Povežite se sa nama

OKO NAS

Uhodanim putevima

Objavljeno prije

na

Podatak da je u jednoj akciji prije manje od dva mjeseca crnogorska policija u saradnji s kolegama iz Albanije samo u jednom navratu spriječila šverc više od tone skanka, govori u prilog informaciji da je susjedna zemlja najveći proizvođač ove droge u Evropi i drugi u svijetu, dok je Crna Gora jedna od najznačajnijih država za tranzit marihuane.

Naša policija je 23. januara u jutarnjim satima, na ušću Bojane primijetila plovni objekat, dug oko 10 metara, koji je bio privezan uz albansku obalu. U plovilu se nalazila jedna osoba, dok je na obali, pored plovila, primjećena još jedna. Opazivši crnogorsku policijsku patrolu, oni su pokušali da pokrenu plovilo, u čemu nijesu uspjeli. Nakon toga su se dali u bjekstvo prema obližnjoj šumi k mjestu Puljaj u Albaniji.

Vizuelnim pregledom albanskog priobalnog dijela rijeke Bojane, iz teritorijalnih voda Crne Gore, na udaljenosti od oko 300 metara od mjesta na kojem se nalazilo plovilo na obali, službenici UP, kako se navodi u policijskom saopštenju, primijetili su više nagomilanih džakova plave boje, omotanih providnom najlon folijom.

O događaju su obavijestili službenike UP Republike Albanije, a do njihovog dolaska obezbjeđivali su mjesto na kojem su se nalazila 124 džaka s materijom za koju je utvrđeno da je opojna droga skank težine preko jedne tone.

Zapljene skanka sve su učestalije. Podsjetimo, prošle je godine italijanska policija u brodskom kontejneru u luci Bari otkrila hiljadu kilograma marihuane, odnosno skanka. Ova droga je u tu zemlju stigla takođe iz Albanije. Oko sedamsto kilograma upućeno je iz albanske luke Drač. Preostalih trista kilograma prošvercovano je najprije kamionom do Crne Gore, odakle je feribotom Sveti Stefan utovar krenuo za Italiju.

Marihuana je bila sakrivena u duplom dnu i u krovu kamiona koji je putovao prazan. Drugi kamion, albanskih tablica, stigao je iz Albanije brodom Adria, a marihuana je bila sakrivena u plastičnim vrećama u kojima se nalazilo željezo. Da se šverceri već godinama koriste kamionima s duplim dnom i krovom da bi od očiju carinika i policije sakrili svoje ilegalne terete, priča i Monitorov izvor iz crnogorske policije. On kaže da je otkrivanje takvih tereta i pošiljki uvijek rizično te da se mora raditi ,,na sigurno”.

,,Takvi su kamioni po pravilu pod plombom. Ako nijeste sigurni i ako ‘promašite metu’, onda se vlasnicima kamiona i špediterima mora plaćati odšteta. Zbog toga se mora raditi samo po sigurnoj dojavi” – objašnjava ovaj policijski izvor.

Mada lokalni zvaničnici u Albaniji tvrde da svake godine unište između 70.000 i 100.000 biljki kanabisa, u ovoj susjednoj zemlji ima oblasti koje su van kontrole vlasti. Monitorov izvor iz crnogorske policije potvrđuje da je Albanija najveći proizvođač marihuane, takozvane ,,albanke”, kao i da ta zemlja, zajedno s Kosovom, snabdijeva osamdeset odsto tržišta zapadne Evrope ovom drogom.

On kaže da u Albaniji postoji veliki broj zasada površine dva do tri hektara, kao i da se sada većinom radi i proizvodi hibridna ili modifikovana marihuana. Riječ je o marihuani sa cvijetom i velikom koncentracijom opijata. Ona je mnogo skuplja od obične marihuane. Kilogram ove droge u tranzitu je 750 eura, a kada stigne na zapadnoevropsko tržište, cijena jednog kilograma dostiže od tri do pet hiljade eura.

,,Najveća oblast u Albaniji koja je van svake kontrole policije je Lazaret. U toj oblasti pod zasadima je oko stotinu hektara marihuane. Albanska mafija može za mjesec da stavi na tržište oko dvadeset tona ove droge. Na globalnom nivou, odnosno u svijetu, po proizvodnji marihuane Albanija se nalazi odmah iza Dominikanske Republike, zatim slijede Grčka, Maroko i Tunis” – tvrdi naš policijski izvor.

Poslovima uzgoja marihuane i skanka u Albaniji najviše se bave četiri mafijaška klana – Kula, Abazi, Borci i Brokaj.

,,Dok se Abazi bave samo skankom, ostali klanovi usput rade i druge poslove. Tako klan Kula, uz narkotike, na tržište Italije švercuje i oružje. Klan Borci, osim skanka, drži na jugu Italije primat u organizovanju lanca prostitucije. Članovi klana Brokaj bivši su političari i članovi albanske obavještajne agencije Sigurimi. Oni imaju i zaštitni znak na svojim pakovanjima skanka. To je slika kamile, po čemu je droga porodice Brokaj poznata pod nazivom kamila skank” – priča ovaj dobro obaviješteni izvor.

Prema njegovim riječima, najveći centri za distribuciju skanka iz Albanije su luke Drač i Valona. ,,Tranzit marihuane i skanka dalje ide preko grčkih luka Solun i Pirej, kao i preko luke u Bariju” – kaže naš izvor.

Prema ovom izvoru, kada se radi o Crnoj Gori, najveći tranzit marihuane i skanka ide preko Ulcinja. ,,Na udaru švercera najviše su granični prelazi Sukobin i Božaj. Mnogo rjeđe preko luke u Baru” – kaže naš izvor.

On tvrdi da se hašiš uzgaja i na području Kosova, kao i da u toj državi postoje laboratorije, odnosno fabrike za njegovu preradu. Objašnjava da se u nekim tamošnjim selima nalaze veliki zasad hašiša, od oko hektar površine, a u blizini Suve reke, laboratorija, odnosno fabrika za preradu hašiša, čiji je kapacitet četiri tone dnevno.

„Toliko uvijek ima na zalihama čak i kada nema zastoja u tranzitu i trgovini. Laboratorijom upravljaju dva brata iz sela Đinok” – kaže naš policijski izvor.

Prema njegovim riječima zbog ozbiljnosti situacije kada se radi o švercu marihuane i skanka iz Albanije, prošle godine je povedena široka međunarodna akcija „Trio”.

„U toj akciji su učestvovale policije Albanije, Hrvatske, Crne Gore i Republike Srpske. Samo na području Crne Gore uhapšeno je 37 kriminalaca, i time razbijen lanac kojim su ove kriminalne grupe, njih ukupno pet iz Crne Gore, bile povezane sa desetak narko grupa s područja Hercegovine” – priča naš izvor.

Najveća zapljena marihuane u Crnoj Gori prije ove od hiljadu kilograma kod Ulcinja, bila je ona na Debelom Brijegu prije dvije godine, kada je u kamionu slovenačkih registaraskih oznaka otkriveno 400 kilograma ove droge. Skank je do Debelog Brijega stigao iz Albanije i trebalo je da produži na zapadnoevropsko tržište, tamo gdje su i cijene najveće, kao što je to u Francuskoj, Belgiji i Španiji.

,,Postavlja se, naravno, pitanje – ako se ovoliko zaplijeni, koliko onda skanka prođe kroz Crnu Goru. To možemo samo da pretpostavimo, ali je sigurno da nijesu male količine. Crnogorska carina i policija nijesu dovoljno tehnički opremljene. Evropska unija će od nas tražiti efikasniju borbu protiv švercera. Kada budemo opremljeni kao Hrvati, skank će teže prelaziti našu zemlju” – smatra Monitorov policijski izvor.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Nema reforme sa nestabilnom vladom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. Kada imate vladu sa nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat

 

MONITOR: U novom izvještaju EK o napretku opet se upozorava da je Crnoj Gori potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje pitanja korupcije i organizovanog kriminala. Znači li to da je nema?

JANJUŠEVIĆ: Političke volje sigurno ima, ali bojim se samo na riječima! Svaka partija ponaosob je sigurno za rješavanje ovog problema, ali kada treba izabrati Tužilački savjet, onda vidite kavi problemi nastaju. Tako da to samo nije dovoljno za ovako jednu opasnu pošast i veliki problem. Potrebno je da imate čitav jedan kompaktan sistem koji se može suprotstaviti korupciji i kriminalu na visokom nivou – a to su policija, tužilaštvo i sudstvo. Prethodna vlast je izgrađivala sistem da tužilaštvo i sudstvo budu  pod velikim partijskim kontrolama i uticajem. To sad predstavlja veliki problem i zahtjevan i dugotrajan  proces u izgradnji kompaktnog sistema koji će se suprostaviti ovom kanceru koji razara naše društvo.Vidite koliko se samo troši energije i političkog usaglašavanja oko Tužilačkog savjeta. O drugim stvarima da ne govorimo.

MONITOR: Jeste li iznenađeni ocjenama novog izvještaja? Šta su, u stvari, poruke EK novoj vlasti?

JANJUŠEVIĆ: Apsolutno nijesam iznenađen ocjenama Evropske komisije, a poruke, kada pregovori traju devet godina, počinju da budu iste i nepromijenjene. Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. U stvarnosti to znači da morate pokazati da kroz javne politike kreirate sistem gdje će javne ustanove i institucije biti servisi građana uz podrazumijevanu vladavinu prava. Sada, kada imate Vladu s nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat! I onda morate imati ovakav izvještaj. Mada, iskreno govoreći, ova vlada nije mogla značajno da popravi, niti pokvari osam godina jako loših pregovora sa Evropskom unijom, gdje smo milimetarski napredovalli!

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ POMORCA SLOBODANA RADULOVIĆA: Sudske igre

Objavljeno prije

na

Objavio:

Apelacioni sud ukinuo je presudu Privrednog suda, sutkinje Nataše Bošković, po kojoj su sve italijanske kompanije odgovorne za naknadu štete pomorcu Slobodanu Raduloviću kome je zbog povrede zadobijene na brodu MSC Lorena amputirana noga. Naloženo je Privrednom sudu da utvrdi da li je nadležan da o ovome odlučuje, kao i da se glavna rasprava vodi kod drugog sudije

 

Slobodanu Raduloviću, iskusnom pomorcu sa tri decenije staža, zbog povrede koju je dobio na brodu, amputirana je noga. Usljed brojnih propusta, kako tvrdi, a prije svega zbog toga što nije ispoštovan nalaz ljekara da se nakon povrede iskrca sa broda, on je tužio Mediterranean Shiping Company (MSC)  iz Napulja i ESA Group iz Đenove.

Monitor je pisao da je Privredni sud, odnosno sutkinja Nataša Bošković, sredinom aprila, donio Međupresudu kojom se potvrđuje da su tužene kompanije odgovorne za naknadu štete.

Apelacioni sud, vijeće sastavljeno od sudija Rama Strikovića, predsjednika vijeća, Nevenke Popović i Katarine Đurđić je 28. septembra donijelo rješenje kojim se ukida međupresuda Privrednog suda, predmet se vraća istom sudu na ponovno suđenje i odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sudijom, što je jedna vrsta presedana u sudskoj praksi.

„Ovo je politička odluka. U smislu da je ovo prvi slučaj da jedan pomorac dovede MSC pred sud i da se očigledno pod njihovim uticajem naloži promjena sudije Bošković. U tom smislu mislim da je namještena presuda jer još nijesam čuo da se mijenja sudija“, kaže za Monitor Radulović. On ističe: „Rođena država mi uskraćuje pravo na pravično suđenje i šalje me da sa 95 eura penzije idem u Panamu“.

Ovaj dugogodišnji pomorac je i ranije upozorio da je ovaj slučaj indikativan jer „oko 3.000 pomoraca iz Crne Gore čeka ista sudbina što se tiče zaštite njihovih prava. Riješiti bilo kakav problem je teško. Pomorci nemaju nikakvu zaštitu ni od države, niti od sindikata pomoraca”.

U odluci Apelacionog suda nalaže se da Privredni sud utvrdi da li je za rješavanje predmetnog spora ugovorena arbitraža, a ukoliko nije, da se utvrdi da li je domaći sud nadležan u ovom slučaju.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I CRNA GORA: Dan koji nije naš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to je pojava cikličnog siromaštva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih

 

Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobar, dočekan u tišini. Kako drugačije – ne znamo ni koliko imamo siromašnih. Nemamo ni strategiju kako da se sa siromaštvom izborimo.

„Govorimo o Nacionalnoj strategiji za borbu protiv siromaštva čitavu deceniju. Nije bilo političke volje da se siromaštvo sistemski riješi, a to je jedini način. Razlog je vjerovatno što je glas siromaha na izborima najjeftiniji. To je sramota za državu Crnu Goru”, kaže za Monitor Marina Medojević, predsjednica Banke hrane, organizacije koja godinama pomaže najugroženijima u našem društvu.

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to, prema riječima Marine Medojević, je pojava cikličnog siromastva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih.

Posljednji zvanični podaci o siromaštvu datiraju iz 2019. godine. Riječ je o Anketi o dohotku i uslovima života, koju Uprava za statistiku (MONSTAT) redovno sprovodi od 2013. godine. Tada je svaki četvrti građanin živio ispod granice siromaštva – 24,5 odsto, što je za 0,7 procenata više u odnosu na 2018. godinu.

„Mi smo iz Banke hrane govorili da je život jedno, a statistika sasvim drugo. Ljudi će prema onome u koga imaju povjerenja biti iskreni, a neće to biti prema strancima, posebno ako ih pitaju za intimu. Osjećaj siromaštva to jeste – i ljudi ga se stide”, ističe predsjednica Banke hrane.

Koliko se i kako situacija zbog pandemije virusa COVID-19 promijenila – nije poznato, jer podaci nijesu ažurirani tokom 2020. godine. No, sigurno je da im se nećemo obradovati.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) od 5. oktobra ove godine nezaposlenih je bilo preko 50.000, tačnije – 53.990. Na isti dan prošle godine bez posla je bilo 42.319 osoba. To znači da je za 12 mjeseci bez posla ostalo gotovo 12.000 ljudi, odnosno da je mjesečno, u prosjeku, gotovo hiljadu ostajalo bez posla. Slikovitije – dnevno oko trideset.

To su zvanični podaci. Mnogo je onih koji nijesu u evidenciji ZZZCG-a, pa je pravo stanje nepoznanica.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo