Povežite se sa nama

OKO NAS

ZAPOŠLJAVANJA U PREKOMJERNO POPUNJENOJ JAVNOJ UPRAVI: Želje partija da „kadriraju“ suprotne kapacitetima države

Objavljeno prije

na

Period neposredno nakon izbora iskorišćen je da se gotovo svim resorima zaključi što više ugovora o radu kako bi se otežalo novoj vlasti

 

Na primjeru Berana i Budve bilo je vidljivo kako promjenom vlasti način „kadriranja“ i zapošljavanja ostaje isti. Nove partije na vlasti  su prekomjerno zapošljavale svoje ljude i dodatno opteretile budžet opština i države. To treba da bude upozorenje, dok se čeka formiranje nove uprave.

Odlazeća Vlada  je na početku svog mandata donijela plan da se smanji broj radnih mjesta u javnoj upravi – za 10 odsto na državnom i 15 odsto na lokalnom nivou. Plan nikada nije ispoštovala. Broj radnika iz godine u godinu je uvećavan. Period neposredno nakon izbora iskorišćen je da se gotovo svim resorima zaključi što više ugovora o radu kako bi se otežalo novoj vlasti.

I u Institutu Alternativa (IA), koji od osnivanja prate politike u javnoj upravi, smatraju da trend rasta troškova za zarade ne ostavlja prostora (odgovornoj) novoj vladi za povećanja. Kada je odlazeća vlada započela  mandat 2016. godine, zarade zaposlenih na centralnom nivou su nas godišnje koštale 422 miliona, a u 2020. godini su one nakon rebalansa veće za 76 miliona ili 20 odsto (498,4).

„Lokalne samouprave su u 2016. godini godišnje trošile 45 miliona za zarade zaposlenih, a za 2020. godinu je planirano gotovo trećinu više (58,8 miliona). Ovo nisu samo posljedice povećanja broja zaposlenih, nego i usvajanja Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru koji je povećao zarade postojećih zaposlenih“, kaže  Marko Stošić,  saradnik u IA.

Lideri tri pobjedničke koalicije su u javnim istupima dali do znanja da se zalažu za promjene u javnoj upravi. Oni su se u potpisanom sporazumu izjasnili da neće biti revanšizma, te da oni koji su pošteno radili  ne moraju da strahuju za svoja radna mjesta. Ovdje se ne misli na rukovodioce (funkcionere i političke namještenike), već na službenike u državnim i opštinskim administracijama, kao i u državnim preduzećima.

Sošić smatra da u kontroli zapošjavanja ključno treba da bude Ministarstvo finansija. Prema zakonskim i podzakonskim procedurama da bi se krenulo u postupak popune radnog mjesta, neophodna je potvrda od Ministarstva finansija o obezbijeđenim finansijskim sredstvima. Ako je odluka o popuni radnog mjesta donijeta bez ove potvrde, to je zakonski razlog za njeno obavezno poništavanje.

„Dosadašnji način odlučivanja o ovome je bio kratkovid sa aspekta budžetske održivosti o čemu svjedoči i pomenuto povećanje izdvajanja za zarade. Ministarstvo finansija mora da redefiniše šta  to znači da su za neko radno mjesto obezbijeđena finansijska sredstva. Ne radi se o tome da li u ovoj godini uprava može pronaći sredstva i zadužiti se za neko radno mjesto, nego da li dugoročno država može izdržati nova radna mjesta“, kaže Sošić za Monitor.

Ministarstvo javne uprave od ponedjeljka nije odgovorilo na pitanja Monitora, pa ne znamo koliko ljudi trenutno radi u javnoj upravi, a koliko bi  optimalno trebalo da radi. Analize koje je trebalo uraditi ze koje je trebalo odraditi u sklopu Plana optimizacije nisu urađene.

Sošić tvrdi da nijedno ministarstvo nije završilo taj posao, iako je Vlada u avgustu prošle godine zadužila sva ministarstva da izrade sektorske funkcionalne analize koje će pokazati pravo stanje u oblasti optimalnog broja zaposlenih do kraja te godine. „Ministarstvo javne uprave je pokušalo da netačno predstavi napredak u ovoj oblasti. Iako se u posljednjem izvještaju o sprovođenju Plana optimizacije tvrdi da su ove analize pripremljene od strane Ministarstva odbrane, Ministarstva saobraćaja i pomorstva i Ministarstva finansija, kada smo im ove analize tražili zahtjevom za SPI, rečeno nam je da ne postoje. Isti je slučaj i sa sektorskim analizama. Dok se u izvještaju MJU tvrdi da su urađeni nacrti sektorskih funkcionalnih analiza za resore javne uprave, odbrane i saobraćaja i pomorstva i šest drguih resora još 2019. godine, u junu ove godine MJU nam je odgovorilo da nije u posjedu istih“, pojasnio je on.

Analiza MJU je odrađena ranije uz podršku Svjetske banke i pokazala je da kadrovski resursi nijesu efikasno raspoređeni na ključnim zadacima zbog dodjeljivanja sličnih funkcija različitim organizacionim jedinicama. Sošić ističe da ni za nivo lokalne samouprave nikada nisu sprovedene funkcionalne analize koje bi jasno naznačile koliko nam je potrebno službenika i namještenika da se ostvare (skromne) nadležnosti lokalne uprave.

Prioritet za novu vladu, kaže, treba da bude sređivanje evidencija i pouzdanost baza podataka. Kada je rađen Plan optimizacije, potrošeno je preko godinu dana samo da bi se prebrojali zaposleni po raznim osnovama u javnom sektoru.

„Potrebno je kao prioritete postaviti ažurnost Centralne kadrovske evidencije, povećanje njenog obuhvata i uspostavljanje evidencija zaposlenih u javnoj upravi van Zakona o državnim službenicima i namještenicima – javne ustanove, javna preduzeća kao i zapošljavanje po osnovu ugovora o djelu, o privremenim i povremenim poslovima“, pojašnjava Sošić.

Evropska unija  je podržala proces reforme javne uprave kroz sektorsku budžetsku podršku, direktni transfer novca u budžet, 12 miliona u 3 godišnje rate zavisno od ispunjenja indikatora. Jedan od kriterijuma za koji je vezana procjena koliko će se novca uplatiti je uspjeh u smanjivanju broja zaposlenih.

„Već smo na ovaj račun izgubili pola jedne rate (1,9 miliona eura) u 2019. godini. Sve su prilike da ćemo izgubiti najmanje toliko i od posljednje rate“, kaže  Sošić.

Nova valast će   morati da vodi računa o preopterećenosti budžeta.

 

Nema podataka o isplati otpremnina

Marko Sošić ističe da je posebno važno što ni nakon dvije godine od sprovođenja Plana optimizacije, nemamo bazu o svim zaposlenima koji su iskoristili pravo na otpremninu kroz sporazumni prestanak radnog odnosa. Na sajtu MJU, tvrdi, dostupni su jedino podaci o zaposlenima na lokalnom nivou. Iako po Uredbi MJU prima sve ove sporazume i mora ih objavljivati, oni to nisu uradili.

„Postoji mogućnost da ti zaposleni koju su u centralnoj upravi, javnim ustanovama i preduzećima u međuvremenu dobili otpremnine, opet pronađu zaposlenje u javnom sektoru, jer nema mehanizma da bi se to spriječilo“, kazao je Sošić.

Zakonom je propisano da ove osobe ne mogu zasnovati radni odnos u javnom sektoru  pet godina od dana sporazumnog prestanka radnog odnosa.  Prošle godine, na javni poziv za sporazumni raskid radnog odnosa uz isplatu otpremnine ukupno se prijavilo 1.752 zaposlena, i to 1.430 na centralnom nivou, a 322 na lokalnom nivou. Na lokalnom nivou zaključno sa 25. 09. 2020. godine  ove sporazume je potpisalo 189 osoba.  To je jedina informacija koju imamo o statusu ovog procesa.

 

Planovi predviđaju smanjenje, a broj zaposlenih se povećava

Strategija reforme javne uprave (2016-2020) i Plan optimizacije javne uprave (2018-2020) predviđaju smanjenje broja zaposlenih na državnom nivou za deset odsto, odnosno 15 odsto u lokalnim samoupravama.

Broj zaposlenih u javnoj upravi se, međutim, svake godine povećava. Tako je broj zaposlenih na kraju 2019. godine na centralnom nivou povećan za 109 radnih mjesta. Iako je 659 zaposlenih napustilo javnu upravu u drugoj polovini 2019. godine, u istom periodu zaposleno je u državnoj službi još 768 službenika i funkcionera.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA: Katnić i Lazović idu na sud

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vijeće Višeg suda, na čelu sa Zoranom Radovićem, potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu

 

 

Viši sud potvrdio je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu. Oni su optuženi da su dio kriminalne organizacije pomoću koje su zloupotrebom službenog položaja sarađivali sa kriminalnom grupom Radoja Zvicera.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Branilac Lazovića,  advokat Zoran Piperović, kazao je ranije da će pocijepati svoju diplomu ukoliko ova optužnica bude potvrđena. On je, pak, nakon potvrđivanja optužnice kazao da se desila „neka viša sila koju ne može da vidi“, pa je optužnica protiv Lazovića i Katnića potvrđena.

„Ogorčen sam i šokiran – svega sam se nagledao u ovom poslu za ovih 40 godina: ali da mi je neko rekao da će ova optužnica da bude potvrđena… Prije bih mislio da Mjesec može da padne na Zemlju“, kazao je Piperović.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT)  vjeruje da je Lazović u decembru 2020. godine kao pomoćnik direktora UP, zloupotrebom službenog položaja, pomogao Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, tako što je nezakonito uklonio zabranu o ulasku u Crnu Goru. Na zahtjev navodnog šefa kavačkog klana Radoja Zvicera, koji mu je prenio njegov sin Petar Lazović, tvrdi tužilaštvo,  obezbijedio je da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije optužen je zbog sumnje da je sa nekadašnjim šefom SDT-a tokom javnih i medijskih nastupa obmanjivao javnost da su Belivuk i Miljković u Crnu Goru ušli na zahtjev policije Srbije i da su prema njima UP i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje…

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST SEKSUALNOG NASILJA NAD DJECOM: Čekajući nadležne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire. Tri godine nakon usvajanja zakona, još nema podzakonskih akata koje su trebali da urade MUP i Ministarstvo zdravlja

 

 

Gotovo da ne prođe sedmica, da Uprava policije ne obavijesti  javnost da je počinjeno neko krivično djelo nad maloljetnom osobom. O tome govori i posljednji slučaj zabilježen nadomak Podgorice, kada je 53.godišnji albanski državljanin  uhapšen zbog seksualnog uznemiravanja dvije djevojčice, od kojih jedna ima tek šest godina.

„“Osumnjičeni, star 52 godine, je dana 16.marta 2025.godine,oko 16 časova, u Tuzima, prišao oštećenima-djevojčicama starosti 12 i 6 godina,kojom prilikom je oštećenu starosti 12 godina povukao za ruku, poljubio u obraz, a zatim je uhvatio rukom za bradu i poljubio je u usta ,nakon čega je i oštećenu starosti 6 godina takođe povukao za ruku i poljubio u obraz”, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva nakon što je nadležni tužilac obavio njegovo saslušanje i odredio mu zadržavanje.

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire, niti kontroliše kako je propisano Krivičnim zakonikom – da li se kreću u blizini mjesta na kojima se okupljaju djeca, da li se javljaju redovno policiji, putuju li u inostranstvo.

To potvrđuje i nedavni slučaj iz Bijelog Polja, kada je 39.godišnji A.K.  silovao maloljetnu osobu,  koja mu je u krvnom srodstvu,a potom pobjegao.

Iz Uprave policije su se neposredno nakon prijave ovog događaja oglasili sa   saopštenjem u kom su naveli da je riječ o povratniku. Međutim, niko od nadležnih institucija nije dao objašnjenje zbog čega  nije završio na liječenju budući da je i u ranijem periodu prijavljivan dva puta da je pokušao da počini isto krivično djelo. U drugom slučaju nadležni sud nije našao dovoljno dokaza da ga osudi, ali jeste za prvo prijavljeno djelo, na štetu takođe jedne maloljetne krvne srodnice.

Da bi se pedofili nadzirali, bilo je neophodno da Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović i Ministarstvo zdravlja na čelu sa dr Vojislavom Šimunom urade podzakonska akta. Oni su na tim pozicijama od oktobra 2023. godine, a zakon je usvojen na početku 2022, što znači da ni njihovi prethodnici Filip Adžić i Dragoslav Šćekić nijesu smatrali da je to prioritetan  problem.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEPONIJA MALJEVAC: Ekološka crna tačka koja “gasi” sela  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini uspjeli su  protestima da “natjeraju” predstavnike EPCG da sjednu za isti sto i dogovore kako da riješe veliki ekološki problem. Na deponiji Maljevac odlažu se pepeo i šljaka iz TE Pljevlja, a sistem koji sprječava da vjetar dio nusproizvoda raznosi po okolini, ne radi. Zbog toga će ekološka inspekcija zahtijevati i pokretanje prekršajnog postupka

 

 

Poslije bezbroj apela, dopisa  i 11 dana protesta i blokade saobraćajnice tokom marta ove godine, tek u utorak, mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini, sa predstavnicima Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), dogovorili su “pripreme početnih koraka za rješavanje ogromnog ekološkog problema na deponiji pepela i šljake Maljevac”. Na toj lokaciji, kako mještani tvrde,  decenijama se bezobzirno  deponuju nusproizvodi iz Termoelektrane (TE). Iz EPCG, do sada, objašnjavaju, nijesu ispunili nijedno obećanje o ozelenjavanju tog područja, a ne radi ni sistem za orošavanje deponije, kojim bi se spriječilo da vjetar raznosi pepeo do okolnih imanja i kuća.

Mještani su, kako objašnjava njihov predstavnik Darko Knežević, prošle sedmice i noćili u mjesnoj kapeli u blizini groblja. Tvrdi da je to jasna poruka da “ukoliko se Maljevac ne riješi, jedini put mještana je onaj ka groblju”. Neka manja sela tog kraja su, prema njegovim riječima, zbog deponije, ugašena. Ekološka inspekcija, koja je prije 10-ak dana došla na deponiju na inicijativu mještana, najavila je podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv odgovornih u EPCG. Navodno, na toj lokaciji nijesu poštovane mjere iz Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i sprječavanje raznošenja pepela sa jedne od kaseta na deponiji Maljevac.

TE “Pljevlja” je, konstatovala je inspekcija, bila u obavezi da površinu deponije održava prekrivenu vodom, odnosno održava što veće “vodeno ogledalo” na površini deponije, kao i da ima uspostavljen sistem prskanja suvih djelova (plaža) deponije. Zbog toga je inspekcijskim nadzorom naloženo da, u cilju smanjenja podizanja prašine na kaseti 3 odlagališta-deponije pepela i šljake, obezbijede tehničko-tehnološke uslove, to jest formiranje “vodenog ogledala”.

Ekološki inspektor je uputio mještane da podatke o rezultatima mjerenja zagađenja sa mjerne stanice koja se nalazi u neposrednoj blizini deponije zatraže od Agencije za zaštitu životne sredine ili Centra za ekotoksikološka ispitivanja. Mještani su obaviješteni i da TA Pljevlja “na godišnjem nivou sprovodi četiri imisijska četrnaestodnevna mjerenja kvaliteta vazduha na četiri lokacije u okolini odlagališta, nakon čega ovlašćene institucije izdaju konačni godišnji izvještaj za taj period.”

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo