Povežite se sa nama

Izdvojeno

HIDROCENTRALE U SRCU NACIONALNOG PARKA PROKLETIJE: Ekocid za primjer

Objavljeno prije

na

Građanski aktivista Rašit Marković zatražio je da se preispita ko je i pod kojim okolnostima prije 7 godina dozvolio da se u Nacionalnom parku Prokletije u cijevi stave tri rijeke pitke vode i izgrade dvije male hidrocentrale. On za Monitor kaže da je to nečuven slučaj u svijetu i da predstavlja najveći ekološki zločin u Crnoj Gori

 

Da su tajkuni zaposjedali rijeke na sjeveru Crne Gore gdje god je to bilo moguće, nije nepoznato, ali da je to bilo izvodljivo u srcu jednog od nacionalnih parkova, zvuči za rubriku „vjerovali ili ne“.

Građanski aktivista iz Plava Rašit Marković za Monitor kaže da je to nečuven slučaj u svijetu i da predstavlja najveći ekološki zločin u Crnoj Gori.  Zatražio je da se preispita ko je i pod kojim okolnostima prije 7 godina dozvolio da se u Nacionalnom parku Prokletije u cijevi stave tri rijeke pitke vode i izgrade dvije male hidrocentrale.

Marković podsjeća da je te godine firmi Kronor iz Podgorice neko dao koncesije za gradnju MHE na tri rijeke koje izviru u srcu Nacionalnog parka.

„To su rijeke Hridska i Babinopoljska iz kojih je voda dovedena do jedne hidrocentrale, kao i Treskavička, na čijim vodama je izgrađena druga hidrocentrala“ – pričaju aktivisti Udruženja drvoprerađivača Plav, čiji je Marković član.

Oni objašnjavaju da se vodozahvati nalaze u strogoj zoni Nacionalnog parka Prokletije. Rijeke su cijevima u dužini od više kilometara dovedene do malih hidrocentrala, koje se nalaze u takozvanoj zoni zaštite nacionalnog parka.

„To su planinske i pitke rijeke, a cijevi su od azbesta. Pitanje je kako je neko dozvolio da se izvode radovi u zoni Nacionalnog parka? Kako je teška mehanizacija ušla u Nacionalni park Prokletije i ostavila za sobom tragove kao da je pala atomska bomba“ – kažu plavski drvoprerađivači.

Prema njihovim riječima, u to vrijeme su rađene i mnoge malverzacije oko imovinsko pravnih odnosa na dionici kuda su postavljani stubovi za potrebe ovih malih elektrana.

„Mi znamo da je u Crnoj Gori izgrađeno dosta malih elektrana, ali nismo čuli za ovakav primjer. Zato i tražimo da se čitav postupak izdavanja koncesija i izdavanja saglasnosti za gradnju malih elektrana u Nacionalnom parku preispita, od lokalnog nivoa, odnosno tadašnjeg rukovodstva Nacionalnog parka i lokalnih vlasti u Plavu, do vrha države“ – ističu u ovom udruženju.

Udruženje drvoprerađivača Plav smatra da to predstavlja organizovani kriminal.

„Ako preispitujemo odluke bivših vlasti kada se radi o malim elektranama, onda problem malih hidrolektrana u srcu NP Prokletije treba da bude na prvom mjestu. Tražimo da se čitav slučaj aktuelizuje i da vidimo da li te male hidrocentrale mogu da ostanu tu gdje jesu“ – kažu plavski drvoprerađivači.

Marković i njegovi prijatelji iz Udruženja drvoprerađivača napominju da je neko vlasnicima tih elektrana omogućio da ne plate 250.000 eura koje su bile namijenjene za asfaltiranje dionice puta koji vodi ka njima i Hridskom jezeru.

„Vlasnici hidroelektrana su se, prema ugovoru koji je bio sklopljen sa lokalnom upravom u Plavu, obavezali da asfaltiraju dionicu puta od nekih dvanaest kilometara. Taj posao je procijenjen na 250.000 eura, ali im je neko omogućio da se toga oslobode“ – kaže Marković.

On tvrdi da je to urađeno na taj način što je izvršena prekategorizacija puta, odnosno da je ovaj put prebačen u nižu kategoriju.

„Umjesto lokalnog koji je predviđen za asfaltiranje, neko iz tadašnjeg opštinskog rukovodstva put je prikazao kao šumski, odnosno planisnki. Prema nekim informacijama, vlasnici elektrana su novac koji je već bio uplaćen, jednostavno povukli“ – kažu u Udruženju drvoprerađivača Plav.

U tom udruženju smatraju da je, uz sve ostalo oštećen i lokalni budžet u Plavu, a put koji su izvođači radova havarisali, ostao u takvom stanju.

„Radi  se  o važnom putu koji vodi prema Hridskom jezeru, jednoj od najposjećenijih turističkih i planinarskih atrakcija Plava i Nacionalnog parka Prokletije. Taj put vodi i do malih elektrana, a od njihove gradnje uništen je i skoro neprohodan za mala auta“ – kažu oni.

Drvoprerađivači ističu: „Ništa se nije smjelo dirati kako je i zakon predvidio. Ali, ako je već učinjeno što je učinjeno, tražimo da se preispita zbog čega je neko koncesionare oslobodio obaveze da plate 250.000 eura“.

Marković podsjeća da je Nacionalni park Prokletije proglašen 2009. godine na sumnjiv način, a da su tadašnje vlasti, od lokalnih do državnih, u sprezi sa tajkunima, dozvolile firmi Kronor iz Poodgorice gradnju malih elektrana u srcu ovog parka 2016.

„Mi mislimo da ovdje ima posla za Specijalno državno tužilaštvo. To je morala biti jaka sprega sa svim elementima organizovanog kriminala“ – kažu u Udruženju drvoprerađivača Plav.

Prema ranijim podacima iz centralnog registra, vlasnik firme Kronor je  kompanija Kroling. Vlasnik te kompanije bio je Željko Mišković, dok su po deset procenata imali Normal kompani i Mont hidro. Vlasnik Normala je bio Željko Burić, a Mont Hidra Predrag Bajović, šura nekadašnjeg premijera Igora Lukšića.

Ovom preduzeću su građanski aktivisti nakon toga onemogućili da na području plavske opštine izgradi još nekiliko hidrocentrala i zarobi još tri rijeke – Komaraču, Đuričku i Murinsku.

Prema podacima kojima raspolažu u Udruženju drvoprerađivača Plav, tajkuni od dvije male hidroelektrane koje su izgrađene u NP Prokletije, imaju veću finansijsku dobit nego što iznosi ukupan budžet ove siromašne opštine.

„Lokalna zajednica je pretrpjela štetu, a koristi nema nikakve, osim pojedinca. Zato i tražimo da se sve ponovo stavi pod lupu“ – kažu plavski drvoprerađivači.

Sve ove godine lokalni političari mudro ćute. U vrijeme kada su izgrađene male hidrocentrale u NP Prokletije, predsjednik opštine je bio iz Bošnjačke stranke. Prije toga iz Demokratske partije socijalista. Sada je iz Socijaldemokrata. Tajkuna drugovi.

                                Tufik SOFTIĆ

Komentari

HORIZONTI

SDT OTVARA STARE SLUČAJEVE RATNIH ZLOČINA: Dolaze li na red nedodirljivi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Početkom ovog mjeseca  SDT je  po naredbi Glavnog specijalnog tužioca  Vladimira Novovića ponovo formirao krivične predmete u slučaju ratnih zločina u logoru Morinj, Bukovici, Kaluđerskom lazu i deportacijama bosanskih izbjeglica. Novović je naredio i analizu postojećih dokumenata i informacija koje se mogu uporediti sa novim dokazima iz Rezidualnog mehanizma u Hagu. Za nove predmete su formirani i specijalni istražni timovi

 

 

Još u oktobru prošle godine Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je najavilo da će u idućih par godina preispitati ranije (neslavno) okončane predmete ratnih zločina na crnogorskoj teritoriji. Prije toga je usvojena Strategija za istraživanje ratnih zločina 2024-2027. sa Akcionim planom od dvije godine koju je inicirao Vrhovni državni tužilac (VDT) Milorad Marković prije ravno godinu dana. SDT je inicirao promjenu Zakonika o krivičnom postupku (ZKP) kako bi se mogli koristiti dokazi prikupljeni od međunarodnog suda u Hagu u slučajevima ratnih zločina u Crnoj Gori – što je Skupština i usvojila.

Početkom ovog mjeseca je i zvanično objavljeno da je SDT, po naredbi Glavnog specijalnog tužioca (GST) Vladimira Novovića ponovo formirao krivične predmete u slučaju ratnih zločina u logoru Morinj, Bukovici, Kaluđerskom lazu i deportacijama bosanskih izbjeglica. Novović je naredio i analizu postojećih dokumenata i informacija koje se mogu uporediti sa novim dokaza iz Rezidualnog mehanizma u Hagu. Za nove predmete su formirani i specijalni istražni timovi u skladu sa Zakonom, navodi SDT.

Za ratne zločine počinjene tokom ratova 90-tih, Crna Gora je pravosnažno osudila svega 11 osoba, manje od trećine optuženih. To je bilans od 26 godina od kada se počelo sa procesuiranjem ovih teških krivičnih djela. Procesi za tri ključna zločina koji su se desili na našoj teritoriji, Deportacije, Bukovica i Kaluđerski laz doživjeli su fijasko. Svi optuženi pravosnažno su oslobođeni i po zakonu im se ne može ponovo suditi za isti zločin. Niko od tužilačke postave nije snosio posljedice za loš rad. Naprotiv, neki od njih su napredovali u službi.

Od petorice osuđenih u slučaju Klapuh, samo jedan je poslat u zatvor. U predmetu Morinj pravosnažno su osuđene samo četiri osobe najnižeg ranga – stražari i kuvar. Mučenja u vojnoj bazi u Kumboru nisu ni taknuta. Crnogorsko tužilaštvo se nije bavilo komandnom odgovornošću niti ko je otvarao vrata običnom građanstvu da dolazi u logore i po svom nahođenju tuče “ustaše” kako su označavani svi zarobljeni Hrvati, civili i vojnici.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

KAPITALNI BUDŽET ZA 2025. GODINU: Želje, obećanja i poneki projekat

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 64 nova projekta u ovogodišnjem kapitalnom budžetu, samo njih 11 je prošlo zakonsku proceduru i spada u red „zrelih“ projekata spremnih za realizaciju. Većina ostalih noviteta  (28 projekata) tu su se našli na insistiranje Vlade, kao projekti „od izuzetnog značaja za državu“. Iskustvo uči da mogu proći godine dok oni ne budu konačno spremni. Ali, birači vole te priče

 

 

U nedavno usvojenom budžetu za 2025. godinu za kapitalne investicije namijenjeno je 280 miliona eura. Što bi rekli, prosječno. Tim bi novcem trebalo finansirati ovogodišnje radove na realizaciji 342 projekta ukupne vrijednosti 3,67 milijardi (3.667.000.000 eura).

„Kapitalne investicije su na rekordnom nivou i volio bih da vidim da li građani jedva čekaju da vide sve te projekte”, pohvalio se premijer Milojko Spajić na dan usvajanja budžeta. Podsjetivši, prethodno, kako je program Evropa sad 2 već doveo do obećanog povećanja plata i penzija. Činjenicu da je mnogo onih koji nijesu dobili obećano, pošto su zarade i penzije porasle u iznosu/procentu manjem od onoga koji je najavljivan sa predizbornih bilborda Pokreta Evropa sad, premijer nije komentarisao. Iako bi to iskustvo moglo biti korisno za one koji, slijedeći Spajićeva uputstva, s nestrpljenjem čekaju da vide obećane kapitalne investicije.

Uglavnom, među 342 projekta koja su se našla u ovogodišnjem kapitalnom budžetu, skoro 280 su ranije započeti – stvarno ili formalno – dok su 64 projekta, procijenjene vrijednosti od 805 miliona, prvi put u budžetu. Taj podatak nas dovodi do prve zanimljivosti  ovogodišnjeg kapitalnog budžeta.

Od pomenuta 64 projekta samo njih 11 u budžet je ušlo sa prošlogodišnje Liste prioritetnih projekata. Tu Listu  zrelih projekata sastavila je Vladina Komisija za ocjenjivanje kapitalnih projekata, u skladu sa zakonskom procedurom a na osnovu priložene dokumentacije. I na njoj su se našli samo projekti potpuno spremni za realizaciju. Kod kojih je urađen glavni projekat i riješeno pitanje eksproprijacije, ukoliko za njom postoji potreba.

Uz njih, u kapitalnom budžetu  našlo se i 28 projekata „od izuzetnog značaja za državu“. Ali, ipak, sa nepotpunom dokumentacijom. Nekoga zato može začuditi što, ako su toliko važni, ti projekti nijesu adekvatno pripremljeni za realizaciju, u skladu sa važećim propisima. Nego im Vlada fata vezu.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVAK ĐOKOVIĆ NA SVETOM STEFANU: Novi zakupac ili pregovarač

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako se nezvanično saznaje, osnovni razlog Đokovićevog dolaska jeste namjera da uđe u vlasničku strukturu kompanije Adriatic properties, koja vodi zakup najpoznatijih crnogorskih hotela u ime i za račun kompanije Aidwey Investment Ltd. Đoković je zainteresovan da kupi 20 odsto akcija kompanije Adriatic Properties, koju kao šef Odbora direktora vodi grčki biznismen Petros Statis

 

 

Teniski as Novak Đoković boravio je proteklog vikenda u Crnoj Gori neočekivanim povodom. Došao je u svojstvu globalnog ambasadora poznate singapurske hotelske kompanije Aman Resorts, kako bi posredovao između Vlade i zakupca elitnih hotela Sveti Stefan, Miločer i Kraljičina plaža i pomogao da se četvorogodišnji spor oko zatvorenih hotela riješi.

Najavljen je optimističkim naslovima u domaćim i regionalnim medijima kako će imenom i uticajem pokušati da riješi spor između zakupca, budvanske kompanije Adriatic Properties i Vlade Crne Gore i da skine katance sa kapija ekskluzivnog grada hotela Sveti Stefan, koji prepušten zubu vremena stoji zaključan četiri turističke sezone.

U kratkom razgovoru za Vijesti, Đoković je pojasnio da je to glavni razlog njegovog dolaska i razgovora sa premijerom Milojkom Spajićem. Kazao je da su za sada obavljeni „incijalni razgovori“ kako bi dobio potrebne informacije, te da se nada da će neko rješenje vrlo brzo biti na horizontu.

„Dobio sam na neki način zaduženje i molbu od svojih partnera, Amana, čiji sam ambasador na globalnom nivou, da pokušam da na našem jeziku dođemo do rješenja prihvatljivog za obje strane. Nijesam ni na čijoj strani ovdje, zapravo sam samo neko ko pokušava da radi za opšti interes Crne Gore i neko ko želi da ostane Aman, jer bi mi bilo žao da se to ne razriješi i da Aman ne bude više u Crnoj Gori – rekao je Đoković.

Novak Đoković je počasni građanin Budve od 2018. godine, a odluku su jednoglasno donijeli odbornici pozicije i opozicije u lokalnom parlamentu.

Malo je vjerovatno da je u  slučaju Sveti Stefan Đoković samo promoter Amana ili prevodilac njihovih zahtjeva u pregovorima sa Vladom. Kako Monitor nezvanično saznaje, osnovni razlog Đokovićevog dolaska jeste spremnost da uđe u vlasničku strukturu kompanije Adriatic properties, koja vodi zakup najpoznatijih crnogorskih hotela u ime i za račun kompanije Aidwey Investment Ltd.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo