Povežite se sa nama

MONITORING

DA LI JE IZBJEGNUT CRNI SCENARIO: Zdravstveni radnici opravdali epitet heroja

Objavljeno prije

na

Brojke koje padaju ulivaju nadu da bi mogli da izbjegnemo scenario koji je tokom protekle nedjelje najavio pomoćnik direktora Instituta za javno zdravlje Senad Begić da ﮼ako se ponove prethodna sedmica ili ona tamo unazad 14 dana, plašim se zdravstveni sistem neće moći da izdrži”

 

Nakon dramatične protekle nedjelje u kojoj se broj oboljelih od korona virusa dnevno približavao broju od 300, sa 16 umrlih u samo tri dana, posljednjih dana registrovan je manji broj oboljevanja. Laboratorije Instituta za javno zdravlje registrovale su dnevno ispod 200 novoinficiranih, s tim da je 1.300 testova poslato na analizu u Njemačku.

Direktor Doma zdravlja Podgorica Nebojša Kavarić izjavio je da je Dom zdravlja Podgorica samo 24. septembra imao čak 671 pacijenta u jednom danu, te da od tog dana bilježe pad broja pacijenata od devet do 30 odsto.

Sve to uliva nadu da bi mogli da izbjegnemo scenario koji je tokom protekle nedjelje najavio pomoćnik direktora Instituta za javno zdravlje Senad Begić da ,,ako se ponove prethodna sedmica ili ona tamo unazad 14 dana, plašim se da zdravstveni sistem neće moći da izdrži”.

Konačno je reagovalo i Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti (NKT) pa je zbog povećanja broja novooboljelih u osam crnogorskih opštinama uvelo restriktivne mjere. U Andrijevici, Beranama i Nikšiću od 28. septembra do 12. oktobra zabranjeno je napuštanje objekata stanovanja od 22 sata do pet ujutro, zabranjen je rad ugostiteljskih objekata i kućne posjete. I u Rožajama će narednih četrnaest dana biti zatvoreni ugostiteljski objekti, dok će u Budvi, Kotoru, Pljevaljima i Podgorici raditi do 22 sata. Da je bio posljednji čas da se nešto uradi, govori podatak da je u Nikšiću broj oboljelih u periodu od 12. do 25. septembra bio 1.423 zaražena na 100.000 stanovnika.

,,Cijele familije su zaražene. Žena u ambulanti, muž na spratu na respiratoru… Provodimo sate u specijalnim  kombinezonima, u kojima si kao u turskom kupatilu, sa duplim maskama, sa duplim rukavicama, vizirima. Piješ vodu ili ubaciš u kljun nešto kad završiš da ne pokupiš virus u momentima popuštanju žeđi ili gladi”, prenio je iskustvo iz kovid bolnice u Nikšiću na svom Fejsbuk profilu internista Goran Jovanović, koji je kao ispomoć kolegama u Nikšiću došao iz kotorske bolnice.

Ljekari su prethodnih dana upozoravali građane da ne liječe koronu na svoju ruku i da se oni koji imaju imaju simptome obavezno jave svom izabranom ljekaru. ,,Da zaista ne čekaju dugo, jer nedopustivo je, recimo, da se u svojoj režiji u kućnim uslovima liječe bez konsultacije sa izabranim ljekarima. Imali smo slučaj, recimo, u Kliničkom centru Crne Gore, primili smo pacijentkinju, vrlo mladu osobu, koja se u svojoj režiji liječila prethodne dvije sedmice i došla u jednom jako lošem stanju”, istakao je Nermin Abdić, šef Kriznog medicinskog štaba.

Iz Odljeljena za pulmologiju Interne klinike Kliničnog centra Crne Gore upozoreno je da virus ne bira godine i da je zavidan broj pacijenata mlađe životne dobi na liječenju sa teškim kliničkim slikama.

Crna Gora je i dalje u vrhu regiona i Evrope po broju oboljelih sa 541 oboljelim na 100.000 stanovnika, broj hospitalizovanih od 42 na 100.000 stanovnika je takođe najveći u regionu. Smrtnost od korona virusa u Crnoj Gori je najmanja u regionu i iznosi 1.57 odsto, U Hrvatskoj je 1.69, Srbiji 2.23, Sloveniji  2.64, Albaniji 2.84, BiH 3.13, Kosovu 4 i Sjevernoj Makedoniji 4.11 odsto.

Mjesec dana kasnije nego u ostatku Evrope, a nakon što je u martu prekinuta, ove nedjelje dio đaka će se vratiti u škole. Iz Ministarstva prosvjete je saopšteno je da će nastavu pohađati đaci prvih šest razreda osnovne škole, kao i prvog razreda srednje, a ostali onlajn, uz konsultacije u školi na svakih petnaest dana. Obećali su i ono što bi trebalo da je normalno, ali do sada nije bila praksa u ovdašnjim vaspitno obrazovnim ustanovama, da će sve biti opremljene dezinfekcionim i drugim sredstvima.

Škole su počele sa radom i u najugroženijim opštinama, a dikretor Instituta Boban Mugoša je objasnio: ,,Djeca od sredine marta ne idu u školu i to može imati značajne i dalekosežne posljedice. Djeca idu u školu koja je kontrolisano mjesto i nas toliko škola ne brine kao škola, brine nas onaj dio do škole i slobodno vrijeme koje će djeca provoditi. Zato je prilika da roditelji iskažu odgovornost, da vode računa
da djeca provode vrijeme na takav način da, koliko je god moguće, poštuju mjere koje imamo kad nisu u školi. U školi već postoji način kako će se sve sprovoditi”, rekao je Mugoša.

Mnogi roditelji su u nedoumici da li djecu slati na nastavu. Analiza Evropske pedijatrijske akademije govori da djeca imaju 44 odsto manje šanse da dobiju korona virus u odnosu na odrasle. Specijalista pedijatar dr Siniša Vuleković izjavio je da su kod kovid slike kod djece do sada bili više zastupljeni stomačni problemi nego respiratorni, te da šarenolikost simptoma zna da zbuni, i istakao da će bilo kakva infekcija kod djece značiti isključivanje iz kolektiva, a to su povećana temperatura, dijareja, respiratorni problemi.

U prve tri nedjelje, od 1. septembra kada su škole počele sa radom u Srbiji, virus je potvrđen kod 33 učenika i 17 nastavnika. U Bugarskoj je od početka ove školske godine 110 učenika i djece iz vrtića ili 0,01 odsto pozitivno na korona virus, pozitivno je i 74 učitelja, odnosno 0,08 procenata.

Gradski odbor Sindikata prosvjete je dobio informaciju da je više kolega u nekoliko podgoričkih škola inficirano koron avirusom. Predsjednik Sindikata Slobodan Savović izjavio je: ,,Strahujemo da je ovo samo početak. Odmah smo reagovali i poslali upozorenje direktorima ustanova da će biti tuženi ako se u školama ne budu poštovale mjere NKT”.

Crna Gora je, do skoro, bila jedna od rijetkih država koja je dugo uspjela da sačuva stariju populaciju u domovima. Ove nedjelje je objavljeno da je koronavirusom zaraženo deset korisnika Doma starih Grabovac u Risnu, oboljelo je i sedam zaposlenih. Vijesti su krajem avgusta objavile da su u Domu starih Grabovac periodično organizovane večernje igranke, a radi bolje animacije štićenika nerijetko su bili angažovani i muzičari, iako je ta ustanova trebalo da bude u karantinu i da ne propušta nikog. Tada su iz uprave odgovorili da za štićenike organizuju prigodne programe za državne praznike, ali i druge proslave.

Negativni epidemiološki rezultati crkvenih i patriotskih izbornih okupljanja, neodgovornost građana, političara i posebno institucija koje su bile zadužene za prevenciju epidemije, ostavile su zdravstvene radnike same da se bore sa virusom. Infektolog Milovan Živković se nakon oporavka od korone vratio u beransku bolnicu. Za Slobodnu Evropu je govorio o ličnoj i ljekarskoj borbi protiv kovida: ,,Ovakvo nešto nijesam pomišljao da čovjek može da izdrži. Nas je dvoje infektologa. Pripadaju nam opštine Berane, Rožaje, Plav, Andrijevica, Gusinje, Petinjica i pridodato nam je Bijelo Polje i Mojkovac, dakle nekih 150.000 stanovnika. U julskim i agustovskim vrelim danima obući odijelo i boraviti u njemu 8 i 10 sati, pa nekad i više, zaista je naporno”. Pozvao je da se poštuju mjere i kazao da je smrtnost od dva odsto mnogo: ,,Oni koji se nađu među dva posto, njima je to sto odsto”.

I internista u Opštoj bolnici Pljevlja dr Mirha Hasanbegović apelovala je na Pljevljake da pomognu medicinskim radnicima koji su na izmaku snage. ,,Od 15. septembra dežurna sam u COVID punktu OB Pljevlja 24 sata. Zbrinjavam sa moje tri medicinske sestre 14 hospitalizovanih pacijenata s upalom pluća, kao i brojne pacijente koji dolaze iz Doma zdravlja, prethodno liječene danima najprije kući, onda u Domu zdravlja. Kada nađem vremena spustiti glavu na jastuk, računam sa koliko je ko kiseonika te noći, i da li će biti pogoršanja koja su tako okrutno nenajavljiva u ovoj bolesti”, napisala je na svom FB profilu.

,,Ima onih koji negiraju postojanje virusa, ali praštamo. Odavno nacija ne čita dovoljno, pa kako može i da zna? Muče se mnogo i kolege iz Nikšica, Brezovika, KCCG… Javite se na vrijeme na pregled, svi pacijenti koji su duže od sedam dana imali febrilnost a nisu se javili ljekaru, ili se liječili na sebi znane načine, razvili su opsežnije promjene na plućima koje je bilo teško liječiti, a ako se izbore s bolešću, dugo traje oporavak.
Budimo solidarni u ovoj borbi, budimo jedno”, apelovala je dr Hasanbegović.

NKT je predložio da Ministarstvo zdravlja donese odluku o novčanoj nagradi zaposlenima u zdravstvu koji rade sa KOVID pacijentima.

Ne tako davno crnogorski zdravstveni sistem je bio rangiran među najgorima u Evropi. Zdravstveni radnici su od početka epidemije, a posebno posljednjih mjesec dana kada su bili primorani da se sami bore protiv virusa, pokazali da zaslužuju svako poštovanje.

 

TESTIRANJE

Oni koji imaju simptome korona virusa, testiranje na korona virus mogu da izvrše besplatno u lokalnim kovid ambulantama ili domovima zdravlja.  Za uputsva je potrebno nazvati kol centar Instituta za javno zdravlje na broj 1616.

Građani koji se testiraju zbog putovanja u druge države dobijaju mejl adresu osobe kojoj proslijeđuju podatke o kojoj se državi radi, koji su razlozi putovanja i koje je planirano trajanje putovanja.

Testove na koronavirus po PCR metodi, pored Instituta za javno zdravlje Crne Gore, rade i privatne zdravstvene ustanove Poliklinika MojLab u Podgorici i Dnevna bolnica Zejnilović u Baru. Testovi na prisustvo korona virusa u privatnim zdravstvenim ustanovama koštaju oko 80 eura.  Iz Ministarstva zdravlja saopštili su da ELISA testove na antitjela rade biohemijske laboratorije koje imaju ELISA aparat, u opštim bolnicama, KCCG,  IJZCG i privatnim biohemijskim laboratorijama. Privatne zdravstvene ustanove u Crnoj Gori koje nude mogućnost testiranja na antitijela na koje se čeka 24 sata, testiranje rade po cijeni od 17 do 25 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

VESNA MEDENICA, OSTAVKE I PRAVOSUĐE: Decenije čekanja na nezavisno sudstvo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vesna Medenica je na visokim pravosudnim funkcijama skoro dvije decenije. Najbolja ocjena njenog rada su brojne nerazriješene afere dok je bila vrhovna državna tužiteljica, poput afere Telekom. A o stanju u sudstvu pod njenim vođstvom dovoljno govore i izvještaji iz Brisela, u kojima se iz godine u godinu ponavlja – zabrinutost. Njena ostavka preduslov je za reforme. Ali neće biti dovoljna

 

Sedmica je protekla u čekanju potvrde da će predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica podnijeti ostavku na tu poziciju, na kojoj treći mandat, kako su konstatovali i u Briselu, krcka – neustavno. Da će Medenica podnijeti ostavku, objavile su Vijesti, pozivajući se na izvore u sudstvu. Medenica je, navodno, na sjednici Vrhovnog suda kolegama najavila da odlazi.

U međuvremenu, iz pobjedničke koalicije takođe su pozvali Vesnu Medenicu da podnese ostavku. Lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović saopštio je Vijestima da misli da je i diplomatska aktivnost nove parlamentarne većine doprinijela da predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica najavi podnošenje ostavke na tu funkciju.

Rekao je da je pitanje njenog trećeg, neustavnog mandata pomenuo i kod predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, prilikom nedavnih konsultacija za sastav nove vlade. Abazović je pozvao i druge da krenu stopama Medenice, apostrofirajući i v.d. vrhovnog državnog tužioca Ivicu Stankovića.

Osvrćući se na neophodne reforme u pravosuđu, Abazović je dodao da te reforme traju dugo. ,,Mi ćemo to morati da uradimo. Ali nešto što možemo da uradimo odmah, jeste da ljudi koji su targetovani od strane EU i ogromne većine javnosti kao veliki balast ukupnom napretku integracionog procesa, sami odu… Mislim da je najbolje, najpoštenije i najpravednije da oni to sami prepoznaju, da sami istupe”, kazao je. Lider URA je kazao i da  misli da postoji ozbiljna i ogromna sprega organizovanog kriminala i predstavnika sudstva, tužilaštva i Uprave policije.

 

Medenica se do kraja nedjelje nije oglasila da potvrdi ili demantuje ovu informaciju.  Ali je nakon sastanka sa šeficom delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, ambasadorkom Oanom Kristinom Popa, poručila da nakon svih postignutih rezultata sudske vlasti ne pristaje da bude označena kao barijera demokratskim procesima Crnoj Gori. Da li to znači da podnosi ostavku ili ne, ostalo je nejasno, ali je jedno sasvim sigurno – da su rezultati u pravosuđu proteklih decenija barijera demokratskim procesima u Crnoj Gori.

To je naznačeno i u ovogodišnjem Izvještaju Evropske komisije o napretku Crne Gore, u kom se po ko zna koji put izražava zabrinutost zbog stanja u pravosuđu.

Pored upozorenja na uobičajene boljke, poput korupcije, slobode medija, kriminala, naznačeno je da nije bilo pomaka u rasvjetljavanju ključnih afera, dok, kako stojinezavisno sudstvo ostaje izazov. Takođe, osvrnuli su se na treći mandat predsjednice Vrhovnog suda, ali i drugih sudskih funkcionera.

„Ostaju izazovi, posebno u pogledu nezavisnosti, profesionalnosti, efikasnosti i odgovornosti pravosuđa. Odluka Sudskog savjeta o ponovnom imenovanju sedam predsjednika sudova, uključujući predsjednika Vrhovnog suda, na najmanje treći mandat, izaziva ozbiljnu zabrinutost  zbog načina na koji je Sudski savjet tumačio ustavni i zakonski okvir, koji ograničava ta imenovanja na najviše dva mandata kako bi se spriječila prevelika koncentracija vlasti u pravosuđu. To nije u skladu s preporukama GRECO-a”, navodi se u Izvještaju Evropske komisije.

Milena PEROVIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POČECI MONITORA: Svaki broj – podvig

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dvije pisaće mašine, jedan telefaks, puno entuzijazma i nastao je prvi broj. A već treći je mogao biti i posljednji. Da su osnivači i redakcija na prvi crnogorski nezavisni nedjeljnik gledali kao na posao, a ne misiju vrijednu ogromnih odricanja. I nije se mislilo koliko će Monitor trajati – mjesec, godinu, važno je bilo da izlazi što duže. I bude što bolji

 

Te 1990, posljednje godine mira na prostoru SFRJ-a, u januaru je osnovan Liberalni savez a u oktobru Monitor. Posljednjih godina često možete sresti one koji se kunu da su librali od prvog dana i one koji su tih devedesetih krili Monitor u Pobjedu. Vrijeme je pokazalo vrijednosti.

Naziv Monitor izabran je zbog toga što ova latinska riječ ima značenje opominjač, savjetodavac i ono iz kompjuterske ere – ekran na kojem se prate događaji i procesi. Monitor je opravdao svoj naziv.

Prvi Monitor koji je izašao 19. oktobra, štampan je u Sarajevu, pošto u Crnoj Gori to tada nije bilo moguće (bilo je načina, ali nije bilo volje). Jugoslavija je još bila živa, pa je procijenjen nerealni tiraž od 20.000 primjeraka. List je, faktički, bankrotirao poslije trećeg broja, svjedočio je kasnije jedan od osnivača, profesor Miodrag Perović. Ali, pare nijesu bile ono što je pokretalo one koji su stvarali list. ,,Sada se to teško može shvatiti. Nije Monitor bila obična novina, već zračak nade, negdje gdje je išlo drugačije mišljenje, svjetlost. Bila je to žeđ za slobodom”, priča Esad Kočan.

,,Kad smo planirali tiraž ja sam bubnuo oko 20.000, neki su me podržali. Očekivali smo da Crna Gora i Jugoslavija jedva čekaju glas razuma. Kada je broj izašao na kioske vidjeli smo da se Crna Gora i Jugoslavija spremaju za neki drugi scenario”, prisjeća se Kočan.

Dvije pisaće mašine, jedan telefaks, redakcijski sastanci po stanovima, puno entuzijazma i nastao je prvi broj. ,,Prvi broj se štampao u Sarajevu, u Oslobođenju. U Sarajevo smo išli Miško Perović, PuŠo Matović i ja”, prisjeća se Milka Tadić-Mijović. ,,Prelomili smo taj prvi broj kod Marka Špadijera u njegovom stanu. Noć prije štampe u Hotelu Evropa u Sarajevu gledajući špiglo shvatimo da nam nedostaju tri strane. Miško je imao Ekonomist pa je preveo jedan tekst, tako smo kompletirali prvi broj. Kada se broj odštampao, sve utovarimo u auto pa do Beograda. Zorom smo stigli na Trg Marksa i Englesa ispred Borbe i ostavili dio tiraža za Srbiju, pa onda odmah u kola i put Crne Gore. Sada se pitam kako smo uopšte sve to izdržali, psihički i fizički. A opet tako se dobro sjećam da sav umor nestane kada izađe novi broj”, kaže ona.

Predrag NIKOLIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MONITOROVA ANKETA: Našem poslu nikad kraja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Pitali smo intelektualce, aktiviste, analitičare, blogere, pisce  –  Šta vam je Monitor značio ovih 30 godina?

 

DALIBORKA ULJAREVIĆ, CENTAR ZA GRAĐANSKO OBRAZOVANJE: Slobodna misao i otpor zaboravu

Slobodna i kritička misao, provokativna analiza, otpor zaboravu i opominjuće sagledavanje procesa u crnogorskom društvu – to su moje ključne asocijacije za nedjeljnik Monitor. Zajednički smo se borili i za državu i za demokratiju i za društvo progresa, a protiv nepravde, nazadnih ideja i autokratije. Zajednički smo se i izborili i za državu, a ove godine i za potrebni impuls za demokratsku konsolidaciju Crne Gore. Slijedi nam novo vrijeme zajedničkog pregnuća da naše društvo stane u red modernih i naprednih, a institucije počnu raditi u korist javnog interesa.

Članovima redakcije Monitora, osnivačima, vlasnicima i svim saradnicima želim srećan trideseti rođendan uz nadu da će ideje i ideali ljepote, dobra i pravde postati temeljne u životu u našoj političkoj zajednici i voditi je ka daljem potrebnom razvoju. Vjerujem da će i u ovoj novoj demokratskoj epohi Monitor imati posebnu važnu ulogu – da tekstovima svojih autora neprestano drži budnim čitaoce, oplemenjuje demokratsku političku kulturu u Crnoj Gori i kroz refleksije svojih saradnika istražuje načine da život u našem društvu za najveći broj građana i građanki čini još boljim, a donosioce odluka još odgovornijim za riječi i djela.

 

LJUPKA KOVAČEVIĆ, ANIMA:  Svetionik u tami

Čekam Monitor petkom kao što sam kao djevojčica čekala Zabavnik iako Monitor nikada nije zabavan, ni lagodan kao što to nije  ni život u Crnoj Gori od njegovog nastanka.  30 godina, od prvog broja, Monitor je mučno svjedočanstvo i hrabra kritika režima i svih pojava koje ukazuju na patologiju društva. Značio mi je  glas razuma, orjentir, doslednost, istrajnost, kritičko promišljanje, osudu nepravdi, podršku ugroženih  i  pismenost. Posebno cijenim istrajavanje  na pamćenju zločina koji su učinjeni u naše ime, kritiku sistema i antifašizam.  Po mom ubjeđenju visoki profesionalni i etički standardi. Mala grupa ljudi, okupljena istim vrijednostima, kao svetionik u tami, ukazuje na put kojim se mora ići da bi se smanjila nepravda i stvorilo društvo socijalne pravde i mira. Monitor, za mene, nije pesimističan, u sebi nosi duh otpora  i stvara nadu da je promjena i bolji svijet moguć. Oduševljavaju me naslovnice  i lirski elmenti koje prepoznajem  na neočekivanim mjestima.

Postojanje Monitora mi kao aktivistkinji  smanjuje  osjećanje inferiornosti  kada se u regionu govori o  nezavisnim medijima i kritičkom promišljanju društvenih pojava  zato što u CG ima malo  glasova, bez obzira odakle dolaze (obrazovanje, kultura, mediji, NVO)  na koje se  u tom smislu, može biti ponosan. Na Monitor može.

Zahvalna sam  ljudima koji ga stvaraju na tridesetogodišnjem druženju. Treba slaviti  i nastaviti kao uvijek i kao na početku. Jedna od parola feministkinja  koja treba da zvuči podsticajno i optimistički   glasi – ženskom poslu nikad kraja, važi za Monitor – vašem poslu nikad kraja!

Milena PEROVIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo