Povežite se sa nama

OKO NAS

Zbunjivanje potrošača

Objavljeno prije

na

rukometasice

Posljednjih pola mjeseca mlijeka je sve manje u prodavnicama, a sve više u medijima. Građani su zbunjeni svakodnevnim vijestima o povlačenju mlijeka iz upotrebe skoro svih proizvođača, dok nadležni uporno ponavljaju da nema mjesta panici.

Prvo je iz Hrvatske došla vijest da je u mlijeku dva njihova proizvođača pronađena povišena količina aflatoksina. Nadležni u Crnoj Gori na to saopštili – u mlijeku koje se prodaje u Crnoj Gori nema ništa sporno. Onda su ekspresno zabranili prodaju mlijeka proizvođača iz Hrvatske, a nakon što je slična afera izbila i u Srbiji uslijedila je zabrana prodaje i mlijeka tamošnjih proizvođača na crnogorskom tržištu.

Ponovila se priča da o štetnosti hrane u našim prodavnicama saznajemo iz drugih izvora, a ne od onih kojima je to posao. Takav slučaj desio se prije nekoliko godina i sa krompirom zatrovanim kadmijumom i mesom uvezenim iz Brazila.

Kontradiktorne medijske objave i nesinhronizovanost nastupa nadležnih samo su dodatno zbunile potrošače.

Ministar poljoprivrede Predrag Ivanović u svakodnevnim medijskim nastupima uglavnom je obavještavao da će analize spornih uzoraka mlijeka biti gotove za koji dan i ponavljao informaciju da su svi mliječni proizvodi u prodavnicama bezbjedni za upotrebu.

Dok se čekalo na rezultate analiza, iz Ekotoksikološkog zavoda su javili: ,,Ne možemo da kažemo ni koristite ni ne koristite zato što je sad to stav slobodnog izbora, ali mi ćemo svakako ispitati tržište komplet i izaći u javnost sa podacima za svo ispitivano mlijeko”.

Rezultati analiza su pokazali: u 19 od ukupno 34 otkupne linije mlijeka koje su ispitane u Crnoj Gori, utvrđen je povišen nivo aflatoksina, pa je Ministarstvo poljoprivrede privremeno obustavilo proizvodnju mlijeka u Crnoj Gori. Pored domaćeg zabranjen je uvoz i mlijeka osam proizvođača iz Srbije i Bosne i Hercegovine, koji inače imaju najveći udio na crnogorskom tržištu. Saopšteno je i da se sada serije mlijeka koje dolaze u Crnu Goru provjeravaju ,,na nivou 100 odsto”.

Nakon silnih analiza i opšte zbunjenosti porošača pokazalo se da je krivac za povećan nivo otrova u mlijeku stočna hrana. Stručnjaci već mjesecima upozoravaju da je nakon prošlogodišnje suše izvjesno da se otrovna plesan aflatoksin nalazi u kukuruzu i stočnoj hrani. Znalo se da je kontaminaciju kukuruza izazvala suša i da je svega 32 odsto prošlogodišnjeg roda bezbjedno za ljudsku upotrebu.

Razne inspekcije su nas krajem prošle godine uvjeravale da su uvozni kukuruz i stočna hrana bezbjedni. I tadašnji ministar poljoprivrede Tarzan Milošević je tvrdio da su pored običnih urađene i super analize i da je sa kukuruzom i stočnom hranom sve u redu.

,,Ne postoji ni teoretska mogućnost da je stočna hrana uvezena u septembru i oktobru zbog suše bila kontaminirana”, nedavno su obavijestili iz Veterinarske uprave.

Nakon novih analiza ustanovljeno je da je od 27 uzoraka stočne hrane uvezene iz Srbije, čak 19 kontaminirano. Ona je povučena i zabranjen je dalji uvoz.

Kako je, inače skupa, stočna hrana nebezbjedna, poljoprivrednici se pitaju šta da koriste. Farmer Željko Radeč za medije je izjavio: ,,Neka maknu aflatoksični koncentrat, ali neka nam kažu koji je ispravan”.

Iz Udruženje poljoprivrednih proizvođača zatražili su da se Ministarstvo poljoprivrede hitno uključi u nabavku bezbjedne stočne hrane. Predsjednik te asocijacije Dragoljub Nenezić je upozorio da je ,,bitno da se ovo ne iskoristi za neke druge promocije i da se u Crnu Goru, zbog hitnosti situacije, uveze genetski modifikovana hrana. To nećemo dozvoliti, i u tome ćemo biti isključivi i izričiti”.

Na opasnost da se problemi sa mlijekom mogu iskoristiti da bi se u region uvezla stočna hrana od genetski modifikovanih organizama, upozorila je i Vlada Srbije.

U našem Ministarstvu poljoprivrede pokrenuli su interventnu nabavku stočne hrane. Nakon cijele zbrke, izvjesno je da će domaći proizvođači – 16 privatnih mljekara i 2.800 privatnih proizvođača mlijeka pretrpjeti najveću finansijsku štetu. Pojedini proizvođači i dobavljači mlijeka, poput onih iz Hrvatske i Srbije, traže da im država nadoknadi štetu. Iz Ministarstva poljoprivrede poručuju da je sada najvažnije zdravlje građana Crne Gore, te da će se o tome da li je moguće iz agrobudžeta pomoći proizvođačima razmišljati nakon što se riješi problem ispravnosti mlijeka.

U Srbiji procjenjuju da će se šteta zbog problema sa aflatoksinom mjeriti na stotine miliona eura. Kod nas tih procjena još nema.

I pored očiglednih propusta u kontroli mlijeka i stočne hrane, u Upravi za inspekcijske poslove i dalje smatraju da je sistem provjere bezbjednosti hrane u Crnoj Gori efikasan. Ministarstvo poljoprivrede planira da uvede obavezu da proizvođači nabave uređaj koji će na vrijeme detektovati aflatoksine, a razmišlja se i o uvođenju mini laboratorija na graničnim prelazima.

Potrošačima je najnovija afera samo povećala strah o (ne)bezbjednosti hrane koju svakodnevno koristimo. S obzirom na to da Crna Gora uvozi većinu hrane i pića, zabrinjavajuće je da upozorenja o štetnosti hrane uglavnom dolaze iz inostranstva, a ne od naših inspekcija.

Iz godine u godinu raste uvoz mesa, mlijeka, voća, tjestenina… Uvozi se sve i svašta, pa nam tako bijeli luk dolazi iz Kine, a šargarepa iz Italije.

Najslikovitiji je primjer uvoz vode. U Crnoj Gori je prošle godine proizvedeno 17, 4 miliona eura litara flaširanih prirodnih i mineralnih voda, dok je istovremeno uvoz iznosio čak 33,32 miliona litara vode. U Crnoj Gori se flaširanjem prirodnih i mineralnih voda bavi šest fabrika ukupnog kapaciteta oko 350 miliona litara godišnje, čime se u potpunosti mogu zadovoljiti potrebe domaćeg tržišta i ostvariti značajan izvoz.

Stručnjaci upozoravaju da je krajnje vrijeme da se država odluči ili da pojača kontrolu uvozne hrane ili poveća ulaganja u domaću poljoprivredu. Problem je što su za to potrebne pare kojih bar za ove namjene nema. S druge strane, kada bi bar dio medijske pažnje oko aflatoksina bio usmjeren i na svakodnevno trovanje građana Crne Gore usljed zagađenog vazduha i vode možda bi se stvari počele mijenjati nabolje.

Višegodišnja ispitivanja pokazuju da je vazduh zagađen u urbanim zonama Podgorice, Nikšića, Bara i Pljevalja. Industrijski i komunalne otpadne vode svakodnevno zagađuju rijeke, Skadarsko jezero i more.

Kako Pljevljacima, na primjer, objasniti ovoliku larmu oko aflatoksina kada oni tokom godine čak 193 dana udišu zagađen vazduh, iako je dozvoljeno 35 prekoračenja tokom kalendarske godine. Stanovnici Pljevalja su samo prva dva dana februara pili čistu vodu, dok su zdrav vazduh, tokom januara disali četiri dana. Aflatoskin u mlijeku pred tim alarmantnim podacima zvuči kao sitnica zbog koje se nepotrebno uzbunjuju građani.

Koliko je aflatoksin opasan

Zbog aflatoksina, za koji je donedavno malo ko čuo, posljednjih nedjelja mnogi potrošači ne kupuju vareniku nakon što su povećane koncentracije ovog otrova nađene u mlijeku proizvođača iz Hrvatske, Srbije, Crne Gore, BiH, ali i Slovenije, Mađarske i Njemačke.

Stručnjaci navode da aflatoksini oštećuju jetru i druge organe, te izazivaju rak jetre. Aflatoksini se stvaraju na polju i tokom skladištenja, a najčešće se mogu naći u kukuruzu, susamu, kikirikiju, pamuku, pirinču, pistaćima, sjemenkama bundeve, bademu, lješniku, suncokretu, soji, sušenom voću, začinima, mlijeku i mliječnim proizvodima i mesu.

Istraživanja govore da povremeno izlaganje ovoj hemikaliji nije opasno za ljude i da se ona često nalazi u prirodi. Odrasle osobe imaju razvijen mehanizam zaštite i visoku toleranciju na ovu hemikaliju, pošto je široko rasprostranjena u prirodi. Posebno su ugrožena djeca.

Crnogorskim propisima, koji se baziraju na standarde Evropske unije, u mlijeku smije biti samo 0,05 mikrograma aflatoksina po kilogramu, dok je u hrani za odojčad dozvoljena granica 0,025.

Dozvoljena granica aflatoksina u SAD i Rusiji je deset puta veća i iznosi 0,05 mikrograma po kilogramu.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

BITI MUZIČAR U CRNOJ GORI TOKOM PANDEMIJE COVID19: Niko nas ne čuje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Država je mnogima koji su od početka pandemije virusa COVID19 izgubili poslove, obezbijedila pomoć u nekom obliku. Muzičari u Crnoj Gori gotovo godinu dana ne rade i nemaju nikakvih primanja. Čekaju na rješenje. I preživljavaju

 

Od početka pandemije virusa COVID19 u Crnoj Gori, u martu prošle godine, mnogi građani izgubili su poslove. Nekima je država naposljetku obezbijedila pomoć u vidu subvencija, a nekima omogućila rad u kontrolisanim uslovima. Muzičari, na rubu egzistencije, rješenje još čekaju.

Gotovo godinu dana nemaju nikakvih primanja. Preživljavaju. Tokom nepuna tri mjeseca, maja, avgusta i septembra, tek je nekolicina, među hiljadama onih koji rade u Crnoj Gori, dobila priliku da se vrati nastupima. Razlog za to su, između ostalog, i posljedice koje su mjere nekadašnjeg Nacionalnog koordinacionog tijela (NKT) ostavile na budžete ugostitelja, od kojih većina muzičara direktno zavisi.

Ove nedjelje, u parku preko puta zgrade Skupštine Crne Gore u Podgorici je održan performans (svirka na otvorenom) Udruženja estradnih umjetnika i izvođača Crne Gore. Cilj članova Udruženja, koje još čeka na zvaničnu registraciju, je da skrenu pažnju na tešku situaciju u kojoj se nalaze: „Umjesto protesta, odlučili smo da sviramo i pjevamo, poštujući epidemiološke mjere. Imamo porodice i troškove, ali ne i prihode. Većina nas oslonjena je samo na sebe. Tražimo da nam se obezbjedi minimum i da se nađu načini da mi, kao dio kulture društva, preživimo”.

Od institucija zahtijevaju da im se omogući da nastupaju par sati tokom dana, da emiteri forsiraju domaće autore, ali i da ih primi novi ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić kako bi se zajednički došlo do izlaza.

,,Nekadašnje mjere su, u jednom trenutku, dozvoljavale makar neki model rada muzičarima. ni on nije bio ni prihvatljiv, ni human. Sada nemamo ni to. Prepušteni smo pozajmicama, zaduživanjima, kreditima ili parazitiramo na račun porodice. I mi moramo da plaćamo račune. Brzo je zaboravljeno da su muzičari bili prvi koji su podržali online kampanju #OstaniDoma i pozivali građane na poštovanje epidemioloških mjera“, kaže za Monitor cetinjski muzičar Luka Radović.

On napominje da od nove vlasti očekuje da muzičare ne marginalizuje i da ne idealizuje njihovo finansijsko stanje koje ni u normalnim okolnostima nije onakvo kakvim ga ljudi u Crnoj Gori doživljavaju. „Tražimo samo da nam se omogući da radimo. Ne govorim o masovnim koncertima ili okupljanjima, već o radu u skladu sa mjerama, onako kako je to propisano za restorane, barove, kafiće i hotele“, objašnjava Radović.

Andrea JELIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ULCINJ POSTAJE CENTAR OBNOVLJIVE ENEREGIJE: Sunce da nas grije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon vjetroparka na Možuri, Ulcinj će dobiti još jedan veliki objekat za proizvodnju obnovljive energije. Riječ je o solarnoj elektrani na Briskoj gori, koja će biti jedna od najvećih u Evropi

 

Izmjenama i dopunama Prostorno-urbanističkog plana opštine Ulcinj krajem oktobra prošle godine stvorene su sve pretpostavke da ove godine krenu radovi na izgradnji solarne elektrane Briska gora.

Tim dokumentom je predviđeno da se zona za izgradnju solarne elektrane poveća za gotovo dva puta, sa prvobitno planiranih 467 na 925,25 hektara, odnosno povećanje kapaciteta tog energetskog objekta sa 118 megavata (MW) na čak 262 MW. Planirana godišnja proizvodnja iznosiće oko 450 gigavat sati (GWh) električne energije godišnje.

„Ova solarna elektrana biće najveća ovog tipa u Evropi”, rečeno je od strane predstavnika konzorcijuma koji će graditi ovaj objekat, finskog Fortuma i Elektroprivrede Crne Gore.

Njegova vrijednost biće oko 200 miliona eura, a očekuje se da će zapošljavati 226 radnika.

,,Izgradnjom solarne elektrane na Briskoj gori, Crna Gora daje značajan doprinos borbi sa globalnim klimatskim promjenama i pravi iskorak prema većoj energetskoj efikasnosti i nezavisnosti. Solarna elektrana je elektroenergetski objekat višeg naponskog nivoa, kao što su termoelektrane i hidroelektrane, čija izgradnja dovodi do poboljšanja ukupnog elektroenergetskog sistema Crne Gore”, saopšteno je iz Vlade Crne Gore.

Navodi se i da s obzirom na to da prilikom proizvodnje električne energije nema štetnih produkata, realizacija elektrane neće imati negativnog uticaja na naselja i zaštićena prirodna dobra u kontaktnim zonama kakve su Solana, Velika plaža i Šasko jezero.

Da je riječ doista o ogromnoj elektrani govori sljedeći podatak.  U junu 2020. godine, Hrvatska elektroprivreda je na ostrvu Cres počela da gradi, za sada, najveću solarnu elektranu u toj državi, instalisane snage 6,5 MW ili za čak 40 puta manjoj nego što će to biti na Briskoj gori.

,,Izgradnjom ovakvih kapaciteta Ulcinj postaje centar proizvodnje obnovljive energije u Crnoj Gori, ali i u regionu. Iskustva u svijetu pokazuju da mi, kao lokalna zajednica, možemo ostvariti velike koristi od ovog posla. Čista energije je tu i mi treba da je zgrabimo”, kaže za Monitor opštinski sekretar za ekonomiju dr Agron Ibrahimi.

Mustafa CANKA

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

UOČI ISTEKA KONKURSA ZA DIREKTORA UPRAVE POLICIJE: Još bez kandidata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Šta su razlozi zbog kojih još nema kandidata, nije do kraja poznato, ali jedno je jasno: pred novim direktorom policije biće težak posao. Jedan od težih zadataka, biće borba protiv organizovanog kriminala i dugo očekivani obračun sa pripadnicima kriminalnih grupa

 

Nekoliko dana je ostalo do zatvaranja dvonedeljnog konkursa za prvog policajca, a tokom prve nedjelje, zvanično niko se nije prijavio  za obavljanje te fukcije.

Šta su razlozi zbog kojih još nema kandidata, nije do kraja poznato, ali jedno je jasno: pred novim direktorom policije biće težak posao. Jedan od težih zadataka, biće borba protiv organizovanog kriminala i dugo očekivani obračun sa pripadnicima kriminalnih grupa.

Nedavno je ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović kazao da nema te mafije koja može biti jača od države, ukoliko joj država to ne dozvoli i konstatovao da u Vladi postoji politička volja za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije.

U intervjuu podgoričkim Vijestima rekao je da će uporedo sa tom bitkom čistiti i svoje redove i jačati policijski kadar: ,,Jednostavno, ne može se krenuti u borbu sa kriminalom ako nemamo riješena najbitnija pitanja u svojim redovima”.

Tako je novoizabrani ministar potvrdio ono što godinama javnost ukazuje – postoje kriminalci sa značkama. Zato se od budućeg direktora očekuje i da očisti policiju od ,,prljavih policajaca”.

Ukoliko se usvoji Nacrt zakona o unutrašnjim poslovima Uprava policije će formalno i pravno ponovo ući u okrilje Ministarstva unutrašnjih poslova i to pod novim nazivom – Generalni direktorat policije. Generalnim direktoratom policije rukovodiće direktor, koji za svoj rad odgovara ministru MUP-a, dok će na čelu sektora Generalnog direktorata policije kao i do sada biti pomoćnici koji će raport podnositi šefu policije.

Prema dosadašnjem Pravilniku o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Uprave policije – direktor policije je imao čak 8 pomoćnika. Ukoliko se usvoji predlog, to će najvjerovatnije značiti da će se ugasiti Sektor za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, kao i Sektor za sprečavanje pranja novca i korupcije. Vjerovatno u novoj sistematizaciji više neće biti organizovano ni Specijalno policijsko odjeljenje na način kao što je to bilo u proteklih pet godina. Novina je i da ukoliko se šef policije iz nekog razloga smijeni prije kraja mandata njega najviše do pola godine može zamijeniti bilo koji starješina iz sistema, dok je do sada bio slučaj da ga mijenja samo neko od pomoćnika.

Novim predlogom MUP-a umnogome su promijenjeni uslovi za izbor šefa policije kao i za pomoćnike, gdje se članom 12. daje velika prednost kandidatima iz pravosuđa. Kriterijum  je samo da najmanje pet godina obavljaju sudijsku ili tužilačku funkciju.

Taj član u Nacrtu zakona dozvoljava neravnopravnu trku policijskih kadrova u odnosu na kandidate iz pravosuđa, jer da bi postao šef policije kandidatu iz policijskom sistema potrebno je najmanje 10 godina radnog iskustva, od kojih najmanje pet ali na rukovodećim pozicijama u UP, MUP-u, Ministarstvu odbrane i Agencije za nacionalnu bezbjednost.

Šefa policije, na osnovu javnog konkursa, postavlja ministar uz saglasnost Vlade i mišljenja Skupštine i to na mandat od pet godina. Direktor policije ne može biti član političke partije, niti partijski djelovati i to pet godina prije podnošenja kandidature za ključnu poziciju u policijskoj organizaciji.

 

Dosadašnji direktori

Veselin Veljović je prethodnih petnaest godina bio na čelu kako Uprave policije tako i u najvišim državnim institucijama sektora bezbjednosti. Od 2005. do 2011. je obavljao funkciju direktora Uprave policije, potom je bio savjetnik tadašnjeg predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića za oblast bezbjednosti i odbrane. U vrijeme Vlade Mila Đukanovića od 2014. godine bio sekretar Vijeća za nacionalnu bezbjednost, a od 2018. ponovo direktor Uprave policije. Tu funkciju je obavljao do 17. decembra 2020. godine, deset dana nakon što je potpredsjednik Vlade Dritan Abazović saopštio da je sa Veljovićem dogovorio da više ne bude direktor policije. Tada je kao v.d. izabran Vesko Damjanović.

Nije Veljović jedini komandovao policijom. U julu 2012. godine Vlada Crne Gore imenovala je Božidara Vuksanovića za direktora Uprave policije, da bi godinu kasnije za to mjesto konkurisao i bio izabran njegov savjetnik Slavko Stojanović. Za vrijeme Stojanovićevog mandata eskalirali su sukobi među kriminalnim grupama što je za posljedicu imalo desetine ubistava od kojih je mali broj rasvijeteljen.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo