Povežite se sa nama

OKO NAS

Uhodanim putevima

Objavljeno prije

na

Podatak da je u jednoj akciji prije manje od dva mjeseca crnogorska policija u saradnji s kolegama iz Albanije samo u jednom navratu spriječila šverc više od tone skanka, govori u prilog informaciji da je susjedna zemlja najveći proizvođač ove droge u Evropi i drugi u svijetu, dok je Crna Gora jedna od najznačajnijih država za tranzit marihuane.

Naša policija je 23. januara u jutarnjim satima, na ušću Bojane primijetila plovni objekat, dug oko 10 metara, koji je bio privezan uz albansku obalu. U plovilu se nalazila jedna osoba, dok je na obali, pored plovila, primjećena još jedna. Opazivši crnogorsku policijsku patrolu, oni su pokušali da pokrenu plovilo, u čemu nijesu uspjeli. Nakon toga su se dali u bjekstvo prema obližnjoj šumi k mjestu Puljaj u Albaniji.

Vizuelnim pregledom albanskog priobalnog dijela rijeke Bojane, iz teritorijalnih voda Crne Gore, na udaljenosti od oko 300 metara od mjesta na kojem se nalazilo plovilo na obali, službenici UP, kako se navodi u policijskom saopštenju, primijetili su više nagomilanih džakova plave boje, omotanih providnom najlon folijom.

O događaju su obavijestili službenike UP Republike Albanije, a do njihovog dolaska obezbjeđivali su mjesto na kojem su se nalazila 124 džaka s materijom za koju je utvrđeno da je opojna droga skank težine preko jedne tone.

Zapljene skanka sve su učestalije. Podsjetimo, prošle je godine italijanska policija u brodskom kontejneru u luci Bari otkrila hiljadu kilograma marihuane, odnosno skanka. Ova droga je u tu zemlju stigla takođe iz Albanije. Oko sedamsto kilograma upućeno je iz albanske luke Drač. Preostalih trista kilograma prošvercovano je najprije kamionom do Crne Gore, odakle je feribotom Sveti Stefan utovar krenuo za Italiju.

Marihuana je bila sakrivena u duplom dnu i u krovu kamiona koji je putovao prazan. Drugi kamion, albanskih tablica, stigao je iz Albanije brodom Adria, a marihuana je bila sakrivena u plastičnim vrećama u kojima se nalazilo željezo. Da se šverceri već godinama koriste kamionima s duplim dnom i krovom da bi od očiju carinika i policije sakrili svoje ilegalne terete, priča i Monitorov izvor iz crnogorske policije. On kaže da je otkrivanje takvih tereta i pošiljki uvijek rizično te da se mora raditi ,,na sigurno”.

,,Takvi su kamioni po pravilu pod plombom. Ako nijeste sigurni i ako ‘promašite metu’, onda se vlasnicima kamiona i špediterima mora plaćati odšteta. Zbog toga se mora raditi samo po sigurnoj dojavi” – objašnjava ovaj policijski izvor.

Mada lokalni zvaničnici u Albaniji tvrde da svake godine unište između 70.000 i 100.000 biljki kanabisa, u ovoj susjednoj zemlji ima oblasti koje su van kontrole vlasti. Monitorov izvor iz crnogorske policije potvrđuje da je Albanija najveći proizvođač marihuane, takozvane ,,albanke”, kao i da ta zemlja, zajedno s Kosovom, snabdijeva osamdeset odsto tržišta zapadne Evrope ovom drogom.

On kaže da u Albaniji postoji veliki broj zasada površine dva do tri hektara, kao i da se sada većinom radi i proizvodi hibridna ili modifikovana marihuana. Riječ je o marihuani sa cvijetom i velikom koncentracijom opijata. Ona je mnogo skuplja od obične marihuane. Kilogram ove droge u tranzitu je 750 eura, a kada stigne na zapadnoevropsko tržište, cijena jednog kilograma dostiže od tri do pet hiljade eura.

,,Najveća oblast u Albaniji koja je van svake kontrole policije je Lazaret. U toj oblasti pod zasadima je oko stotinu hektara marihuane. Albanska mafija može za mjesec da stavi na tržište oko dvadeset tona ove droge. Na globalnom nivou, odnosno u svijetu, po proizvodnji marihuane Albanija se nalazi odmah iza Dominikanske Republike, zatim slijede Grčka, Maroko i Tunis” – tvrdi naš policijski izvor.

Poslovima uzgoja marihuane i skanka u Albaniji najviše se bave četiri mafijaška klana – Kula, Abazi, Borci i Brokaj.

,,Dok se Abazi bave samo skankom, ostali klanovi usput rade i druge poslove. Tako klan Kula, uz narkotike, na tržište Italije švercuje i oružje. Klan Borci, osim skanka, drži na jugu Italije primat u organizovanju lanca prostitucije. Članovi klana Brokaj bivši su političari i članovi albanske obavještajne agencije Sigurimi. Oni imaju i zaštitni znak na svojim pakovanjima skanka. To je slika kamile, po čemu je droga porodice Brokaj poznata pod nazivom kamila skank” – priča ovaj dobro obaviješteni izvor.

Prema njegovim riječima, najveći centri za distribuciju skanka iz Albanije su luke Drač i Valona. ,,Tranzit marihuane i skanka dalje ide preko grčkih luka Solun i Pirej, kao i preko luke u Bariju” – kaže naš izvor.

Prema ovom izvoru, kada se radi o Crnoj Gori, najveći tranzit marihuane i skanka ide preko Ulcinja. ,,Na udaru švercera najviše su granični prelazi Sukobin i Božaj. Mnogo rjeđe preko luke u Baru” – kaže naš izvor.

On tvrdi da se hašiš uzgaja i na području Kosova, kao i da u toj državi postoje laboratorije, odnosno fabrike za njegovu preradu. Objašnjava da se u nekim tamošnjim selima nalaze veliki zasad hašiša, od oko hektar površine, a u blizini Suve reke, laboratorija, odnosno fabrika za preradu hašiša, čiji je kapacitet četiri tone dnevno.

„Toliko uvijek ima na zalihama čak i kada nema zastoja u tranzitu i trgovini. Laboratorijom upravljaju dva brata iz sela Đinok” – kaže naš policijski izvor.

Prema njegovim riječima zbog ozbiljnosti situacije kada se radi o švercu marihuane i skanka iz Albanije, prošle godine je povedena široka međunarodna akcija „Trio”.

„U toj akciji su učestvovale policije Albanije, Hrvatske, Crne Gore i Republike Srpske. Samo na području Crne Gore uhapšeno je 37 kriminalaca, i time razbijen lanac kojim su ove kriminalne grupe, njih ukupno pet iz Crne Gore, bile povezane sa desetak narko grupa s područja Hercegovine” – priča naš izvor.

Najveća zapljena marihuane u Crnoj Gori prije ove od hiljadu kilograma kod Ulcinja, bila je ona na Debelom Brijegu prije dvije godine, kada je u kamionu slovenačkih registaraskih oznaka otkriveno 400 kilograma ove droge. Skank je do Debelog Brijega stigao iz Albanije i trebalo je da produži na zapadnoevropsko tržište, tamo gdje su i cijene najveće, kao što je to u Francuskoj, Belgiji i Španiji.

,,Postavlja se, naravno, pitanje – ako se ovoliko zaplijeni, koliko onda skanka prođe kroz Crnu Goru. To možemo samo da pretpostavimo, ali je sigurno da nijesu male količine. Crnogorska carina i policija nijesu dovoljno tehnički opremljene. Evropska unija će od nas tražiti efikasniju borbu protiv švercera. Kada budemo opremljeni kao Hrvati, skank će teže prelaziti našu zemlju” – smatra Monitorov policijski izvor.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

AZBESTNE CIJEVI I DALJE U VODOVODIMA: Prosipanje vode i vremena

Objavljeno prije

na

Objavio:

Azbestno-cementne cijevi jedan su od razloga što vodovodi u Crnoj Gori u svojim sistemima bilježe prosječne gubitke od blizu 70 odsto. Voda otiče mimo cijevi, kao i vrijeme da se šteta i rizici po zdravlje preduprijede. Projekat zamjene ovih cijevi, za koji je potrebno oko 150 miliona eura zastao je – ne samo zbog para, već i politike

 

Zbog zdravstvene zaštite i ogromnih tehničkih gubitaka u vodovodnim mrežama već godinama se upozorava na neophodnost zamjene azbestno-cementnih cijevi. U Crnoj Gori imamo vodovodnu mrežu od preko 600 kilometara cijevi napravljenih smješom azbesnih vlakana i cementa, materijala koji su izbačeni iz upotrebe u Evropskoj uniji još 2005. godine. U Crnoj Gori zabrana stavljanja u promet i upotrebu azbesta uvedena je Zakonom o životnoj sredini iz 2016.

Privilegiju da ne piju vodu iz azbestno-cementnih cijevi trenutno imaju samo stanovnici Plužina i Petnjice. Drugi mogu jedino da se tješe kako ne postoje pouzdani dokazi o štetnom uticaju unošenja azbestnih vlakana u organizam – ako se piju. Ako se ta vlakna udišu, dokazano su kancerogena. Iz Instituta za javno zdravlje su ranije objasnili da nijesu dovoljno razjašnjeni svi detalji u pogledu zdravstvenih efekata unošenja azbesta putem vode za piće koja prolazi kroz azbestno-cementne cijevi. Ipak se smatra da je ovakav unos daleko manje značajan sa zdravstvenog aspekta od udisanja čestica azbesta. Svjetska zdravstvena organizacija do sada nije utvrdila kancerogenost azbesta unijetog gutanjem tečnosti, pa zbog toga i ne postoje smjernice o dozvoljenoj količini u vodi. Prepoznat je rizik za radnike koji rade na uklanjanju azbestnih cijevi, jer mogu udahnuti čestice ovog materijala.

Ono što se sa sigurnošću zna je da cijevi imaju nedostatak zbog velikog gubitka vode koja protiče kroz njih – do dvije trećine.

U rješavanje ovog problema krenulo se 2019. godine, ali se nije daleko odmaklo. NVO Udruženje za unaprijeđenje vodosnadbijevanja, tretman i odlaganje otpadnih voda Crne Gore uz finansijsku podršku UNDP-a, od 9.050 eura, realizovalo je projekat Zamjena azbestnih cijevi u vodovodnim mrežama Crne Gore. Urađeni su projektni zadaci za 21 opštinu i prikupljeni podaci o ukupnoj dužini azbestnih cijevi u gradskim vodovodima koja iznosi 614,21 kilometar.

Iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma za Monitor objašnjavaju da ,,naredni korak koji je trebao da uslijedi jeste izrada Glavnog projekta zamjene azbestno-cementnih cijevi u vodovodnim mrežama i obezbjeđivanje finansijskih sredstava za implementaciju projekta. Izrada Glavnih projekata rekonstrukcije azbestno-cementnih cijevi je aktivnost koja je definisana i Akcionim planom za ispunjavanje završnih mjerila za Poglavlje 27- životna sredina i klimatske promjene. Nosilac aktivnosti je Udruženje za unapređenje vodosnabdijevanja, tretman i odvođenje otpadnih voda Crne Gore”.

NVO Udruženje vodovoda i Zajednica opština obratili su se Eko-fondu sa zahtjevom za uključivanje u projekat i finansijsku podršku. ,,Imajući u vidu da je prema procjenama Udruženja potrebno oko 150 miliona eura za realizaciju projekta i ograničena finansijska sredstva kojima raspolaže Eko-fond, dogovoreno je da Eko-fond može pružiti finansijsku podršku samo za izradu Glavnog projekta zamjene azbestno-cementnih cijevi”, kazao je za Monitor Draško Boljević, izvršni direktor Eko-fonda.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ČEREČENJE SOLANE I ULCINJSKIH PREDUZEĆA: Grad stečaj

Objavljeno prije

na

Objavio:

Stečaj je jedna od najneomiljenijih riječi u Ulcinju. Stečajem su redovno urnisana sva nekadašnja uspješna ovdašnja  preduzeća, počevši od Agroulcinja preko građevinske firme Primorje i Hotelsko-turističkog preduzeća Ulcinjska rivijera pa sve do Solane. Zato se očekuje da će specijalni tužilac otvoriti istrage i u ovim slučajevima

 

Slučaj ulcinjske Solane pokazuje šta su pohlepa i gramzivost, uz asistenciju države u stanju da devastiraju u kratkom roku. Agonija najstarije ulcinjske kompanije kreće 2004. godine kada Eurofond, koji je kontrolisao biznismen Veselin Barović, postaje većinski vlasnik Solane Bajo Sekulić u stečaju, za oko 800.000 eura. Godinu kasnije pokreće se postupak ,,programiranog stečaja” zbog duga za struju od 13.000 eura, a u međuvremenu, Eurofond podiže kredite zalažući imovinu Solane i emitujući akcije. Banke istovremeno stavljaju pod hipoteku milione kvadratnih metara zemljišta u neposrednom zaleđu Velike plaže.

Nekadašnji rukovodilac finansija u Solani Veselin Saša Mitrović kaže da je najteži udarac ta kompanija doživjela 2010. godine kada je, kako tvrdi, ukradeno 20 hiljada tona soli i milion eura iz blagajne. „Tada je i stavljena tačka na rad Solane, a radnici opljačkani. Kasnije i izbačeni na ulicu, a da niko nije odgovarao za to. I danas kada pitate te ljude iz Privrednog suda oni govore da su radili sve po zakonu!? Zato ih mi radnici i zovemo stečajna mafija“, naglašava Mitrović.

Konačno, 2011. godine uveden je u ovu firmu klasični stečaj rješenjem Privrednog suda. Od tada kontrola nad čitavom Solanom, ostacima ostataka njene pokretne i nepokretne imovine, kao i finansijskim sredstvima, prelazi kompletno u Podgoricu.

U posljednjih deset godina organizovano  je 15 neuspješnih pokušaja prodaje imovine Solane iako je bilo sporno da li Eurofond ima pravo na korišćenje ili svojine nad zemljištem. Ovi javni oglasi služili su da  bi se kupovalo vrijeme dok se ne završi posao definitivnog uništenja Solane.

Već deveta je godina da na Solani nema berbe soli, koja je preduslov da se očuva njen biodiverzitet, te da ona i dalje bude raj za ptice, što je čini staništem koje je važno u svjetskim okvirima. Zato se ona posebno navodi u svim godišnjim izvještajima Evropske komisije za Crnu Goru.

Stečajni postupak još traje, a u toku je procedura kojom se cjelokupna imovina Solane nastoji uknjižiti kao državna svojina, dok bi Vlada Crne Gore bila označena kao nosilac prava raspolaganja. Stečajni upravnik Solane, Žarko Ostojić, najavio je čak da će podnijeti tužbe Upravnom i Privrednom sudu, zbog odluke Savjeta za privatizaciju da ne pretvori pravo korišćenja u pravo svojine, odnosno da je imovina Solane državna svojina.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NACIONALNI PARK PROKLETIJE ŽRTVA BESPRAVNE GRADNJE: Uništavanje šume na privatnom posjedu zakon ne prepoznaje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gusinjanin Đ.V. u potpunosti je uništio planinarsku stazu ka Volušnici u zaštićenom području Nacionalnog parka (NP) Prokletije – dolini Grebaje, kada je odlučio da postojeći putić proširi i produži kako bi došao do svog posjeda. Reakcija nadležnih službi je zakasnila

 

Planinarska staza ka Volušnici u zaštićenom području Nacionalnog parka (NP) Prokletije – dolini Grebaje u potpunosti je uništena kada je Gusinjanin Đ.V, uz pomoć građevinskih mašina odlučio da postojeći putić proširi i produži kako bi došao do svog posjeda. Reakcija nadležnih službi je zakasnila. Prilikom probijanja puta dužine kilometar, oko 300 stabala oboreno je, srušeno, polomljeno ili iščupano, a zemljište isprevrtano.

Radovi su trajali dva dana, 6. i 7. maja. Prema riječima direktora NP Prokletije Marinka Bajraktarovića, nadzornik tog terena je drugog dana radova čuo mašine i zaustavio ih. Uprava nacionalnog parka o tome je obavijestila Upravu za inspekcijske poslove i Komunalnu inspekciju Opštine Gusinje dva dana kasnije – 9. maja. Inspekcija je na lice mjesta izašla sjutradan, a nadzoru su prisustvovali direktor i radnik službe zaštite NP Prokletije i Đ.V. Tada je konstatovano da su radovi sprovedeni na zemljištu u vlasništvu Gusinjanina. Oko 400 metara staze, širine tri metra, vlasnik je proširio, i taj se dio nalazi u trećoj zoni zaštite NP Prokletije. Ostalih 600 metara je u potpunosti novoizgrađen put, i to u drugoj zoni zaštite parka.

,,Nijesmo dali saglasnost za izvođenje radova u zaštićenom području Prokletija. U toku je proces u kome su preduzete mjere u saradnji sa Upravom za inspekcijske poslove i lokalnom upravom u Gusinju. Obiđen je teren, sačinjen izvještaj, a radovi su stopirani u istom trenutku kada ih je nadzornik uočio, i ne stoje tvrdnje da su se nelegalne radnje vršile naočigled zaposlenih u NP Prokletije, već su sve radnje učinjene po važećim zakonskim procedurama”, naveli su iz Nacionalnih parkova Crne Gore (NPCG) u saopštenju.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo