kandidat za premijera Milojko Spajić.

Ne zaostaje mnogo ni DPS pod komandom Danijela Živkovića. Budu li se oni pitali, nakon što započnu investicioni ciklus težak milijardu eura (odakle, kako, zašto baš milijardu…?) bruto zarade biće uvećane za 50 odsto. Penzije sljedstveno tome (minimalna penzija 350 eura) pa još dvocifren postotak preko.

Može li ljepše? Kad pročitate predizborni program PzP-a vidite da može. Tamo Nebojša Medojević i njegovi „garantuju“ da će „učiniti da Crna Gora bude uspješna zemlja Evropske unije, sa prosječnom platom iznad 1.000  eura, prosječnim penzijama iznad 700 eura, punim angažovanjem radno sposobnih građana i iskorijenjenim siromaštvom”.

Vozićemo se novim i dobrim putevima. Dva autoputa i dvije brze ceste obećava Evropa sad, do 2030. Sa juga na sjever Bar-Boljare. Sa zapada na istok Jadransko jonski autoput. Duž primorja brza cesta od Ulcinja do Herceg Novog i granice sa Hrvatskom. Duž sjevera brza cesta od granice Bosne i Hercegovine, preko Pljevalja do Bijelog Polja. Stare ideje za nova obećanja. Stare su i cijene prema kojima realizacija ova četiri projekta koštaju blizu četiri milijarde. Skoro pa četiri petine prošlogodišnjeg BDP-a, umalo pa dva ovogodišnja budžeta ili onoliko koliko Crna Gora danas duguje domaćim i stranim zajmodavcima. Ne računajući dugove opština i državnih preduzeća.

Po novim cestama vozićemo nove automobile – električne. Njihovu nabavku, obećavaju, subvencioniraće budući predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti iz koalicije Demokrate-URA Alekse Bečića i Dritana Abazovića. Pomagaće i nabavku solarnih panela za proizvodnju električne energije. A njih će, makar najsrećniji među nama (ili vlastima najbliži), ugrađivati na krovove novih stanova, kupljenih od države po cijeni troškova izgradnje na besplatnom (državnom) placu. Toliko od URA. Uz najavu da će uvećane plate u javnom sektoru i dalje rasti. Ima se, može se. Baš kao i penzije, socijalna davanja, jednokratne pomoći za socijalno ugrožene…

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 9. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORUKA MINISTARSTVA PROSVJETE MATURANTIMA I OSTALIMA: Varanje se isplati

Objavljeno prije

2 dana

na

9 Juna, 2023

Objavio:

Sistem je opet pokazao  da pravda i podržava varanje i prepisivanje. Po onoj staroj, ko je vama kriv što se nište snašli

 

Lopovi, lopovi orilo se u petak ispred zgrade Ministarsva prosvjete u kojoj je smješten i ispitni centar iz grla nezadovoljnih maturanata i roditelja. Oni su protestovali nakon što je Komisija za ocjenjivanje utvrdila da je njih 553 prepisivalo na maturskom izpitu iz CSBH jezika.

,,Mi smo tog dana ni krivi ni dužni bili kao taoci. Skandirali su, ulazili, lupali. Došla je i policija, a jedna je majka rekla – Sram vas bilo, uzimate budućnost mog djeteta”, priča za Monitor jedan od članova Komisije za ocjenjivanje. Kaže da su se osjećali užasno, da su se nakon drame oko maturskog ispita, koja još traje, mnogi članovi komisije razboljeli. ,,Radiš posao kako valja i kako pravila nalažu i doživiš sve ovo. Da te osuđuju, skandiraju, da smo kao taoci zatvoreni u sali, da se bojimo za bezbjednost… Duže od mjesec dana niko nam iz Ministarstva prosvjete nije odgovarao, a na kraju su svi bili spremni da svale krivicu na nas. Niko nije stao iza nas, niko nam se nije obratio”.

Ono što niko ne osporava je nedvosmislen nalaz komisije da je preko 500 maturanata prepisivalo. Što i nije neka novina, s obzirom da  maturske ispite godinama unazad prati ta priča. ,,Imamo slučajeve da su direktori tokom testiranja šetali učionicama i govorili nastavnicima da pomažu učenicima kako bi škola imala što bolje rezultate. Mi jednom moramo da kažemo stop prepisivanju. Uvijek ga je bilo, ali sada moramo da ga svedemo na najmanju moguću mjeru”, izjavio je nedavno predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović.

Novo je što se taj način ,,polaganja” mature omasovio – tužilaštvo je formiralo predmet zbog „curenja“ testova na eksternom ispitu za polumaturante u aprilu. A ispit je ponovljen 26. maja. Tokom aprila javnost se upoznala i sa prepisivanjem testova iz maternjeg jezika putem vajber grupe Druženje.

Komisija je ocjenjivala maturske radove od 15. aprila do 23. maja 2023, a da nema mjesta ljutnji na njih obrazložili su i time da su testove ocjenjivali pod šiframa, ne znajući ni školu, ni opštinu, kao ni ime učenika.

Da su učenici, koji su prepisivali, ocjenjeni nulom i članovi Komisije su saznali u petak 2. juna kada je bio dan za prigovore. ,,Ko je ocijenio djecu sa nulom? Znam koje smo ocjene mi dali. Mi nule nismo upisali”, rekla je Milica Stanković, članica Komisije, gostujući na TV Vijesti. I u Ministarstvu prosvjete tvrde da su zaprepašteni tom odlukom.

U opštem rasulu oko maturskog ispita, desio se eksces jer su članovi Komisije stali iza svog rada. Punudili su đacima, da bi mogli da se upišu na fakultete, da vanredno polažu 13. juna.

Ministar prosvjete Miomir Vojinović je nakon razgovora sa đacima i roditeljima zanemario stav struke i zatražio da se testovi ponovo pregledaju. Iz Komisije su odgovorili da to nije u skladu sa zakonom i ostali ka stavu da đaci treba vanredno da polažu.

Uslijedila je čistka – Vlada je ovlastila ministra prosvjete da smijeni direktoricu Ispitnog centra Crne Gore Draganu Dmitrović. Na telefonskoj sjednici smijenjen je i Upravni odbor Ispitnog centra, koji čine predsjednica Valentina Radulović Šćepanović i članovi Momir Radulović, Ana Savićević, Dragana Nenadović i Milica Lekić. Dragana Nenadović je razriješena i sa dužnosti glavnog ocjenjivača.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 9. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo