Povežite se sa nama

OKO NAS

Zbunjivanje potrošača

Objavljeno prije

na

Posljednjih pola mjeseca mlijeka je sve manje u prodavnicama, a sve više u medijima. Građani su zbunjeni svakodnevnim vijestima o povlačenju mlijeka iz upotrebe skoro svih proizvođača, dok nadležni uporno ponavljaju da nema mjesta panici.

Prvo je iz Hrvatske došla vijest da je u mlijeku dva njihova proizvođača pronađena povišena količina aflatoksina. Nadležni u Crnoj Gori na to saopštili – u mlijeku koje se prodaje u Crnoj Gori nema ništa sporno. Onda su ekspresno zabranili prodaju mlijeka proizvođača iz Hrvatske, a nakon što je slična afera izbila i u Srbiji uslijedila je zabrana prodaje i mlijeka tamošnjih proizvođača na crnogorskom tržištu.

Ponovila se priča da o štetnosti hrane u našim prodavnicama saznajemo iz drugih izvora, a ne od onih kojima je to posao. Takav slučaj desio se prije nekoliko godina i sa krompirom zatrovanim kadmijumom i mesom uvezenim iz Brazila.

Kontradiktorne medijske objave i nesinhronizovanost nastupa nadležnih samo su dodatno zbunile potrošače.

Ministar poljoprivrede Predrag Ivanović u svakodnevnim medijskim nastupima uglavnom je obavještavao da će analize spornih uzoraka mlijeka biti gotove za koji dan i ponavljao informaciju da su svi mliječni proizvodi u prodavnicama bezbjedni za upotrebu.

Dok se čekalo na rezultate analiza, iz Ekotoksikološkog zavoda su javili: ,,Ne možemo da kažemo ni koristite ni ne koristite zato što je sad to stav slobodnog izbora, ali mi ćemo svakako ispitati tržište komplet i izaći u javnost sa podacima za svo ispitivano mlijeko”.

Rezultati analiza su pokazali: u 19 od ukupno 34 otkupne linije mlijeka koje su ispitane u Crnoj Gori, utvrđen je povišen nivo aflatoksina, pa je Ministarstvo poljoprivrede privremeno obustavilo proizvodnju mlijeka u Crnoj Gori. Pored domaćeg zabranjen je uvoz i mlijeka osam proizvođača iz Srbije i Bosne i Hercegovine, koji inače imaju najveći udio na crnogorskom tržištu. Saopšteno je i da se sada serije mlijeka koje dolaze u Crnu Goru provjeravaju ,,na nivou 100 odsto”.

Nakon silnih analiza i opšte zbunjenosti porošača pokazalo se da je krivac za povećan nivo otrova u mlijeku stočna hrana. Stručnjaci već mjesecima upozoravaju da je nakon prošlogodišnje suše izvjesno da se otrovna plesan aflatoksin nalazi u kukuruzu i stočnoj hrani. Znalo se da je kontaminaciju kukuruza izazvala suša i da je svega 32 odsto prošlogodišnjeg roda bezbjedno za ljudsku upotrebu.

Razne inspekcije su nas krajem prošle godine uvjeravale da su uvozni kukuruz i stočna hrana bezbjedni. I tadašnji ministar poljoprivrede Tarzan Milošević je tvrdio da su pored običnih urađene i super analize i da je sa kukuruzom i stočnom hranom sve u redu.

,,Ne postoji ni teoretska mogućnost da je stočna hrana uvezena u septembru i oktobru zbog suše bila kontaminirana”, nedavno su obavijestili iz Veterinarske uprave.

Nakon novih analiza ustanovljeno je da je od 27 uzoraka stočne hrane uvezene iz Srbije, čak 19 kontaminirano. Ona je povučena i zabranjen je dalji uvoz.

Kako je, inače skupa, stočna hrana nebezbjedna, poljoprivrednici se pitaju šta da koriste. Farmer Željko Radeč za medije je izjavio: ,,Neka maknu aflatoksični koncentrat, ali neka nam kažu koji je ispravan”.

Iz Udruženje poljoprivrednih proizvođača zatražili su da se Ministarstvo poljoprivrede hitno uključi u nabavku bezbjedne stočne hrane. Predsjednik te asocijacije Dragoljub Nenezić je upozorio da je ,,bitno da se ovo ne iskoristi za neke druge promocije i da se u Crnu Goru, zbog hitnosti situacije, uveze genetski modifikovana hrana. To nećemo dozvoliti, i u tome ćemo biti isključivi i izričiti”.

Na opasnost da se problemi sa mlijekom mogu iskoristiti da bi se u region uvezla stočna hrana od genetski modifikovanih organizama, upozorila je i Vlada Srbije.

U našem Ministarstvu poljoprivrede pokrenuli su interventnu nabavku stočne hrane. Nakon cijele zbrke, izvjesno je da će domaći proizvođači – 16 privatnih mljekara i 2.800 privatnih proizvođača mlijeka pretrpjeti najveću finansijsku štetu. Pojedini proizvođači i dobavljači mlijeka, poput onih iz Hrvatske i Srbije, traže da im država nadoknadi štetu. Iz Ministarstva poljoprivrede poručuju da je sada najvažnije zdravlje građana Crne Gore, te da će se o tome da li je moguće iz agrobudžeta pomoći proizvođačima razmišljati nakon što se riješi problem ispravnosti mlijeka.

U Srbiji procjenjuju da će se šteta zbog problema sa aflatoksinom mjeriti na stotine miliona eura. Kod nas tih procjena još nema.

I pored očiglednih propusta u kontroli mlijeka i stočne hrane, u Upravi za inspekcijske poslove i dalje smatraju da je sistem provjere bezbjednosti hrane u Crnoj Gori efikasan. Ministarstvo poljoprivrede planira da uvede obavezu da proizvođači nabave uređaj koji će na vrijeme detektovati aflatoksine, a razmišlja se i o uvođenju mini laboratorija na graničnim prelazima.

Potrošačima je najnovija afera samo povećala strah o (ne)bezbjednosti hrane koju svakodnevno koristimo. S obzirom na to da Crna Gora uvozi većinu hrane i pića, zabrinjavajuće je da upozorenja o štetnosti hrane uglavnom dolaze iz inostranstva, a ne od naših inspekcija.

Iz godine u godinu raste uvoz mesa, mlijeka, voća, tjestenina… Uvozi se sve i svašta, pa nam tako bijeli luk dolazi iz Kine, a šargarepa iz Italije.

Najslikovitiji je primjer uvoz vode. U Crnoj Gori je prošle godine proizvedeno 17, 4 miliona eura litara flaširanih prirodnih i mineralnih voda, dok je istovremeno uvoz iznosio čak 33,32 miliona litara vode. U Crnoj Gori se flaširanjem prirodnih i mineralnih voda bavi šest fabrika ukupnog kapaciteta oko 350 miliona litara godišnje, čime se u potpunosti mogu zadovoljiti potrebe domaćeg tržišta i ostvariti značajan izvoz.

Stručnjaci upozoravaju da je krajnje vrijeme da se država odluči ili da pojača kontrolu uvozne hrane ili poveća ulaganja u domaću poljoprivredu. Problem je što su za to potrebne pare kojih bar za ove namjene nema. S druge strane, kada bi bar dio medijske pažnje oko aflatoksina bio usmjeren i na svakodnevno trovanje građana Crne Gore usljed zagađenog vazduha i vode možda bi se stvari počele mijenjati nabolje.

Višegodišnja ispitivanja pokazuju da je vazduh zagađen u urbanim zonama Podgorice, Nikšića, Bara i Pljevalja. Industrijski i komunalne otpadne vode svakodnevno zagađuju rijeke, Skadarsko jezero i more.

Kako Pljevljacima, na primjer, objasniti ovoliku larmu oko aflatoksina kada oni tokom godine čak 193 dana udišu zagađen vazduh, iako je dozvoljeno 35 prekoračenja tokom kalendarske godine. Stanovnici Pljevalja su samo prva dva dana februara pili čistu vodu, dok su zdrav vazduh, tokom januara disali četiri dana. Aflatoskin u mlijeku pred tim alarmantnim podacima zvuči kao sitnica zbog koje se nepotrebno uzbunjuju građani.

Koliko je aflatoksin opasan

Zbog aflatoksina, za koji je donedavno malo ko čuo, posljednjih nedjelja mnogi potrošači ne kupuju vareniku nakon što su povećane koncentracije ovog otrova nađene u mlijeku proizvođača iz Hrvatske, Srbije, Crne Gore, BiH, ali i Slovenije, Mađarske i Njemačke.

Stručnjaci navode da aflatoksini oštećuju jetru i druge organe, te izazivaju rak jetre. Aflatoksini se stvaraju na polju i tokom skladištenja, a najčešće se mogu naći u kukuruzu, susamu, kikirikiju, pamuku, pirinču, pistaćima, sjemenkama bundeve, bademu, lješniku, suncokretu, soji, sušenom voću, začinima, mlijeku i mliječnim proizvodima i mesu.

Istraživanja govore da povremeno izlaganje ovoj hemikaliji nije opasno za ljude i da se ona često nalazi u prirodi. Odrasle osobe imaju razvijen mehanizam zaštite i visoku toleranciju na ovu hemikaliju, pošto je široko rasprostranjena u prirodi. Posebno su ugrožena djeca.

Crnogorskim propisima, koji se baziraju na standarde Evropske unije, u mlijeku smije biti samo 0,05 mikrograma aflatoksina po kilogramu, dok je u hrani za odojčad dozvoljena granica 0,025.

Dozvoljena granica aflatoksina u SAD i Rusiji je deset puta veća i iznosi 0,05 mikrograma po kilogramu.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

PODRŠKA ŽENSKOM PREDUZETNIŠTVU NA SJEVERU: Mrvice iz opštinskih kasa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Većina opština ispoštovala je formalnu obavezu, pa su i ove godine opredijelili sredstva za podršku sugrađankama koje bi da pokrenu ili unaprijede svoje biznise. Međutim, prema broju i vrsti projekata kojima su konkurisale, jasno je da se žene na sjeveru još sa strahom upuštaju u preduzetništvo

 

Prema ocjeni Privredne komore Crne Gore (PKCG) žensko preduzetništvo je najbrže rastuća kategorija u preduzetničkom svijetu. Podrška s lokalnog nivoa tom vidu ženskih poslovnih incijativa, ipak, na sjeveru, stagnira već tri godine. U većini opština, bez obzira na visnu budžeta, sredstva koja se godišnje izdvaju da osnaže žene preduzetnice ne prelazi 10.000 eura. Tako je, na primjer, u Brenama, čija je opštinska kasa ove godine „teška“ više od devet miliona eura, ali i u Kolašinu i Mojkovcu čiji su dvanaestomjesečni prihodi polovinu tog iznosa.

Odluku da pomažu sugrađankama, koje bi da se oprobaju ili unaprijede svoje biznise, opštine u Crnoj Gori nijesu donijele same. Ženska politička mreža (ŽPM) uspjela je 2018. godine da se izbori da se u lokalnim budžetima opredijele posebna sredstva namijena podsticaju razvoja ženskog preduzetništva. Naredne godine, oko 15 opština uvelo je posebnu budžetsku liniju za podršku preduzetništvu  svojih sugrađanki.

No, od tada do danas, sredstva koja se izdvaju za tu namjenu ostaju ista, s izuzetkom rijetkih opština koje su ih povećale. Na primjer, nakon što je dvije godine zaredom u budžetu Opštine Bijelo Polje za žensko preduzetništvo izdvajano po 10.000 eura, ove godine su taj iznos udvostručili. Očekivano, s obzirom na to da su bjelopljski prihodi i rashodi planirani na skoro 12,5 milona eura.

Berane ne slijedi taj primjer. Iz budžeta će ove, kao i prethodne dvije  godine,  izdvojiti  samo 10.000 eura za sufinasiranje biznis planova žena u tom gradu.

Iz Opštine su najavili da će podržati projekte koji podstiču ekonomski razvoj opštine, predviđaju otvaranje novih radnih mjesta, podstiču razvoj poljoprivrede i ruralnog područja… Prednost će imati i projekti koji podstiču razvoj organske poljoprivredne proizvodnje, turizam, doprinose afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala…

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BOGATSVO LJEKOVITOG I AROMATIČNOG BILJA U CRNOJ GORI: OD KANTARIONA DO BRĐANKE: Zaboravljeni rasadnik mogućnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je, sa svojih četiri hiljade vrsta biljaka koje žive na njenoj teritoriji, u odnosu na svoju veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Šanse za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima

 

Sakupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja može biti veoma isplativa  djelatnost u Crnoj Gori. Oko četiri hiljade vrsta bilja živi na njenoj teritoriji. Od toga, preko 700 vrsta ljekovitog bilja je u upotrebi. Flora Evrope broji oko 11 hiljada različitih biljaka, a Balkansko poluostrvo oko devet.  Crna Gora je, u odnosu na veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Mogućnosti za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima.

,,Prepoznavanje i poznavanje biljaka je velika vještina koja se stiče godinama”, objašnjava za Monitor biološkinja Dragana Saveljić. Pravilno sakupljanje ljekovitog bilja podrazumijeva posjedovanje osnovnog botaničkog znanja – sposobnost poznavanja vrste i njene biologije i ekologije, gdje raste, kako se razmnožava, u kojoj fazi je najbolje brati i slično. ,,Iako naizgled veoma slične, biljke se među sobom veoma razlikuju po sastavu i kvalitetu biljne droge. Ako se sakupi biljka koja nema upotrebnu vrijednost, sve mora da se baci, trud propada. Još je gore da  ljekovitu biljku zamijenite sa potencijalno ili stvarno otrovnom, odnosno štetnom vrstom.  Bilo je trovanja ljudi, i sa fatalnim ishodom, zbog nepoznavanja ljekovite flore”, kaže Saveljićeva.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME I POHARE: Ima li kraja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore upozoravaju da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta.  Ovih su dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem kako bi se hitno zaustavila  nezakonita eksploatacija državnih šuma od privilegovanih koncesionara, tajkuna

 

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore poručili su da se hitno mora zaustaviti dalja nezakonita eksploatacija državnih šuma od, kako kažu, privilegovanih koncesionara. Preciznije – tajkuna.

Oni su se ovih dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem i njegovim saradnicima. Cilj je definisanje daljih koraka oko gazdovanja državnim šumama.

Koliko štete trpe drvoprerađivači, građani, lokalne samouprave i država od gazdovanja neki od njih su stavili i na papir.

Plavljanin Edin Šarkinović kaže da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta. Prema njegovim riječima, koncesionari dobijaju drvnu masu po cijeni sedamnaest eura za kubik.

„Bilo koji od njih, koji se mogu na prste ruke prebrojati, za neku za njih smiješnu količinu od 5.000 kubika dobije za 85.000 eura, a PDV na tu sumu iznosi 17.500 eura. Ako bi tu količinu sirovine izrezali, osušili i uglačili na standardnu debljinu, dobili bi vrijednost od 1.550.000 eura, a PDV bi bio 325.000 eura” – kaže Šarkinović.

On napominje da bi složenije obrade, poput izrade vrata, dostizale trostruko veće iznose. „Ovo dovoljno govori koliko se gubi što nema finalne obrade i što se izvozi oblovina” – objašnjava Šarkinović. Da ovakav način gazdovanja šumama nije pošten i ne donosi nikakvu dodatnu vrijednost Crnoj Gori, prošle sedmice saopštio je i premijer Krivokapić. On je najavio suzbijanje mnogih problema koji su, kako je rekao, prerasli  čak i u organizovani kriminal. „Došlo je vrijeme da se stane na put svima koji bjesomučno koriste šume, uništavaju puteve, a ne daju nikakve dodatne vrijednosti Crnoj Gori” – izjavio je premijer prilikom posjete Beranama.

Ta izjava premijera Krivokapića je ohrabrila drvoprerađivače da se okupe u Plavu. Saglasili su se da se samo zajedničkim djelovanjem svih drvoprerađivača i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom prirodnih i drugih vrijednosti, može zaustaviti pohara i uništavanje državnih šuma.

„Ovaj skup su podržale 62 nevladine organizacije iz čitave Crne Gore. Konačno se mora stati na kraj nezakonitim radnjama. Zadatak radnog tijela kojeg smo formirali biće da se u razgovoru sa premijerom Kivokapićem i njegovim saradnicima iznađe najbolji model za upravljanje državnim šumama. Tu se, prije svega, moraju zaštititi interesi lokalnog stanovništva i dati šansa drvoprerađivačima da, baveći se finalnom preradom drveta, lako dolaze do sirovine, što do sada nije bio slučaj” – kaže Esko Barjaktarović, drvoprerađivač iz Plava. Sa tog skupa je poručeno da se više ne smije dozvoliti da koncesionari sa strane raubuju državne šume, a da pritom lokalno stanovnioštvo ne može da obzbijedi ni ogrjevno drvo.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo