Povežite se sa nama

OKO NAS

Pasterizovano obećanje

Objavljeno prije

na

Da li je aktuelni predsjednik države Crne Gore i predsjednički kandidat Filip Vujanović zaboravio ono što je govorio u vrijeme masovne vaučerske privatizacije, kada je, u svojstvu premijera, obećao velika ulaganja u beransku mljekaru? Šta će reći kada se bude ovih dana promovisao u Beranama, i da li će i jednom riječju pomenutu mljekaru? Vjerovatno neće, jer je priča o beranskoj mljekari, priča o klasičnoj pljački donatorskog novca. Milioni o kojima je Vujanović tada govorio stigli su u Berane, ali je najmanje završilo u mljekari, a najviše u privatnim džepovima.

Sada je sasvim izvjesno da jedina fabrika dugotrajnog mlijeka u Crnoj Gori, mljekara Zora, ni nakon privatizacije neće proizvoditi artikl zbog kojeg je napravljena – UHT mlijeko. To je potvrdio suvlasnik kompanije Šimšić Lazine, koja je kupila beransku mljekaru, Milutin Đuranović. On je izjavio da bi to „u ovom momentu bio potpuno neisplativ posao, i da bi stvarao samo gubitke”.

„Trenutno je situacija takva da onaj ko nema otkup od sto hiljada litara na dan, tome je proizvodnja dugotrajnog mlijeka neisplativa. Čak i da fabrika u Beranama radi s maksimalnim kapacitetima, kako inače nikada nije radila, vi biste bili na nuli”, tvrdi Đuranović.

On objašnjava da je prije deset-jedanaest godina, kada je mljekara građena, situacija na tržištu mliječnih proizvoda bila bitno drugačija.

„Danas u regionu imate toliko mljekara, uz drugačije cijene, tako da je proizvodnja UHT mlijeka neisplativa”, kaže Đuranović.

Prema njegovim riječima, novi vlasnici će pokušati da beransku mljekaru podignu na noge, ali očekuju da do rentabilnosti dođu za godinu i po do dvije. Ovim su raspršene sve iluzije o tome da će Crna Gora imati fabriku dugotrajnog mlijeka, koju je Vujanović obećavao. Istovremeno, izgubljen je smisao nekadašnjeg projekta MEDNEM, u koji su uloženi milioni eura stranih donacija, a za to, izgleda, više nikoga nije briga.

Izgradnju mljekare Zora donirale su najrazvijenije članice Evropske unije. Fabrika je trebalo da pospješi zapošljavanje crnogorskih građana koji su u to vrijeme deportovani iz Luksemburga. No, stručnjaci su upozoravali da je projekat baziran na nerealnim procjenama.

Kada je građena mljekara Zora, prikazivan je mnogo veći broj krava kako bi se izvukla što veća donacija. Te godine je ispalo da na području beranske opštine ima jedanaest hiljada krava. Precizne računice govore da ih ni tada, kao ni danas, nije bilo više od pet hiljada. Ti parametri bili su presudni da luksemburška Vlada razvije projekat MEDNEM – razvoj mljekarstva na sjeveroistoku Crne Gore, u startu vrijedan, kako se zvanično saopštavalo sedam miliona eura. Kasnije su donirana još tri do četiri miliona. Okosnicu projekta je činila mljekara Zora, s ukupnim dnevnim kapacitetom od skoro pedeset hiljada litara mlijeka. Ili sedam-osam hiljada litara na sat.

Skoro da je i laicima bilo jasno da je fabrika s tim kapacitetima u Beranama osuđena na neuspjeh, ali je svako ko je u tom trenutku to naglas rekao, proglašavan za „neukog i nedobronamjernog”. Čak i kada se to i praktično pokazalo već u prvim godinama rada, i kada je, u najvećem obimu, fabrika prikupljala i prerađivala samo 16 do 18 hiljada litara dnevno, odnosno tek trećinu kapaciteta, tadašnji ministar Simović pronalazio je neprijatelje u novinarima.

„Uvjerio sam se da je u Zori sve u najboljem redu. To su zlonamjerne dezinformacije”, rekao je Simović na jednoj smotri stočara u Beranama.

Kada je samo godinu-dvije nakon izgradnje fabrike, inženjer Dragan Miljković, jedan od domaćih stručnjaka zapošljenih u mljekari, nakon učestalih kvarova i zastoja, upozorio da su mašine kupljene za ovu fabriku stare i do trideset godina, našao se na udaru tadašnjeg poslovodstva. On je još tada čitav posao oko izgradnje fabrike nazvao kriminalom. Miljković nije želio da trpi pritiske i napustio je fabriku, a potom odselio i iz Berana.

Da je bio duboko u pravu, ali da je ,,kukurikao” prije vremena, javnosti je jasno tek danas kada je pljačka javno priznata presudom nekadašnjem lideru projekta MEDNEM i direktoru Zore. Bivši direktor Zore iz vremena kada je fabrika pravljena i kada su se u nju slivale milionske strane donacije, Škotlanđanin Tomas Hodž, osuđen je u Osnovnom sudu u Beranama pravosnažno na godinu zatvora zbog pljačke i korupcije. Hodž je odavno u bjekstvu i traži se putem Interpola. Time je prvi put jedan stranac, koji je u Crnoj Gori dugo uživao diplomatske privilegije i imao punu podršku visokih državnih zvaničnika, osuđen za pljačku, korupciju i prevaru. Jasno je, međutim, da stranac ovu pljačku decenije u Beranama nije mogao izvesti bez domaće logistike. Ko je sve učestvovao u muži novca iz mljekare Zora, pitanje je na koje još nema odgovora. Zato je iluzorno očekivati da predsjednički kandidat Filip Vujanović prizna da se sjeća šta je obećavao i javnosti objasni šta se desilo s jedinom fabrikom dugotrajnog mlijeka u državi.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Nema reforme sa nestabilnom vladom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. Kada imate vladu sa nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat

 

MONITOR: U novom izvještaju EK o napretku opet se upozorava da je Crnoj Gori potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje pitanja korupcije i organizovanog kriminala. Znači li to da je nema?

JANJUŠEVIĆ: Političke volje sigurno ima, ali bojim se samo na riječima! Svaka partija ponaosob je sigurno za rješavanje ovog problema, ali kada treba izabrati Tužilački savjet, onda vidite kavi problemi nastaju. Tako da to samo nije dovoljno za ovako jednu opasnu pošast i veliki problem. Potrebno je da imate čitav jedan kompaktan sistem koji se može suprotstaviti korupciji i kriminalu na visokom nivou – a to su policija, tužilaštvo i sudstvo. Prethodna vlast je izgrađivala sistem da tužilaštvo i sudstvo budu  pod velikim partijskim kontrolama i uticajem. To sad predstavlja veliki problem i zahtjevan i dugotrajan  proces u izgradnji kompaktnog sistema koji će se suprostaviti ovom kanceru koji razara naše društvo.Vidite koliko se samo troši energije i političkog usaglašavanja oko Tužilačkog savjeta. O drugim stvarima da ne govorimo.

MONITOR: Jeste li iznenađeni ocjenama novog izvještaja? Šta su, u stvari, poruke EK novoj vlasti?

JANJUŠEVIĆ: Apsolutno nijesam iznenađen ocjenama Evropske komisije, a poruke, kada pregovori traju devet godina, počinju da budu iste i nepromijenjene. Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. U stvarnosti to znači da morate pokazati da kroz javne politike kreirate sistem gdje će javne ustanove i institucije biti servisi građana uz podrazumijevanu vladavinu prava. Sada, kada imate Vladu s nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat! I onda morate imati ovakav izvještaj. Mada, iskreno govoreći, ova vlada nije mogla značajno da popravi, niti pokvari osam godina jako loših pregovora sa Evropskom unijom, gdje smo milimetarski napredovalli!

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ POMORCA SLOBODANA RADULOVIĆA: Sudske igre

Objavljeno prije

na

Objavio:

Apelacioni sud ukinuo je presudu Privrednog suda, sutkinje Nataše Bošković, po kojoj su sve italijanske kompanije odgovorne za naknadu štete pomorcu Slobodanu Raduloviću kome je zbog povrede zadobijene na brodu MSC Lorena amputirana noga. Naloženo je Privrednom sudu da utvrdi da li je nadležan da o ovome odlučuje, kao i da se glavna rasprava vodi kod drugog sudije

 

Slobodanu Raduloviću, iskusnom pomorcu sa tri decenije staža, zbog povrede koju je dobio na brodu, amputirana je noga. Usljed brojnih propusta, kako tvrdi, a prije svega zbog toga što nije ispoštovan nalaz ljekara da se nakon povrede iskrca sa broda, on je tužio Mediterranean Shiping Company (MSC)  iz Napulja i ESA Group iz Đenove.

Monitor je pisao da je Privredni sud, odnosno sutkinja Nataša Bošković, sredinom aprila, donio Međupresudu kojom se potvrđuje da su tužene kompanije odgovorne za naknadu štete.

Apelacioni sud, vijeće sastavljeno od sudija Rama Strikovića, predsjednika vijeća, Nevenke Popović i Katarine Đurđić je 28. septembra donijelo rješenje kojim se ukida međupresuda Privrednog suda, predmet se vraća istom sudu na ponovno suđenje i odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sudijom, što je jedna vrsta presedana u sudskoj praksi.

„Ovo je politička odluka. U smislu da je ovo prvi slučaj da jedan pomorac dovede MSC pred sud i da se očigledno pod njihovim uticajem naloži promjena sudije Bošković. U tom smislu mislim da je namještena presuda jer još nijesam čuo da se mijenja sudija“, kaže za Monitor Radulović. On ističe: „Rođena država mi uskraćuje pravo na pravično suđenje i šalje me da sa 95 eura penzije idem u Panamu“.

Ovaj dugogodišnji pomorac je i ranije upozorio da je ovaj slučaj indikativan jer „oko 3.000 pomoraca iz Crne Gore čeka ista sudbina što se tiče zaštite njihovih prava. Riješiti bilo kakav problem je teško. Pomorci nemaju nikakvu zaštitu ni od države, niti od sindikata pomoraca”.

U odluci Apelacionog suda nalaže se da Privredni sud utvrdi da li je za rješavanje predmetnog spora ugovorena arbitraža, a ukoliko nije, da se utvrdi da li je domaći sud nadležan u ovom slučaju.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I CRNA GORA: Dan koji nije naš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to je pojava cikličnog siromaštva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih

 

Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobar, dočekan u tišini. Kako drugačije – ne znamo ni koliko imamo siromašnih. Nemamo ni strategiju kako da se sa siromaštvom izborimo.

„Govorimo o Nacionalnoj strategiji za borbu protiv siromaštva čitavu deceniju. Nije bilo političke volje da se siromaštvo sistemski riješi, a to je jedini način. Razlog je vjerovatno što je glas siromaha na izborima najjeftiniji. To je sramota za državu Crnu Goru”, kaže za Monitor Marina Medojević, predsjednica Banke hrane, organizacije koja godinama pomaže najugroženijima u našem društvu.

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to, prema riječima Marine Medojević, je pojava cikličnog siromastva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih.

Posljednji zvanični podaci o siromaštvu datiraju iz 2019. godine. Riječ je o Anketi o dohotku i uslovima života, koju Uprava za statistiku (MONSTAT) redovno sprovodi od 2013. godine. Tada je svaki četvrti građanin živio ispod granice siromaštva – 24,5 odsto, što je za 0,7 procenata više u odnosu na 2018. godinu.

„Mi smo iz Banke hrane govorili da je život jedno, a statistika sasvim drugo. Ljudi će prema onome u koga imaju povjerenja biti iskreni, a neće to biti prema strancima, posebno ako ih pitaju za intimu. Osjećaj siromaštva to jeste – i ljudi ga se stide”, ističe predsjednica Banke hrane.

Koliko se i kako situacija zbog pandemije virusa COVID-19 promijenila – nije poznato, jer podaci nijesu ažurirani tokom 2020. godine. No, sigurno je da im se nećemo obradovati.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) od 5. oktobra ove godine nezaposlenih je bilo preko 50.000, tačnije – 53.990. Na isti dan prošle godine bez posla je bilo 42.319 osoba. To znači da je za 12 mjeseci bez posla ostalo gotovo 12.000 ljudi, odnosno da je mjesečno, u prosjeku, gotovo hiljadu ostajalo bez posla. Slikovitije – dnevno oko trideset.

To su zvanični podaci. Mnogo je onih koji nijesu u evidenciji ZZZCG-a, pa je pravo stanje nepoznanica.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo