Povežite se sa nama

OKO NAS

Ko koga voza

Objavljeno prije

na

Iako novi Zakon o slobodnom pristupu informacijama važi od sredine februara, još nije jasno kako će biti obezbijeđeno njegovo sprovođenje koje treba da učini što transparentnijim rad svih institucija koje se finansiraju iz budžeta.

Novim zakonom je precizirano da je regulatorno tijelo koje treba da omogući dostupnost svih informacija građanima – Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama. No, Agencija još nije dobila budžet kojim bi bilo omogućeno zapošljavanje novih službenika koji bi se bavili slobodnim pristupom informacijama. Ova Agencija se, do sada, bavila samo zaštitom ličnih podataka i sada joj je, makar na papiru, proširen spektar djelovanja. A službenici koje Agencija još nema trebalo bi da kontrolišu primjenu Zakona posebno kada je u pitanju ,,proaktivno objavljivanje informacija”, predviđeno novim Zakonom, koje predviđa objavljivanje na internet sajtovima institucija sve važne podatke o njihovom radu. Istovremeno, oni bi trebalo da kontrolišu i da li sve institucije koje su obavezne da građanima dostavljaju tražene informacije napravile ,,vodiče za slobodan pristup informacijama” što su, takođe, obavezni da učine.

Ovakav pristup novom zakonu koji je I te kako bitan za razvoj Crne Gore kao demokratskog društva, čini se vrlo obeshrabrujući. ,,Biće konfuzije, napisan je i usvojen zakon koji će se teško primjenjivati, jer ukoliko Agencija ne dobije novac za informacioni sistem i za nove ljude koje treba da zaposli – neće biti u mogućnosti da sprovodi Zakon”, tvrdi naš izvor.

Da našoj administraciji poštovanje Zakona o slobodnom pristupu informacijama, bilo starog ili novog, ne ide baš najbolje, tvrde u Mreži za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) koja već godinama sprovodi monitoring ovog procesa.

,,Ustav Crne Gore garantuje pravo svim građanima da pristupe informacijama koje su u posjedu državnih organa. Međutim, praksa pokazuje da mnogi organi nijesu voljni da pruže potpuni uvid u svoj rad i to najčešće kada se od njih potražuju informacije kojima se može razotkriti korupcija, neodgovorna potrošnja budžetskih sredstava, zloupotreba službenih ovlašćenja i slično”, kažu u MANS-u.

U ovoj NVO upozoravaju da se, između ostalog, od javnosti i dalje kriju ključne informacije o reformama u oblasti borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, najvažniji djelovi privatizacionih ugovora velikih preduzeća, korišćenje Vladinog aviona, primanja najviših državnih funkcionera kao i porezi i doprinosi koje su dužni platiti, što ostavlja veliki prostor za zloupotrebe. Objašnjavaju da – iako su svi državni organi, bez izuzetka, dužni poštovati Zakon o slobodnom pristupu informacijama, on se i dalje primjenjuje selektivno, i umnogome zavisi od diskrecione volje odgovornih ljudi u državnim organima.

Vuk Maraš iz MANS-a smatra da je tekst novog Zakona kompletniji od starog jer sadrži prekršajnu odgovornost za one koji kriju informacije od građana. ,,Ali od političke volje Vlade i Agencije zavisiće da li će građani zaista moći da dođu do podataka koji su im potrebni”

Po novom Zakonu sve institucije koje se finansiraju iz državnog budžeta, odnosno koje finansiraju građani Crne Gore, dužne su da objavljuju svu važnu dokumentaciju na svojim internet stranama. Tu su, između ostalih, i podaci o trošenju novca i raspolaganju državnom imovinom.

Koliko je slobodan pristup informacijama bitan građanima može se vidjeti i na primjeru – zloupotrebe službenih automobila u privatne svrhe. U imovinu koja se mora popisivati, i čiji spiskovi treba da budu dostupni svim građanima na internet stranicama javnih institucija, naravno, spadaju i službeni automobili koji se, i dalje, često neracionalno koriste. Mnoga ministarstva i javne institucije ranije su na svojim sajtovima objavile spisak automobila koje koriste njihovi službenici i tu se transparentnost završila.

Da i dalje postoji veliki problem sa slobodnim pristupom informacijama upozoravaju i iz Građanske alijanse. Ova NVO se, između ostalog, bavila i zloupotrebom državne imovine i na svom internet sajtu objavljivala fotografije službenih automobila u svadbenim povorkama i ispred tržnih centara. Informacija o stanju voznog parka, koju je Vlada usvojila u februaru, kako tvrde u Građanskoj alijansi, nedostupna je građanima iako se sve to finansira iz njihovog džepa i građani imaju pravo da znaju kako se troši njihov novac i ima li zloupotreba.

Koordinator programa dobrog upravljanja u Građanskoj alijansi Edin Koljenović, objašnjava za Monitor da su sve najave odlučnije borbe protiv ovog društvenog maligniteta ostale na nivou populističkih fraza.

,,Dominantan koncept moralne i političke neodgovornosti koji postoji u Crnoj Gori dodatno je ojačan praksom nekažnjavanja službenika koji zloupotrebljavaju javne resurse na svakom koraku, a što je najočiglednije kod zloupotrebe službenih automobila. Država još nije pokazala volju da se na pravi način suoči s ovim problemom i svaku zloupotrebu kazni na adekvatan način. To potvrđuje i Informacija o sadašnjem stanju voznog parka u ministarstvima i drugim organima državne uprave, s predlogom mjera za racionalizaciju i načina raspolaganja viškom vozila, koju je Vlada usvojila u februaru a označena je kao interni dokument nedostupan javnosti”, kaže Koljenović. Građanska alijansa je tražila uvid u taj document, ali je Vlada to odbila.

,,Ovakav pristup je krajnje neprihvatljiv kada se radi o informacijama od javnog interesa poput ovih, jer građani imaju pravo da znaju na koji način se troši njihov novac”, tvrdi Koljenović.

Kad bi država otvorila sve dokumente za građane, saznalo bi se mnogo toga. A vjerovatno i uštedjelo jer, u tom slučaju, ne bi bile moguće razne zloupotrebe.

Zarija Milić iz Pozitivne Crne Gore kaže da kada bi službeni automobili van radnog vremena bili na službenom parkingu, i u državnoj kasi bilo bi više para, a poreski obveznici znali bi da se njihov novac ne troši bahato.

,,Vlast treba da otvori dokumenta, građanima učini dostupnim baze podataka o vozilima, njihovim korisnicima i ukupnim mjesečnim troškovima”, objašnjava Milić.

No, ako već na prvom koraku ne postoji mogućnost da se Zakon sprovede iz tehničkih razloga a građani ne mogu saznati ni najbanalnije podatke poput ovih ko vozi koja državna kola van radnog vremena i zašto – kako će tek saznati gdje su i čijom krivicom otišli milioni u sumnjivim privatizacijama čiji ugovori još nijesu dostupni javnosti.

Marijana BOJANIĆ

Komentari

Izdvojeno

PODRŠKA ŽENSKOM PREDUZETNIŠTVU NA SJEVERU: Mrvice iz opštinskih kasa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Većina opština ispoštovala je formalnu obavezu, pa su i ove godine opredijelili sredstva za podršku sugrađankama koje bi da pokrenu ili unaprijede svoje biznise. Međutim, prema broju i vrsti projekata kojima su konkurisale, jasno je da se žene na sjeveru još sa strahom upuštaju u preduzetništvo

 

Prema ocjeni Privredne komore Crne Gore (PKCG) žensko preduzetništvo je najbrže rastuća kategorija u preduzetničkom svijetu. Podrška s lokalnog nivoa tom vidu ženskih poslovnih incijativa, ipak, na sjeveru, stagnira već tri godine. U većini opština, bez obzira na visnu budžeta, sredstva koja se godišnje izdvaju da osnaže žene preduzetnice ne prelazi 10.000 eura. Tako je, na primjer, u Brenama, čija je opštinska kasa ove godine „teška“ više od devet miliona eura, ali i u Kolašinu i Mojkovcu čiji su dvanaestomjesečni prihodi polovinu tog iznosa.

Odluku da pomažu sugrađankama, koje bi da se oprobaju ili unaprijede svoje biznise, opštine u Crnoj Gori nijesu donijele same. Ženska politička mreža (ŽPM) uspjela je 2018. godine da se izbori da se u lokalnim budžetima opredijele posebna sredstva namijena podsticaju razvoja ženskog preduzetništva. Naredne godine, oko 15 opština uvelo je posebnu budžetsku liniju za podršku preduzetništvu  svojih sugrađanki.

No, od tada do danas, sredstva koja se izdvaju za tu namjenu ostaju ista, s izuzetkom rijetkih opština koje su ih povećale. Na primjer, nakon što je dvije godine zaredom u budžetu Opštine Bijelo Polje za žensko preduzetništvo izdvajano po 10.000 eura, ove godine su taj iznos udvostručili. Očekivano, s obzirom na to da su bjelopljski prihodi i rashodi planirani na skoro 12,5 milona eura.

Berane ne slijedi taj primjer. Iz budžeta će ove, kao i prethodne dvije  godine,  izdvojiti  samo 10.000 eura za sufinasiranje biznis planova žena u tom gradu.

Iz Opštine su najavili da će podržati projekte koji podstiču ekonomski razvoj opštine, predviđaju otvaranje novih radnih mjesta, podstiču razvoj poljoprivrede i ruralnog područja… Prednost će imati i projekti koji podstiču razvoj organske poljoprivredne proizvodnje, turizam, doprinose afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala…

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BOGATSVO LJEKOVITOG I AROMATIČNOG BILJA U CRNOJ GORI: OD KANTARIONA DO BRĐANKE: Zaboravljeni rasadnik mogućnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je, sa svojih četiri hiljade vrsta biljaka koje žive na njenoj teritoriji, u odnosu na svoju veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Šanse za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima

 

Sakupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja može biti veoma isplativa  djelatnost u Crnoj Gori. Oko četiri hiljade vrsta bilja živi na njenoj teritoriji. Od toga, preko 700 vrsta ljekovitog bilja je u upotrebi. Flora Evrope broji oko 11 hiljada različitih biljaka, a Balkansko poluostrvo oko devet.  Crna Gora je, u odnosu na veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Mogućnosti za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima.

,,Prepoznavanje i poznavanje biljaka je velika vještina koja se stiče godinama”, objašnjava za Monitor biološkinja Dragana Saveljić. Pravilno sakupljanje ljekovitog bilja podrazumijeva posjedovanje osnovnog botaničkog znanja – sposobnost poznavanja vrste i njene biologije i ekologije, gdje raste, kako se razmnožava, u kojoj fazi je najbolje brati i slično. ,,Iako naizgled veoma slične, biljke se među sobom veoma razlikuju po sastavu i kvalitetu biljne droge. Ako se sakupi biljka koja nema upotrebnu vrijednost, sve mora da se baci, trud propada. Još je gore da  ljekovitu biljku zamijenite sa potencijalno ili stvarno otrovnom, odnosno štetnom vrstom.  Bilo je trovanja ljudi, i sa fatalnim ishodom, zbog nepoznavanja ljekovite flore”, kaže Saveljićeva.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME I POHARE: Ima li kraja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore upozoravaju da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta.  Ovih su dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem kako bi se hitno zaustavila  nezakonita eksploatacija državnih šuma od privilegovanih koncesionara, tajkuna

 

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore poručili su da se hitno mora zaustaviti dalja nezakonita eksploatacija državnih šuma od, kako kažu, privilegovanih koncesionara. Preciznije – tajkuna.

Oni su se ovih dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem i njegovim saradnicima. Cilj je definisanje daljih koraka oko gazdovanja državnim šumama.

Koliko štete trpe drvoprerađivači, građani, lokalne samouprave i država od gazdovanja neki od njih su stavili i na papir.

Plavljanin Edin Šarkinović kaže da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta. Prema njegovim riječima, koncesionari dobijaju drvnu masu po cijeni sedamnaest eura za kubik.

„Bilo koji od njih, koji se mogu na prste ruke prebrojati, za neku za njih smiješnu količinu od 5.000 kubika dobije za 85.000 eura, a PDV na tu sumu iznosi 17.500 eura. Ako bi tu količinu sirovine izrezali, osušili i uglačili na standardnu debljinu, dobili bi vrijednost od 1.550.000 eura, a PDV bi bio 325.000 eura” – kaže Šarkinović.

On napominje da bi složenije obrade, poput izrade vrata, dostizale trostruko veće iznose. „Ovo dovoljno govori koliko se gubi što nema finalne obrade i što se izvozi oblovina” – objašnjava Šarkinović. Da ovakav način gazdovanja šumama nije pošten i ne donosi nikakvu dodatnu vrijednost Crnoj Gori, prošle sedmice saopštio je i premijer Krivokapić. On je najavio suzbijanje mnogih problema koji su, kako je rekao, prerasli  čak i u organizovani kriminal. „Došlo je vrijeme da se stane na put svima koji bjesomučno koriste šume, uništavaju puteve, a ne daju nikakve dodatne vrijednosti Crnoj Gori” – izjavio je premijer prilikom posjete Beranama.

Ta izjava premijera Krivokapića je ohrabrila drvoprerađivače da se okupe u Plavu. Saglasili su se da se samo zajedničkim djelovanjem svih drvoprerađivača i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom prirodnih i drugih vrijednosti, može zaustaviti pohara i uništavanje državnih šuma.

„Ovaj skup su podržale 62 nevladine organizacije iz čitave Crne Gore. Konačno se mora stati na kraj nezakonitim radnjama. Zadatak radnog tijela kojeg smo formirali biće da se u razgovoru sa premijerom Kivokapićem i njegovim saradnicima iznađe najbolji model za upravljanje državnim šumama. Tu se, prije svega, moraju zaštititi interesi lokalnog stanovništva i dati šansa drvoprerađivačima da, baveći se finalnom preradom drveta, lako dolaze do sirovine, što do sada nije bio slučaj” – kaže Esko Barjaktarović, drvoprerađivač iz Plava. Sa tog skupa je poručeno da se više ne smije dozvoliti da koncesionari sa strane raubuju državne šume, a da pritom lokalno stanovnioštvo ne može da obzbijedi ni ogrjevno drvo.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo