Povežite se sa nama

OKO NAS

Tipično naše

Objavljeno prije

na

„So Yugoslav!” (tipično jugoslovenski) odzvanjalo je polupraznom šalterskom salom, dok je ljutita Njemica žurila ka izlaznim vratima. Njena nervoza je prouzrokovana nedovoljnom ekspeditivnošću radnice za pultom koja nije evropski propisanom brzinom odradila otvaranje deviznog računa i potrebni transfer novca.

Šta je to tipično jugoslovensko ili crnogorsko u redovima po bankama i tromim prstima šalterskih radnika.

Šta oni koji prvi put dolaze u našu zemlju uopšte očekuju? Prirodne ljepote svakako, ali tu su i priče vezane za administraciju, saobraćaj, smještaj, čistoću, usluge, policiju…

Prvo što oni naviknuti na putovanja provjere su sajtovi postojećih ambasada koje skoro po pravilu nude kratke vodiče sa informacijama za turiste. Najčešće, oni su ispunjeni vikipedijskim podacima o populaciji, klimi, demografiji… Ima i onih koji su za svoje građane spremili detaljniji uvod u Crnu Goru.

U vodičima se savjetuje pažnja usljed rijetko nasilnih demonstracija i noćnih klubova koji nemaju zapadnjačku praksu kontrole kapaciteta i procedura prilikom požara. Po uputima koji se mogu naći, u Crnoj Gori postoji mogućnost od terorističkih napada. Veoma su rijetki, ali nasumični – kažu vodiči. Svoje građane istopolne orijentacije upućuju da u Crnoj Gori ne postoji zakon protiv homoseksualnih sklonosti, ali „budite diskretni i izbjegavajte javno iskazivanje ljubavi”.

Građani koji koriste invalidska kolica upućuju se na činjenicu da iako je usvojen zakon koji nalaže da do 2013. godine sve javne ustanove moraju imati pristup licima sa invaliditetom, ovo najčešće nije slučaj. Naročito kada je javni prevoz u pitanju.

Najviše uputstava u vodičima ambasada može se naći upravo vezano za saobraćaj. Putevi su loši, slabo održavani, vozači agresivni i nemarni, saobraćajne nesreće česte. Postoje upute i ako se želi pozvati hitna služba. Iako su crnogorski medicinski tehničari dobro obučeni, zbog malog broja vozila, pomoć stiže samo najtežim slučajevima. Među napomenama su i one da se treba čuvati taksista i njihovih metoda naplate i da se od policije ne očekuje razgovorljivost na engleskom jeziku.

Više informacija o našoj zemlji posjetioci mogu naći na brojnim internet putničkim vodičima. Ovo je jedna od najrazvijenijih internet zajednica. U cilju boljeg obavještavanja i organizacije na mnogim sajtovima, blogovima i forumima mogu se naći detaljne informacije o gotovo svim mjestima u Crnoj Gori, smještaju, prevozu, taksama, cijenama. Ukratko: kuda, gdje, šta, kada, kako i koliko.

Zanimljivo je čitati ove recenzije i u njima često pronaći detaljnu prezentaciju kulturno – istorijskih znamenja kojih često nijesu svjesni ni mještani tih krajeva. Oduševljenja istorijom i prirodom Crne Gore ne nedostaje.

Ima i onih potpuno razočaranih. Još uvijek je svježe sjećanje na prošlogodišnji par turista i njihov ironični video o glavnom gradu u kom pokušavaju ubiti osam sati tražeći atraktivan ili zanimljiv kutak. ,,Ako gradsko jezgro čine najreprezentativnije građevine, čija vizuelna vrijednost odaje kulturni identitet jedne zemlje, onda je ovo najbolje što smo mogli da nađemo (pokazuje kontejnere za smeće)”.

Dok je razočarenje ovo dvoje mladih turista upitno, ono Italijana Roberta de Santisa svakako nije. Po povratku iz Budve i „tretmana” obezbjeđenja tamošnjeg lokala, kako kaže, roditelji su ga jedva poznali. Nakon operacije nosa i jagodične kosti, on je preko glasila La Republica uputio apel svojim zemljacima da izbjegavaju Crnu Goru u širokom luku.

Osim ovakvih ekstremnih slučajeva, po internet vodičima najčešći su odmjereni utisci poput onog koji je iznio TV voditelj i putopisac Rik Stivs. U svom izvještaju ne krije oduševljenje zemljom od koje je očekivao da još uvijek evocira uspomene bratoubilačkog haosa protekle ere. Kotorski fjord, Cetinje iz kojeg izbija istorija, ljepota malih mjesta i predusretljivost njihovih stanovnika su ono što se našlo u njegovom izvještaju. Kao kontraplan tu su hoteli pravljeni za elitu,dostojni Idi Amina, tragikomičnog dizajna koji odskaču od duha samog mjesta. Za završnicu svog izvještaja ostavio je izjavu devedesetjednogodišnje turistikinje iz Amerike koju planine Crne Gore: ,,Inspirišu da nastavi da se kreće u dobu u kom bi trebala da ostane kod kuće”.

Veliki je broj stranaca koji se slažu sa Stivsovim stavovima, pa najčešći savjet koji daju je da se budući posjetioci klone prepunjenih i najčešće užasno skupih plaža i ljetovališta i da se okrenu manjim mjestima poput Ade Bojane i Kotora koji pružaju pravi odmor i daju lijepu sliku Crne Gore.

Kada se govori o kontinentalnom dijelu zemlje osim Cetinja i nacionalnih parkova ostala mjesta prođu najčešće poput Berana koje je jedna američka porodica zapamtila isključivo po blizini sa Srbijom i Kosovom, renta autićima za djecu i začuđenom pogledu recepcionera zbog njihovog ostanka u gradu.

Samo ovlaš pregledom ovih internet napisa vidi se da kvalitetnu posjetu ne čini samo priroda. Mjesta za intervencije ima mnogo, a ima li volje da se ne bude tipično jugoslovenski drugo je pitanje.

Fenomen Mugići

Zanimljiva pojava na internetu su putopisci blogeri. Naša zemlja se često nađe u ovim izvještajima. Na blogu Montenegro for me turistička radnica, Holanđanka Mariane van Tvilert, koja je 45 godina života provela u Crnoj Gori nudi svoje osvrte i zapažanja. U najvećem broju oni su puni riječi hvale, no ima i onih koji ukazuju na ozbiljne propuste i mane Crne Gore. Stubići je jedan od takvih.

„Duž ulica, bulevara i trgova u Podgorici možete vidjeti hiljade malih stubova. Umjesto stubići, stanovnici glavnog grada zovu ih – Mugići…

…Sada su trotoari srećom slobodni za pješake, iako je opuštena šetnja teško izvodljiva zbog rupa, džombi i drugih prepreka kao što su ostaci polomljenih stubića koji nijesu uklonjeni niti zamijenjeni godinama…

…Stubići su postavljeni na veoma artističan i maštovit način. Osim betonskih lopti i cilindara oblika ručne granate, mogu se vidjeti i „antički” stubići od kovanog željeza, vesele željezne šipke sa crveno bijelim prugama, dok su u „elitnim” kvartovima postavljeni elegantni okrugli stubovi od nerđajućeg čelika.

Mnogi od ovih stubića su postavljeni nekoliko centimetara od drveća ili zidova, dok su drugi našli mjesto tačno na početku pješačkog prelaza, tako da ih teško možete zaobići ako ste u invalidskim kolicima. Moto je očigledno bio: što više to bolje!

Zanimljiv zadatak za statističare bi bio: koliko stubića po glavi stanovnika ima Podgorica?

Posjetila sam mnoge gradove Evrope i svijeta, ali nikada i nigdje nijesam vidjela ovaj „fenomen”. Moje pitanje bi bilo: Zašto je glavni grad potrošio toliko novca na ovakvu zaštitu trotoara?

Dragan LUČIĆ

Komentari

Izdvojeno

OPTUŽNICA PROTIV BIVŠEG POLICIJSKOG FUNKCIONERA DUŠKA KOPRIVICE: Tajna porodičnog blaga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Koprivica i njegova supruga Radosava su, prema dokazima do kojih su došli specijalni istražitelji, bili glavni “bankari” i vodili preciznu evidenciju o tokovima prljavog novca koji su članovi njihove uže porodice sa zetom, kako se vjeruje, zaradili prodajom droge, cigareta i zelenašenjem

 

“Ove namještaljke ću pobijediti ja. Živjela Crna Gora i pobijedićemo…”, poručio je sredinom decembra prošle godine bivši policijski funkcioner Duško Koprivica, dok su ga dvojica policajaca uvodili u policijsku zgradu zbog sumnje da je počinio krivično djelo pranje novca.

Šest mjeseci kasnije ono što je tvrdio da je namještaljka,  Specijalno državno tužilaštvo (SDT) , nakon sprovedene istrage, pretvorilo je u tužilački akt. Optužnica je predata Višem sudu u Podgorici čije vijeće će razmatrati da li  su prikupljeni dokazi dovoljni da u jednoj od sudnica tog suda i počne suđenje penzionisanom policijskom funkcioneru.

Optužnicom se za pranje skoro milon eura ne tereti samo Duško Koprivica. Na spisku optuženih našli su se i članovi njegove porodice, sin Strahinja Koprivica i supruga Radosava Koprivica, koja je nakon hapšenja puštena da se brani sa slobode. Tužilačkim aktom obuhvaćen je i njihov odbjegli zet Duško Roganović, koji slovi za  visokopozicioniranog člana kavačkog kriminalnog klana.

Kako je saopšteno iz SDT-a, oni se terete za pranje novca u iznosu od najmanje 964.850 eura u periodu od oktobra 2019. godine i dalje.

Bivši visoki policijski funkcioner i njegova supruga Radosava su, prema dokazima do kojih su došli specijalni istražitelji, bili glavni “bankari” i vodili preciznu evidenciju o tokovima prljavog novca koji su članovi njihove uže porodice sa zetom, kako se vjeruje, zaradili prodajom droge, cigareta i zelenašenjem.

Strahinja Koprivica se nalazi u pritvoru od 22.oktobra prošle godine, zbog optužbi da je organizovao grupu koja se bavila krijumčarenjem i nedozvoljenom trgovinom. Osim njega, tom optužnicom koju je SDT predalo Višem sudu početkom juna, obuhvaćeni su i visokopozicionirani pripadnici kriminalnog škaljarskog klana Igor Krstović , Nikola Vukotić, Blažo Đurković i Marinko Koprivica.

Koprivicama, Vukotiću i Đurkoviću, naveli su ranije iz tužilaštva, na teret se stavlja krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije.

Strahinja Koprivica, Vukotić i Đurković osumnjičeni su da su sa Krstovićem švercovali drogu, dok se krijumčarenje cigareta na teret stavlja Koprivicama.
Sin Duška Koprivice je osumnjičen i za dva krivična djela nedozvoljena trgovina.

“Predmet optužnice je djelovanje kriminalne organizacije koju je organizovao optuženi S.K. početkom 2019. godine i koja je djelovala na teritoriji Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Hrvatske, do aprila 2021. godine, čiji pripadnici su postali optuženi N.V, B.Đ. i M.K. i druga nepoznata lica, u cilju vršenja krivičnih djela krijumčarenje, neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i nedozvoljena trgovina, a radi sticanja nezakonite dobiti i moći”, saopšteno iz tužilaštva početkom juna.

Brojne prepiske sa nekada zaštićene SKY aplikacije otkrivaju da je grupa pod vođstvom Strahinje Koprivice sedmično prebacivala šleper cigareta preko granice, a da su krijumčarene cigarete završavale i u Trebinju, Sarajevu i Banjaluci.

Početkom februara na zahtjev Specijalnog državnog tužilaštva podgorički Viši sud privremeno je blokirao pet stanova u Nikšiću upisanih na Strahinju Koprivicu, njegovo zemljište u gradu pod Trebjesom i u Šavniku, ukupne površine oko 5.000 kvadrata.

Na zahtjev SDT-a, Viši sud blokirao je i imovinu upisanu na Strahinjinu suprugu Unu Koprivicu, ali i onu koja je u vlasništvu njegovog mlađeg brata Nemanje Koprivice koji se iza brave zbog nasilničkog ponašanja našao samo petnaestak dana nakon hapšenja njegovog  brata Strahinje.

Rješenjem o blokiranju imovine koje je potpisala sutkinja Suzana Mugoša, privremena mjera zabrane raspolaganja upisana na poslovni prostor upisan na Unu Koprivicu, stan u Podgorici koji je u vlasništvu Nemanje Koprivice, kao i zemljište i objekte tog Nikšićanina u žabljačkom Motičkom Gaju.

U tom gradu Nemanji Koprivici blokirane su livade površine 752 i 344 kvadrata, zemljište pod zgradom – u osnovi površine 51 metar kvadratni sa pripadajućim PD 0 i PD 1, ali i još jednu identičnu parcelu sa identičnom zgradom.

Blokirana je i imovina firme “K-Invest Group”, osnovane u februaru 2022. godine, čiji je osnivač i izvršni direktor Duško Koprivica. Istim rješenjem toj kompaniji privremeno je oduzeto šest stanova u Podgorici.

“Tri stambena prostora površine 48 m2, na prvom spratu, površine 43 m2, na prvom spratu i površine 43 m2, na drugom spratu, obim prava 1/1 ‘K INVEST GROUP’ DOO, Nikšić. Tri stambena prostora površine 42 m2, na prvom spratu, površine 42 m2, na drugom spratu i površine 60 m2, na šestom spratu, osnov sticanja: kupovina. obim prava 1/1 ‘K INVEST GROUP’ DOO, Nikšić”, piše u odluci sutkinje Suzane Mugoše.

Osim toga privremeno je blokirano zemljište na ime ove firme ali i objekti u Motičkom Gaju na Žabljaku: livada površine 319 m2, zemljište pod zgradom broj 1 površine 51 m2 sa pripadajućim PD 0 i PD 1, zemljište pod zgradom broj 2 površina 51 m2 sa pripadajućim PD 0 i PD 1, obim 1/1 ‘K INVEST GROUP’ DOO, Nikšić.

Spisku privremeno blokirane imovine tu nije kraj. U Herceg Novom je blokirana imovina pravnog lica “Uskok”, čiji je većinski vlasnik Duškova kćerka Bojana Roganović, inače supruga odbjeglog Duška Roganovića.

Riječ je o stambeno poslovnoj zgradi površine u osnovi 360 m2 i pomoćnoj zgradi od 21 m2, kao i neplodnom zemljišteu 9 m2 i dvorištu od 500 m2. Istim rješenjem blokirana je i šuma u Herceg Novom, površine 998 kvadrata, upisana na istu firmu.

Sud je istovremeno dao nalog CKB banci da uskrati isplatu novca sa računa Nemanje Koprivice, MSK – Group Doo Nikšić, K Invest Group Doo Nikšić, a Hipotekarnoj banci da isto učini sa sumnjivim transakcijama na računima Marinka Koprivice i MSK Group.

Strahinjinoj majci Radosavi zabranjeno je da raspolaže akcijama u “Eurofondu”, a njenom suprugu Dušku akcijama u “HLT fondu”, “Plantažama” i “Vektra Boki”…

Iz podgoričkog Višeg suda su konstatovali da je Strahinja Koprivica bio nezaposlen u vrijeme kada je osnovao privatnu kompaniju, ali da je uprkos tome u više navrata toj firmi “pozajmljivao” enormne sume novca, jednom okruglo 100.000 eura.

Iz tog suda pojasnili su da su, između ostalog, provjeravali životni stil – odnos između prihoda i imovine članova te familije.

Da li je zaista sve „namještaljka“ kako je to prilikom hapšenja tvrdio penzionisani policijski funkcioner Duško Koprivica ili su imovinu članovi njegove porodice, stekli pranjem novca stečenim kriminalnim radnjama, odgovor će dati Viši sud u Podgorici.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PLJEVALJSKA SELA U IŠČEKIVANJU EKSPLOTACIJE UGLJA: Kopovi u planovima, zabrane u stvarnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

U nekoliko pljevaljskih sela, koja su zvanična nalazišta uglja, skoro četrdeset godina čeka se početak eksploatacije. Kopovi u mnogim selima  nikad nijesu otvoreni, ali je zbog planirane rudarske djelatnosti uvedena zabrana gradnje, koja je i danas na snazi. Najava predsjednika Opštine da će tražiti ukidanje te zabrane, za mještane je, kako su kazali za Monitor –  zakašnjela i simbolična incijativa

 

 

Namjera predsjednika Opštine Pljevlja Darija Vraneša da lokalnom parlamentu predloži usvajanje zaključaka, kojima će se od Vlade Crne Gore tražiti da ukine zabranu gradnje na području pljevaljskih sela na kojem se nalaze nalazišta uglja, stigla je prekasno. To za Monitor kažu mještani pljevaljskog sela Kalušići, koje je još 80-ih godina prošlog vijeka planskom dokumentacijom predviđeno za eksploataciju uglja. Zbog toga vlasnici imanja na svojoj imovini ne mogu da grade čak ni štale ni pomoćne objekte. Ista je situacija i u selima Mrzovići, Grevo, Rabitlje i Bakrenjače.

Vraneš je, obrazlažući svoju namjeru, kazao da je zabrana gradnje dovela do propadanja sela u blizini grada, iako su, tvrdi, imala potencijala za razvoj opštine Pljevlja. Mještani kažu da je incijativa sada simbolična, ali su, ipak zahvalni, jer je  stigla nakon godina istih odgovora i ravnodušnosti  na lokalnom,  a i na državnom nivou.

„Taj naum predsjednika Opštine bi nekad bio koristan, sada je prekasno. Nema svrhe. Kalušići su gotovo prepolovljeni što se tiče broja porodica. Prvo je 80-ih godina prošlog vijeka jednoj trećini domaćinstava otkupljena imovina, sada se sprema otkup imanja po mizernim cijenama koje nudi Rudnik, za još jednu trećinu. Ja sam na sredini sela i u ovom posljednjem naumu o otkupu imovine stigli su skoro i do mog imanja. Kao na pustom ostrvu sam, ne znajući ni njihove namjere ni planove“, kaže za Monitor Dragan Lučić, bivši dugogodišnji predsjednik mjesne zajednice.

On tvrdi da je aktuelna ponuda  Rudnika da otkupljuju privatnu zemlju po cijeni od osam do osam i po eura po metru kvadratnom. Na obodu kopa rudnika, kaže, porodice su bile prinuđene da pristanu na prodaju zemlje po bilo kojoj cijeni, jer im nije bilo života tu. Sada je u selu samo oko 25 „aktivnih domaćinstava“. Pređašnjim i aktuelnim otkupom zemljišta, tvrdi sagovornik Monitora, iselilo se 28 porodica.

Odbor direktora Rudnika uglja Pljevlja donio je, u prije osam mjeseci,  odluku o eksproprijaciji imovine 15 mještana sela Kalušići, za potrebe eksploatacije uglja na obodu površinskog kopa “Potrlica”. Procjenu imovine izvršili su sudski vještaci, a za eksproprijaciju je planirano 3,6 miliona eura.

Kalušići su na svega nekoliko kilometara od Pljevalja. Lučić objašnjava da je taj kraj imao potencijal „da bude žitnica za pola Crne Gore“. Sada je, tvrdi, samo uništeni kraj. Selo je smješteno između Termoelektrane „Pljevlja“ i Rudnika. „Između čekića i nakovnja“, kaže sagovornik Monitora.  Kraj je, objašnjava, kažnjen strogim propisima koji su „ubili bilo kakvu šansu za napredak“.

„Ljudi su odlazili jer nijesu imali izbora. Nijesu mogli da grade, da registruju firmu, da dobiju građevinsku dozvolu. Bez dozvole nema kredita, nema ulaganja, ničega. Jednostavno, zabranjeno je sve. Selo bi moglo da se razvija, da se održi, da mladi ostanu, ali nema uslova. Od devedesetih nijedna građevinska dozvola nije izdata. Tražili smo, pokušavali, ali svaki put bismo dobili isto obrazloženje: ‘Ne možemo vam izdati urbanističko-tehničke (UTU)  uslove zbog postojanja Prostornog plana posebne namjene – budući kop Kalušići’“,  objašnjava Lučić.

Prema njegovim riječima, iz sela se tokom 30 godina, sve do nedavno,  niko nije zaposlio u Rudniku i Termoelektrani. On misli da je to bilo s namjerom “da ljude ne vežu za selo i da olakšaju obezvređivanje imanja”. Na svaki pokušaj građenja bilo kakvog objekta, objašnjava, građevinske inspekcije su ekspresno stizale i pisale zapisnike.

„Pisali smo, minulih decenija, svima , predsjednicima države, ministrima, opštini, Rudniku uglja, inspekcijama, međunarodnim institucijama… Samo smo  dobijali  ćutanje ili standardni odgovor da je selo budući kop. Mislim da je zabrana gradnje, pa time i bilo kakva privredna aktivnost, onemogućena kako bi energetske firme dobile što jeftinije zemlju, koja nije mogla biti valorizovana ni na jedan način. Jednostavno, nije moguće ni stambeni prostor sagraditi na svojoj imovini, čak ni štale i pomoćne objekte “, priča nekadašnji predsjednik MZ.

Nekolicina njegovih komšija, kojima zemlja još nije otkupljena saglasni su sa Lučićem. Kažu da „ne znaju svoju sudbinu“ , niti mogu praviti bilo kakve planove vezane za svoju imovinu. Esplataciju dugo čekaju, a prije nje ponude da prodaju preostala imanja.

Prema državnom Planu eksploatacije mineralnih sirovina 2019- 2028., pljevaljski basen pored ležišta uglja „Potrlica“, koje je u eksploataciji, čine i ležišta uglja „Kalušići“, „Grevo“, „Rabitlje“ i „Komini“. Te lokacije, piše u dokumentu, predstavljaju djelove jedne geološke cjeline.

„Ležišta Potrlica, Kalušići, Grevo i Rabitlje se u kontinuitetu nadovezuju i međusobno nemaju prekid u ugljenom sloju, dok je ležište Komini vještački izdvojeno od ostalih ležišta pljevaljskog basena usljed prekida vanbilansnim rezervama uglja u basenu ispod industrijskih objekata…“, piše u Planu.

Ležišta „Potrlica“ i „Kalušići“ pljevaljskog basena su detaljno istražena kad je rječ o rezervama   rezervi A, B i C1 kategorije, dok su ležišta Grevo, Komini i Rabitlje na nivou istraženosti C1 kategorije.Plan previđa da će otvaranju ležišta uglja „Kalušići“, „Komini“, „Grevo“ i „Rabitlje“ u sklopu pljevaljskog ugljenog basena kao revira postojećeg površinskog kopa „Potrlica“, prethoditi izrada ekonomskih studija kojima će se detaljno analizirati faktori i sagledati ekonomska opravdanost eksploatacije. Prema podacima iz Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu eksploatacije uglja na površinskom kopu Potrlica–Kalušići, od prije dvije godine, potrebno je eksproprisati oko 56 ha.

Vlada je u februaru usvojila Plan davanja koncesija za 2025. godinu, koji, kako je saopšteno, obuhvata ključne lokalitete za geološka istraživanja i eksploataciju mineralnih sirovina. U fokusu su ležišta tehničko-građevinskog i arhitektonsko-građevinskog kamena, kao i mrkolignitni ugalj iz pljevaljskog ugljenog basena. Među lokalitetima su i ležišta energetske mineralne sirovine mrkolignitnog uglja  Potrlica, Kalušići, Grevo i Rabitlje, s pratećim mineralnim sirovinama (laporac i glina).

Iz Vlade su obrazložili da, uz ostala ležišta,  eksploatacija resursa na tom lokalitetu „osigurava stabilan rad TE ‘Pljevlja’ i razvoj termoenergetskog sektora“. Kako je saopšteno, „njihovo održivo korišćenje, zajedno s energetskim resursima, može osigurati balansiran industrijski rast i unaprijediti konkurentnost crnogorske ekonomije na međunarodnom tržištu“.

U dokumentaciji se navodi  da prostor „Pljevaljskog ugljenog basena“ (ležišta Potrlica, Kalušići, Grevo i Rabitlje) ima eksploatacione rezerve od oko 51,1 milion tona uglja, prosječnog kvaliteta 10.500 kilodžula po kilogramu, sa stanjem iz elaborata s kraja 2021. godine. U ležištu Potrlica tada je bilo oko 26,79 miliona tona uglja, u ležištu Kalušići oko 15,04 miliona tona,  Komini oko 4,46 miliona tona, u ležištu Rabitlje oko 2,76 miliona tona, a u ležištu Grevo oko 2,05 miliona tona uglja.

                                                                                       Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

CRNOGORSKI DRUMOVI SVE VIŠE UZIMAJU DANAK: Među najgorima u Evropi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Samo u prvoj polovini ovog mjeseca  život je izgubilo deset osoba.  Crna statistika budi slutnju da bi na kraju godine brojka izgubljenih života u saobraćaju  mogla biti zastrašujuća. Broj onih koji su izgubili živote u protekle tri godine na cestama već je sada gotovo isti kao u ranijem četvorogodišnjem periodu, od 2017 – 2021. godine

 

 

Tokom  prošle godine crnogorski drumovi odnijeli su 75 života, a samo u prvoj polovini ovog mjeseca  život je izgubilo deset osoba.  Crna statistika budi slutnju da bi na kraju godine brojka izgubljenih života u saobraćaju  mogla biti zastrašujuća.

Pokazalo se još jednom i da su pojačane saobraćajne kontrole, kao i apeli koji stižu iz policije uzaludni. Policijske molbe vozačima da uspore i tako sačuvaju svoj i živote ostalih učesnika u saobraćaju, kao da niko ne vidi. Pa ni oni koji ih šalju.

Tako je samo sedam dana nakon policijskog apela na sve učesnike u saobraćaju „da putovanja planiraju unaprijed, a vožnju prilagode uslovima na putu, vodeći računa kako o sopstvenoj bezbjednosti, tako i o bezbjednosti drugih učesnika u saobraćaju“, došlo do umalo kobne saobraćajne nesreće u kojoj je učestvovalo vozilo u kojem se nalazio ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović.

„Na magistralnom putu Bar–Podgorica, u mjestu Virpazar, večeras (16.06) oko 20:30 časova dogodila se saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, uključujući i službeno vozilo Ministarstva unutrašnjih poslova, u kojem se nalazio i ministar Šaranović, saopšteno iz Uprave policije nakon nesreće zbog koje su zbrinute dvije osobe.

Jedna osoba je zadobila lakše tjelesne povrede, dok je supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći, nakon ljekarskih pregleda stabilnog zdravstvenog stanja.

Uzrok saobraćajne nesreće tek treba da bude utvrđen. Prikupljeni dokazi i nalaz vještaka saobraćajne struke pokazaće da li je nesreću uzrokovao ministrov vozač ili  neko od drugih učesnika u saobraćaju.

Kratkim saopštenjem, bez javog izvinjenja i žaljenja što je došlo do saobraćajne nesreće tokom koje, srećom, niko nije stradao, Šaranović je stavio tačku na ovaj slučaj. Kao da je zaboravio reklamni spot svoje partije, emitovan uoči ranijih izbora, kada je njegov partijski šef Aleksa Bečić javno obećavao da neće biti povlašćenih političara, pa  ni na crnogorskim putevima.

Taj video spot se, kao podsjetnik, pojavio  na društvenim mrežama nedugo nakon objave informacije da je vozilo u kojem je bio Šaranović učestvovalo u udesu. Kao  i snimak ne baš primjerne vožnje automobila službenih registarskih oznaka u kojem se navodno nalazio Šaranović, čiji sadržaj iz MUP-a nijesu demantovali.

Spekuliše se da je Šaranovićev vozač preticao kolonu automobila kada je došlo do sudara sa vozilom koje se kretalo u suprotnom smjeru. Mnogi mediji su uputili dopis i MUP-u i Upravi policije kako bi provjerili da li su te spekulacije tačne, kao i koliko vozila je bilo u pratnji ministra, te da li je spornom prilikom bio na službenom putu. Odgovore nijesu dobili.

Bivši pomoćnik direktora Uprave policije Nikola Janjušević ocijenio je da se na snimku vidi „bahata vožnja“ i upozorio da štićene ličnosti ne smiju da ugrožavaju druge učesnike u saobraćaju, bez obzira što su to vozila sa pravom prvenstva u saobraćaju. On je posebno  problematizovao to što se incident dogodio tokom vikenda.

Ocijenio je  da je na našim putevima velika zloupotreba zvučne i svjetlosne signalizacije od strane osoba koje rade u državnoj administraciji, a koje nemaju pravo na to shodno važećim zakonskim propisima. – Saobraćajna policija ima puno pravo da te osobe isključi iz saobraćaja i da im upiše kazne – naveo je.

Po njegovom mišljenju je prebrza vožnja najčešći uzrok saobraćajnih nesreća.

Prema javno dostupnim podacima rizik stradanja u saobraćajnim nesrećama u Crnoj Gori raste posljednjih godina. Brojke ukazuju da bi mogao biti udvostručen u odnosu na ranije godine.

Prema Vladinom dokumentu,  u periodu od 2017. do 2021,  za četiri godine, u udesima u Crnoj Gori život je izgubilo 258 ljudi. To je znatno manje od broja stradalih od 2022.godine do danas. Za samo tri godine broj stradalih je približan onom od 2017.do kraja 2021.godine.

“Saobraćajne nezgode po vrsti s obzirom na broj poginulih lica u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, tzv. ‘javni rizik’ stradanja u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori je posljednjih godina – 115 poginulih na milion stanovnika, što Crnu Goru svrstava među najlošije u Evropi. Norveška i Švedska su čak šest puta bezbjednije (šest puta je manji rizik da neko pogine u saobraćajnoj nezgodi u Norveškoj i Švedskoj nego u Crnoj Gori), a kada se uporedi Crna Gora u odnosu na prosjek za EU27 zemlje, dva i po puta je veći rizik smrtnog stradanja u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori”, navodi se u Vladinom dokumentu –

Predlogu strategije poboljšanje bezbjednosti u drumskom saobraćaju za period od 2024. do 2030. godine, koji je krajem jula objavljen na sajtu izvršne vlasti.

Još nije formirano Nacionalno koordinaciono tijelo za bezbjednost u drumskom saobraćaju. Obavezu da ga formira ima  Vlada Crne Gore.

Vještak saobraćajne struke Goran Čarapić ocjenjuje da  dosadašnji predlozi po pitanju izmjene zakona, prvenstveno u dijelu edukacije i preventive, nijesu dali bilo kakav pomak u smanjenju broja saobraćajnih nezgoda na našim putevima, te da se taj broj povećao.

“Zašto smo država koja je u samom vrhu po broju saobraćajnih nezgoda i smrtno stradalih lica u istim, a prema broju stanovnika? Skoro zanemarljiv je procenat saobraćajnih nezgoda koji se desio kao uzrok neispravnosti vozila ili kao faktora ‘put’, a koji bi imao za posljedicu nastanak saobraćajnih nezgoda sa težim posljedicama”, saopštio je on. Kaže da je glavni  i skoro jedini uzrok nastanka saobraćajnih nezgoda.

Sredimom aprila javnosti su predstavljene izmjene i dopune Zakona o bezbjednosti u saobraćaju kojim je predviđeno da vozačima od 18. do 21. godine novim bude zabranjeno upravljanje motornim vozilima između 23 i šest časova kao i zabrana upravljanja vozilima B kategorije čija je snaga motora veća od 80 kW, osim u slučajevima kada se u vozilu nalazi član porodice koji ima važeću vozačku dozvolu u trajanju najmanje pet godina.

Dosadašnja obaveza uzimanja krvi ili urina radi utvrđivanja prisustva alkohola u krvi prilikom uviđaja saobraćajne nezgode, koja se odnosila na nezgode i sa poginulim i sa povrijeđenim licima, sada se odnosi samo na nezgode sa poginulim.
Takođe, predlaže se dopuna Zakona u smislu propisivanja izuzetka u odnosu na rok važenja vozačke dozvole za lica koja su starija od 57 odnosno 62 godine kako bi se ta lica izjednačila sa licima starijim od 67 godina kojima se vozačka dozvola izdaje sa rokom važenja od tri godine.

Predlaže se ukidanje mogućnosti upravljanja vozilom uz posjedovanje potvrde za upravljanje vozilom nakon podnijetog zahtjeva za registraciju vozila.

Po prvi put, kao represivna mjera, propisuje se privremeno oduzimanje predmeta kojim je počinjen prekršaj, odnosno vozila, od učinioca težeg prekršaja iz oblasti bezbjednosti saobraćaja na putevima koji je u posljednje dvije godine bio pravosnažno osuđivan za teže prekršaje iz ove oblasti.

To su samo neke od mjera. Da li će doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih, vidjećemo.  Ono što su vlasti do sada preduzimale očito nije dalo rezultate. Naprotiv. Crnogorski drumovi sve više uzimaju danak.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo