Povežite se sa nama

OKO NAS

Sirotinjska groznica

Objavljeno prije

na

Posljednjih mjeseci po Crnoj Gori kao pečurke niču radnje za otkup zlata. U Podgorici ih je desetak, pokrile su čitav grad od centra do periferije, otkupljuju sve od nakita, lomljenog zlata do zlatnih zuba. Poručuju – Ovdje vaše zlato pretvaramo u novac.

Ova alhemija se proširila, pa kad pokušate da se otarasite ,,trgovaca” koji idu od vrata do vrata nudeći razne kućne drangulije, riječima da nemate para, oni spremno odgovaraju – možete platiti zlatom.

Da je prava pomama za zlatom svjedoče i brojni flajeri koji sa bandera poručuju ko po najvećoj cijeni otkupljuje taj plemeniti metal. I u štampi možete pročitati oglase: Vršim otkup zlata u svim gradovima Crne Gore; Otkup zlata po najboljoj cijeni u regionu…

,,Cijena je bila malo viša, sada je pala. Prvo da izmjerimo zlato, pa da kiselinom vidimo kvalitet. Cijena se kreće oko 20 eura, 21 euro plafon”, kaže otkupljivač zlata koji se oglašava u štampi.

U Ulici Miljana Vukova u Podgorici, poznatijoj kao Zlatarska ulica, kažu da se cijena stalno mijenja, ali da je tu oko 20 eura za 14-karatno zlato, koje oni otkupljuju.

U novootvorenim prodavnicama za otkup navode da se cijena kreće od 16 do 36 eura. Zavisi od finoće zlata, količine, dogovora.

Koliko je cijena zlata porasla govori i podatak da se 2004. godine gram u zlatarama otkupljivao za četiri eura. Nakit koji se tada prodavao u zlatarama bio je do šest puta skuplji od cijene koju ste mogli dobiti kada prodajete zlato. Sada je otkupna cijena samo duplo manja od grama zlata u nakitu. U posljednjih pet godina zlato je poskupilo gotovo 100 odsto.

,, Uvijek se govorilo da je zlato novac. Ranije su, posebno žene, i kada su donosile zlato dio mijenjale za neki sitniji komad, da imaju bar nešto zlata kući. Sada prodaju. Što da vam kažem – dođe žena i proda burmu pokojnog muža da bi djeci kupila hljeb”, priča prodavačica u jednoj od zlatara.

U zlatarama kažu da su uvijek otkupljivali zlato, jer im je prvenstveno potrebno za opravku, za izradu novog nakita. U posljednje vrijeme sve im manje ljudi donosi zlato za otkup. Smatraju da su tome krive prodavnice za otkup.

,,Ranije su bili cigari, pa gorivo, pa kladionice, evo sada na sve strane otkupljuju zlato. To je pranje para. Ko zna gdje to zlato završava. No, nije naše da se time bavimo, postoji država i inspekcije”, kažu.

U prodavnicama za otkup zlata ne kriju da posao dobro ide. ,,Posla ima na našu sreću, a na žalost građana koji prodaju zlato”, kaže jedna od prodavačica.

Za prodaju zlata neophodna je lična karta, a po završenom poslu dobijate priznanicu. Radnice u ovim prodavnicama kažu da nijesu ovlašćene da daju bilo kakve informacije. Daju nam broj telefona vlasnika. Na pozvani broj, ženski glas kratko saopštava: ,,Žao mi je, ali nisam zainteresirana za davanje informacija”.

Antonio Klarić, koji je otvorio 13 takvih poslovnica u Crnoj Gori, izjavio je prije par mjeseci Vijestima, da mu, zahvaljujući zlatarima, razne inspekcije ne izlaze iz radnji. On je kazao da zlato samo otkupljuju i izvoze ga u inostranstvo, najčešće u Zimbabve.

Firme za otkup dragocjenih metala uredno su registrovane u Ministarstvu ekonomije.

,,To je slika društva. Veliki broj tih prodavnica vidim kao još jednu mogućnost da se od građana uzmu i posljednje zalihe. Ljudi se odriču uspomena, darova. To je jedan vid odgovora građana na ovakav sistem vladanja u kojem samo odabrani mogu imati posao i zaraditi za hljeb Ostali su prinuđeni da za osnovne potrebe prodaju to malo zlata što im je ostalo. Možda se i ta radna mjesta u tim pečurkama broje u ona koje je Đukanović obećao. Plašim se da će takvih i sličnih prodavnica biti sve više”, kaže za Monitor Vasilije Miličković, biznismen koji ovim plemenitim metalom trguje na berzi.

Brokerske kuće, kockarnice, kladionice, sada prodavnice za otkup zlata – samo su još jedan domišljati način da se što temeljnije isprazne džepovi osiromašenih građana.

Ko nema zlata, ipak može ponešto zaraditi. Ako ima kosu.

,,Kupujem prirodnu šišanu kosu dužine 55 cm”, navodi se u oglasu u dnevnoj štampi.

U podgoričkom frizerskom salonu Ko vas šiša kažu da su par dana prošle godine u ovom salonu kosu otkupljivala dva momka iz Ukrajine. Ukrajinci su se time bavili i u Nikšiću i Baru, a sada to rade u drugim salonima.

,,Oni tu kosu obrađuju, koriste je za nadogradnju, za perike. Cijena zavisi od dužine i gustine, kilo kose do 35 cm košta 100 eura, do 15 cm oko 150, a dužine preko 50 cm oko 200 eura. Ali kada se to skupi ispadne malo novca”, kažu u salonu Ko vas šiša.

I pored primamljivih cijena, gospođe koje su prodavale kosu uglavnom nijesu bile zadovoljne iznosom dobijenog novca. Za kosu koja u Ukrajini ili Italiji košta i do 1000 eura, ovdje se dobija nekoliko desetina ili stotina eura.

Da je kriza odavno odnijela šalu svjedoči i podatak da je još 2005. na jednoj podgoričkoj televiziji emitovan oglas: ,,Prodajem bubreg”.

,,Zbog očuvanja porodice i novčanih problema morao sam da ponudim bubreg na prodaju”, povjerio se medijima čovjek koji je dao oglas.

Prošle godine je javljeno da je nakon što je jedan bosanski državljanin umro na letu između Abu Dabija i Istanbula, bosanska policija uhapsila državljanina Crne Gore iz Rožaja zbog sumnje da je organiziovao nedozvoljeno presađivanje organa.

Prije dvije godine bivši radnik IGM Opeka u Beranama Zdravko Kastratović najavio je da su on i većina njegovih kolega prinuđeni da prodaju bubrege, kako bi preživjela njihova djeca.

Nikšićanin M. P., dugogodišnji novinar, prije tri godine javno je saopštio da ga je nevolja natjerala da ponudi bubreg u zamjenu za izmirenje kredita. On je kazao da mu se petočlana porodica nalazi u ekonomskoj krizi i da ne traži novac, već da mu osoba kojoj je potreban taj vitalni organ otplati kredit. Iz Ministarstva zdravlja su tada poručili da je prodaja organa nezakonita.

Internešnel herald tribjun je prošle godine objavio da se crno tržište na kom se prodaju ljudski organi posljednjih godina, u vremenu ekonomske krize, sa Dalekog istoka i Južne Amerike preselilo u Evropu. Pogođen je i naš region ophrvan siromaštvom.

U vrijeme krize sve je na prodaju.

Vladi bolji krediti od zlata

Cijena zlata u vrijeme krize dostiže rekorde. Posljednjih godina rasla kupovina zlata bila je višestruko unosnija od ulaganja u hartije od vrijednosti ili štednje.

Vasilije Miličković kaže da su na cijeni metali – zlato, srebro, platina koji imaju zaštitnu i štednu funkciju, te da je to jedan vid zaštite od velikog štampanja novca.

No, iako se očekivalo da će do kraja prošle godine cijena zlata dostići rekordnu vrijednost od 1900 eura po unci – pala je.

,,Dnevne oscilacije vrijednosti zlata na berzi su do dva odsto gore-dolje. Cijena zlata je od 30. septembra prošle godine do ove nedjelje pala za 11,4 odsto. Nakon ovog pada očekuje se rast i sada je vrijeme kada se na berzi kupuje zlato. Zlato je rizično ponekad za kratkoročna ulaganja, ali kao zaštita i kada se čuva duže na njemu se ne može izgubiti”, kaže Miličković.

Kriza je donijela povećanu prodaju zlata u regionu. Otkup zlata je postao najunosniji legalni biznis. U Hrvatskoj se zlato otkupljuje čak i u poštama.

Finansijski stručnjaci su i ranije upozoravali da bi Vlada Crne Gore trebalo da razmotri potrebu postojanja zlatnih rezervi u zemlji i eventualno osnuje fond koji bi mogao da otkupi određene količine zlata koje se nude na tržištu.

Crnogorske zlatne rezerve iznose 38.477 unci i založene su do 2017. Nalaze se u švajcarskoj Credit Suisse banci kao zaloga za kredit od 150 miliona eura.

Krajem prošle godine pomoćnik ministra finansija Nemanja Pavličić, komentarišući povećan otkup zlata u svijetu, izjavio je ,,Crna Gora ne mora da ima rezerve zlata”. On je poručio da se bolje osloniti na ,,instrumente upravljanja gotovinom emitovanjem državnih zapisa i drugih kratkoročnih instrumenata, držanjem određenog nivoa depozita, mogućnosti korišćenja overdraft kredita”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo