Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SLUČAJ MOŽURA: Potrebna  parlamentarna istraga

Objavljeno prije

na

Ovaj slučaj se već neko vrijeme nalazi pod lupom crnogorskog Specijalnog državnog tužilaštva, ali za sada nije poznato ko je sve saslušan i da li ima osumnjičenih

 

Vlada Crne Gore u radnim dokumentima potpuno je prećutala postojanje građevinarske of-šor kompanije Cifidex sa Sejšela koja je preuzela projekat od španske Ferse i podgoričke firme Čelebić za 3,55 miliona eura, da bi ga nakon dvije sedmice  preprodala Enemalti skoro tri puta više od 10 miliona i 300 hiljada eura.

To je samo jedan od razloga zbog kojih, kako smatra istraživački novinar Jovo Martinović, nova većina u Skupštini Crne Gore  mora da pokrene parlamentarnu istragu o slučaju  poznatom kao Možur, kako bi javnost imala jasnu sliku o ovoj višemilionskog malverzaciji.

Obećanje da će to i uraditi, i sprovesti istragu o sumnjivom milionskom poslu – gradnji vjetroelektrane na brdu Možura, između Bara i Ulcinja, nedavno je stiglo i od nove većine u Skupštini Crne Gore.

Ovaj slučaj se već neko vrijeme nalazi pod lupom crnogorskog Specijalnog državnog tužilaštva, ali za sada nije poznato ko je sve saslušan i da li ima osumnjičenih.

Sredinom avgusta  zvanično je saopšteno iz SDT-a da se vode  dvije istrage.

„Specijalno državno tužilaštvo je 2017. godine započelo sa provjerama sumnjivih novčanih transakcija pravnih lica T.U. DOO Podgorica i B.W.P M. DOO Podgorica. Prikupljeni dokazi i podaci ukazali su na dalju potrebu provjere poslovanja više pravnih lica uključenih u postupak realizacije projekta izgradnje vjetroelektrana na Možuri. S tim u vezi, sprovodi se izviđaj kako bi se provjerila zakonitost ovog pravnog posla, pri čemu je dio dokumentacije već izuzet i vrši se njegova analiza, dok službenici policije po nalogu  tužioca i dalje vrše provjere i izuzimaju dokaze, koji se odnose na poslovanje M.W.P. DOO, kao i na statusne promjene, promjene u vlasničkoj strukturi i finansijske transakcije ovog pravnog lica od osnivanja do danas“, naveli su.

Takođe, u Specijalnom državnom tužilaštvu, u aprilu 2020. godine, je formiran predmet radi provjere poslovanja M.W.P. koji se odnosi na pravilnost obračuna, prijavljivanja, plaćanja i povraćaja PDV-a, kao i provjeru zakonitosti konsultantskih usluga.

Tada su, ne saopštavajući imena, iz Specijalnog tužilaštva saopštili i da se „pored već više saslušanih lica, i preduzetih dokaznih radnji, aktivno preduzimaju sve mjere i radnje u cilju rasvjetljavanja navedenih činjenica i okolnosti,  pa će između ostalih izviđajnih radnji u narednom periodu SDT preduzeti i radnje saslušanja svih lica koja mogu pružiti relevantna obavještenja vezana za navedene krivičnopravne događaje“. Dokle se s ovim istragama stiglo nije poznato, kao ni ko su osobe koje treba da budu saslušane.

Metju Karuana Galicija, sin poznate malteške istraživačke novinarke Dafne Karuane Galicije, koji je nastavio istraživanje o korupcionaškim poslovima koji su njegovu majku koštali života,  za Monitor je kazao da ga niko od crnogorskih istražitelja nije kontaktirao niti tražio bilo kakvu dokumentaciju od njega.

No, crnogorski istražitelji nijesu jedini koji detaljno ispituju ovaj slučaj. Spisi predmeta nalaze se kako na stolu evropske policijske službe Europol,  tako i policijskih organa države Malte. Oni detaljno ispituju koruptivne šeme vezene za izgradnju vjetroelektrane, kao i ubistvo istraživačke novinarke.

Njen kolega Martinović, koji je među prvima u crnogorskim medijima pisao o slučaju Možura, za Monitor naglašava da je potrebna puna transparentnost u ovom slučaju jer Vlada građanima Crne Gore nikada nije odgovorila na osnovu kojih referenci je of-šor firma sa osnivačkim kapitalom od jednog dolara dobila posao izgradnje vjetroelektrane.

,,Ono što je tek apsurd, Ministrastvo ekonomije je ljetos otišlo toliko daleko da demantuje da je Cifideks imao ikakve veze sa Možurom uprkos objavi u Službenom listu Crne Gore i obimnoj dokumentaciji Ministarstva finansija koja je dostupna online“, ističe Martinović.

Novinarka Vijesti Biljana Matijašević ističe da se u slučaju Možura odavno ukazuje na moguću visoku korupciju, ali tužilaštvo nikako da dovede taj predmet do kraja, a već je otvoren novi i to zahvaljujući međunarodnoj istrazi ubistva novinarke sa Malte.

,,Ovim slučajem se bave i evropski parlamentarci, dok je naš prethodni saziv parlamenta odbio da o tome raspravlja. Jedna od prvih odluka nove parlamentarne većine treba da bude odluka o otvaranju parlamentarne istrage i formiranju Anketnog odbora radi prikupljanja informacija i činjenica o davanju u zakup, izgradnji i radu Vjetroelektrane Možura“, ističe ona.

Ona dodaje da nova Vlada, takođe, treba da objavi ko stoji iza firmi koje se pojavljuju kao vlasnici VE, posebno onih registrovanih na of-šor destinacijama kao što je Cifidex.

Novinarka Vijesti Matijašević dodaje da tužilaštvo treba da ispita da li su sa vlasnicima povezani visoki funkcioneri iz Crne Gore i da obavijesti domaću i međunarodnu javnost o tome, kako bi konačno Crna Gora poslala svijetu poruku da je počela borbu sa endemskom korupcijom, nepotizmom, organizovanim kriminalom.

,,Oblast energetike, posebno obnovljivi izvori energije, podložni su za razvoj korupcije prvenstveno zbog milionskih podsticaja koje država iz budžeta izdvaja vlasnicima vjetroelektrana, malih elektrana. To je potrebno hitno riješiti prelaskom na transparentniji sistem podrške obnovljivim izvorima kao što se radi u razvijenom svijetu. Prije toga neophodno je obustaviti izdavanje dozvola za gradnju VE i HE i preispitati sve ranije ugovore i objaviti imena svih krajnjih vlasnika koji se kriju iza of-šor firmi“, ističe Matijašević.

 

U papirima Đukanović,

Gvozdenović, Popović…

Na osnovu zvaničnih podataka crnogorskih državnih organa može se zaključiti da su o ključnim pitanjima vezanim za projekat Možura odlučivali tadašnji premijer Milo Đukanović, koji je danas predsjednik države, i tadašnji ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović, dok je pravni zastupnik Cifidexa bio njegov rođak.

,,Cifidexov direktor Možure je bila osoba koja nam je rekla da je ona tu samo fiktivno postojala. Dalje, imate paralelno računovodstvo na Malti i Crnoj Gori gdje su za iste poslove prikazivane drastično različite cifre. Imate priznanje Enemalte da su različito informisali državne organe Malte i Crne Gore o transakcijama sa Cifidexom.  U Centralnom registru privrednih subjekata može se vidjeti da je 30. marta 2007. godine u Podgorici osnovana kompanija BWP Montenegro. Kao osnivač te firme upisan je Alex Requesens Pallerola, a ovlašćeni zastupnik bila je Milena Popović, kćerka Danila Popovića. Radi se o kompaniji preko koje su, navodno, izvršena sumnjiva plaćanja u projektu Možura“, pojašnjava novinar Jovo Martinović.

Dodaje i da se mnoštvo dokaza o ovom korupcionaškom poslu može  naći u panamskim papirima.

,,Na kraju ispada da će građani Crne Gore pokriti sve te ugradnje kroz račune za struju jer se Vlada obavezala da subvencionira investitora za 115,2 miliona eura tokom 12 godina. Ono što je najavljivano kao investicija iz EU, ispalo da je zapravo investicija Narodne Republike Kine koja je završila u njihovim rukama preko Maltežana i azerbejdžanskih of-šor kompanija ljudi bliskih Alijevu, a time i našem vrhu. Uvjeren sam da cijela priča zaslužuje parlamentarnu istragu i u Crnoj Gori i na Malti“, dodaje Martinović.

 

Četiri miliona za Popovića?

Španski preduzetnik i specijalista za poslovnu administraciju i upravljanje Karles Palou Kol, jedan od aktera ove afere nedavno je u razgovoru za Dan kazao da je španska kompanija Fersa Energias Renovables trebalo da isplati četiri miliona eura sadašnjem direktoru Crnogorskog fonda za stambenu solidarnu izgradnju (CFSSI) Danilu Popoviću u okviru posla oko gradnje vjetroelektrane Možura iako on nije bio u tom poslu.

Istakao je da ne zna kome je, da li, i kako Popović trebalo da odnese novac, „ali je očigledno da je Fersa djelovala izvan zakona, radeći protiv svojih dioničara, slobodnog tržišta i svih zvaničnih regulatornih institucija i Španije i Crne Gore, kao i da je za tako nešto bilo apsolutno neophodno sudjelovanje i/ili saradnja sa ljudima u državnom vrhu Crne Gore“. Danilo Popović je sve negirao ističući da će dokazati svoju nevinost.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

EUROPOL  IDENTIFIKOVAO NAJOPASNIJE KRIMINALNE MREŽE NA KONTINENTU: Mapa evropskog podzemlja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da kriminalno savezništvo ne poznaje jezičke, nacionalne, rasne ili vjerske barijere možda najbolje potvrđuje podatak da je među članovima 821 registrovane kriminalne mreže zastupljeno ukupno 112 nacionalnosti, pri čemu je dvije trećine kriminalnih mreža sastavljeno od pripadnika više nacionalnosti

 

Europol je prošle nedjelje objavio analizu kojom su objedinjenji podaci svih država članica Evropske Unije i 17 partnerskih zemalja Europola van EU o najopasnijim kriminalnim mrežama u Evropi. Rezultat je popis najopasnijih i najorganizovanijih kriminalnih grupa i njihovih članova. „Napravljen je jedinstven skup podataka o 821 kriminalnoj mreži najvećeg rizika, s opsežnim informacijama o svim aspektima koji ih opisuju i pomažu u procjeni njihove prijetnje. Ove kriminalne mreže, čije članstvo premašuje 25 .000 pojedinaca, odabrane su na temelju kriterijuma prijetnje koju predstavljaju. Te su mreže aktivne u nizu područja kriminala, od trgovine drogom do krijumčarenja migranata, imovinskog kriminala i drugih“, piše u izvještaju objavljenom na sajtu EUROPOL-a. Da bi lakše razumjeli pomenuti broj pripadnika kriminalnih organizacija „najvećeg rizika“, pomenimo da je on veći od broja zimus popisanih stanovnika Kotora, Danilovgrada, Ulcinja, Tivta, Pljevalja… Takođe, podaci nedavno predstavljeni u Briselu pokazuju kako kriminalne organizacije usko sarađuju sa svojim kolegama iz regiona, drugih djelova Evropa ali i onima sa drugih kontinenata. Tako je u izvještaju pod nazivom “Dekodiranje najopasnijih kriminalnih mreža EU“ navedeno da je nekoliko različitih kriminalnih grupa, sastavljenih od članova porijeklom iz bivših jugoslovenskih republika – Crne Gore, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije „u velikom obimu“ uključeno u krijumčarenje kokaina iz Južne Amerike do različitih evropskih odredišta. Analizom pobrojanih kriminalnih mreža identifikovane su njihove osnovne karakteristike i „snažno prisustvo“ širom EU i regiona Zapadnog Balkana. „Oni su, takođe, uspostavili veoma snažno prisustvo u Latinskoj Americi, iskorišćavajući mogućnosti za korupciju u ključnim lukama i u brodarskim kompanijama. Oni na taj način vrše sveobuhvatnu kontrolu nad snabdijevanjem kokainom. Neke od ovih grupa su specijalizovane i, u velikoj mjeri, uključene u razne oblike nasilja, profesionalne otmice i pogubljenja, korupciju, pranje novca, trgovinu oružjem i eksplozivom i falsifikovanim dokumentima. Nasilje se, uglavnom, koristi kao odmazda za izgubljene ili propale pošiljke droge, ali i za sticanje dominacije nad teritorijom ili lancem snabdijevanja”, navodi se u izvještaju.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PONOVNO PODIZANJE OPTUŽNICE U SLUČAJU PREDSJEDNIKA OPŠTINE BUDVA I JOŠ 20 OSUMNJIČENIH: Jesu li ispravljeni nedostaci optužnice

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da dopuni optužnicu, na koju je sutkinja Vesna Kovčević imala dosta primjedbi,  Specijalno tužilaštvo je imalo rok od dva mjeseca.  Optužnica je dopunjena, a odgovor na to koliko kvalitetno,  će dati ročište za njenu kontrolu

 

 

Specijalno državno tužilaštvo ponovo je podiglo optužnicu protiv predsjednika Opštine Budva Mila Božovića i još 20 osumnjičenih, koju im je, prethodno, Viši sud u Podgorici vratio na doradu. To je zvanično objavljeno na sajtu Specijalnog državnog tužilaštva, ali u saopštenju osim inicijala osumnjičenih i krivičnih djela za koje se terete, nije bilo ni riječi o tome na koji način i kojim dokazima su dopunili optužnicu.

Da li će njihova dopuna biti dovoljna da vijeće sutkinje specijalnog odjeljenja Vesne Kovačević uvjeri da treba da se potvrdi tužilački akt biće poznato nakon kontrole optužnice, koja tek treba da bude zakazana.

Malo je poznato javnosti i zbog čega je sutkinja Kovačević presavila tabak i rekla da po prvoj optužnici ne treba da se sudi.

Prema rješenju koje je Monitor imao na uvid sutkinja Kovačević navela je da optužnica ne sadrži jasne i valjane razloge u pogledu postojanja osnovane sumnje u odnosu na okrivljene, odnosno ne sadrži razloge koji bi zadovoljili nezavisnog posmatrača da vjeruje da su okrivljeni osnovano sumnjivi da su izvršili svako krivično djelo koje je predmet optužbe.

Obrazlažući svoj stav, ona je kao jedan od razloga da vrati optužnicu navela  da Specijalno državno tužilaštvo nije pružilo konkretne dokaze da su Božović i suspendovani pomoćnik direktora Uprave policije Dejan Knežević odavali povjerljive bezbjednosne informacije ljudima iz kriminalnog miljea.

Tokom analize dokaza koji su joj predočeni, pravnu zamjerku našla je i kada je riječ o komunikaciji koju su prema tvrdnjama SDT-a, putem SKY aplikacije imali pripadnici ove kriminalne grupe

Naime, u aktu SDT-a koji se poziva na Skaj prepisku Ljuba Milovića, Radoja Zvicera, Ivana Stamatovća, Petra Lazovića i Milete Ojdanića, prema onome što je utvrdila sutkinja Kovačević, nema tačnih i preciznih podataka, odnosno poruka koje je uputio okrivljeni Dejan Knežević iz kojih bi se moglo utvrditi postojanje osnovane sumnje kada je tačno odao ili saopštio neki podatak, a čije odavanje je prouzrokovalo ili bi moglo da prouzrokuje štetne posljedice za bezbijednost Crne Gore.

To je samo jedna pravna primjedba u nizu. Sitnih i krupnih. Među sitnijim je primjedba sutkinje da je kod ličnih podataka okrivljenog Milete Ojdanića navedeno  da je bivši službenik policije što je suprotno odredbama člana 100 i člana 192 ZKP-a koji tačno taksativno navodi koje podatke treba da sadrži optužnica „ a što se tiče ličnih podataka okrivljenih lica pa je u ovom dijelu neophodno izvršiti ispravku optužnice“.

Jedna od krupnih je i to što  je sutkinja Kovačević od SDT-a tražila  da precizira kada je Milo Božović prikupljao informacije i koristio ih za potrebe kriminalne organizacije, jer nijesu navedeni konkretni dokazi, ni sadržaj komunikacija ostvarenih preko SKY ECC aplikacije iz kojih to proizilazi.

“Nije navedeno ni kojim konkretno informacijama je okrivljeni Milo Božović, kao poslanik u Skupšini Crne Gore i član Odbora za bezbjednost i odbranu Skupštine CG, imao pristup i koje je to informacije isti odavao kao poslanik u Skupšini CG i član Odbora za bezbjednost i odbranu Skupštine CG kriminalnoj organizaciji, što optužnicu u tom dijelu čini nejasnom i nepreciznom”, piše u odluci suda.

Od SDT-a je zatraženo i da navede kada je Božović postao poslanik obzirom da je ovaj optuženi prilikom kontrole optužnice predočio sudu da u vrijeme kada je navodno odavao podatke sa Odbora za bezbjednost nije ni bio poslanik.

U dokumentu suda se navodi da u optužnici nijesu precizirane uloge Ljuba Milovića i Milete Ojdanića koje je SDT označio kao organizatore, kao ni to na koga su oni to uticali da postavlja njima bliska lica na rukovodeća mjesta u Upravi policije, radi dobijanja podataka označenih stepenom tajnosti i da novcem stečenim kriminalnom djelatnošću na parlamentarnim izborima u avgustu 2020. godine utiču da glasači ne ostvare svoje biračko pravo.

Osim toga, u činjeničnom opisu i obrazloženju predmetne optužnice, smatra sutkinja Kovačević,  treba konkretizovati na osnovu kojih dokaza se utvrđuje da su okrivljeni kojima se stavlja na teret optužnicom radnja mučenja lica koji su pripadnici suprostavljenih kriminalnih organizacija, to i činili, te gdje, kada i koga su tačno mučili. Takođe, zahtijeva se od tužilaštva da precizira koje su podatke okrivljeni Ivan Stamatović, Nebojiša Bugarin, Petar Lazović, Marko Novakovič, Milan Popović i Goran Stojanović, kao policijski službenici, odavali kriminalnoj organizaciji.

Kod dijela optužnice koji se odnosi na opis na koji način su optuženi krijumčarili drogu sutkinja je uočila i da u obrazloženju nema nikakvog bližeg navođenja iz kojih to tačno komunikacija, ostvarenih preko SKY ECC aplikacije, proizilazi ono što se navodi u činjeničnom opisu.

„Tačnije, koje to konkretne komunikacije, između koga i od kada potvrđuju da su okrivljeni kojima se navedeno krivično djelo stavlja na teret učestvovali u neovlašćenom prenosu radi prodaje opojne droge kokain. Naprotiv, u tom dijelu predmetne optužnice SDT samo uopšteno navodi da su pojedini okrivljeni komunicirali u vezi sa predmetnom zaplijenom, iz čega izvodi zaključak da su okrivljeni neovlašćeno prenosili istu, piše u rješenju.

Pored toga, u predmetnoj optužnici za sud je bilo nejasno i iz kojih dokaza proizilazi osnovana sumnja kako je vršena raspodjela opojne droge i način na koji se to radilo.

Dio njenog rješenja odnosi se i na bivšeg pomoćnika direktora Uprave policije Dejana Kneževića, koji se tereti da je odavao tajne podatke, a čije odavanje je prouzrokovalo ili bi moglo da prouzrokuje štetne posljedice za bezbjednost Crne Gore.

„Ali je ostalo nejasno koja je to sadržina telefonskih razgovora prikupljenih sprovođenjem mjera tajnog nadzora određenih po naredbama sudije za istragu Višeg suda u Podgorici, a koje bi ukazivale zaista da ih je odavao okrivljeni Dejan Knežević, osim što SDT navodi da isto proizilazi iz SKY ECC prepiske Ljuba Milovića, Radoja Zvicera, Ivana Stamatovća, Petra Lazovića i Milete Ojdanića, bez navođenja tačnih i preciznih podataka odnosno poruka koje je uputio okrivljeni Dejan Knežević iz kojih bi se moglo utvrditi postojanje osnovane sumnje kada je imenovani okrivljeni tačno odao, ili posljedice za bezbjednost Crne Gore. saopštio neki podatak, a čije odavanje je prouzrokovalo ili bi moglo da prouzrokuje štetne posljedice za bezbjednost Crne Gore, navodi se u rješenju.

Da dopuni optužnicu Specijalno tužilaštvo je imalo rok od dva mjeseca. Šta su za taj period uspjeli da urade pitanje je na koje će odgovor dati ročište za kontrolu optužnice.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KONTROLA DRŽAVNIH PREDUZEĆA: Prepuštena sama sebi i partijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

U nekim preduzećima pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta mijenjani su više puta tokom jednog mjeseca. ,,Kada čitate uslove za obavljanje pojedinih poslova, bude jasno fingiranje i način zapošljavanja, kaže Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a

 

 

Državna preduzeća prepuštena su samima sebi i država ni zakonski ni suštinski ne kontroliše ono što je državni udio, tj. vlasništvo, zaključak je istraživanja 177 državnih i opštinskih preduzeća koju je uradio Centar za građanske slobode (CEGAS).

CEGAS je u februaru uputio na adrese 177 državnih i opštinskih preduzeća zahtjeve za slobodan pristup informacijama, kojim su tražili da im se dostave podaci o broju zaposlenih, zaključno sa 31. decembrom 2023. godine. Pored toga, traženi su i pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, uslovima i načinu korišćenja službenih vozila, o uslovima i načinu zapošljavanja.

Sva ova pitanja odnose se na preko 20 hiljada zaposlenih koji rade u državnim i opštinskim preduzećima.

Od ukupnog broja preduzeća, 52 odsto njih nije odgovorilo na zahtjev za slobodan pristup informacijama. Ispostavilo se da javna preduzeća različito tumače i odnose se prema Zakonu o SPI, pa su neki objašnjavali da nijesu u zakonskoj obavezi da to urade, dok drugi uopšte nijesu odgovarali na zahtjev.

,,Ukidanjem Zakona o javnim preduzećima, i njihova ‘zavisnost’ od Zakona o privrednim društvima, pravno dozvoljava potpune praznine, kada je odgovornost javnih preduzeća u pitanju. Naše istraživanje je pokazalo koliki je broj onih koji su u zakonskom roku odgovorili na Zahtjev o slobodnom pristupu informacijama, gdje brojka svakako nije pohvalna, ali ne čudi u odnosu na zakonska rješenja. Neki su tražili ‘pravni interes CEGAS-a’, dok su drugi tajnim proglašavali i interna akta, koja bi očekivali na sajtu tih preduzeća (Rudnik uglja, Pljevlja)”, kaže za Monitor  Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a.

Bilo je i presedana, pa su dokumenta lično dostavljana u kancelarije ove nevladine organizacije. Odgovor na  SPI za kompaniju Zeta Energy nepoznato lice bacilo je na sto zaposlene u organizaciji uz pitanja: ,,Čime se vi bavite, ko vam je direktor?”, pa još ,,Ne treba da se bavite ovim stvarima i ovim poslom, batalite ta posla, to je vaš način da iznuđujete novac”.

Zeta Energy je preduzeće čiji je 51 odsto vlasnik Elektroprivreda Crne Gore (EPCG). CEGAS je zbog ovog incidenta podnio prijavu protiv NN lica zbog zastrašivanja.

A i odgovora je bilo raznih, tako je jednima javni podatak ugovor o djelu sa higijeničarom, dok tajnim smatraju ugovor sa direktorom i menadžmentom. Pomenuti Rudnik uglja Pljevlja pod tajnim podacima smatra i sama interna akta preduzeća, a ima i preduzeća koja u svojoj arhivi ne posjeduju nijedan od traženih podataka.

,,Nacionalna strategija za borbu protiv korupcije bi u svom radu morala dati konkretna rješenja i za javna preduzeća (državna i opštinska), čiji se način funkcionisanja, zapošljavanje, poštovanje i izrada internih akata, kao i način ustanovljavanja zarada ne prati od strane države. Zato i imamo ogromne disbalanse u zaradama direktora i menadžmenta u javnim preduzećima u odnosu na visoko rukovodni državni kadar, da ne govorimo o brojnim poslovima u pravosuđu, zdravstvu i prosvjeti”, ističe Popović-Kalezić.

Iz CEGAS-a su utvrdili i da interna akta nijesu usaglašena u odnosu na vrstu akata koja javna preduzeća moraju posjedovati. I u pravilnicima o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji postoje brojne manjkavosti, pogotovu u opisima radnih mjesta i potrebnih uslova za ispunjenje. Smatraju da je otuda jasno na koji način i kako dolazi do zloupotreba, kada su brojna zapošljavanja u pitanju, bilo partijska ili interesna.

Prema podacima koji su dostavljeni CEGAS-u, većina, 71 odsto javnih preduzeća, nema pravilnik o uslovima i načinu zapošljavanja, 92 odsto ima pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, a 54 odsto ima pravilnik o uslovima i načinu korišćenja službenih vozila. Kolektivni ugovor nema preko polovine (51 odsto) javnih preduzeća…

,,Uočen je i vrlo mali broj kolektivnih ugovora, zaključen između preduzeća i sindikata, što čudi ako uzmemo u obzir pozamašnu brojku sindikalnih organizacija”, kaže Popović-Kalezić.

Od dostavljenih odgovora, samo pola državnih preduzeća posjeduje kolektivne ugovore, zaključene između sindikalaca i poslodavca, što govori o nedovoljnoj uređenosti prava i obaveza zaposlenih i poslodavaca.

Zanimljivo je da su u nekim preduzećima pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta mijenjani više puta tokom jednog mjeseca. ,,Kada čitate uslove za obavljanje pojedinih poslova, bude jasno fingiranje i način zapošljavanja, navodi Popović-Kalezić .

,,Ako je Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji označen stepenom tajnosti, kako možemo znati za koje smo radno mjesto pretendenti i za koje poslove se možemo prijaviti? Potreba za otvaranjem novih radnih mjesta, sačinjavanje Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji koji će odgovarati realnim potrebama, način zapošljavanja, visina zarada, i obavezno posjedovanje nužnih internih akata, moraju biti kontrolisani i javni”, kaže Popović-Kalezić.

Iz CEGAS-a iznose svoje iznenađenje činjenicom da mali broj javnih preduzeća vodi računa o zaštiti svojih zaposlenih, u dijelu zaštite ličnih podataka, poštujuči Zakon o zaštiti podataka o ličnosti. Umjesto poštovanja zakona i svojih radnika, preduzeća prilikom davanja podataka iz ugovora o radu i ugovora o djelu, često ne anonimiziraju lične podatke. Ističu i da se to pravo najčešće zloupotrebljava onda kada se želi izbjeći cjelokupan odgovor, bez želje za anonimizacijom. Da ponovimo da je tako javni podatak ugovor o djelu sa higijeničarom, dok je tajna ugovor sa direktorom i menadžmentom.

Istraživanje je pokazalo da država ne kontroliše svoja preduzeća, ali i ukazalo da ona nijesu bez kontrole – partijske ili neke druge interesne grupacije.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo