Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SITUACIJA SA KORONA VIRUSOM UZNEMIRAVAJUĆA: Neodgovornost i građana i institucija

Objavljeno prije

na

Medicinare su u borbi sa korona virusom na cjedilo ostavili i institucije i građani. U utorak je u jednom danu umrlo osam ljudi, a tokom proljeća za dva mjeseca ukupno devetoro. Epidemiolozi ponavljaju da ako poštujemo mjere, situacija se može popraviti za 10 do 20 dana

 

Sa osam smrtnih slučajeva i 296 novih oboljelih od korona virusa, utorak je bio najcrnji dan od početka epidemije u Crnoj Gori. Umrla su četiri pacijenta iz Nikšića i po jedan iz Tuzi, Bijelog Polja, Pljevalja i Mojkovca. U srijedu je otkriveno još 290 novih slučajeva, a umrlo je pet osoba. Tokom proljećnog talasa epidemije ukupan broj preminulih od virusa bio je devet, a sada je 151. Ukupan broj oboljelih od početka epidemije je 9.429, aktivnih slučajeva je 3.549.

Nepoštovanje nošenja maske i držanja distance, izborna i postizborna okupljanja, kao i nebezbjedna okupljanja u ugostiteljskim objektima, slavljima, svadbama rezultirali su razbuktavanjem virusa, upozoravaju epidemiolozi. O tome govori i podatak da su među oboljelima većina oni do 50 godina starosti – od 20 do 40 godina je 40 odsto oboljelih, a 65 odsto je do 50 godina.

Najteža situacija je u Podgorici – 982 oboljela, Nikšiću – 814, Beranama – 409, Bijelom Polju – 298 i Rožajama – 290 oboljelih. Ubrzano se popunjavaju kovid bolnice. „Crna Gora raspolaže sa 577 kovid kreveta, dok je trenutno popunjeno 280“, kazao je u utorak direktor Urgentnog centra KCCG i šef Kriznog medicinskog štaba dr Nermin Abdić. Pomoćnica ministra zdravlja Crne Gore i šefica Operativnog štaba NKT-a prof. dr Vesna Miranović ranije je najavila da ukoliko dođe do masovnijeg obolijevanja i popunjavanja više od 50 odsto postojećih kovid kreveta, moraće se razmotriti i mogućnost „zaključavanja gradova“. Iako je više od pola kapaciteta popunjeno, za sada se još ne razmišlja o tome, a dr Miranović je, nakon što je u maniru drugih članova NKT-a isijavala optimizam, ipak priznala da je „epidemiološka situacija u zemlji ozbiljna“.

Nagli skok oboljelih u srijedu je plastično objasnila Ivona Drašković, epidemiolog u nikšićkom Domu zdravlja: „Trenutno imamo 812 oboljelih i 766 oporavljenih. Mi smo prije četiri sedmice imali 75 oboljelih na teritoriji opštine Nikšić i preko 290 oporavljenih. To nam govori koliko imamo oboljelih za ovaj kratak vremenski period, a najčešći uzroci su bili masovna okupljanja i nepoštovanje mjera“. U Opštoj bolnici Nikšić, čiji je kapacitet 80 kreveta, popunjeno je 78, a među oboljelima je i četvoro djece, najavljeno je otvaranje dodatnih odjeljenja za oboljele od korone. U specijalnoj bolnici Brezovik je od 60 kreveta popunjeno 47.

Pored Nikšića, najveći pritisak je na Opštu bolnicu u Beranama. Nakon što se saznalo da su od korone oboljeli i direktor bolnice i nekoliko ljekara, pojedini su ocjenili stanje kao alarmantno. To je demantovao Šef kriznog medicinskog štaba Nermin Abdić. On je najavio, na nivou Crne Gore, mogućnost „povećanja kapaciteta bolničkih ustanova od 150 do 180 kovid postelja. Za sada sistem funkcioniše potpuno u redu“, istakao je Abdić. Da nakon izbora sistem ne funkcioniše, posebno u institucionalnom dijelu koji se odnosi na Ministarstavo zdravlja i Nacionalno koordinaciono tijelo (NKT), svi smo se uvjerili. O tome da su medicinari ostavljeni na cjedilu, počeli su javno da govore i ljekari. „Imamo nenormalan pritisak na epidemiološke službe, na kovid ambulante, na zdravstveni sistem. Zdravstveni radnici su iscrpljeni, jer ovo traje mjesecima. Apel na građane da se poštuju mjere, nadležni da pomognu u sprovođenju mjera“, izjavila je za RTCG epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje Božidarka Rakočević. Ona je istakla da su zaposleni u Institutu premoreni i da je pitanje ko će moći da radi ako se ovakva situacija nastavi.

Nebojša Kavarić, direktor Doma zdravlja Podgorica, požalio se na nedostatak podrške javnosti i prozvao političare, građane i nevladine organizacije da su ostavili zdravstveni sistem da se sam bori protiv virusa: „Svakog interesuje nešto drugo, kao da će ovo proći samo sebe“.

Direktor Instituta za javno zdravlje dr Boban Mugoša je upozorio da kontrolni mehanizam ne funkcioniše na najbolji način i da bi morao da bude striktniji i proaktivniji. Dok je NKT funkcionisao, inspekcije su od početka jula napisale oko 100.000 eura prekršajnih naloga zbog nepoštovanja mjera NKT-a. Nakon što se NKT nakon izbora samougasio – za prvih devet dana septembra inspekcije su napisale dva prekršajna naloga, u iznosu od 2.500 eura. Da su inspekcije ponovo počele da rade svoj posao, bar u opštinama koje su najugroženije, govori podatak da je u Nikšiću od prošle sedmice napisano gotovo 7.500 eura kazni za nepoštovanje propisanih mjera, a zbog nenošenja maski podnijeto 13 krivičnih prijava i još pet zbog nepoštovanja distance.

Kada se spoji nerad institucija i neodgovornost dijela građana, rezultati su katastrofalni. O tome je početkom nedjelje za TV Vijesti govorila specijalista opšte i porodične medicina Marija Zekić koja radi u kovid ambulanti u Budvi. Ona je kazala da se Budvom slobodno šetaju pacijenti pozitivni na korona virus kojima je određena samoizolacija. Zekić tvrdi da se tim povodom obraćala i zdravstveno sanitarnoj inspektorki Snežani Tomac koja nije reagovala. Tomac je to demantovala kazavši da je to besmislica, te da je ona jedini inspektor iz te oblasti na području od Jaza do Buljarice.

„Smatram da je epidemija dobila ovolike razmjere prije svega zbog toga što imamo jedno nesposobno NKT koje nije bilo u stanju da se uhvati u koštac sa epidemijom, a drugi razlog je što je inspekcijski nadzor bio ispod svakog nivoa dok su zdravstveni radnici i u Budvi i u Crnoj Gori davali sve od sebe da se suzbije epidemija“, istakla je Zekić.

Džaba sve inspekcije kada pojedini nemaju osnovni obzir za druge pa, po svjedočenjima građana i ljekara, imamo sve veći broj oboljelih koji se liječe kod kuće a slobodno se kreću ne pošutujući mjere samoizolacije. O nedostatku obzira i prema sebi, govori izjava Bobana Mugoše: „Zbog mentaliteta dosta ljudi krije da je inficirano i čekaju do zadnjeg časa. Kad više ne mogu da izbjegnu javljanje, njih dosta završi na vještačkoj ventilaciji, a veliki broj i umre“.

Iz Instituta kažu da svako zaključavanje u Crnoj Gori može biti opterećujuće i da dovodi do mentalnih teškoća i siromaštva, što posljedično može dodatno uticati na zdravlje građana. Pored toga ono što se ne govori je činjenica da su NKT i odlazeća vlast izgubile povjerenje te da bi oni teško bez velikih protivljenja u praksi mogli sprovesti nove restriktivne mjere. Zbog vanrednih zdravstvenih uslova neophodno je da nova vladajuća većina što prije oformi Vladu koja mora da se uhvati u koštac sa epidemijom. Potrebno je brzo djelovati jer su početkom ove nedjelje obustavljeni specijalistički pregledi u svim bolnicama, osim u hitnoj pomoći. „To će se sprovoditi u svim zdravstvenim ustanovama. Teško je napraviti red u radu polikliničkog dijela, da se ne bi miješali pacijenti, među kojima ima i hroničnih bolesnika, morali smo da donesemo takvu odluku”, pojasnio je Abdić.

Najavljeno je da će se u ponedeljak 28. septembra konačno znati da li će djeca krenuti u školu 1. oktobra. Epidemiolog instituta za javno zdravlje Dragan Laušević objasnio je za TV Vijesti da je epidemiološki  kriterijum osnovni da bi se mogao dozvoliti odlazak djece u školu. Austrija ima vrijednost stotina oboljelih na 100.000 u poslednjih 14 dana,  Sjedinjene Američke Države su odredile vrijednosti  od 200 na 100.000 stanovnika u posljednjih 14 dana, kazao je Laušević i upozorio da su kod nas vrijednosti preko 300.

Posljednji podaci govore da je Crna Gora sa 563 oboljela na 100.000 stanovnika druga u Evropi po broju inficiranih korona virusom, a prvi smo u regionu po broju hospitalizovanih.

„Početak školske godine potencijalna je bomba ukoliko svako od nas ne bude ispunjavao svoju ulogu. A prilično je jednostavno – naučimo djecu da nose maske. Kada to mogu mali Kinezi ili Tajvanci – mogu i Crnogorci. A ko istraje – toga je i megdan“, poručio je epidemiolog Laušević.

Samo da se i stariji dozovu – uz jasne preporuke da ako 20 dana svi budu nosili maske, držali distancu i vodili računa o higijeni, broj zaraženih će se svesti na deset do 20 slučajeva.

Virus može da se vrati

Jedna osoba u Crnoj Gori, koja je bila pozitivna u prvom talasu, ponovo je imala virus korona u drugom, ali bez simptoma, kazao je pomoćnik direktora Instituta za javno zdravlje (IJZ) dr Senad Begić.
On je objasnio da je slučaj otkriven kada se taj građanin testirao prije putovanja i da nije isključeno da postoji još takvih slučajeva.

Ove nedjelje je i u distriktu Brčko registrovan prvi slučaj reinfekcije virusom korona, izjavio je šef Odjeljenja za zdravstvo i ostale usluge BIH Akif Pezerović.  Mediji prenose da je kod ovog muškarca virus korona prvi put potvrđen 27. avgusta, te je liječen u brčanskoj bolnici. Nakon 14 dana pacijent je retestiran i nalaz je pokazao da je negativan na virus korona, te da je sa dobrom kliničkom slikom otpušten kući, da bi se 22. septembra ponovo javio sa simptomima u kovid ambulantu. Testiran je i rezultat pokazuje da je ponovo pozitivan na kovid”, saopšteno je iz vladinog Pododjela za zdravstvo.

Nedavna studija objavljena u časopisu New England Journal of Medicine pokazuje da su antitijela na koronu prisutna kod izliječenih četiri mjeseca. Nivo antitijela na korona virus porastao je, a onda ostao na istom nivou do četiri mjeseca kod preko 90 odsto pacijenata na Islandu izliječenih od COVID-19, pokazala je ova studija.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VLADA I PROSVJETA: Bolje tri dan štrajkovati, nego tri mjeseca pregovarati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Razočaranost roditelja i podsmijeh učenika pratili su tri dana štrajka, do koga je došlo zbog neodgovornosti vlasti da se suoči sa problemom. Kad prijetnje i političke egzibicije nijesu uspjele, dogovor je postignut za tri dana, nakon tri mjeseca ignorisanja

 

,,Oćemo li kupat đecu ili ne”, jedan je od duhovitih komentara na društvenim mrežama tokom neizvjesnosti oko odlaska učenika u školu. U nedjelju veče roditelji i učenici su  do  kasno čekali što će im nastavnici javiti: ide li se ili ne ide sjutra u školu? Većina učenika u školu ipak nije išla. Javnost je pratila kako vlast pokušava da se što prije izvuče iz neugodne situacije u koju je sebe dovela.

Nakon tri dana štrajka, Sindikat prosvjete i Vlada postigli su sporazum. Koeficijenti u prosvjeti će se uvećati od 1. jula za 10 odsto, a od 1. septembra najmanje 17 odsto. Dogovor je postignut nakon trosatnih pregovora na sjednici Glavnog odbora Sindikata prosvjete kojoj su prisustvovali premijer Milojko Spajić i  ministri prosvjete i finansija, Anđela Jakšić-Stojanović i Novica Vuković. Premijer i ministar prosvjete skoro cijeli februar nijesu imali kad da se sastanu sa prosvjetarima, zbog ranije preuzetih obaveza i putovanja.

Da je prosvjeta ovoj, kao i prethodnim vladama, sporedna briga  bilo je jasno kada su prosvjetni radnici iz medija saznali da neće biti ništa od već dogovorenog povećana plata koje su očekivali od januara ove godine.

Prosvjetari su tražili da se poštuje Granski kolektivni ugovor, prema kojem ih je sljedovalo 10 odsto bruto povećanja od 1. januara ove godine. Iz Vlade su im odgovorili da Ministartsvo finansija taj trošak nije planiralo, te da je za to kriva prošla  Vlada. Sindikat je krajem decembra organizovao štrajk upoozorenja,  i dao  rok do kraja januara za dogovor  o povećanju zarada. Ako dogovora ne bude, najavili su – štrajk. Radna grupa u kojoj su predstavnici ministarstva i sindikata nije se sastajala nakon srijede, 7. februara, kada su imali prvi i jedini sastanak. Tada su nadležne obavijestili  da 19. februara kreću u štrajk.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KAKO SE SUDI BIVŠIM PRAVOSUDNIM I DRŽAVNIM ZVANIČNICIMA: Dugo putovanje u nepoznato

Objavljeno prije

na

Objavio:

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog.

Ko se danas sjeća afere Abu Dabi fond? Istraga o navodnim zloupotrebama prilikom dodjele kredita za razvoj poljoprivredne proizvodnje, koju u očima javnosti personifikuje bivši ministar poljoprivrede Petar Ivanović traje makar od početka 2020. Optužnica je podignuta krajem prošle godine i još nije dobila sudsku potvrđu. A onda slijedi suđenje koje bi, prema dosadašnjim iskustvima, moglo trajati godinama. Samo do prve, nepravosnažne presude.

Suđenje bivšoj predsjednici Vrhovnog suda i, prethodno, Vrhovnoj državnoj tužiteljki Vesni Medenici počelo je, nakon što je optužnica podignuta u oktobru 2022, ali postupak, uslijed mnogobrojnih odlaganja ročišta, još nije odmakao dalje od iznošenja odbrane optuženih. Nedavno ročište odloženo je za sredinu marta, zbog nedolaska na suđenje jednog od optuženih koji se brani sa slobode.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SJEVER OČIMA STATISTIKE: Manje ljudi, manje i posla

Objavljeno prije

na

Objavio:

Trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27. stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, imaju nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih

 

Uprkos tome što su na sjeveru za deset godina utrošeni milioni kroz razne programe za nezaposlena lica, koje je realizovao Zavod za zapošljavanje Crne Gore,  ukupan broj nezaposlenih u sjevernim opštinama, od 2013. do 2022. godine se povećao za 13.142 osobe. Kako objasniti da broj stanovnika, što je pokazao poslednji popis, na sjeveru drastično pada, a nezaposlenost dramatično raste?

Prema podacima bjelopolsjke NVO “Euromost” broj nezaposlenih najviše se povećao u Rožajama, za 4.410 lica, gdje su 2013. godine imali 1.184 nezaposlena lica, dok je taj broj 2022. godine porastao na 5.594 nezaposlena lica. Slijede Berane i Petnjica koji su zajedno 2013. godine imali 2.135 nezaposlena lica, dok je taj broj u ovim opštinama povećan ukupno za 3.937, tako da je u Beranama u 2022. godini bilo 4.932 nezaposlenih lica, dok je u Petnjici imalo 1.140 nezaposlenih lica. Plav je 2013. godine zajedno sa sadašnjom opštinom Gusinje imao 502 nezaposlena lica, dok 2022. godine opština Plav ima 2.187, a sadašnja samostalna opština Gusinje 757 nezaposlenih lica. Na petom mjestu je Bijelo Polje sa 761 više nezaposlenih lica više nego prije deset godina.

Jedina opština na sjeveru Crne Gore u kojoj se smanjio broj nezaposlenih lica za 147, po ovim podacima, je Žabljak.

Berane je, čini se, eklatantan primjer u negativnom i zabrinjavajućem smislu ove statistike. Svaki šesti stanovnika Berana je nezaposlen, što je posljedica katastrofalne tranzicije i zatvaranja skoro svih velikih privrednih kolektiva u ovom gradu. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore zaključno sa decembrom prošle godine, na Birou rada u Beranama nalazilo se 4.248 lica, ili oko 11 odsto od ukupnog broja nezaposlenih u Crnoj Gori, (38.161 lice). Kao poseban problem ističe se podatak da u Beranama ima izrazito veliki broj nezaposlenih sa fakultetskim diplomama.

Podaci, takođe, govore da je u Beranama više nezaposlenih, nego radno angažovanih lica, uz podsjećanje da broj penzionera i socijalno ugroženih premašuje cifru od 6.000. Predsjednik opštine Berane Vuko Todorović izjavio je nedavno da je nezaposlenost jedan od gorućih problema koji nije lako riješiti. “Uzroke ovakvog stanja treba tražiti u izraženim regionalnim razlikama u Crnoj Gori, jer je više nego očigledno da sjeverni region po svim parametrima zaostaje za centralnim i južnim. Takođe, ovakvom stanju su kumovale i pogubne privatizacije u našem gradu, zahvaljujući kojima su skoro svi privredni subjekti zatvoreni. Zatvaranjem fabrika ljudi su se preselili na biro rada i zato, između ostalog, imamo ovako zabrinjavajući situaciju”, kaže Todorović.

Aktuelni predsjednik opštine Berane smatra da bi država morala aktivno da se uključi u rješavanje ovog problema. “Bez pomoći države mi se ne možemo sami kao lokalna samouprava suočiti sa problemom velikog odliva stanovništva, što je pokazao poslednji popis, kao i ovakvom nezaposlenošću. Bez hitnih mjera sa državnog nivoa, ovakvi trendovi se neće zaustaviti, ni kada se radi o migracijama i odlivu stanovništva, ni kada je riječ o katastrofalnom stanju u pogledu broja nezaposlenih.”

Da se Crna Gora suočava sa drastičnim regionalnim razlikama ukazuje i podatak da trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27 stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, broje nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih.

Monitor  je pisao i o tome da od skoro 3,5 hiljada penzionera u Beranama koji su članovi jednog od dva udruženja penzionera, njih čak dvije hiljade i devedeset je sa najnižom penzijom, što dodatno usložnjava socijalnu situaciju u ovom gradu i iziskuje hitne državne mjere.

Tek iz današnje vizure vidljivo je u kojoj mjeri su politički bili motivisani projekti poput onog “Posao za vas”, kada je 2008. godine  u ovom gradu podijeljen veliki broj kredita za samozapošljavanje i pokretanje biznis projekata. Tada je obećavano da će Crna Gora postati veliko gradilište i da će uvoziti radnu snagu. Koliko  je situacija u ovom sjevernom gradu uprkos takvim projektima i porukama gora nego u to vrijeme, govori i podatak da je broj nezaposlenih za poslednjih deceniju i po porastao za čak dvije hiljade. Da broj stanovnika u beranskoj opštini opada, a broj nezaposlenih raste govori i činjenica da je 2007. godine Berane imalo oko 36.000 stanovnika, od čega je 2.135 bilo nezaposlenih.

“Nakon ove analize i ovolikog povećanog broja nezaposlenih u opštinama na sjeveru Crne Gore postavlja se pitanje, zašta su utrošeni milioni eura, koji su dati za zapošljavanje građana na i smanjivanje broja nezaposlenih lica”, kaže za Monitor direktor NVO “Euromost” Almer Mekić.

On smatra da se taj novac trošio nenamjenski. “To je razlog da smo zatražili od Vlade Crne Gore da konačno stane na kraj zloupotrebama kroz razne programe zapošljavanja, jer se  kroz zvanične podatke vidi da je taj novac išao negdje drugo i da ni jedan projekat nije bio održiv, niti je ima bilo kakvih rezultata”, dodaje Mekić. “Prioritet svih prioriteta ako želimo da zaustavimo migraciju stanovništva na sjeveru Crne Gore mora biti zapošljavanje i otvaranje radnih mjesta, ali ne na ovakav način kakav je do sada bio.”

                       Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo