Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SITUACIJA SA KORONA VIRUSOM UZNEMIRAVAJUĆA: Neodgovornost i građana i institucija

Objavljeno prije

na

Medicinare su u borbi sa korona virusom na cjedilo ostavili i institucije i građani. U utorak je u jednom danu umrlo osam ljudi, a tokom proljeća za dva mjeseca ukupno devetoro. Epidemiolozi ponavljaju da ako poštujemo mjere, situacija se može popraviti za 10 do 20 dana

 

Sa osam smrtnih slučajeva i 296 novih oboljelih od korona virusa, utorak je bio najcrnji dan od početka epidemije u Crnoj Gori. Umrla su četiri pacijenta iz Nikšića i po jedan iz Tuzi, Bijelog Polja, Pljevalja i Mojkovca. U srijedu je otkriveno još 290 novih slučajeva, a umrlo je pet osoba. Tokom proljećnog talasa epidemije ukupan broj preminulih od virusa bio je devet, a sada je 151. Ukupan broj oboljelih od početka epidemije je 9.429, aktivnih slučajeva je 3.549.

Nepoštovanje nošenja maske i držanja distance, izborna i postizborna okupljanja, kao i nebezbjedna okupljanja u ugostiteljskim objektima, slavljima, svadbama rezultirali su razbuktavanjem virusa, upozoravaju epidemiolozi. O tome govori i podatak da su među oboljelima većina oni do 50 godina starosti – od 20 do 40 godina je 40 odsto oboljelih, a 65 odsto je do 50 godina.

Najteža situacija je u Podgorici – 982 oboljela, Nikšiću – 814, Beranama – 409, Bijelom Polju – 298 i Rožajama – 290 oboljelih. Ubrzano se popunjavaju kovid bolnice. „Crna Gora raspolaže sa 577 kovid kreveta, dok je trenutno popunjeno 280“, kazao je u utorak direktor Urgentnog centra KCCG i šef Kriznog medicinskog štaba dr Nermin Abdić. Pomoćnica ministra zdravlja Crne Gore i šefica Operativnog štaba NKT-a prof. dr Vesna Miranović ranije je najavila da ukoliko dođe do masovnijeg obolijevanja i popunjavanja više od 50 odsto postojećih kovid kreveta, moraće se razmotriti i mogućnost „zaključavanja gradova“. Iako je više od pola kapaciteta popunjeno, za sada se još ne razmišlja o tome, a dr Miranović je, nakon što je u maniru drugih članova NKT-a isijavala optimizam, ipak priznala da je „epidemiološka situacija u zemlji ozbiljna“.

Nagli skok oboljelih u srijedu je plastično objasnila Ivona Drašković, epidemiolog u nikšićkom Domu zdravlja: „Trenutno imamo 812 oboljelih i 766 oporavljenih. Mi smo prije četiri sedmice imali 75 oboljelih na teritoriji opštine Nikšić i preko 290 oporavljenih. To nam govori koliko imamo oboljelih za ovaj kratak vremenski period, a najčešći uzroci su bili masovna okupljanja i nepoštovanje mjera“. U Opštoj bolnici Nikšić, čiji je kapacitet 80 kreveta, popunjeno je 78, a među oboljelima je i četvoro djece, najavljeno je otvaranje dodatnih odjeljenja za oboljele od korone. U specijalnoj bolnici Brezovik je od 60 kreveta popunjeno 47.

Pored Nikšića, najveći pritisak je na Opštu bolnicu u Beranama. Nakon što se saznalo da su od korone oboljeli i direktor bolnice i nekoliko ljekara, pojedini su ocjenili stanje kao alarmantno. To je demantovao Šef kriznog medicinskog štaba Nermin Abdić. On je najavio, na nivou Crne Gore, mogućnost „povećanja kapaciteta bolničkih ustanova od 150 do 180 kovid postelja. Za sada sistem funkcioniše potpuno u redu“, istakao je Abdić. Da nakon izbora sistem ne funkcioniše, posebno u institucionalnom dijelu koji se odnosi na Ministarstavo zdravlja i Nacionalno koordinaciono tijelo (NKT), svi smo se uvjerili. O tome da su medicinari ostavljeni na cjedilu, počeli su javno da govore i ljekari. „Imamo nenormalan pritisak na epidemiološke službe, na kovid ambulante, na zdravstveni sistem. Zdravstveni radnici su iscrpljeni, jer ovo traje mjesecima. Apel na građane da se poštuju mjere, nadležni da pomognu u sprovođenju mjera“, izjavila je za RTCG epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje Božidarka Rakočević. Ona je istakla da su zaposleni u Institutu premoreni i da je pitanje ko će moći da radi ako se ovakva situacija nastavi.

Nebojša Kavarić, direktor Doma zdravlja Podgorica, požalio se na nedostatak podrške javnosti i prozvao političare, građane i nevladine organizacije da su ostavili zdravstveni sistem da se sam bori protiv virusa: „Svakog interesuje nešto drugo, kao da će ovo proći samo sebe“.

Direktor Instituta za javno zdravlje dr Boban Mugoša je upozorio da kontrolni mehanizam ne funkcioniše na najbolji način i da bi morao da bude striktniji i proaktivniji. Dok je NKT funkcionisao, inspekcije su od početka jula napisale oko 100.000 eura prekršajnih naloga zbog nepoštovanja mjera NKT-a. Nakon što se NKT nakon izbora samougasio – za prvih devet dana septembra inspekcije su napisale dva prekršajna naloga, u iznosu od 2.500 eura. Da su inspekcije ponovo počele da rade svoj posao, bar u opštinama koje su najugroženije, govori podatak da je u Nikšiću od prošle sedmice napisano gotovo 7.500 eura kazni za nepoštovanje propisanih mjera, a zbog nenošenja maski podnijeto 13 krivičnih prijava i još pet zbog nepoštovanja distance.

Kada se spoji nerad institucija i neodgovornost dijela građana, rezultati su katastrofalni. O tome je početkom nedjelje za TV Vijesti govorila specijalista opšte i porodične medicina Marija Zekić koja radi u kovid ambulanti u Budvi. Ona je kazala da se Budvom slobodno šetaju pacijenti pozitivni na korona virus kojima je određena samoizolacija. Zekić tvrdi da se tim povodom obraćala i zdravstveno sanitarnoj inspektorki Snežani Tomac koja nije reagovala. Tomac je to demantovala kazavši da je to besmislica, te da je ona jedini inspektor iz te oblasti na području od Jaza do Buljarice.

„Smatram da je epidemija dobila ovolike razmjere prije svega zbog toga što imamo jedno nesposobno NKT koje nije bilo u stanju da se uhvati u koštac sa epidemijom, a drugi razlog je što je inspekcijski nadzor bio ispod svakog nivoa dok su zdravstveni radnici i u Budvi i u Crnoj Gori davali sve od sebe da se suzbije epidemija“, istakla je Zekić.

Džaba sve inspekcije kada pojedini nemaju osnovni obzir za druge pa, po svjedočenjima građana i ljekara, imamo sve veći broj oboljelih koji se liječe kod kuće a slobodno se kreću ne pošutujući mjere samoizolacije. O nedostatku obzira i prema sebi, govori izjava Bobana Mugoše: „Zbog mentaliteta dosta ljudi krije da je inficirano i čekaju do zadnjeg časa. Kad više ne mogu da izbjegnu javljanje, njih dosta završi na vještačkoj ventilaciji, a veliki broj i umre“.

Iz Instituta kažu da svako zaključavanje u Crnoj Gori može biti opterećujuće i da dovodi do mentalnih teškoća i siromaštva, što posljedično može dodatno uticati na zdravlje građana. Pored toga ono što se ne govori je činjenica da su NKT i odlazeća vlast izgubile povjerenje te da bi oni teško bez velikih protivljenja u praksi mogli sprovesti nove restriktivne mjere. Zbog vanrednih zdravstvenih uslova neophodno je da nova vladajuća većina što prije oformi Vladu koja mora da se uhvati u koštac sa epidemijom. Potrebno je brzo djelovati jer su početkom ove nedjelje obustavljeni specijalistički pregledi u svim bolnicama, osim u hitnoj pomoći. „To će se sprovoditi u svim zdravstvenim ustanovama. Teško je napraviti red u radu polikliničkog dijela, da se ne bi miješali pacijenti, među kojima ima i hroničnih bolesnika, morali smo da donesemo takvu odluku”, pojasnio je Abdić.

Najavljeno je da će se u ponedeljak 28. septembra konačno znati da li će djeca krenuti u školu 1. oktobra. Epidemiolog instituta za javno zdravlje Dragan Laušević objasnio je za TV Vijesti da je epidemiološki  kriterijum osnovni da bi se mogao dozvoliti odlazak djece u školu. Austrija ima vrijednost stotina oboljelih na 100.000 u poslednjih 14 dana,  Sjedinjene Američke Države su odredile vrijednosti  od 200 na 100.000 stanovnika u posljednjih 14 dana, kazao je Laušević i upozorio da su kod nas vrijednosti preko 300.

Posljednji podaci govore da je Crna Gora sa 563 oboljela na 100.000 stanovnika druga u Evropi po broju inficiranih korona virusom, a prvi smo u regionu po broju hospitalizovanih.

„Početak školske godine potencijalna je bomba ukoliko svako od nas ne bude ispunjavao svoju ulogu. A prilično je jednostavno – naučimo djecu da nose maske. Kada to mogu mali Kinezi ili Tajvanci – mogu i Crnogorci. A ko istraje – toga je i megdan“, poručio je epidemiolog Laušević.

Samo da se i stariji dozovu – uz jasne preporuke da ako 20 dana svi budu nosili maske, držali distancu i vodili računa o higijeni, broj zaraženih će se svesti na deset do 20 slučajeva.

Virus može da se vrati

Jedna osoba u Crnoj Gori, koja je bila pozitivna u prvom talasu, ponovo je imala virus korona u drugom, ali bez simptoma, kazao je pomoćnik direktora Instituta za javno zdravlje (IJZ) dr Senad Begić.
On je objasnio da je slučaj otkriven kada se taj građanin testirao prije putovanja i da nije isključeno da postoji još takvih slučajeva.

Ove nedjelje je i u distriktu Brčko registrovan prvi slučaj reinfekcije virusom korona, izjavio je šef Odjeljenja za zdravstvo i ostale usluge BIH Akif Pezerović.  Mediji prenose da je kod ovog muškarca virus korona prvi put potvrđen 27. avgusta, te je liječen u brčanskoj bolnici. Nakon 14 dana pacijent je retestiran i nalaz je pokazao da je negativan na virus korona, te da je sa dobrom kliničkom slikom otpušten kući, da bi se 22. septembra ponovo javio sa simptomima u kovid ambulantu. Testiran je i rezultat pokazuje da je ponovo pozitivan na kovid”, saopšteno je iz vladinog Pododjela za zdravstvo.

Nedavna studija objavljena u časopisu New England Journal of Medicine pokazuje da su antitijela na koronu prisutna kod izliječenih četiri mjeseca. Nivo antitijela na korona virus porastao je, a onda ostao na istom nivou do četiri mjeseca kod preko 90 odsto pacijenata na Islandu izliječenih od COVID-19, pokazala je ova studija.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SLUČAJ NAPADA NA PREDRAGA SPASOJEVIĆA: Opšta opasnost ili pokušaj ubistva

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužilaštvo uhapšene za napad na Predraga Spasojevića, bivšeg načelnika Istražnog zatvora Spuž, terete za „izazivanje opšte opasnosti“  i „nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija“. Spasojević smatra da nadležno tužilaštvo nije uradilo svoj dio posla, i da se u konkretnom slučaju može raditi jedino o teškom ubistvu u pokušaju

 

Nekadašnji načelnik Istražnog zatvora Spuž Predrag Spasojević, na čiju je kuću prije dva mjeseca bačena bomba, poručio je da će svjedočiti u korist Željka Lakušića (34) i Filipa Popovića (21), uhapšenih u tom slučaju. On smatra da tužilaštvo nije na pravi način okvalifikivalo djela za koja tereti Lakušića i Popovića.

Iz tog tužilaštva Monitoru su odgovorili da je protiv Lakušića i Popovića podnijet optužni predlog zbog krivičnog djela  – „izazivanje opšte opasnosti“  i „nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija“.

,,Ako će odgovarati za izazivanje opšte opasnosti, odbijam da svjedočim protiv njih, svjedočiću u njihovu korist jer smatram da nijesu počinili to krivično djelo, i treba ih odmah osloboditi“, ogorčeno poručuje Spasojević.

Ističe da nadležno tužilaštvo nije uradilo svoj dio posla, i da se u konkretnom slučaju može raditi jedino o teškom ubistvu u pokušaju.

,,Šta bi bilo da je prva bomba eksplodirala ili druga? Da li bi to bilo ubistvo ili izazivanje opšte opasnosti kvalifikovano težom posljedicom. Zna se šta je bomba i da je njena namjena uništenje neprijateljske žive sile. Ako se djelo koje je počinjeno na moju štetu i pored toga kvalifikuje kao izazivanje opšte opasnosti, onda ne znam u kojoj zemlji živimo. Smatram da tužilaštvo nije uradilo svoj dio posla, jer ja ovu dvojicu koja se terete i protiv kojih je podignut optužni prijedlog u životu nijesam vidio. Motiv se nalazi u Istražnom zatvoru i isključivo je vezan za moj rad. Djelo je naručeno direktno iz Istražnog zatvora, ističe Spasojević.

On dodaje da su kazne za djelo koje se Lakušiću i Popoviću stavlja na teret male, te da samim tim sistem nije pokazao ozbiljnost da se suprostavi kriminalu i ozbiljno kazni  počinioce koji vrše  krivična djela na štetu policijskih službenika.

Bivši načelnik Istražnog zatvora, pojašnjava da je na jednoj od sjednica Vlade označen kao štićena ličnost nakon čega mu je dodijeljena policijska pratnja odnosno obezbjeđenje.

„Do kada će to trajati zavisi od procjene bezbjednosti koju će uraditi Agencija za nacionalnu bezbjednost“, kazao je Spasojević.

Spasojević je saopštio da je kao načelnik imao prijetnji od određenog broja pritvorenika, samo zbog toga što je radio svoj posao.

Osnovno državno tužilaštvo podiglo je optužni prijedlog protiv pritvorenika Marija Miloševića zbog napada na Spasojevića.  S druge strane i Milošević je podnio prijavu protiv Spasojevića, optužujuži ga za lažno prijavljivanje. I ovaj predmet se nalazi kod podgoričkog Osnovnog tužilaštva.

Prvog dana decembra na kapiju od porodične kuće Spasojevića aktivirana je bomba. Tom prilikom pričinjena je manja materijalna šteta. Motiv, makar zvanično, ni do danas nije utvrđen.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SLUČAJ UBISTVA RADOMIRA ĐURIČKOVIĆA: Klanovi ratuju transkriptima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na posljednjem ročištu u podgoričkom Višem sudu, kada je tužilaštvo predalo transkripte Skaj komunikacije, pala je sumnja na čitav slučaj, ali i advokaticu odbrane Nataliju Karadžić Perković i ključnog svjedoka Milorada Radulovića. Transkripti svjedoče kako pripadnici kavačkog klana pronalaze lažne svjedoke da bi se optuženi Mario Milošević proglasio nevinim

 

Ubistvo Cetinjanina Radomira Đuričkovića je među prvim likidacijama počinjenim u višegodišnjem sukobu dva zaraćena kotorska kriminalna klana. I pored činjenice da je za ovaj zločin, za razliku od više desetina sličnih slučajeva, došlo do podizanja optužnice, na posljednjem održanom ročištu u podgoričkom Višem sudu, pala je sumnja na čitav slučaj, ali i na same aktere događaja, počev od advokata odbrane do ključnog svjedoka Milorada Radulovića, na osnovu čijeg iskaza je tužlac u konačnom i zasnovao svoj optužni akt.

Sumnja je otvorena kada je tužilac Željko Tomković, s ciljem da dokaže umiješanost Podgoričanina Marija Miloševića u ovaj zločin, predao transkripte Skaj komunikacije, koji svjedoče kako pripadnici kavačkog klana pronalaze lažne svjedoke da bi se ovaj optuženi proglasio nevinim.

S druge strane i odbrana Miloševića je došla do transkripta komunikacije, ali suprotstavljenog škaljarskog klana, u kojima se govori o pokušaju da se namjeste dokazi koji će teretiti Miloševića za ubistvo. Tako je i počeo „rat“ komunikacija u ovom procesu.

Advokatica Miloševića Natalija Karadžić Perković 11. novembra prošle godine od suda zatražila je da se istraži ko je osoba koja pod šifrom ,,B20712“ putem Skaj aplikacije saopštava sagovorniku da će sve napraviti da njen klijent bude osuđen na 40 godina robije.

U toj komunikaciji između Miloša Đuričkovića i Milija Bajramovića preko Skaj komunikacije 6. marta 2020. godine se eksplicitno navodi: ,,Samo čekam suđenje da počne i kopam ga 40 godina samo ne spominji nikome“, ,,ma idu oni po 20 godina a mario 40“, ,,napraviću ja da je mario puca sve sam spremio ja“, „zabetoniraću ga“, ,,ma svi su zabetonirani“, ,,kraj je njima“, ,,neće ga kosti iznositi vidjećes“…

Postupajući tužilac Željko Tomković je nakon toga kontaktirao nadležne policijske organe od kojih je zatražio dostavljanje materijala koji se odnosi na optuženog Miloševića. Ali je dobio neočekivano. Sredinom decembra umjesto komunikacije Đuričkovića i Bajramovića dostavljene su mu komunikacije Marija Miloševića sa Slobodanom Kašćelanom iz perioda od početka decembra 2020. godine do sredine februara 2021. godine. U tim kominukacijama, a koje su javno objavljene, njih dvojica dogovaraju obezbjeđivanje lažnih svjedoka i lažnog alibija za Miloševića za dan kada je ubijen Đuričković. Tako Milošević saopštava Kašćelanu plan da pred sudom tvrdi da je u vrijeme ubistva Đuričkovića bio na Kosovu.

Ono što ovaj slučaj čini specifičnim je to da je, prema istoj komunikaciji, Milošević u čitavu priču oko sređivanja alibija uključio i svoju advokaticu Nataliju Karadžić Perković.

Iz prepiske proizilazi da je advokatica Karadžić Perković početkom februara 2021. godine išla u Prištinu gdje se susrela sa Miloševićevim kosovskim advokatom Arsimom Bilalijem, pripadnikom kavačkog klana Srđanom Juriševićem i lažnim svjedocima.

Poslovi za račun klijenta, sudeći prema komunikaciji, tu se ne završavaju. Advokatica preko Skaj aplikacije javlja da su lažni svjedoci i kolega advokata Bilalija prošli testiranje i da su spremni pred sudom da tvrde da su spornog dana bili sa Miloševićem. Na sugestiju advokatice Karadžić Perković, Milošević i Kašćelan obezbjeđuju i dokaze koji bi sudu potvdili da je večerao u jednom hotelu na Kosovu.

– Važno da se sve odradi perfektno, jer Viši sud može da traži službenim putem da se sve to provjeri – kaže u jednoj od poruka advokatica Karadžić Perković, koju su prenijeli mediji.

Reakcije na objavljene komunikacije, očekivano, bile su ekspresne, pa je tako Osnovno tužilaštvo saopštilo da će utvrđivati da li je u radnjama advokatice i drugih lica koja se pominju u Skaj komunikaciji vezano za dogovor oko obezbjeđivanja lažnog alibija Mariju Miloševiću, ostvareno obilježje nekog od krivičnih djela koja su u nadležnosti tog tužilaštva.

Skaj komunikacija dostavljena je i Advokatskoj komori Crne Gore na ocjenu da li je advokatica Karadžić Perković prilikom obavljanja predmetnih komunikacija postupala u skladu sa Zakonom o advokaturi, drugim zakonskim propisima, Kodeksom profesionalne etike advokata i Statutom Advokatske komore, odnosno da li ima osnova za pokretanje disciplinskog postupka protiv nje zbog teže povrede dužnosti advokata.

Advokatica Karadžić Perković na prošlom ročištu kažnjena je sa 1.000 eura jer se bez obrazloženja nije pojavila. Njen klijent Milošević nije prihvatio da ga po zamjeni brani advokat Srđan Lješković pa je sudija Veljko Radovanović odložio suđenje i sljedeće ročište zakazao za 23. januar.

Optužnica je u ovom predmetu nekoliko puta vraćana na dopunu istrage, a dokazi tužilaštva prihvaćeni su tek nakon nepune četiri godine od počinjenog zločina. Prvom optužnicom u kojoj je Milošević ,,samo“ bio zadužen za kupovinu automobila korišćenog u napadu, a hice ispalio Igor Mašanović, izmijenjena je nakon što je Milorad Radulović poslije tri i po godine od događaja, 12. marta 2020. godine, otišao u tužilaštvo i promijenio prvobitni iskaz koji je, sa nekim izmjenama, ponovio i pred sudom krajem oktobra prošle godine.

Radulović je pred sudom označio Miloševića za direktnog izvršioca ubistva Đuričkovića dok je Mašanović, kako je kazao, vozio automobil iz kojeg je pucano. Ustvrdio je da u autu nije vidio optuženog Vukana Vujačića, ali se na kraju suđenja ipak pridružio krivičnom gonjenju i protiv njega.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SPOMENIK AMFILOHIJU RADOVIĆU U KOLAŠINU: Ekspresno ispunjeno obećanje Demokrata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivši ministar prosvjete Milutin Stijepović je u ime Vlade u Beranama svojevremno praktično poklonio 11 stanova funkcionerima DPS-a. Stanovi su dodijeljeni u „zakup na neodređeno vrijeme sa pravom kupovine pod povoljnim uslovima“. To se može vidjeti iz Izvještaja o radu Komisije za preispitivanje zakonitosti postupka raspodjele kadrovskih stanova, do kog je Monitor došao

 

Bivši ministar prosvjete Milutin Stijepović je u ime Vlade Crne Gore u Beranama svojevremno praktično poklonio 11 stanova funkcionerima Demokratske partije socijalista, prije nego je ta partija izgubila vlast u ovom sjevernom gradu prije devet godina.

Po kojim kriterijumima i kako, ni poslije toliko godina nema odgovora, iako se predmet već sedam godina nalazi u Specijalnom državnom tužilaštvu. Ti stanovi su, zapravo, dodijeljeni u „zakup na neodređeno vrijeme sa pravom kupovine pod povoljnim uslovima“.

To se može vidjeti iz Izvještaja o radu Komisije za preispitivanje zakonitosti postupka raspodjele kadrovskih stanova i stanova za službenike i namještenike, koji je sačinjen još u oktobru 2015. godine, do kojeg je Monitor  došao.

Komisiju je formirala Skupština opštine Berane  pola godine ranije, nakon što su nove lokalne vlasti, tadašnja koalicija Zdravo Berane (SNP, DF), izrekle optužbe da je raspodjelom stanova u Beranama upravljala organizovana kriminalna grupa.

Izgrađeno je i podijeljeno ukupno stotinu dvadeset stanova, ali su u fokusu istraživanja bili posebno kadrovski stanovi, njih oko pedeset, kao i jedanaest stanova koje je je dodijelio Stijepović.

Na zahtjev tadašnjeg predsjednika Vuke Golubovića (DPS), Vlada je donijela Odluku i Rješenja o dodjeli stanova u zakup na neodređeno vrijeme sa pravom kupovine po povoljnim uslovima za 11 osoba.

„Sa razlogom se pitamo na osnovu kojih kriterijuma je donijeta Odluka o dodjeli stanova ovim licima, kada znamo da većina ima riješeno stambeno pitanje i da većina radi u organima gdje su lična primanja velika”, piše u tom izvještaju.

Objašnjeno je da se zahtjevi za rješavanje stambenih pitanja odnose na 11 zaposlenih u organima državne uprave, oblasti prosvjete, zdravstva i organima lokalne samouprave i koja zbog profesionalnog i stručnog angažmana predstavljaju neophodan kadar za funkcionisanje relevantnih službi u ovoj opštini.

,,Ako su stanovi dodijeljeni zaposlenim licima postavlja se pitanje, zašto je Vladin stan pripao penzioneru, kao i pojedinim licima koja ne predstavljaju neophodan kadar za funkcionisanje relevantnih službi u Opštini? Кao što smo i naveli Vlada dodjeljuje stanove u zakup na neodređeno vrijeme sa pravom kupovine po povoljnim uslovima. Da su uslovi za kupovinu i više nego povoljni govori nam i podatak lica koje je ovaj stan kupilo, a što možemo zaključiti iz notarskog zapisa u kojem se konstatuje da je realna cijena stana od 63 m2 40.950,00 € i koja se po raznim osnovama (radni staž, starost objekta) umanjuje za 32.760,00 €, zatim po osnovu jednokratne uplate umanjuje se vrijednost 15%, te na kraju kupoprodajna cijena ovakvog stana je 6.961,00 eura”, navodi se u izvještaju Komisije.

Prema saznanjima do kojih je došao Monitor i ostali korisnici stanova  u učinili isto, ali se ne zna da li su kasnije te stanove preprodali i u čijem su sada vlasništvu. Komisja koja je ispitivala zakonitost raspodjele nailazila je tokom rada na raznorazne prepreke. Čak ni u upravnici ulaza na kojima se ti stanovi nalaze, nijesu dostavili odgovor ko sada stanuje u tim stanovima.

,,Od većine smo dobijali odgovore, osim od CFSSI kojem smo uporno tražili sa preko 10 poslatih dopisa i više urgencija projektnu dokumentaciju i inicijalni ugovor koji je zaključen između Opštine Berane i CFSSI. Međutim, do sačinjavanja ovog Izvještaja, odgovore nismo dobili, što navodi na sumnju da CFSSI krije dokumenta. Sa istim zahtjevom u kojem traži projektnu dokumentaciju, Кomisija se obratila izvođaču radova d.o.o MD Momo, međutim, odgovoreno nam je da je projektna dokumentacija vraćena CFSSI i da oni istu ne posjeduju. Na našu urgenciju da nam dostavi broj akta pod kojim je predata projektna dokumentacija, CFSSI nam nije dostavio odgovor. U susret nam nije izašao ni notar  Harun Adrović od kojeg smo tražili Ugovore zaključene između službenika i namještenika, kao i kadrova koji su po skupštinskim odlukama dobili stanove. Gospodin Harun Adrović nam je poslao dopis dana 28. 05. 2015. godine, u kojem nas je obavijestio da su svi Ugovori predati Opštini Berane. U Opštini se ne nalazi nijedan od traženih Ugovora. Zahtjev, a kasnije i urgenciju, poslali smo upravniku zgrade Park 7 lamele B, da nam dostavi spisak stanara,  na koje isti nije odgovarao. Obratili smo se zahtjevom EPCG AD Nikšić – Direkciji za ljudske resurse da nam dostave spisak korisnika njihovih usluga u zgradi Park 7 lamele B i C, od kojih nismo dobili odgovor”, piše između ostalog u izvještaju.

Komisija je naknadano uspjela da pronađe još pet stanova koji nijesu nigdje prikazani u raspodjeli, ali su tragovi o tome ostali u katastru. Nakon što je ovaj predmet proslijeđen Specijalnom državnom tužilaštvu prije sedam godina, jedino što se dogodilo do sada je to da su službenici tužilaštva izuzeli neke spise i  dokumentaciju. Od tada slučaj kupi prašinu.

Priča oko dodjele kadrovskih stanova u Beranama počela je 2011. godine, nakon što su na prigodnoj svečanosti direktor crnogorskog Fonda za stambeno solidarnu izgradnju Danilo Popović i sada bivši predsjednik Opštine Vuka Golubović uručili odabranim „kadrovima“ ključeve u novosagrađenim zgradama.

Prije toga, u julu 2009. godine, Golubović je kao tadašnji predsjednik Opštine, donio odluku o rješenju kadrovskih potreba.

U toj odluci je, između ostalog, precizirano da su zaposleni koji po osnovu kadrovskih potreba  riješe stambeno pitanje dužni da u Opštini Berane ostanu u radnom odnosu najmanje pet godina od dana dobijanja stana.

U Izvještaju Komisije konstatovano je, između ostalog, da su određena lica u međuvremenu prodala kadrovske stanove kupljene po povoljnim, odnosno subvencionisanim cijenama.

Opština Berane je obezbijedila i zemljište za izgradnju tri zgrade sa sto dvadeset stanova, kao i komunalnu insfrastrukturu. Opština se uz to radi subvencionisanja cijene kadrovskih stanova kreditno zadužila u visini od preko pola miliona eura i to na period od deset godina, sa kamatnom stopom od osam odsto.

U Izvještaju je još mnogo zanimljivih podataka. Tokom rada na tom Izvještaju, predsjednici komisije Vidi Ivanović (DF) prijećeno je, a ona i njena porodica doživljavali su razne neprijatnosti.

                                                  Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo