Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SLUČAJ MOŽURA: Potrebna  parlamentarna istraga

Objavljeno prije

na

Ovaj slučaj se već neko vrijeme nalazi pod lupom crnogorskog Specijalnog državnog tužilaštva, ali za sada nije poznato ko je sve saslušan i da li ima osumnjičenih

 

Vlada Crne Gore u radnim dokumentima potpuno je prećutala postojanje građevinarske of-šor kompanije Cifidex sa Sejšela koja je preuzela projekat od španske Ferse i podgoričke firme Čelebić za 3,55 miliona eura, da bi ga nakon dvije sedmice  preprodala Enemalti skoro tri puta više od 10 miliona i 300 hiljada eura.

To je samo jedan od razloga zbog kojih, kako smatra istraživački novinar Jovo Martinović, nova većina u Skupštini Crne Gore  mora da pokrene parlamentarnu istragu o slučaju  poznatom kao Možur, kako bi javnost imala jasnu sliku o ovoj višemilionskog malverzaciji.

Obećanje da će to i uraditi, i sprovesti istragu o sumnjivom milionskom poslu – gradnji vjetroelektrane na brdu Možura, između Bara i Ulcinja, nedavno je stiglo i od nove većine u Skupštini Crne Gore.

Ovaj slučaj se već neko vrijeme nalazi pod lupom crnogorskog Specijalnog državnog tužilaštva, ali za sada nije poznato ko je sve saslušan i da li ima osumnjičenih.

Sredinom avgusta  zvanično je saopšteno iz SDT-a da se vode  dvije istrage.

„Specijalno državno tužilaštvo je 2017. godine započelo sa provjerama sumnjivih novčanih transakcija pravnih lica T.U. DOO Podgorica i B.W.P M. DOO Podgorica. Prikupljeni dokazi i podaci ukazali su na dalju potrebu provjere poslovanja više pravnih lica uključenih u postupak realizacije projekta izgradnje vjetroelektrana na Možuri. S tim u vezi, sprovodi se izviđaj kako bi se provjerila zakonitost ovog pravnog posla, pri čemu je dio dokumentacije već izuzet i vrši se njegova analiza, dok službenici policije po nalogu  tužioca i dalje vrše provjere i izuzimaju dokaze, koji se odnose na poslovanje M.W.P. DOO, kao i na statusne promjene, promjene u vlasničkoj strukturi i finansijske transakcije ovog pravnog lica od osnivanja do danas“, naveli su.

Takođe, u Specijalnom državnom tužilaštvu, u aprilu 2020. godine, je formiran predmet radi provjere poslovanja M.W.P. koji se odnosi na pravilnost obračuna, prijavljivanja, plaćanja i povraćaja PDV-a, kao i provjeru zakonitosti konsultantskih usluga.

Tada su, ne saopštavajući imena, iz Specijalnog tužilaštva saopštili i da se „pored već više saslušanih lica, i preduzetih dokaznih radnji, aktivno preduzimaju sve mjere i radnje u cilju rasvjetljavanja navedenih činjenica i okolnosti,  pa će između ostalih izviđajnih radnji u narednom periodu SDT preduzeti i radnje saslušanja svih lica koja mogu pružiti relevantna obavještenja vezana za navedene krivičnopravne događaje“. Dokle se s ovim istragama stiglo nije poznato, kao ni ko su osobe koje treba da budu saslušane.

Metju Karuana Galicija, sin poznate malteške istraživačke novinarke Dafne Karuane Galicije, koji je nastavio istraživanje o korupcionaškim poslovima koji su njegovu majku koštali života,  za Monitor je kazao da ga niko od crnogorskih istražitelja nije kontaktirao niti tražio bilo kakvu dokumentaciju od njega.

No, crnogorski istražitelji nijesu jedini koji detaljno ispituju ovaj slučaj. Spisi predmeta nalaze se kako na stolu evropske policijske službe Europol,  tako i policijskih organa države Malte. Oni detaljno ispituju koruptivne šeme vezene za izgradnju vjetroelektrane, kao i ubistvo istraživačke novinarke.

Njen kolega Martinović, koji je među prvima u crnogorskim medijima pisao o slučaju Možura, za Monitor naglašava da je potrebna puna transparentnost u ovom slučaju jer Vlada građanima Crne Gore nikada nije odgovorila na osnovu kojih referenci je of-šor firma sa osnivačkim kapitalom od jednog dolara dobila posao izgradnje vjetroelektrane.

,,Ono što je tek apsurd, Ministrastvo ekonomije je ljetos otišlo toliko daleko da demantuje da je Cifideks imao ikakve veze sa Možurom uprkos objavi u Službenom listu Crne Gore i obimnoj dokumentaciji Ministarstva finansija koja je dostupna online“, ističe Martinović.

Novinarka Vijesti Biljana Matijašević ističe da se u slučaju Možura odavno ukazuje na moguću visoku korupciju, ali tužilaštvo nikako da dovede taj predmet do kraja, a već je otvoren novi i to zahvaljujući međunarodnoj istrazi ubistva novinarke sa Malte.

,,Ovim slučajem se bave i evropski parlamentarci, dok je naš prethodni saziv parlamenta odbio da o tome raspravlja. Jedna od prvih odluka nove parlamentarne većine treba da bude odluka o otvaranju parlamentarne istrage i formiranju Anketnog odbora radi prikupljanja informacija i činjenica o davanju u zakup, izgradnji i radu Vjetroelektrane Možura“, ističe ona.

Ona dodaje da nova Vlada, takođe, treba da objavi ko stoji iza firmi koje se pojavljuju kao vlasnici VE, posebno onih registrovanih na of-šor destinacijama kao što je Cifidex.

Novinarka Vijesti Matijašević dodaje da tužilaštvo treba da ispita da li su sa vlasnicima povezani visoki funkcioneri iz Crne Gore i da obavijesti domaću i međunarodnu javnost o tome, kako bi konačno Crna Gora poslala svijetu poruku da je počela borbu sa endemskom korupcijom, nepotizmom, organizovanim kriminalom.

,,Oblast energetike, posebno obnovljivi izvori energije, podložni su za razvoj korupcije prvenstveno zbog milionskih podsticaja koje država iz budžeta izdvaja vlasnicima vjetroelektrana, malih elektrana. To je potrebno hitno riješiti prelaskom na transparentniji sistem podrške obnovljivim izvorima kao što se radi u razvijenom svijetu. Prije toga neophodno je obustaviti izdavanje dozvola za gradnju VE i HE i preispitati sve ranije ugovore i objaviti imena svih krajnjih vlasnika koji se kriju iza of-šor firmi“, ističe Matijašević.

 

U papirima Đukanović,

Gvozdenović, Popović…

Na osnovu zvaničnih podataka crnogorskih državnih organa može se zaključiti da su o ključnim pitanjima vezanim za projekat Možura odlučivali tadašnji premijer Milo Đukanović, koji je danas predsjednik države, i tadašnji ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović, dok je pravni zastupnik Cifidexa bio njegov rođak.

,,Cifidexov direktor Možure je bila osoba koja nam je rekla da je ona tu samo fiktivno postojala. Dalje, imate paralelno računovodstvo na Malti i Crnoj Gori gdje su za iste poslove prikazivane drastično različite cifre. Imate priznanje Enemalte da su različito informisali državne organe Malte i Crne Gore o transakcijama sa Cifidexom.  U Centralnom registru privrednih subjekata može se vidjeti da je 30. marta 2007. godine u Podgorici osnovana kompanija BWP Montenegro. Kao osnivač te firme upisan je Alex Requesens Pallerola, a ovlašćeni zastupnik bila je Milena Popović, kćerka Danila Popovića. Radi se o kompaniji preko koje su, navodno, izvršena sumnjiva plaćanja u projektu Možura“, pojašnjava novinar Jovo Martinović.

Dodaje i da se mnoštvo dokaza o ovom korupcionaškom poslu može  naći u panamskim papirima.

,,Na kraju ispada da će građani Crne Gore pokriti sve te ugradnje kroz račune za struju jer se Vlada obavezala da subvencionira investitora za 115,2 miliona eura tokom 12 godina. Ono što je najavljivano kao investicija iz EU, ispalo da je zapravo investicija Narodne Republike Kine koja je završila u njihovim rukama preko Maltežana i azerbejdžanskih of-šor kompanija ljudi bliskih Alijevu, a time i našem vrhu. Uvjeren sam da cijela priča zaslužuje parlamentarnu istragu i u Crnoj Gori i na Malti“, dodaje Martinović.

 

Četiri miliona za Popovića?

Španski preduzetnik i specijalista za poslovnu administraciju i upravljanje Karles Palou Kol, jedan od aktera ove afere nedavno je u razgovoru za Dan kazao da je španska kompanija Fersa Energias Renovables trebalo da isplati četiri miliona eura sadašnjem direktoru Crnogorskog fonda za stambenu solidarnu izgradnju (CFSSI) Danilu Popoviću u okviru posla oko gradnje vjetroelektrane Možura iako on nije bio u tom poslu.

Istakao je da ne zna kome je, da li, i kako Popović trebalo da odnese novac, „ali je očigledno da je Fersa djelovala izvan zakona, radeći protiv svojih dioničara, slobodnog tržišta i svih zvaničnih regulatornih institucija i Španije i Crne Gore, kao i da je za tako nešto bilo apsolutno neophodno sudjelovanje i/ili saradnja sa ljudima u državnom vrhu Crne Gore“. Danilo Popović je sve negirao ističući da će dokazati svoju nevinost.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

PROPAST VEKTRE MONTENEGRO: DRŽAVI RADNICIMA I OPŠTINAMA OSTAVILA MILIONSKE DUGOVE

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dragan Brković postao je sinonim za crnogorske novokomponovane biznismene koji uprkos privilegijama, izdašnoj podršci bivšeg režima i državnih institucija, nisu bili u stanju da uspješno posluju koristeći vrijedne prirodne i izgrađene resurse kojih su se domogli

 

U jednoj od najvećih privatnih kompanija u Crnoj Gori, Vektri Montenegro, koja je donedavno bila u vlasništvu podgoričkog biznismena Dragana Brkovića, proglašen je bankrot. Potpuna finansijska propast odnosi se kako na glavnu kompaniju tako i na ćerke firme u čijem su posjedu bila mnoga privredna preuzeća i vrijedne nekretnine, „sakupljene“ tokom procesa kumovske privatizacije crnogorske privrede. Konačni bankrot proglasio je Privredni sud 31. marta. Određen je i stečajni upravnik Radojica Grba, koji će pokušati da izmiri milionske dugove mnogobrojnim povjeriocima prodajom imovine ili cijele firme kao pravnog lica.

Sedam mjeseci nakon što je Demokratska partija socijalista izgubila vlast, kao kula od karata srušila se poslovna imperija Dragana Brkovića, kuma predsjednika Mila Đukanovića. Spektakularno je propao posao biznismena čije je djelovanje obilježilo prošlu deceniju, koji je posjedovao šume, fabrike, hotele, zemljišne posjede, poslovne zgrade, restorane,  na najatraktivnijim lokacijama Crne Gore, od sjevera pa do mora. Podizao je na stotine miliona kredita u raznim domaćim i stranim bankama. Kupovao avione, kamione, stanove i vile, i ostalo što spada u život na visokoj nozi. Do jednog trenutka, posljednjeg stečaja u kome je sve nestalo.

Brković je postao sinonim za crnogorske novokomponovane biznismene koji uprkos privilegijama, izdašnoj podršci bivšeg režima i državnih institucija, nisu bili u stanju da uspješno posluju koristeći vrijedne prirodne i izgrađene resurse kojih su se domogli.

Kompanija Vektra Montenegro promijenila je vlasnika na neslavan način. U januaru ove godine javni izvršitelj oduzeo je kompaniju od Brkovića i ona je prešla u vlasništvo švajcarske banke NLB Inter Finanz iz Ciriha, zbog kreditnog duga od 55 miliona eura. Brković je u medijima nazivan i „kralj stečaja“ jer  je sve privatizovane firme odveo u sigurni stečaj.

Dragan Brković ostavio je firmu Vektra Montenegro u dugovima do guše. Kratkoročne i dugoročne obaveze kompanije iznose oko 170 miliona eura. Državi na ime poreza duguje oko 20 miliona. Opštinama na čijim je teritorijama poslovao takođe duguje milionske iznose. Na stotine zaposlenih ostavio je bez posla i bez plata i godinama im nije uplaćivao doprinose za zdravstveno i socijalno osiguranje.

Brković je postao tranzicioni bogataš kupovinom mnogih državnih preduzeća. Kupio je najveći šumsko-industrijski kombinat Velimir Jakić u Pljevljima za 1,6 miliona eura, koji je tada zapošljavao oko 700 radnika. Preduzeće mijenja naziv u Vektra Jakić i godinu kasnije dobija koncesije za eksploataciju šuma na 30 godina. Danas je to uništena firma u kojoj je proizvodnja obustavljena a radnicima koji su ostali bez posla, Vektra Jakić duguje i do 30 mjesečnih zarada.

U svoj poslovni portfolio upisuje i autoprevoznike i špeditere, Moračatrans i Rumijatrans, od kojih osniva firmu Horizon Logistic u Baru, koja je u stečaju od 2012.

Najveći poslovni poduhvat Brković realizuje kupovinom većinskog paketa akcija najznačajnijeg hotelskog preduzeća u Herceg Novom, Hotelsko-turističkog preduzeća Boka, nosioca turističke privrede grada. Krajem 2007. godine HTP Boka je privatizovana od strane Brkovićeve Vektre Montenegro, prodajom 59,4 odsto od ukupnog broja upisanih akcija, za sumu od 22 miliona eura. To je 50 miliona manje od procijenjene vrijednosti kapitala prebogate hotelske kuće koja je dominirala Novim i cijelom Bokom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 9. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NA SJEVERU SVE MANJE POLJOPRIVREDNIH OSIGURANIKA: Neke opštine  prepolovljene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Razvoj poljoprivrede na sjeveru ometaju loša ruralna i katunska infrastruktura i negativni demografski trendovi. Tu su i  nepovoljna starosna i kvalifikaciona struktura poljoprivrednog stanovništva, nerazvijeni prerađivački sektor, poteškoće u marketingu proizvoda…

 

Uprkos tome što je u većini opština sjevernog regiona poljoprivreda definisana kao jedna od strateških grana razvoja,  statistika pokazuje da tokom minule decenije u toj oblasti nije bilo mnogo napretka. Broj  poljoprivrednih osiguranika, prema zvaničnim podacima, na sjeveru države od 2011. do 2018. godine  smanjen je za skoro četiri odsto.

Lokalne uprave na sjeveru su, mahom, u strategijama zapošljavanja, koje važe za naredne četiri godine, ponovo planirale mjere za unaprjeđenje poljoprivrede, odnosno povećanje broja poljoprivrednika. Definisani su i ambiciozni planovi intenzivnog razvoja stočarstva, ratarstva, voćarstva,  proizvodnja autohtonih proizvod, te njihovo brendiranje…

U nekoliko lokalnih uprava Monitoru su kazali da jedan od mogućih  razlog  smanjenja broja poljoprivrednih osiguranika može biti i formalne prirode.

„Ministarstvo poljoprivrede plaća doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje za poljoprivredne osiguranike mlađe od 35 godina.  Prelaskom starosne granice, obaveza plaćanja doprinosa pada na teret osiguranika. Gubitkom povoljnosti, osiguranici se preregistruju ili se više ne registruju što, je, vjerovatno,  jedan od razloga koji  utiče na smanjenje ukupnog broja poljoprivrednih osiguranika. Ipak, to ne može biti jedini ili presudan razlog“, objašnjavaju u plavskoj Opštini.

Razvoj poljoprivrede na sjeveru, kako je navedeno u strateškim razvojnim planovima, ometaju loša ruralna i katunska infrastruktura i negativni demografski trendovi u ruralnim područjima. Takođe i nepovoljna starosna i kvalifikaciona struktura poljoprivrednog stanovništva, nerazvijeni prerađivački sektor, poteškoće u marketingu proizvoda…

Broj osiguranih poljoprivrednika  u plavskoj opštini od 2011. do 2019. godine smanjio se za čak 44 odsto. Tako ih je  2019. godine bilo svega 18. Iste godine u Kolašinu je  bilo registrovano 231 poljoprivredno gazdinstvo.  Broj osiguranika u toj oblasti smanjio se, tokom sedam godina, čak za 45 odsto.

Osnovni preduslov za dalji razvoj poljoprivrede, kažu u beranskoj  lokalnoj upravi,  su dodatna ulaganja koja bi omogućila intenzivniji početak poljoprivredne proizvodnje. Time bi, pojašnjavaju,  bio povećan i procenat  zaposlenih među  radno sposobnim na selu.

U toj opštini je 3.156 poljoprivrednih gazdinstava, ali, prema zvaničnim podacima , od prije dvije godine, bilo je svega 91 poljoprivredni osiguranik. To je čak za 34 odsto manje nego 2011.

U lokalnoj upravi  tvrde da je neophodno jačanje kapaciteta za veći stepen obrade poljoprivrednih proizvoda, kao i za organsku proizvodnju.  Kažu  i da je potrebno uspostaviti čvršće veze između poljoprivrede i turizma i industrije.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 9. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BUDŽET KONAČNO U SKUPŠTINI: Između euforije i straha

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok vladini zvaničnici govore o najboljem budžetu ikad, predstavnici parlamentarne većine koja ih je izabrala tvituju da je predloženi budžet dobar samo za premijera i ministra finansija. Na prvo listanje, novi budžet je neočekivano detaljan i previše optimističan

 

osljednjeg dana Ustavom propisanog roka (31. mart) Vlada je Skupštini dostavila prijedlog zakona o budžetu za 2021. godinu. Sada je na potezu Skupština.

„Mi smo ustavnu obavezu završili u predviđenom vremenskom periodu“, odahnuo je premijer Zdravko Krivokapić, ipak svjestan da problemima tu nije kraj. Pošto, kaže, u odnosima između izvršne i zakonodavne vlasti dominira – ucjena. „Moramo da shvatimo da je zakon bitan za funkcionisanje građana, a ne za naše nadgornjavanje“.

A šta o tome ima da kaže druga strana tek ćemo čuti. Ali, vjerovatno, ne tako brzo. I, sudeći po prvim komentarima Nebojše Medojevića („Kradem od siromašnih da bih dao bogatima“, citirao je predsjednik PzP jednog od junaka stripa Alan Ford), taj odgovor se Vladi možda neće svidjeti. I pored njihovog optimizma s kojim su predstavili svoj prvijenac.

„Siguran sam da ne postoji nijedan razlog da ovakav budžet ne bude usvojen“, kazao je ministar finansija Milojko Spajić, „ovo je najbolji budžet u istoriji Crne Gore“. Svoje tvrdnje ministar potkrepljuje konstatacijom da bi (ako ga i kada usvoji parlament) po prvi put mogli imati budžet koji je transparentan, socijalan i razvojan.

Kao veliki uspjeh svog tima ministar je naveo to što neće biti smanjenja plata i penzija, odnosno, dodatnog oporezivanja tih primanja. I demantovao pisanje Vijesti da je, u nacrtu budžeta za ovu godinu, bila razrađena opcija oporezivanja penzija većih od prosječne plate u državi (524 eura) po stopi od 15 do 95 odsto. Na ministrovu nesreću, Vijesti su objavile i faksimil stranice sa spornim tekstom koji nije uvršten u konačnu verziju vladinog prijedloga. A nama ostaje nada da je ministar bolji ekonomista nego što je političar. I saznanje da je, što se tiče predstavljanja rada svog tima, zaslužio čistu jedinicu.

Na sajtu Vlade možete naći predlog novog budžeta koji broji 306 strana. I u kome ne možete, bez mnogo napora i unakrsnog iščitavanja, pronaći ništa od onoga čime se hvali ministar Spajić i njegovi saradnici.

Tu ćete pročitati da će država ove godini raspolagati budžetom vrijednim 2,46  milijarde eura, što je za nekih 180 miliona manje od posljednjeg budžeta vlade Duška Markovića (prije epidemije korone i rebalansa). Da su izvorni prihodi planirani na 1,88 milijardi ili nekih 100 miliona manje od prošlogodinjih (planiranih), dok su tekući rashodi, bez budžeta državnih fondova, sredstava za otplatu dugova i kapitalnih investicija, manji za 20 miliona… Brojke su i posložene na način sličan onome kako su to radile prethodne DPS vlade.

Tek finese razlikuju prvi Krivokapićev/Spajićev od poslednjeg Markovićevog/ Radunovićevog (Darko, bivši ministar finansija) budžeta. Recimo da je za službena putovanja Službe predsjednika Crne Gore ove godine planirano 48, spram prošlogodišnjih 250.000 eura. Da su troškovi reprezentacije u kabinetu Mila Đukanovića smanjeni za tri puta – sa 60 na 20.000 eura. Ili podatak da će Savjet za privatizaciju imati budžet od 140.000. Više od osam puta manje u odnosu na prošlogodišnjih 1,2 miliona. Na samo jednoj stavci iz troškovnika Savjeta uštedjelo se skoro 995.000 eura. Konsultantske usluge, projekti i studije skresane su sa (okruglo) milion na 5,6 hiljada eura. Pa će neko, očito, morati da se odrekne popriličnog prihoda.

Tako bi, stavku po stavku, stigli do posljednje stranice budžeta i konstatacije da on stupa na snagu danom objave u Službenom listu a primjenjuje se od prvog dana ove godine. Retroaktivna primjena zakona o budžetu nije dozvoljena, zaključili su poslanici SD. Dok je dobronamjernima jasno da su autori prijedloga pokušali da razriješe rebus izlaska iz trenutnog moda privremenog finansiranja države, i prebace se u redovno stanje koje bi trebalo da uslijedi nakon usvajanja budžeta. Što se, tek da pomenemo, i ne mora desiti. Pošto ne postoji propis koji predviđa rok u kome se Skupština mora izjasniti o predloženom zakonu o budžetu. Jasna pravila igre dobićemo tek kada budu usvojeni zakoni o vladi i Skupštini. A nema naznaka da se time neko ozbiljno pozabavio.

A kada smo kod Skupštine – juče je (srijeda, 31. mart) Aleksa Bečić spasio budžet tako što su njegove službe, za razliku od vladinih, na sajtu parlamenta objavile svih 1.600 stranica koje je pripremilo ministarstvo finansija. I tek se tu vidi (odnosno nazire, na prvo čitanje) ono o čemu pričaju premijer i njegov ministar finansija.

Spajić je na konferenciji za medije rekao kako, nakon prošlogodišnjeg strmoglava od 15 odsto, Vlada ove godine očekuje rast bruto društvenog proizvoda veći od 10 odsto. Ta projekcija je zasnovana na očekivanju da će ovogodišnja tursitička sezona donijeti 65 odsto prihoda u odnosu na rekordnu 2019. U Obrazloženju zakona o budžetu, koga nema na sajtu Vlade, čitamo: „Očekivanja u turizmu u 2021. temelje se na dostupnim informacijama i najavama iz turističkog sektora, dok najvažnija pretpostavka podrazumijeva imunizaciju stanovništva kroz dostupne vakcine u zemlji tokom 2021. godine, koja do početka ljetnje sezone uključuje target od 70 odsto odraslog stanovništva koje je vakcinisano, ili je već preležalo virus Covid-19. Ovo je i u skladu sa ekonomskim projekcijama Evropske komisije…“.

Teško je poverovati u ponuđena objašnjenja i brojke. Ali, one su tu. Lako provjerljive u svakom momentu. Skupa s podatkom da je Vlada pripremala projekcije rasta BDP i uz pretpostavku (kažu pesimističku) da će turistička sezona donijeti „samo“ 55 odsto prihoda iz ‘19. Odnosno svih 75 odsto u hrabrijoj, i potpuno nerealnoj, varijanti. „Pretpostavke kretanja u turizmu zasnivaju se i na velikom interesovanju glavnih emitivnih tržišta za turizam u Crnoj Gori, povoljnim epidemiološkim mjerama i otvorenim granicama za ulazak u zemlju, te povećanim kapacitetima turističkog sektora i najavi početka operativnog rada novoosnovane avio-kompanije, ToMontenegro, do početka sezone“, čitamo u Obrazloženju budžeta. Istovremeno dok dnevna štampa izvještava o propasti ljetnje predsezone.

A tu je i podatak, prethodna vlast bi pokušala da ga sakrije, da međunarodne finansijske institucije (MMF, Svjetska banka, Evropska komisija) projektuju sporiji oporavak crnogorske ekonomije, uz ovogodišnji rast od 5,5 do 6,8 odsto.

Prilozi predloženog zakona o budžetu pokazuju nam i kako Vlada planira, povećanjem postojećih i uvođenjem novih akciza, da dodatno popuni državnu kasu. Prema tim projekcijama, povećanje akcize na duvan i duvanske proizvode treba da donese 16,8 miliona; povećanje akcize na gazirana pića sa dodatkom šećera i uvođenje akcize na slatkiše (proizvodi od šećera, kakaoa i sladoled) još 10,2 miliona; povećanje akcize na alkolohol i alkoholna pića – 4,2 miliona; Markiranje (obilježavanje, kako bi se suzbio šverc) mineralnih ulja i njihovih derivata – 14 miliona; prihod od nelegalno stečene imovine – 40 miliona.

Iskustvo nas uči da su te projekcije nerealne. I prethodna vlada, mnogo iskusnija od sadašnje, pokušala je uvećati budžetske prihode na isti način. Pa je odustala kada su shvatili da se šverc nije smanjio nego povećao što je, zapravo, dovelo do smanjenja prihoda. A možda nova izvršna vlast pokaže više snage i volje da suzbije sivu ekonomiju.

Za pohvalu je pokušaj izrade „srednjoročnog budžetskog okvira“ (vidjeti tabelu). Tako saznajemo za vladine planove da do 2023. godine značajno uveća budžet za programe poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (sa sadašnjih 43 na 71 milion naredne godine) javne bezbjednosti i odbrane (sa 154 na 182 miliona u 2023) i zdravstva (sa ovogodišnjih 307 na 334 miliona za dvije godine).  Dok bi, istovremeno, smanjila izdatke za saobraćaj (sa skoro 200 na manje od 90 miliona), prostorno planiranje i zaštitu životne sredine (sa sadašnjih 19,5 na 17,1 milion u 2023).

Nov način pripreme budžeta omogućio nam je i da jasnije, zbog programski objedinjenih podataka, shvatimo gdje ide naš novac. Iznenadilo je saznanje da će nas planirana „sredstva za izradu i održavanje softvera“ ove godine koštati skoro 13 miliona. Najveći dio tih sredstava otići će MUP-u (5,59 miliona) „za održavanje sistema video-nadzora na graničnim prelazima; za izradu i održavanje softvera za ID dokumenta; na održavanje sistema INFOSTREAM, AFIS, za projekat Integrisanog upravljanja granicom, kao i nabavku licenci i održavanje postojećih softverskih rješenja“. Sljedeći potrošač, po veličini, je  Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija. Njima će, planirano je, pripasti iznos od 2,10 miliona.

Ostaje da se vidi da li je lakše bilo napraviti budžet ili obezbijediti neophodnu podršku za njegovo usvajanje. Uz predstavnike parlamentarne većine vladinim zvaničnicima, vjerovatno, predstoje i ozbiljni razgovori u Socijalnom savjetu, posebno sa predstavnicima poslodavaca. Pošto bi se moglo pokazati da dogovor o povećanju minimalne zarade na 250 eura nije tako jednostavno realizovati u momentu kada se mnogi, s mukom, bore da sačuvaju što više postojećih radnih mjesta i po sadašnjim uslovima. Samo da premijer u Savjetu ne zagalami onako kako je to uradio na sastanku sa prosvjetarima.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo