Period neposredno nakon izbora iskorišćen je da se gotovo svim resorima zaključi što više ugovora o radu kako bi se otežalo novoj vlasti
Na primjeru Berana i Budve bilo je vidljivo kako promjenom vlasti način „kadriranja“ i zapošljavanja ostaje isti. Nove partije na vlasti su prekomjerno zapošljavale svoje ljude i dodatno opteretile budžet opština i države. To treba da bude upozorenje, dok se čeka formiranje nove uprave.
Odlazeća Vlada je na početku svog mandata donijela plan da se smanji broj radnih mjesta u javnoj upravi – za 10 odsto na državnom i 15 odsto na lokalnom nivou. Plan nikada nije ispoštovala. Broj radnika iz godine u godinu je uvećavan. Period neposredno nakon izbora iskorišćen je da se gotovo svim resorima zaključi što više ugovora o radu kako bi se otežalo novoj vlasti.
I u Institutu Alternativa (IA), koji od osnivanja prate politike u javnoj upravi, smatraju da trend rasta troškova za zarade ne ostavlja prostora (odgovornoj) novoj vladi za povećanja. Kada je odlazeća vlada započela mandat 2016. godine, zarade zaposlenih na centralnom nivou su nas godišnje koštale 422 miliona, a u 2020. godini su one nakon rebalansa veće za 76 miliona ili 20 odsto (498,4).
„Lokalne samouprave su u 2016. godini godišnje trošile 45 miliona za zarade zaposlenih, a za 2020. godinu je planirano gotovo trećinu više (58,8 miliona). Ovo nisu samo posljedice povećanja broja zaposlenih, nego i usvajanja Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru koji je povećao zarade postojećih zaposlenih“, kaže Marko Stošić, saradnik u IA.
Lideri tri pobjedničke koalicije su u javnim istupima dali do znanja da se zalažu za promjene u javnoj upravi. Oni su se u potpisanom sporazumu izjasnili da neće biti revanšizma, te da oni koji su pošteno radili ne moraju da strahuju za svoja radna mjesta. Ovdje se ne misli na rukovodioce (funkcionere i političke namještenike), već na službenike u državnim i opštinskim administracijama, kao i u državnim preduzećima.
Sošić smatra da u kontroli zapošjavanja ključno treba da bude Ministarstvo finansija. Prema zakonskim i podzakonskim procedurama da bi se krenulo u postupak popune radnog mjesta, neophodna je potvrda od Ministarstva finansija o obezbijeđenim finansijskim sredstvima. Ako je odluka o popuni radnog mjesta donijeta bez ove potvrde, to je zakonski razlog za njeno obavezno poništavanje.
„Dosadašnji način odlučivanja o ovome je bio kratkovid sa aspekta budžetske održivosti o čemu svjedoči i pomenuto povećanje izdvajanja za zarade. Ministarstvo finansija mora da redefiniše šta to znači da su za neko radno mjesto obezbijeđena finansijska sredstva. Ne radi se o tome da li u ovoj godini uprava može pronaći sredstva i zadužiti se za neko radno mjesto, nego da li dugoročno država može izdržati nova radna mjesta“, kaže Sošić za Monitor.
Ministarstvo javne uprave od ponedjeljka nije odgovorilo na pitanja Monitora, pa ne znamo koliko ljudi trenutno radi u javnoj upravi, a koliko bi optimalno trebalo da radi. Analize koje je trebalo uraditi ze koje je trebalo odraditi u sklopu Plana optimizacije nisu urađene.
Sošić tvrdi da nijedno ministarstvo nije završilo taj posao, iako je Vlada u avgustu prošle godine zadužila sva ministarstva da izrade sektorske funkcionalne analize koje će pokazati pravo stanje u oblasti optimalnog broja zaposlenih do kraja te godine. „Ministarstvo javne uprave je pokušalo da netačno predstavi napredak u ovoj oblasti. Iako se u posljednjem izvještaju o sprovođenju Plana optimizacije tvrdi da su ove analize pripremljene od strane Ministarstva odbrane, Ministarstva saobraćaja i pomorstva i Ministarstva finansija, kada smo im ove analize tražili zahtjevom za SPI, rečeno nam je da ne postoje. Isti je slučaj i sa sektorskim analizama. Dok se u izvještaju MJU tvrdi da su urađeni nacrti sektorskih funkcionalnih analiza za resore javne uprave, odbrane i saobraćaja i pomorstva i šest drguih resora još 2019. godine, u junu ove godine MJU nam je odgovorilo da nije u posjedu istih“, pojasnio je on.
Analiza MJU je odrađena ranije uz podršku Svjetske banke i pokazala je da kadrovski resursi nijesu efikasno raspoređeni na ključnim zadacima zbog dodjeljivanja sličnih funkcija različitim organizacionim jedinicama. Sošić ističe da ni za nivo lokalne samouprave nikada nisu sprovedene funkcionalne analize koje bi jasno naznačile koliko nam je potrebno službenika i namještenika da se ostvare (skromne) nadležnosti lokalne uprave.
Prioritet za novu vladu, kaže, treba da bude sređivanje evidencija i pouzdanost baza podataka. Kada je rađen Plan optimizacije, potrošeno je preko godinu dana samo da bi se prebrojali zaposleni po raznim osnovama u javnom sektoru.
„Potrebno je kao prioritete postaviti ažurnost Centralne kadrovske evidencije, povećanje njenog obuhvata i uspostavljanje evidencija zaposlenih u javnoj upravi van Zakona o državnim službenicima i namještenicima – javne ustanove, javna preduzeća kao i zapošljavanje po osnovu ugovora o djelu, o privremenim i povremenim poslovima“, pojašnjava Sošić.
Evropska unija je podržala proces reforme javne uprave kroz sektorsku budžetsku podršku, direktni transfer novca u budžet, 12 miliona u 3 godišnje rate zavisno od ispunjenja indikatora. Jedan od kriterijuma za koji je vezana procjena koliko će se novca uplatiti je uspjeh u smanjivanju broja zaposlenih.
„Već smo na ovaj račun izgubili pola jedne rate (1,9 miliona eura) u 2019. godini. Sve su prilike da ćemo izgubiti najmanje toliko i od posljednje rate“, kaže Sošić.
Nova valast će morati da vodi računa o preopterećenosti budžeta.
Nema podataka o isplati otpremnina
Marko Sošić ističe da je posebno važno što ni nakon dvije godine od sprovođenja Plana optimizacije, nemamo bazu o svim zaposlenima koji su iskoristili pravo na otpremninu kroz sporazumni prestanak radnog odnosa. Na sajtu MJU, tvrdi, dostupni su jedino podaci o zaposlenima na lokalnom nivou. Iako po Uredbi MJU prima sve ove sporazume i mora ih objavljivati, oni to nisu uradili.
„Postoji mogućnost da ti zaposleni koju su u centralnoj upravi, javnim ustanovama i preduzećima u međuvremenu dobili otpremnine, opet pronađu zaposlenje u javnom sektoru, jer nema mehanizma da bi se to spriječilo“, kazao je Sošić.
Zakonom je propisano da ove osobe ne mogu zasnovati radni odnos u javnom sektoru pet godina od dana sporazumnog prestanka radnog odnosa. Prošle godine, na javni poziv za sporazumni raskid radnog odnosa uz isplatu otpremnine ukupno se prijavilo 1.752 zaposlena, i to 1.430 na centralnom nivou, a 322 na lokalnom nivou. Na lokalnom nivou zaključno sa 25. 09. 2020. godine ove sporazume je potpisalo 189 osoba. To je jedina informacija koju imamo o statusu ovog procesa.
Planovi predviđaju smanjenje, a broj zaposlenih se povećava
Strategija reforme javne uprave (2016-2020) i Plan optimizacije javne uprave (2018-2020) predviđaju smanjenje broja zaposlenih na državnom nivou za deset odsto, odnosno 15 odsto u lokalnim samoupravama.
Broj zaposlenih u javnoj upravi se, međutim, svake godine povećava. Tako je broj zaposlenih na kraju 2019. godine na centralnom nivou povećan za 109 radnih mjesta. Iako je 659 zaposlenih napustilo javnu upravu u drugoj polovini 2019. godine, u istom periodu zaposleno je u državnoj službi još 768 službenika i funkcionera.
Ivan ČAĐENOVIĆ