Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SLUČAJ MOŽURA: Potrebna  parlamentarna istraga

Objavljeno prije

na

Ovaj slučaj se već neko vrijeme nalazi pod lupom crnogorskog Specijalnog državnog tužilaštva, ali za sada nije poznato ko je sve saslušan i da li ima osumnjičenih

 

Vlada Crne Gore u radnim dokumentima potpuno je prećutala postojanje građevinarske of-šor kompanije Cifidex sa Sejšela koja je preuzela projekat od španske Ferse i podgoričke firme Čelebić za 3,55 miliona eura, da bi ga nakon dvije sedmice  preprodala Enemalti skoro tri puta više od 10 miliona i 300 hiljada eura.

To je samo jedan od razloga zbog kojih, kako smatra istraživački novinar Jovo Martinović, nova većina u Skupštini Crne Gore  mora da pokrene parlamentarnu istragu o slučaju  poznatom kao Možur, kako bi javnost imala jasnu sliku o ovoj višemilionskog malverzaciji.

Obećanje da će to i uraditi, i sprovesti istragu o sumnjivom milionskom poslu – gradnji vjetroelektrane na brdu Možura, između Bara i Ulcinja, nedavno je stiglo i od nove većine u Skupštini Crne Gore.

Ovaj slučaj se već neko vrijeme nalazi pod lupom crnogorskog Specijalnog državnog tužilaštva, ali za sada nije poznato ko je sve saslušan i da li ima osumnjičenih.

Sredinom avgusta  zvanično je saopšteno iz SDT-a da se vode  dvije istrage.

„Specijalno državno tužilaštvo je 2017. godine započelo sa provjerama sumnjivih novčanih transakcija pravnih lica T.U. DOO Podgorica i B.W.P M. DOO Podgorica. Prikupljeni dokazi i podaci ukazali su na dalju potrebu provjere poslovanja više pravnih lica uključenih u postupak realizacije projekta izgradnje vjetroelektrana na Možuri. S tim u vezi, sprovodi se izviđaj kako bi se provjerila zakonitost ovog pravnog posla, pri čemu je dio dokumentacije već izuzet i vrši se njegova analiza, dok službenici policije po nalogu  tužioca i dalje vrše provjere i izuzimaju dokaze, koji se odnose na poslovanje M.W.P. DOO, kao i na statusne promjene, promjene u vlasničkoj strukturi i finansijske transakcije ovog pravnog lica od osnivanja do danas“, naveli su.

Takođe, u Specijalnom državnom tužilaštvu, u aprilu 2020. godine, je formiran predmet radi provjere poslovanja M.W.P. koji se odnosi na pravilnost obračuna, prijavljivanja, plaćanja i povraćaja PDV-a, kao i provjeru zakonitosti konsultantskih usluga.

Tada su, ne saopštavajući imena, iz Specijalnog tužilaštva saopštili i da se „pored već više saslušanih lica, i preduzetih dokaznih radnji, aktivno preduzimaju sve mjere i radnje u cilju rasvjetljavanja navedenih činjenica i okolnosti,  pa će između ostalih izviđajnih radnji u narednom periodu SDT preduzeti i radnje saslušanja svih lica koja mogu pružiti relevantna obavještenja vezana za navedene krivičnopravne događaje“. Dokle se s ovim istragama stiglo nije poznato, kao ni ko su osobe koje treba da budu saslušane.

Metju Karuana Galicija, sin poznate malteške istraživačke novinarke Dafne Karuane Galicije, koji je nastavio istraživanje o korupcionaškim poslovima koji su njegovu majku koštali života,  za Monitor je kazao da ga niko od crnogorskih istražitelja nije kontaktirao niti tražio bilo kakvu dokumentaciju od njega.

No, crnogorski istražitelji nijesu jedini koji detaljno ispituju ovaj slučaj. Spisi predmeta nalaze se kako na stolu evropske policijske službe Europol,  tako i policijskih organa države Malte. Oni detaljno ispituju koruptivne šeme vezene za izgradnju vjetroelektrane, kao i ubistvo istraživačke novinarke.

Njen kolega Martinović, koji je među prvima u crnogorskim medijima pisao o slučaju Možura, za Monitor naglašava da je potrebna puna transparentnost u ovom slučaju jer Vlada građanima Crne Gore nikada nije odgovorila na osnovu kojih referenci je of-šor firma sa osnivačkim kapitalom od jednog dolara dobila posao izgradnje vjetroelektrane.

,,Ono što je tek apsurd, Ministrastvo ekonomije je ljetos otišlo toliko daleko da demantuje da je Cifideks imao ikakve veze sa Možurom uprkos objavi u Službenom listu Crne Gore i obimnoj dokumentaciji Ministarstva finansija koja je dostupna online“, ističe Martinović.

Novinarka Vijesti Biljana Matijašević ističe da se u slučaju Možura odavno ukazuje na moguću visoku korupciju, ali tužilaštvo nikako da dovede taj predmet do kraja, a već je otvoren novi i to zahvaljujući međunarodnoj istrazi ubistva novinarke sa Malte.

,,Ovim slučajem se bave i evropski parlamentarci, dok je naš prethodni saziv parlamenta odbio da o tome raspravlja. Jedna od prvih odluka nove parlamentarne većine treba da bude odluka o otvaranju parlamentarne istrage i formiranju Anketnog odbora radi prikupljanja informacija i činjenica o davanju u zakup, izgradnji i radu Vjetroelektrane Možura“, ističe ona.

Ona dodaje da nova Vlada, takođe, treba da objavi ko stoji iza firmi koje se pojavljuju kao vlasnici VE, posebno onih registrovanih na of-šor destinacijama kao što je Cifidex.

Novinarka Vijesti Matijašević dodaje da tužilaštvo treba da ispita da li su sa vlasnicima povezani visoki funkcioneri iz Crne Gore i da obavijesti domaću i međunarodnu javnost o tome, kako bi konačno Crna Gora poslala svijetu poruku da je počela borbu sa endemskom korupcijom, nepotizmom, organizovanim kriminalom.

,,Oblast energetike, posebno obnovljivi izvori energije, podložni su za razvoj korupcije prvenstveno zbog milionskih podsticaja koje država iz budžeta izdvaja vlasnicima vjetroelektrana, malih elektrana. To je potrebno hitno riješiti prelaskom na transparentniji sistem podrške obnovljivim izvorima kao što se radi u razvijenom svijetu. Prije toga neophodno je obustaviti izdavanje dozvola za gradnju VE i HE i preispitati sve ranije ugovore i objaviti imena svih krajnjih vlasnika koji se kriju iza of-šor firmi“, ističe Matijašević.

 

U papirima Đukanović,

Gvozdenović, Popović…

Na osnovu zvaničnih podataka crnogorskih državnih organa može se zaključiti da su o ključnim pitanjima vezanim za projekat Možura odlučivali tadašnji premijer Milo Đukanović, koji je danas predsjednik države, i tadašnji ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović, dok je pravni zastupnik Cifidexa bio njegov rođak.

,,Cifidexov direktor Možure je bila osoba koja nam je rekla da je ona tu samo fiktivno postojala. Dalje, imate paralelno računovodstvo na Malti i Crnoj Gori gdje su za iste poslove prikazivane drastično različite cifre. Imate priznanje Enemalte da su različito informisali državne organe Malte i Crne Gore o transakcijama sa Cifidexom.  U Centralnom registru privrednih subjekata može se vidjeti da je 30. marta 2007. godine u Podgorici osnovana kompanija BWP Montenegro. Kao osnivač te firme upisan je Alex Requesens Pallerola, a ovlašćeni zastupnik bila je Milena Popović, kćerka Danila Popovića. Radi se o kompaniji preko koje su, navodno, izvršena sumnjiva plaćanja u projektu Možura“, pojašnjava novinar Jovo Martinović.

Dodaje i da se mnoštvo dokaza o ovom korupcionaškom poslu može  naći u panamskim papirima.

,,Na kraju ispada da će građani Crne Gore pokriti sve te ugradnje kroz račune za struju jer se Vlada obavezala da subvencionira investitora za 115,2 miliona eura tokom 12 godina. Ono što je najavljivano kao investicija iz EU, ispalo da je zapravo investicija Narodne Republike Kine koja je završila u njihovim rukama preko Maltežana i azerbejdžanskih of-šor kompanija ljudi bliskih Alijevu, a time i našem vrhu. Uvjeren sam da cijela priča zaslužuje parlamentarnu istragu i u Crnoj Gori i na Malti“, dodaje Martinović.

 

Četiri miliona za Popovića?

Španski preduzetnik i specijalista za poslovnu administraciju i upravljanje Karles Palou Kol, jedan od aktera ove afere nedavno je u razgovoru za Dan kazao da je španska kompanija Fersa Energias Renovables trebalo da isplati četiri miliona eura sadašnjem direktoru Crnogorskog fonda za stambenu solidarnu izgradnju (CFSSI) Danilu Popoviću u okviru posla oko gradnje vjetroelektrane Možura iako on nije bio u tom poslu.

Istakao je da ne zna kome je, da li, i kako Popović trebalo da odnese novac, „ali je očigledno da je Fersa djelovala izvan zakona, radeći protiv svojih dioničara, slobodnog tržišta i svih zvaničnih regulatornih institucija i Španije i Crne Gore, kao i da je za tako nešto bilo apsolutno neophodno sudjelovanje i/ili saradnja sa ljudima u državnom vrhu Crne Gore“. Danilo Popović je sve negirao ističući da će dokazati svoju nevinost.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

DRAŠKO VUKOVIĆ, BIVŠI ČLAN KARTELA DARKA ŠARIĆA, PONOVO UHAPŠEN: Bjegunac koji se godinama slobodno šetao Crnom Gorom  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zagrebačka policija uhapsila je Draška Vukovića po Interpolovoj potjernici iz Argentnine, raspisanoj 2009. godine. Vuković je bio svjedok saradnik u postupku koji se vodio protiv grupe Darka Šarića i ostalih optuženih za šverc 5,7 tona kokaina. Vuković je 2016. godine platio 1.700 eura kazne jer je priznao da je lažnom izjavom istragu napada na novinara Tufika Softića iz 2007. skrenuo u pogrešnom pravcu, da bi ona bila završena zbog nedostatka dokaza

 

Gotovo trinaest godina nakon međunarodne akcije Balkanski ratnik, u kojoj su uhapšeni članovi narko klana Darka Šarića, ponovo se pominje ime Draška Vukovića. On je nedavno uhapšen u Zagrebu, jer se nalazi na Interpolovoj potjernici od 2009. godine. Za njim je potjernicu raspisala Argentina zbog pokušaja dilovanja gotovo pola tone kokaina u toj južnoameričkoj zemlji.

Vuković se šetao centrom Zagreba, kada su mu pripadnici hrvatske policije stavili lisice na ruke. Smješten je u ekstradicioni pritvor i čeka suđenje po tom zahtjevu za izručenje.

U Crnoj Gori je poznat otkad je pobjegao iz zatvora u Danskoj. On je sredinom februara 2007. godine uhapšen u Kopenhagenu sa 38 kilograma kokaina, vrijednog nekoliko miliona eura, zajedno s još dvojicom državljana Srbije, a svi su kod sebe imali hrvatske pasoše. Krajem marta 2007. godine uspio je pobjeći danskoj policiji tokom prebacivanja u zatvor. Vuković je pobjegao u sačekuši automobila u kojem je bio, a akciju su navodno organizovali njegovi saradnici iz narko kartela koji su napravili zasjedu policijskog vozila.

Draško Vuković je bio svjedok saradnik u drugostepenom postupku koji se vodio protiv grupe Darka Šarića i ostalih optuženih za šverc 5,7 tona kokaina iz Južne Amerike u Evropu. Uhapšeni su u velikoj akciji kodnog imena Balkanski ratnik. Svjedočio je o tome kako su švercovali velike količine kokaina, da je sarađivao s Draganom Dudićem Fricom i Anatazijem Martinićem, ali ne i Šarićem, iako je ranije dao iskaz u kojem je tvrdio da je Šarić bio neprikosnoveni vođa.

Vuković je 2016. godine platio 1.700 eura kazne jer je priznao da je lažnom izjavom istragu napada na novinara Tufika Softića iz 2007. skrenuo u pogrešnom pravcu, da bi ona zatim bila završena zbog nedostatka dokaza. Istraga pokušaja ubistva Softića je obustavljena jer policija i tužilaštvo za osam godina nijesu obezbijedili dokaze.

Policija je, na osnovu iskaza Vukovića, podnijela krivičnu prijavu protiv Dragana Labudovića, Ivana Asanovića i Vladana Labudovića 2014, sedam godina nakon napada na Softića. To je učinjeno samo na osnovu usmenog iskaza Vukovića, bez ijednog materijalnog dokaza, što su potvrdili spisi predmeta.

Vuković je prethodno, kako se navodi u spisima, samoinicijativno policiji dao informaciju da mu je Dragan Labudović, prilikom posjete Argentini, ispričao da je za isnoz od po 500 eura angažovao Berance Vladimira Labudovića i Ivana Asanovića da fizički napadnu Softića. To je, navodno, urađeno jer je novinar pisao o kriminalu u Beranama, dovodeći u vezu sa tim Dragana Labudovića. Te navode Vuković je ponovio i pred ODT Berane, nakon čega je otvorena istraga protiv njih pred Višim tužiocem u Bijelom Polju i naložene mjere tajnog nadzora. Te mjere, međutim, nijesu obezbijedile dokaze za krivičnu prijavu.

Vuković je naknadno pred višim tužiocem rekao da nikada nije dao te izjave, te da je njegov potpis falsifikovan. On je to objasnio navodima da je zapisnik potpisan latinicom, a da on piše samo ćirilicom.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SLUČAJ NAPADA NA PREDRAGA SPASOJEVIĆA: Opšta opasnost ili pokušaj ubistva

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužilaštvo uhapšene za napad na Predraga Spasojevića, bivšeg načelnika Istražnog zatvora Spuž, terete za „izazivanje opšte opasnosti“  i „nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija“. Spasojević smatra da nadležno tužilaštvo nije uradilo svoj dio posla, i da se u konkretnom slučaju može raditi jedino o teškom ubistvu u pokušaju

 

Nekadašnji načelnik Istražnog zatvora Spuž Predrag Spasojević, na čiju je kuću prije dva mjeseca bačena bomba, poručio je da će svjedočiti u korist Željka Lakušića (34) i Filipa Popovića (21), uhapšenih u tom slučaju. On smatra da tužilaštvo nije na pravi način okvalifikivalo djela za koja tereti Lakušića i Popovića.

Iz tog tužilaštva Monitoru su odgovorili da je protiv Lakušića i Popovića podnijet optužni predlog zbog krivičnog djela  – „izazivanje opšte opasnosti“  i „nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija“.

,,Ako će odgovarati za izazivanje opšte opasnosti, odbijam da svjedočim protiv njih, svjedočiću u njihovu korist jer smatram da nijesu počinili to krivično djelo, i treba ih odmah osloboditi“, ogorčeno poručuje Spasojević.

Ističe da nadležno tužilaštvo nije uradilo svoj dio posla, i da se u konkretnom slučaju može raditi jedino o teškom ubistvu u pokušaju.

,,Šta bi bilo da je prva bomba eksplodirala ili druga? Da li bi to bilo ubistvo ili izazivanje opšte opasnosti kvalifikovano težom posljedicom. Zna se šta je bomba i da je njena namjena uništenje neprijateljske žive sile. Ako se djelo koje je počinjeno na moju štetu i pored toga kvalifikuje kao izazivanje opšte opasnosti, onda ne znam u kojoj zemlji živimo. Smatram da tužilaštvo nije uradilo svoj dio posla, jer ja ovu dvojicu koja se terete i protiv kojih je podignut optužni prijedlog u životu nijesam vidio. Motiv se nalazi u Istražnom zatvoru i isključivo je vezan za moj rad. Djelo je naručeno direktno iz Istražnog zatvora, ističe Spasojević.

On dodaje da su kazne za djelo koje se Lakušiću i Popoviću stavlja na teret male, te da samim tim sistem nije pokazao ozbiljnost da se suprostavi kriminalu i ozbiljno kazni  počinioce koji vrše  krivična djela na štetu policijskih službenika.

Bivši načelnik Istražnog zatvora, pojašnjava da je na jednoj od sjednica Vlade označen kao štićena ličnost nakon čega mu je dodijeljena policijska pratnja odnosno obezbjeđenje.

„Do kada će to trajati zavisi od procjene bezbjednosti koju će uraditi Agencija za nacionalnu bezbjednost“, kazao je Spasojević.

Spasojević je saopštio da je kao načelnik imao prijetnji od određenog broja pritvorenika, samo zbog toga što je radio svoj posao.

Osnovno državno tužilaštvo podiglo je optužni prijedlog protiv pritvorenika Marija Miloševića zbog napada na Spasojevića.  S druge strane i Milošević je podnio prijavu protiv Spasojevića, optužujuži ga za lažno prijavljivanje. I ovaj predmet se nalazi kod podgoričkog Osnovnog tužilaštva.

Prvog dana decembra na kapiju od porodične kuće Spasojevića aktivirana je bomba. Tom prilikom pričinjena je manja materijalna šteta. Motiv, makar zvanično, ni do danas nije utvrđen.

Uporedo sa sudskim postupcima čeka se i odluka Disciplinke komisije koja je pokrenula postupak protiv Spasojevića i to zbog toga jer je tokom gostovanja u televizijskoj emisiji neovlašćeno iznio određene podatke koji se tiču bezbjednosti u zatvoru, uz činjenicu da za određene medijske nastupe nije tražio, niti dobio saglasnost starješine organa.

„Povodom medijskih istupa službenika Predraga Spasojevića, donijeta je Odluka o pokretanju disciplinskog postupka protiv imenovanog zbog težih povreda službene dužnosti. Zakonom o državnim službenicima i namještenicima propisano je da disciplinksi postupak za težu povredu službene dužnosti protiv državnog službenika vodi i Disciplinska komisija. U skladu sa navedenim, odluka o pokretanju disciplinskog postupka protiv službenika Predraga Spasojevića, dostavljena je Disciplinksoj komisiji na dalje postupanje, saopštio je Monitoru pomoćnik direktora UIKS-a Nebojša Janković.

Na sve ovo Spasojević ponavlja da nije kriv i da će to dokazati.

Spasojević je gostujući u istoj televizijskoj emisiji kazao i da vrlo brzo očekuje predsjednika Crne Gore i DPS-a Mila Đukanovića „kod njega i da će mu spremiti ćeliju po svim standardima“.

Povodom te izjave, reagovali su iz DPS-a i Kabineta predsednika države, ističući da je Spasojević na krajnje neprimjeren način nasrnuo na najvišu državnu instituciju, na predsjednika Crne Gore, te da se mora pokrenuti odgovarajući postupak pred državnim organima.

Menadžmet Uprave za izvršenje krivičnih sankcija odmah se ogradio od svih njegovih izjava, posebno onih koje sadrže bilo koji politički segment, a koje nijesu spojive sa poslovima i radnim zadacima državnog službenika i namještenika UIKS-a, kako su saopštili

Spasojević je smijenjen samo dva dana kasnije.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SLUČAJ UBISTVA RADOMIRA ĐURIČKOVIĆA: Klanovi ratuju transkriptima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na posljednjem ročištu u podgoričkom Višem sudu, kada je tužilaštvo predalo transkripte Skaj komunikacije, pala je sumnja na čitav slučaj, ali i advokaticu odbrane Nataliju Karadžić Perković i ključnog svjedoka Milorada Radulovića. Transkripti svjedoče kako pripadnici kavačkog klana pronalaze lažne svjedoke da bi se optuženi Mario Milošević proglasio nevinim

 

Ubistvo Cetinjanina Radomira Đuričkovića je među prvim likidacijama počinjenim u višegodišnjem sukobu dva zaraćena kotorska kriminalna klana. I pored činjenice da je za ovaj zločin, za razliku od više desetina sličnih slučajeva, došlo do podizanja optužnice, na posljednjem održanom ročištu u podgoričkom Višem sudu, pala je sumnja na čitav slučaj, ali i na same aktere događaja, počev od advokata odbrane do ključnog svjedoka Milorada Radulovića, na osnovu čijeg iskaza je tužlac u konačnom i zasnovao svoj optužni akt.

Sumnja je otvorena kada je tužilac Željko Tomković, s ciljem da dokaže umiješanost Podgoričanina Marija Miloševića u ovaj zločin, predao transkripte Skaj komunikacije, koji svjedoče kako pripadnici kavačkog klana pronalaze lažne svjedoke da bi se ovaj optuženi proglasio nevinim.

S druge strane i odbrana Miloševića je došla do transkripta komunikacije, ali suprotstavljenog škaljarskog klana, u kojima se govori o pokušaju da se namjeste dokazi koji će teretiti Miloševića za ubistvo. Tako je i počeo „rat“ komunikacija u ovom procesu.

Advokatica Miloševića Natalija Karadžić Perković 11. novembra prošle godine od suda zatražila je da se istraži ko je osoba koja pod šifrom ,,B20712“ putem Skaj aplikacije saopštava sagovorniku da će sve napraviti da njen klijent bude osuđen na 40 godina robije.

U toj komunikaciji između Miloša Đuričkovića i Milija Bajramovića preko Skaj komunikacije 6. marta 2020. godine se eksplicitno navodi: ,,Samo čekam suđenje da počne i kopam ga 40 godina samo ne spominji nikome“, ,,ma idu oni po 20 godina a mario 40“, ,,napraviću ja da je mario puca sve sam spremio ja“, „zabetoniraću ga“, ,,ma svi su zabetonirani“, ,,kraj je njima“, ,,neće ga kosti iznositi vidjećes“…

Postupajući tužilac Željko Tomković je nakon toga kontaktirao nadležne policijske organe od kojih je zatražio dostavljanje materijala koji se odnosi na optuženog Miloševića. Ali je dobio neočekivano. Sredinom decembra umjesto komunikacije Đuričkovića i Bajramovića dostavljene su mu komunikacije Marija Miloševića sa Slobodanom Kašćelanom iz perioda od početka decembra 2020. godine do sredine februara 2021. godine. U tim kominukacijama, a koje su javno objavljene, njih dvojica dogovaraju obezbjeđivanje lažnih svjedoka i lažnog alibija za Miloševića za dan kada je ubijen Đuričković. Tako Milošević saopštava Kašćelanu plan da pred sudom tvrdi da je u vrijeme ubistva Đuričkovića bio na Kosovu.

Ono što ovaj slučaj čini specifičnim je to da je, prema istoj komunikaciji, Milošević u čitavu priču oko sređivanja alibija uključio i svoju advokaticu Nataliju Karadžić Perković.

Iz prepiske proizilazi da je advokatica Karadžić Perković početkom februara 2021. godine išla u Prištinu gdje se susrela sa Miloševićevim kosovskim advokatom Arsimom Bilalijem, pripadnikom kavačkog klana Srđanom Juriševićem i lažnim svjedocima.

Poslovi za račun klijenta, sudeći prema komunikaciji, tu se ne završavaju. Advokatica preko Skaj aplikacije javlja da su lažni svjedoci i kolega advokata Bilalija prošli testiranje i da su spremni pred sudom da tvrde da su spornog dana bili sa Miloševićem. Na sugestiju advokatice Karadžić Perković, Milošević i Kašćelan obezbjeđuju i dokaze koji bi sudu potvdili da je večerao u jednom hotelu na Kosovu.

– Važno da se sve odradi perfektno, jer Viši sud može da traži službenim putem da se sve to provjeri – kaže u jednoj od poruka advokatica Karadžić Perković, koju su prenijeli mediji.

Reakcije na objavljene komunikacije, očekivano, bile su ekspresne, pa je tako Osnovno tužilaštvo saopštilo da će utvrđivati da li je u radnjama advokatice i drugih lica koja se pominju u Skaj komunikaciji vezano za dogovor oko obezbjeđivanja lažnog alibija Mariju Miloševiću, ostvareno obilježje nekog od krivičnih djela koja su u nadležnosti tog tužilaštva.

Skaj komunikacija dostavljena je i Advokatskoj komori Crne Gore na ocjenu da li je advokatica Karadžić Perković prilikom obavljanja predmetnih komunikacija postupala u skladu sa Zakonom o advokaturi, drugim zakonskim propisima, Kodeksom profesionalne etike advokata i Statutom Advokatske komore, odnosno da li ima osnova za pokretanje disciplinskog postupka protiv nje zbog teže povrede dužnosti advokata.

Advokatica Karadžić Perković na prošlom ročištu kažnjena je sa 1.000 eura jer se bez obrazloženja nije pojavila. Njen klijent Milošević nije prihvatio da ga po zamjeni brani advokat Srđan Lješković pa je sudija Veljko Radovanović odložio suđenje i sljedeće ročište zakazao za 23. januar.

Optužnica je u ovom predmetu nekoliko puta vraćana na dopunu istrage, a dokazi tužilaštva prihvaćeni su tek nakon nepune četiri godine od počinjenog zločina. Prvom optužnicom u kojoj je Milošević ,,samo“ bio zadužen za kupovinu automobila korišćenog u napadu, a hice ispalio Igor Mašanović, izmijenjena je nakon što je Milorad Radulović poslije tri i po godine od događaja, 12. marta 2020. godine, otišao u tužilaštvo i promijenio prvobitni iskaz koji je, sa nekim izmjenama, ponovio i pred sudom krajem oktobra prošle godine.

Radulović je pred sudom označio Miloševića za direktnog izvršioca ubistva Đuričkovića dok je Mašanović, kako je kazao, vozio automobil iz kojeg je pucano. Ustvrdio je da u autu nije vidio optuženog Vukana Vujačića, ali se na kraju suđenja ipak pridružio krivičnom gonjenju i protiv njega.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo