Povežite se sa nama

MONITORING

DA LI JE IZBJEGNUT CRNI SCENARIO: Zdravstveni radnici opravdali epitet heroja

Objavljeno prije

na

Brojke koje padaju ulivaju nadu da bi mogli da izbjegnemo scenario koji je tokom protekle nedjelje najavio pomoćnik direktora Instituta za javno zdravlje Senad Begić da ﮼ako se ponove prethodna sedmica ili ona tamo unazad 14 dana, plašim se zdravstveni sistem neće moći da izdrži”

 

Nakon dramatične protekle nedjelje u kojoj se broj oboljelih od korona virusa dnevno približavao broju od 300, sa 16 umrlih u samo tri dana, posljednjih dana registrovan je manji broj oboljevanja. Laboratorije Instituta za javno zdravlje registrovale su dnevno ispod 200 novoinficiranih, s tim da je 1.300 testova poslato na analizu u Njemačku.

Direktor Doma zdravlja Podgorica Nebojša Kavarić izjavio je da je Dom zdravlja Podgorica samo 24. septembra imao čak 671 pacijenta u jednom danu, te da od tog dana bilježe pad broja pacijenata od devet do 30 odsto.

Sve to uliva nadu da bi mogli da izbjegnemo scenario koji je tokom protekle nedjelje najavio pomoćnik direktora Instituta za javno zdravlje Senad Begić da ,,ako se ponove prethodna sedmica ili ona tamo unazad 14 dana, plašim se da zdravstveni sistem neće moći da izdrži”.

Konačno je reagovalo i Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti (NKT) pa je zbog povećanja broja novooboljelih u osam crnogorskih opštinama uvelo restriktivne mjere. U Andrijevici, Beranama i Nikšiću od 28. septembra do 12. oktobra zabranjeno je napuštanje objekata stanovanja od 22 sata do pet ujutro, zabranjen je rad ugostiteljskih objekata i kućne posjete. I u Rožajama će narednih četrnaest dana biti zatvoreni ugostiteljski objekti, dok će u Budvi, Kotoru, Pljevaljima i Podgorici raditi do 22 sata. Da je bio posljednji čas da se nešto uradi, govori podatak da je u Nikšiću broj oboljelih u periodu od 12. do 25. septembra bio 1.423 zaražena na 100.000 stanovnika.

,,Cijele familije su zaražene. Žena u ambulanti, muž na spratu na respiratoru… Provodimo sate u specijalnim  kombinezonima, u kojima si kao u turskom kupatilu, sa duplim maskama, sa duplim rukavicama, vizirima. Piješ vodu ili ubaciš u kljun nešto kad završiš da ne pokupiš virus u momentima popuštanju žeđi ili gladi”, prenio je iskustvo iz kovid bolnice u Nikšiću na svom Fejsbuk profilu internista Goran Jovanović, koji je kao ispomoć kolegama u Nikšiću došao iz kotorske bolnice.

Ljekari su prethodnih dana upozoravali građane da ne liječe koronu na svoju ruku i da se oni koji imaju imaju simptome obavezno jave svom izabranom ljekaru. ,,Da zaista ne čekaju dugo, jer nedopustivo je, recimo, da se u svojoj režiji u kućnim uslovima liječe bez konsultacije sa izabranim ljekarima. Imali smo slučaj, recimo, u Kliničkom centru Crne Gore, primili smo pacijentkinju, vrlo mladu osobu, koja se u svojoj režiji liječila prethodne dvije sedmice i došla u jednom jako lošem stanju”, istakao je Nermin Abdić, šef Kriznog medicinskog štaba.

Iz Odljeljena za pulmologiju Interne klinike Kliničnog centra Crne Gore upozoreno je da virus ne bira godine i da je zavidan broj pacijenata mlađe životne dobi na liječenju sa teškim kliničkim slikama.

Crna Gora je i dalje u vrhu regiona i Evrope po broju oboljelih sa 541 oboljelim na 100.000 stanovnika, broj hospitalizovanih od 42 na 100.000 stanovnika je takođe najveći u regionu. Smrtnost od korona virusa u Crnoj Gori je najmanja u regionu i iznosi 1.57 odsto, U Hrvatskoj je 1.69, Srbiji 2.23, Sloveniji  2.64, Albaniji 2.84, BiH 3.13, Kosovu 4 i Sjevernoj Makedoniji 4.11 odsto.

Mjesec dana kasnije nego u ostatku Evrope, a nakon što je u martu prekinuta, ove nedjelje dio đaka će se vratiti u škole. Iz Ministarstva prosvjete je saopšteno je da će nastavu pohađati đaci prvih šest razreda osnovne škole, kao i prvog razreda srednje, a ostali onlajn, uz konsultacije u školi na svakih petnaest dana. Obećali su i ono što bi trebalo da je normalno, ali do sada nije bila praksa u ovdašnjim vaspitno obrazovnim ustanovama, da će sve biti opremljene dezinfekcionim i drugim sredstvima.

Škole su počele sa radom i u najugroženijim opštinama, a dikretor Instituta Boban Mugoša je objasnio: ,,Djeca od sredine marta ne idu u školu i to može imati značajne i dalekosežne posljedice. Djeca idu u školu koja je kontrolisano mjesto i nas toliko škola ne brine kao škola, brine nas onaj dio do škole i slobodno vrijeme koje će djeca provoditi. Zato je prilika da roditelji iskažu odgovornost, da vode računa
da djeca provode vrijeme na takav način da, koliko je god moguće, poštuju mjere koje imamo kad nisu u školi. U školi već postoji način kako će se sve sprovoditi”, rekao je Mugoša.

Mnogi roditelji su u nedoumici da li djecu slati na nastavu. Analiza Evropske pedijatrijske akademije govori da djeca imaju 44 odsto manje šanse da dobiju korona virus u odnosu na odrasle. Specijalista pedijatar dr Siniša Vuleković izjavio je da su kod kovid slike kod djece do sada bili više zastupljeni stomačni problemi nego respiratorni, te da šarenolikost simptoma zna da zbuni, i istakao da će bilo kakva infekcija kod djece značiti isključivanje iz kolektiva, a to su povećana temperatura, dijareja, respiratorni problemi.

U prve tri nedjelje, od 1. septembra kada su škole počele sa radom u Srbiji, virus je potvrđen kod 33 učenika i 17 nastavnika. U Bugarskoj je od početka ove školske godine 110 učenika i djece iz vrtića ili 0,01 odsto pozitivno na korona virus, pozitivno je i 74 učitelja, odnosno 0,08 procenata.

Gradski odbor Sindikata prosvjete je dobio informaciju da je više kolega u nekoliko podgoričkih škola inficirano koron avirusom. Predsjednik Sindikata Slobodan Savović izjavio je: ,,Strahujemo da je ovo samo početak. Odmah smo reagovali i poslali upozorenje direktorima ustanova da će biti tuženi ako se u školama ne budu poštovale mjere NKT”.

Crna Gora je, do skoro, bila jedna od rijetkih država koja je dugo uspjela da sačuva stariju populaciju u domovima. Ove nedjelje je objavljeno da je koronavirusom zaraženo deset korisnika Doma starih Grabovac u Risnu, oboljelo je i sedam zaposlenih. Vijesti su krajem avgusta objavile da su u Domu starih Grabovac periodično organizovane večernje igranke, a radi bolje animacije štićenika nerijetko su bili angažovani i muzičari, iako je ta ustanova trebalo da bude u karantinu i da ne propušta nikog. Tada su iz uprave odgovorili da za štićenike organizuju prigodne programe za državne praznike, ali i druge proslave.

Negativni epidemiološki rezultati crkvenih i patriotskih izbornih okupljanja, neodgovornost građana, političara i posebno institucija koje su bile zadužene za prevenciju epidemije, ostavile su zdravstvene radnike same da se bore sa virusom. Infektolog Milovan Živković se nakon oporavka od korone vratio u beransku bolnicu. Za Slobodnu Evropu je govorio o ličnoj i ljekarskoj borbi protiv kovida: ,,Ovakvo nešto nijesam pomišljao da čovjek može da izdrži. Nas je dvoje infektologa. Pripadaju nam opštine Berane, Rožaje, Plav, Andrijevica, Gusinje, Petinjica i pridodato nam je Bijelo Polje i Mojkovac, dakle nekih 150.000 stanovnika. U julskim i agustovskim vrelim danima obući odijelo i boraviti u njemu 8 i 10 sati, pa nekad i više, zaista je naporno”. Pozvao je da se poštuju mjere i kazao da je smrtnost od dva odsto mnogo: ,,Oni koji se nađu među dva posto, njima je to sto odsto”.

I internista u Opštoj bolnici Pljevlja dr Mirha Hasanbegović apelovala je na Pljevljake da pomognu medicinskim radnicima koji su na izmaku snage. ,,Od 15. septembra dežurna sam u COVID punktu OB Pljevlja 24 sata. Zbrinjavam sa moje tri medicinske sestre 14 hospitalizovanih pacijenata s upalom pluća, kao i brojne pacijente koji dolaze iz Doma zdravlja, prethodno liječene danima najprije kući, onda u Domu zdravlja. Kada nađem vremena spustiti glavu na jastuk, računam sa koliko je ko kiseonika te noći, i da li će biti pogoršanja koja su tako okrutno nenajavljiva u ovoj bolesti”, napisala je na svom FB profilu.

,,Ima onih koji negiraju postojanje virusa, ali praštamo. Odavno nacija ne čita dovoljno, pa kako može i da zna? Muče se mnogo i kolege iz Nikšica, Brezovika, KCCG… Javite se na vrijeme na pregled, svi pacijenti koji su duže od sedam dana imali febrilnost a nisu se javili ljekaru, ili se liječili na sebi znane načine, razvili su opsežnije promjene na plućima koje je bilo teško liječiti, a ako se izbore s bolešću, dugo traje oporavak.
Budimo solidarni u ovoj borbi, budimo jedno”, apelovala je dr Hasanbegović.

NKT je predložio da Ministarstvo zdravlja donese odluku o novčanoj nagradi zaposlenima u zdravstvu koji rade sa KOVID pacijentima.

Ne tako davno crnogorski zdravstveni sistem je bio rangiran među najgorima u Evropi. Zdravstveni radnici su od početka epidemije, a posebno posljednjih mjesec dana kada su bili primorani da se sami bore protiv virusa, pokazali da zaslužuju svako poštovanje.

 

TESTIRANJE

Oni koji imaju simptome korona virusa, testiranje na korona virus mogu da izvrše besplatno u lokalnim kovid ambulantama ili domovima zdravlja.  Za uputsva je potrebno nazvati kol centar Instituta za javno zdravlje na broj 1616.

Građani koji se testiraju zbog putovanja u druge države dobijaju mejl adresu osobe kojoj proslijeđuju podatke o kojoj se državi radi, koji su razlozi putovanja i koje je planirano trajanje putovanja.

Testove na koronavirus po PCR metodi, pored Instituta za javno zdravlje Crne Gore, rade i privatne zdravstvene ustanove Poliklinika MojLab u Podgorici i Dnevna bolnica Zejnilović u Baru. Testovi na prisustvo korona virusa u privatnim zdravstvenim ustanovama koštaju oko 80 eura.  Iz Ministarstva zdravlja saopštili su da ELISA testove na antitjela rade biohemijske laboratorije koje imaju ELISA aparat, u opštim bolnicama, KCCG,  IJZCG i privatnim biohemijskim laboratorijama. Privatne zdravstvene ustanove u Crnoj Gori koje nude mogućnost testiranja na antitijela na koje se čeka 24 sata, testiranje rade po cijeni od 17 do 25 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

SMANJENJE STAROSNE GRANICE ZA PENZIJU: Ni javnog interesa, ni smjene Katnića

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zakon o radu je izmijenjen bez javne rasprave, bez konsultacija sa socijalnim partnerima, finansijskih analiza, bez procjene štete po budžet…

 

Nakon što je početkom decembra poslije višemjesečnih peripetija nekako sklopljena  izvršna vlast, smjena glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića bio je prvi zahtjev Demokratskog fronta (DF). Čak su pokušali da izmjenama Zakona o državnom tužilaštvu ukinu SDT, ali taj dokument nije prošao Venecijansku komisiju, jer nije ispunjavao evropske standarde.

U srijedu su izglasane izmjene Zakona o radu koje su predložili Milan Knežević (DF) i Maja Vukićević (DF) kojim će građani biti obavezni da idu u penziju sa 66 godina, umjesto za 67, kako je to do sada bio slučaj.

Zakon je izglasan na brzinu, bez javne rasprave, bez konsultacija sa Socijalnim savjetom, niti drugim socijalnim partnerima. Vlada je odavno pokazala da je izvršno tijelo bez „izvršne moći“. Zato ne čudi što nijesu prstom mrdnuli. Sve to da bi se jedan čovjek poslao u penziju. Milivoje Katnić je, međutim, i dalje na funkciji, dok je, po riječima sindikalnih predstavnika, veliki broj ljudi prijevremeno ostao bez posla zbog izmjena Zakona o radu, a ostale su im kreditne i druge obaveze koje penzijom ne mogu da finansiraju.

Knežević je rekao da nije imao namjeru da izmjenama Zakona o radu ubrza odlazak Katnića u penziju, već da taj akt uskladi sa Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju kojim je već predviđeno da osiguranik stiče pravo na penziju sa 66 godina starosti i 15 godina radnog staža. On je naveo da desetine hiljada mladih čeka da se zaposli, što je bio još jedan motiv izmjena ovog zakona.

,,Da je ovaj zakon donešen protiv specijalnog državnog tužioca, Milivoja Katnića, on bi u ponedjeljak dobio rješenje o penziji, a to se nije desilo. Zakon o tužilaštvu jasno je normirao da Katniću treba Tužilački savjet da konstatuje prestanak mandata”, kazao je Knežević tokom skupštinske rasprave.

Iz Unije slobodnih sindikata i Akcije za ljudska prava tvrde da Zakon o radu i Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO) ne treba usklađivati, jer nijesu u koliziji. Zakon o PIO propisao je starosnu granicu za penziju od 66 navršenih godina, međutim, Zakon o radu je davao mogućnost radniku da nastavi da radi do 67 godine. Dakle, građaninu je data mogućnost da pođe u penziju godinu ranije, ali je imao izbor da to ne učini ukoliko se osjeća sposobnim da radi duže. Novim izmjenama zakona im je taj izbor ukinut.

Slaven Radunović (DF) je još tokom skupštinske rasprave u vezi sa radom tužilaštva, nedvosmisleno rekao da su „nadmudrili“ i „pobijedili“ Katnića i donijeli izmjene Zakona o radu zbog kojih će mu prestati mandat. On je rekao da će Katnić otići sa funkcije 12. juna, kada je prvobitno stupio na snagu Zakon o radu.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PROMJENE U JAVNOM SERVISU: Kocka je bačena

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da će promjena vlasti konačno značiti i oslobađanje RTCG-a i stvaranje istinskog javnog servisa obećali su poslanici većine u Skupštini. Dosadašnji potezi ne ulivaju nadu da će se to stvarno i desiti

 

Sa promjenama u Radio-televiziji Crne Gore nova vlast nije žurila. Tek prošle subote je Skupština, sa 43 glasa za, imenovala nove članove Savjeta RTCG-a. Izabrani su Bojan Baća (Univerzitet Crne Gore), Žarko Mirković (CANU), Naod Zorić (predlog nacionalnih ustanova kulture i NVO), Filip Lazović (Unija poslodavaca), Veselin Drljević (NVO iz oblasti medija), Milica Špajak i Amina Murić (NVO koje se bave ljudskim pravima), Marijana Camović-Veličković (Unija slobodnih sindikata) i Predrag Marsenić (Crnogorski olimpijski i paraolimpijski komitet).

Za ovu sedmicu je najavljena konstitutivna sjednica, a predsjednik Skupštine Aleksa Bečić je u srijedu izvlačio žrijeb kojim je ispalo da mandat od pet godina u Savjetu imaju Marsenić, Drljević, Špajak i Lazović, od četiri godine Murić, Camović Veličković i Mirković, a na tri Bojan Baća i Naod Zorić.

Bečić je najavio da novi Savjet u roku od osam dana od imenovanja treba da započne postupak izbora novog generalnog direktora RTCG-a. Za izbor novog generalnog direktora Savjet raspisuje javni konkurs koji traje 15, a najduže mjesec dana, nakon čega postoji rok od 20 dana za žalbe. Tako da bi u avgustu RTCG trebao da ima novog direktora.

Aktuelnom generalnom direktoru  RTCG-a Božidaru Šundiću, koji je na toj poziciji od  novembra 2018, mandat je trebao da traje četiri godine. On je ranije najavio da menadžerski i urednički tim  neće podnijeti ostavke. Šundić nema zakonskog osnova da kao neki od njegovih prethodnika tuže RTCG – Branku Vojičiću isplaćeno 80.000, a Rade Vojvodić potraživao blizu 250.000 eura.

Prošlonedjeljna skupštinska rasprava o RTCG-u, prošla je bez opozicije, a vladajuće partije su jednoglasno obećale da ,,javni servis” više neće služiti vlasti već građanima.

Govorilo se nadahnuto:,,Uredništvo Radio-televizije Crne Gore konačno selimo iz Splendida i vraćamo u Bulevar revolucije”, kazao je Boris Bogdanović iz Demokrata. Poslanica SNP-a Milosava Paunović nazvala je RTCG štetočinama društva. Poslanica Pokreta za promjene (PzP) Branka Bošnjak pohvalila je obrazovni program TVCG-a, ali je rekla da je informativni program ,,javno zastiđe”. Božena Jelušić, iz URA, pomenula je rijetke svijetle trenutke u radu: ,,Govorim na primjer o emisiji Mehanizam. Znamo da smo imali jednu epizodu kada je javni servis krenuo boljim putem kad su na čelu bili Mićunović i Kadija. Kad je javni servis pokušao da odgovori zadacima na putu pridruživanja EU”.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BURNA UVERTIRA UOČI DODJELE TRINAESTOJULSKE NAGRADE: Duhovi vremena

Objavljeno prije

na

Objavio:

Četnici su gospoda, tvrdi Bećir Vuković koji je predložen za predsjednika žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade. Bili i ostali, a poslije njih gospode i nema, obrazlaže dalje. Izbor Vukovića samo oslikava gdje smo. I do sada je dodjela ovog priznanja često bila praćena raznim tenzijama i oslikavala je duh vremena

 

Predlog da na čelu žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade, najvišeg državnog priznanja u Crnoj Gori, bude Bećir Vuković, pjesnik koji veliča četnički pokret, izazvao je buru.

Administrativni odbor Skupštine je pored Vukovića za članove žirija predložio prof. dr Dragana Koprivicu, mr Isidoru Damjanović, prof. dr Miletu Marka Ivanovića, dr Milenu Burić, Gorana Batrićevića i Miomira Vojinovića.

Iz DPS-a je ocijenjeno da se radi o još jednom „ekspertu u negiranju antifašističkih temelja Crne Gore.“ SDP je kritiku usmjerio na URU: „Sramotno je što je URA, a i ostale nazovi građanske partije, za komisiju koja slavi 13. jul, Dan državnosti i Dan ustanka crnogorskog naroda protiv fašizma izabrala osobu kojoj je ‘Draža vođa trećeg srpskog ustanka'“.

Predsjednik Administrativnog odbora je Milutin Zogović iz DF-a, a članovi su Luiđ Škrelja (DPS), Radoš Zečević (DF), Vladan Raičević (DF), Dragan Vukić (SNP), Momo Koprivica (Demokrate), Vladan Martinović (Demokrate), Miloš Konatar (URA), Daliborka Pejović (DPS), Suzana Pribilović (DPS), Damir Šehović (SD), Kenana Strujić-Harbić (Bošnjačka stranka) i Raško Konjević (SDP).

Kako je Vuković bio član ovog žirija i prošle godine, iz URE su odgovorili da SDP-u tada to nije smetalo. Iz DPS-a su prošlogodišnju podršku Vukoviću, koji je predložen od strane DF-a, obrazložili kao pokušaj „zdravog dijaloga“ sa jedinim djelom opozicije koji je tada učestvovao u radu parlamenta.

I ovom prilikom potvrdila se praksa nove vlasti koja uporno zanemaruje manjine. O predlogu Bošnjačke stranke da Suljo Mustafić bude član žirija, Odbor nije ni raspravljao. Objasnili su da je bio sedmi na listi, a oni biraju šest članova.

Reagovali su i iz Saveza udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore. Oni  smatraju da je Vuković „negator antifašističkih tekovina Trinaestojulskog ustanka crnogorskog naroda, te da mu ne pripada mjesto predsjednika žirija za dodjelu ovog najvišeg državnog priznanja”. Jedan od dobitnika 13-julske nagrade Vukić Pulević izjavio je da je ovo riskantan potez, preko kojeg se ne smije olako preći. Adnan Čirgić, dekan Fakulteta za crnogorski jezik, koji je ovu nagradu dobio 2018. ironično je konstatovao: „Da se kojim slučajem 13-julska nagrada može dodjeljivati posthumno, nema sumnje da bi je ovaj žiri gotovo jednoglasno dodijelio Pavlu Đurišiću, za životno djelo.“

Za Vukovića su „četnici gospoda.“ Bili i ostali, piše Vuković na portalu Vidovdan 2018. godine i dodaje da poslije njih gospode i nema. Nakon promjene vlasti, Vuković veliča DF a kritikuje Vladu,  za URU, koja ga izglasa, tvrdi da je „Udbina Udba.“ Nije mu po volji ni novi premijer Zdravko Krivokapić jer je sve više protiv njemu omiljenog DF-a. Posebno ga je šokirala vijesti da je podržao osnivanje Monitora. Piše da je na Trgu bana Jelačića kada se pojavio prvi broj Monitora bilo opšte veselje. Premda: „Nije svakome bilo do slavlja. Neki ustaški tjednici uplašili su se konkurencije, jer je Monitor na samom startu daleko dobacio, i evo do danas ne podbacuje…“ U tom stilu objašnjava i današnju situaciju: „Zar nije kohabitacija crnogorskih partizana i crnogorskih ustaša protiv crnogorskih četnika, vrlo inspirativan uzor…“  A čovjek može biti izabran da odlučuje o najznačajnijoj državnoj nagradi za 2021. godinu – 76 ljeta nakon Drugog svjetskog rata.

I do sada je dodjela ovog priznanja često bila praćena raznim tenzijama i oslikavala je duh vremena.

Prošle godine, kada se pandemija zahuktavala, nagrada je dodijeljena Institutu za javno zdravlje, doktoru Ranku Lazovići i istoričaru Živku Andrijaševiću. Jedan od lidera DF-a Milan Knežević tvrdio je da je prekršen Zakon o državnim nagradama jer on predviđa da se u jednoj oblasti može dodijeliti samo jedna godišnja Trinaestojulska nagrada.

I 2018. u žiži je bio predsjednik žirija – slikar Ranko Todorović Todor koji nakon postavljenja izjavio da „dokazani neprijatelji Crne Gore ne mogu da dobiju Trinaestojulsku nagradu.“ Da podsjetimo da je tada, a umnogome i sada, potvrde o patriotizmu izdavao DPS.

Ipak, dešavalo se i da politički nepodobni dobiju nagradu. Tako je 2015. Trinaestojulsku dobio dramski pisac Ljubomir Đurković, koji u kritikama nije štedio prošlu vlast. I to u oštroj konkurenciji – te godine KAP je predložio tajkuna Veselina Pejovića. Objasnili su da bez njega ne bi bilo ni Kombinata.

Pojedini dobitnici ove nagrade prijetili su 2013. da će je vratiti. Te godine nagrada je dodijeljena politikologu Radulu Kneževiću, književniku Iliji Lakušiću i književniku Gojku Čelebiću, bivšem ministru kulture u Vladi Mila Đukanovića od 1993. do 1996. Kritičari su bili bijesni, tvrdeći da se najznačajnija državna nagrada dodjeljuje dvojici protivnika nezavisnosti Crne Gore Lakušiću i Čelebiću, te anonimnom zagrebačkom politologu. Književnik Andrej Nikolaidis je napustio žiri u kojem su, pored njega, bili predsjednik prof. dr Dragan K. Vukčević i članovi prof. dr Predrag Ivanović, prof. dr Dragan Koprivica i prof. dr Milenko Popović. Dodjeli nagrade nijesu prisustvovali tadašnji predsjednik Filip Vujanović, niti premijer Đukanović, a svoju obavezu dodjele priznanja eskivirao je predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić. Nagradu je dobitnicima uručio tadašnji potpredsjednik Skupštine Suljo Mustafić.

Kakav nas još skandal očekuje tokom ovogodišnje dodjele, uskoro ćemo saznati.

Na brojne kritike Vuković nije odgovarao. Za Dan je izjavio da će svoje reći tek nakon dodjele nagrade.

A odluku o predlogu Administrativnog odbora o članovima ovogodišnjeg saziva žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade donijeće poslanici na zasijedanju koje je u toku.

 

Dobitnici

Prošle godine Trinaestojulsku nagradu su dobili Institut za javno zdravlje, ljekar Ranko Lazarević i istoričar Živko Andrijašević. Književni istoričar Dragan B. Perović, istoričar Božidar Šekularac i književnik Pavle Goranović nagrađeni su 2019, a 2018. slikar Krsto Andrijašević, violončelista Aleksa Asanović i filolog Adnan Čirgić.

  1. godine nagradu su dobili vajar Miodrag Šćepanović, prof. dr David Kalaj i dr Svetozar Savić; 2016 – prof. dr Igor Đurović, pisac Milorad Popović i kantautor Miladin Šobić; 2015 – književnik Ljubomir Đurković, univerzitetska profesorica Vesna Kilibarda i slikar Srđan Vukčević; 2014 – reditelj Gojko Kastratović, istoričar umjetnosti Aleksandar Čilikov i direktor Muzeja i galerija Podgorice Niko Martinović, te godine je nagradu za životno djelo, koja se može dodijeliti svake druge godine, dobio slikar Vojislav Vojo Stanić.

Godine 2012. nagrada je pripala kompaniji 13. jul Plantaže, ŽRK Budućnost i reditelju Branku Baletiću. Marina Abramović dobila je nagradu za životno djelo; 2011 – laureati su bili reditelj Slobodan Milatović, kompozitor Žarko Mirković i istoričar Šerbo Rastoder.

Miodrag Dado Đurić primio je Trinaestojulsku nagradu za životno djelo 2010, te godine godišnjim nagradama ovjenčani su slikar Luka Lagator, književnik Radoslav Rotković i VK Primorac. Rajko Todorović Todor nagrađen je 2009, zajedno sa timom arhitekata koji je izlagao na Venecijanskom bijenalu i izdavačkom kućom CID. Dobitnici 2007. bili su šahista Božidar Ivanović, dramski pisac Veljko Radović i pjesnik Mladen Lompar, a 2005. ljekar Pero Lompar, biolog Vukić Pulević i pisac Zuvdija Hodžić.

 

Biografija potencijalnog predsjednika žirija

Bećir Vuković, rođen je 1954. godine u Kolašinu. Studirao na Filološkom fakultetu u Beogradu, Opštu i jugoslovensku književnost.

Od 1980. do 2016. objavio je 16 knjiga poezije. Nagradu Risto Ratković, dobio je godinu dana nakon što se njom ovjenčao sada presuđeni ratni zločinac Radovana Karadžić, 1994. godine. Nagrada Marko Miljanov dodijeljena mu je 1989, Kočićevo pero 2010, Zlatno pero Rusije 2011…

Član je Udruženja književnika Srbije i Pokreta pjesnika Svijeta (Poetas del Mundo). Predsjednik je Društva srpskih književnika Crne Gore i Hercegovine i glavni i odgovorni urednik časopisa Srpki jug.

Na Vukovićevom zvaničnom sajtu istaknut je citat iz njegove poezije: lep je/ ni noć na njega ne može da padne/ lep je lep je.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo