Povežite se sa nama

OKO NAS

SPORNO IMENOVANJE DIREKTORICE OŠ ,,BRANKO BOŽOVIĆ”: Ministarstvo prosvjete žmuri na optužbe

Objavljeno prije

na

Profesor razredne nastave Mitar Magovčević u OŠ Branko Božović tvrdi da  direktorica Gordana Klikovac nema diplomu sa akreditovane visokoškolske ustanove. Ministarstvo prosvjete se nije upustilo u temeljnu provjeru tih navoda, već je nedavno imenovalo Klikovac za direktoricu.  Gordana Klikovac je demantovala sve navode tvrdeći da se radi o ličnim animozitetima Magovčevića

 

Jedan od kandidata na nedavnom konkursu za direktora OŠ Branko Božović i profesor razredne nastave Mitar Magovčević u toj školi, za Monitor tvrdi da direktorica Gordana Klikovac nema diplomu sa akreditovane visokoškolske ustanove. Ministarstvo prosvjete nije ušlo u detaljniju istragu tih navoda, već je nedavno izdalo rješenje kojim Klikovac obezbjeđuje direktorsko mjesto.

,,. Samo želim da se saopšti istina. Nadležne institucije ćute i prebacuju odgovornost s jednih na druge“, kaže za Monitor Mitar Magovčević.

Gordana Klikovac ima akademsku titulu profesorke razredne nastave, koju je stekla na Učiteljskom fakultetu Internacionalnog univerziteta Brčko u BiH  Na čelu OŠ Branko Božović je od prošlog ljeta, kada je  imenovana za v.d. direktoricu. Zimus je održan drugi konkurs za izbor direktora, no ni tada nije izabran novi rukovodilac škole, već je Klikovac ponovo imenovana za v.d. direktoricu. Procedura trećeg konkursa je okončana krajem jula, a kako Monitor saznaje, 31. avgusta rješenjem ministra prosvjete Damira Šehovića odlučeno je da Gordana Klikovac bude direktorica naredne četiri godine.

Prema informacijama dostupnim na sajtu bosanske Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranja kvaliteta Bosne i Hercegovine, na listi akreditovanih visokoškolskih ustanova nema Internacionalnog univerziteta Brčko. Da taj  privatni univerzitet, ne posjeduje akreditaciju, Mitru Magovčeviću je putem mejla, u koji je Monitor imao uvid, potvrdila Marina Matošević, službenica te agencije. To dokazuje i zahtjev Internacionalog univerziteta Brčko od 9. decembra 2019. godine, koji se može naći na oficijalnom sajtu tog univerziteta, u kom se od Odjeljenja za obrazovanje Brčkog i Agencije za razvoj visokog obrazovanja potražuje da se ta ustanova reakredituje, nakon što je dozvolu za rad dobila 11. januara 2012.  U odgovoru Odjeljenja za obrazovanje Brčkog navodi se i da je članom 29 Zakona o visokom obrazovanju distrikta Brčko propisano da je visokoobrazovna ustanova dužna da obnovi akreditaciju najkasnije dvije godine nakon što je dobila licencu za rad. Bez akreditacije Internacionalni univerzitet u Brčkom je, dakle, punih šest godina.

Magovčeviću, na mnogobrojne dopise u kojima  saopštava svoja saznanja, ministar Šehović  nije odgovorao. Prvo reagovanje iz prosvjetnog resora uslijedilo je tek nakon što su pojedine dnevne novine objavile vijest o spornoj diplomi Gordane Klikovac. ,,Odjeljenje za obrazovanje Vlade Brčko distrikta dopisom nas je obavijestilo da je ‘u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju u Brčkom distriktu propisano da rješenje izdato visokoškolskim ustanovama prije stupanja na snagu ovog zakona predstavlja licence i prvu akreditaciju visokoškolske ustanove. U dopisu je još navedeno da su sve diplome, izdate od strane visokoškolskih ustanova sa područja Brčko distrikta, priznate i ispunjavaju uslove za priznavanje u inostranstvu”, saopštili su.

U reagovanju u kom demantuju da ima bilo kakvih nelogičnosti u vezi sa diplomom Klikovac, pozvali su se i na sajt Centra za informiranje i priznavanje dokumenata iz oblasti visokog obrazovanja u Bosni i Hercegovini. ,,Tu se može pronaći spisak visokoškolskih ustanova u BiH, među kojima se nalazi i Internacionalni univerzitet Brčko”. No, umjesto da odagna sumnje, sajt ih je produbio. Prilikom provjere tog sajta, može se vidjeti da su sve rubrike u vezi sa univerzitetom u Brčkom popunjene, izuzev one pod nazivom ,,akreditacija”. Ona je prazna.

Gordana Klikovac takođe je demantovala sve navode, tvrdeći  da se radi o ličnim animozitetima Magovčevića.

U dokumentu koje je Ministarstvo izdalo  Gordani Klikovac, do kojeg je Mitar Magovčević došao zahvaljujući Zakonu o slobodnom pristupu informacijama, a u koji je Monitor imao uvid, stoji zanimljiva slučajnost – Gordana Klikovac je 26. juna 2019. godine podnijela Ministarstvu prosvjete zahtjev za priznavanje uvjerenja o stečenom visokom obrazovanju zarad zaposlenja. Rješenje je dobila, odmah, sjutradan. Obično se na nostrifikaciju diploma radi zaposlenja u Crnoj Gori čeka mnogo duže, nekad i mjesecima. Da slučajnost bude zanimjivija  JU OŠ Branko Božović je 21. juna iste godine, samo par dana prije nego je Klikovac dobila rješenje, objavilo konkurs za izbor direktora škole. Rješenje taman na vrijeme za konkurs.

Nakon što je u javnost izašao sa tvrdnjama o propustima u ustanovi u kojoj radi, Magovčević se susreo sa raznim neprijatnostima, što na poslu, što privatno. Posljednja od njih, bile su prijetnje i brutalne psovke koje mu je, putem SMS-a, uputio bivši muž Gordane Klikovac,  sudija Upravnog suda Srđan Klikovac. Klikovac se kasnije pokušao opravdati da je to uradio ,,izrevoltiran što Magovčević već mjesecima Gordanu Klikovac lažno optužuje u vezi  sa nezakonitošću njene diplome”.

Reagovali su i iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) odakle su podnijeli Komisiji za Etički kodeks inicijativu za pokretanje postupka i utvrđivanje povrede Etičkog kodeksa od strane sudije Srđana Klikovca. ,,Klikovac je uputio uvrede i prijetnje Magovčeviću koje ne priliče ponašanju sudije. Krajnje je zabrinjavajuće da jedan nosilac pravosudne funkcije javno saopštava da treba uzeti pravdu u svoje ruke”, kaže se u saopštenju.

Ministar Šehović se prošle godine hvalio kako će Ministarstvo prosvjete detaljno pročešljati sve sumnjive diplome, a naročito one sa privatnih fakulteta. Ponegdje je zažmurio.

Andrea JELIĆ

Komentari

Izdvojeno

KASARNA U ANDRIJEVICI OSTAJE PREDIZBORNO OBEĆANJE DPS: Na mjestu voljno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nova ministrica odbrane Olivera Injac je nedavno razgovarala o obećanoj kasarni VCG sa rukovodstvom opštine i saopštila da od te ideje, koju je DPS raubovao u nekoliko izbornih utrka, za sada nema ništa. Neophodan novac (17 miliona eura) potrebniji je na nekim drugim mjestima

 

Među brojnim nerealizovanim projektima koji su se proteklih godina nalazili na listi obećanja biviše vlasti, našla i izgradnja kasarne u Andrijevici u kojoj je trebalo da se stacionira blizu dvije stotine vojnika. Mahom mještana tog kraja.

Obećanja je, najšire ruke, dijelio bivši ministar odbrane Predrag Bošković, kada je i u posljednjoj predizbornoj kampanji, kao koordinator DPS za Berane i Anadrijevicu, potencijalnim glasačima nudio posao, primajući građane na razgovor u jednom poznatom ugostiteljskom objektu u Beranama. Tu, za jednim stolom,  naočigled drugih gostiju i ugostiteljskog osoblja, bili su njegov predizborni štab i kancelarija iz koje je regrutovao i buduće vojnike Vojske Crne Gore.

Posao u VCG obično je bila prva ponuda. Pa još začinjena mogućnošću da se službuje u kasarni u Andrijevici koja se gradi i otvara već nekoliko godina, ali nikako da se zaista sagradi i useli. A prema informacijama do kojih je došao Monitor, ništa od obećavanoga se u skorije vrijeme neće ni desiti.

Poslije avgustovske smjene vlasti, nova ministrica odbrane Olivera Injac je nedavno, u prolasku kroz Andrijevicu, razgovarala o obećanoj kasarni sa rukovodstvom opštine i jasno saopštila da od te ideje, koju je DPS raubovao u nekoliko izbornih utrka, za sada nema ništa. Zato ostaje za tu namjenu kupljeno, odnosno eksproprisano, zemljište u Andrijevici, ispod varoši, u mjestu Prljanije, i to ne po povoljnim cijenama. Koje sada zarasta u travu i korov.

Ako se pogledaju izjave bivšeg ministra odbrane i nekadašnjeg predsjednika opštine Andrijevica Srđana Mašovića, date prije nekoliko godina, taj objekat, čija je vrijednost procjenjivana na oko sedamnaest miliona eura, trebalo je davno da bude završen. Međutim, do sada nije postavljen ni kamen temeljac. Od kasarne u Andrijevici, koja je, prema najavama, trebalo da ponese ime Vojvoda Miljan Vukov još uvijek nema ništa, iako je Mašović sa pozicije prvog čovjeka Opštine prije tri godine kazao da se do 2020. godine u Andrijevici  mora stacionirati elitna jedinica od 150 vojnika.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

JEDINI MORSKI AKVARIJUM U CRNOJ GORI U KOTORU: Spomenik kulture, nauke i prirodnog bogatstva

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi i jedini morski akvarijum u Crnoj Gori, Akvarijum Boka, otvoren je nedavno u Kotoru. Najbolje promoviše raznovrsnost morskog dobra naše države, a služiće i u naučne svrhe. Ideja o otvaranju jednog takvog akvarijuma postojala je duži niz decenija

Centar za zaštitu biodiverziteta Jadrana Akvarijum Boka, otvoren nedavno u Kotoru, istinski je spomenik kulture i prirodnog bogatstva Crne Gore. Kao naučni park, i sjedište Instituta za biologiju mora, tek će otvoriti nove vidike.

Ideja o otvaranju morskog akvarijuma u Crnoj Gori postojala je duži niz decenija, kaže za Monitor rukovodilac Akvarijuma Boka dr Mirko Đurović i nekadašnji direktor pomenutog Instituta.

Inicijativa je bila i od strane Instituta, i od zainteresovanih pojedinaca. ,,Za turističku i mediteransku zemlju sasvim je prirodno bilo razmišljati u pravcu otvaranja ovakvog sadržaja, naročito u nekom od primorskih gradova. Institut za biologiju mora je davnih 70-ih i 80-ih godina prošlog vijeka imao funkcionalan akvarijum, ali je on služio isključivo u eksperimentalno-naučne svrhe, dok su tadašnji rukovodioci predlagali da se, po uzoru na dubrovački akvarijum, otvori nešto slično unutar zidina Starog grada Kotora. Međutim i pored postojanja stručnih kapaciteta i neophodnih tehnoloških preduslova, kao što su dobar kvalitet morske vode, blizina mora i veliki broj posjetilaca tokom ljetnjih mjeseci, nije postojala inicijativa sa bilo kog nivoa odlučivanja za otvaranje jednog ovakvog atraktivnog prostora“, ističe Đurović.

Akvarijum Boka danas je sastavni dio Centra za zaštitu biodiverziteta Jadrana, podorganizacione jedinice Instituta za biologiju mora. Nastao je kao produkt projekta MONTEAQUA, vrijedan preko milion eura, koji je finansirala Ambasada Kraljevine Norveške u Beogradu, uz podršku partnera iz Akvarijuma Kragujevac sa kragujevačkog Prirodno-matematičkog fakulteta.

Pripreme za ovaj poduhvat trajale su dugo. Preispitivano je da li se upuštati u jednu ovakvu avanturu. Iz Instituta, koji je naučno-istraživačka jedinica Univerziteta Crne Gore, bili su svjesni da će realizacijom ovog projekta proširiti svoju djelatnost u edukativnom i turističkom smjeru. ,,Ipak nas je vodila želja da vratimo nekadašnji sjaj dijelu zgrade Instituta, da renoviramo u potpunosti bivši eksperimentalni akvarijum (napušten i neupotrebljiv posljednjih tridesetak godina) i da budemo ponosni vlasnici prvog morskog akvarijuma u Crnoj Gori“, kaže dr Đurović.

Trideset šest mjeseci intenzivnog rada bilo je potrebno da se osposobi moderan i tehnološki savremeno opremljen akvarijum sa 16 bazena različitih dimenzija. Smjestiti šarenoliki živi svijet Jadrana u ograničeni prostor i u objekat koji je pod zaštitom spomenika kulture, samo je po sebi, izazov.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SJEVER I 5G TEHNOLOGIJA: Testiranje mreže i predrasuda

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora i dalje čeka na stvaranje regulatornih i tehničkih uslova za implementaciju 5G mreže na nivou države. No, minule sedmice, Crnogorski Telekom je, bez najave, pustio u probni rad bazne stanice u Bijelom Polju i Beranama, čime je testirana 5G mreža. To je izazvalao burne reakcije, ali i strah, dijela građana u te dvije opštine

 

Građani sjevera Crne Gore još imaju puno nedoumica, ali i straha vezano za 5G tehnologiju, pokazalo se minule sedmice. Negodovanje, uznemirenost i optužbe na račun Crnogorskog Telekoma,  pratili su puštanje u eksperimentalni rad dvije bazne stanice u Bijelom Polju i Beranama. Ako je  suditi i prema onome što je poručeno iz ekoloških organizacija na sjeveru,  država, odnosno,  mobilni oprateri,  prije  implementacije 5G tehnologije moraće da ulože mnogo truda na edukaciji i informisanju građana. Reakcije sa sjevera pokazale su i da to do sada nije činjeno na odgovorajući način.

Kako za Monitor kaže Zdravko Janušević, izvršni direktor NVO Bjelopoljski demokratski centar,  najproblematičnije je  što  su iz „cijelog procesa izopšteni građani“. On skreće pažnju i na, kako tvrdi, činjenicu da je prilikom postavljanja i puštanja u probni rad baznih stanica zaobiđena i lokalna uprava.

„To sam provjerio i u nadležnom sekretarijatu, uopšte nijesu bili obaviješteni o svemu ovome. Sve ostale bazne stanice pratila je odgovorajuća dokumentacija sa lokalnog nivoa. Ovog puta ne. Nije bilo prilike za javnu raspravu, nema Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu. Ne znamo koje su posljedice po zdravlje građana. Telekom je pokazao određenu drskost i nezainteresovanost za stav građana… “, kaže sagovornik Monitora.

On podsjeća da je grupa NVO sa sjevera,  prije nekoliko dana,  na konferenciji za štampu, postavila brojna pitanja tom mobilnom operateru.  Interesovalo ih je „da  li su sprovedena mjerenja zračenja i koliki je uticaj elekromagnetnog zračenja na građane“.  Pitali su i zbog čega Elaborat,  koji je uradio Elektrotehnički fakultet, nije javno prezentovan. Zamjerili su i što se postavljanje 5G mreže desilo u samom centru Bijelog Polja.

„Ono što nijesmo spomenuli na konferenciji za novinare, kada smo čuli za probni rad baznih stanica, je i dilema oko opreme koja je postavljena. Zbog toga sada pitam Crnogorski Telekom da li je riječ o Huawei opremi. Poznato je da je prošle godine EU upozorila članice i zemlje kanditate  da vode računa o opremi  rizičnih dobavljača 5G opreme“, objašnjava Janjušević.

Prema njegovim riječima, čudne su neke konstatacije iz saopštenja  Crnogorskog telekoma. Iz te kompanije, podsjeća izvršni direktor Bjelopoljskog  demokratskog centra, kazali su da ukoliko se poštuju preporučene granične vrijednosti, 5G tehnologija ne predstavljaju opasnost po zdravlje ljudi.

„Ukoliko i ako… Ko nama garantuje da će biti poštovane granične vrijednosti. Ko je to i kada objasnio građanima, ko će to kontrolisati i ko će odgovarati ako tako ne bude. Imamo puno razloga za nezadovoljstvo i sumnju, čak i strah. Pozivam nadležne da riješe ovu situaciju“, poručuje sagovornik Monitora.

Izršni direktor Mreže NVO sjevera Milorad Mitrović, minule sedmice, upozorio je javnost na „štetnost izloženosti zračenju sa baznih stanica mobilne telefonije“. On je upozorio na rezultate istraživanja italijanskog Instituta Ramacini. Ta studija, tvrdi Mitrović, pokazala je „da su životinje koje su dugo bile izložene uobičajenim nivoima zračenja baznih stanica za mobilnu telefoniju oboljele od švanoma (vrsta raka)“.

Bjelopoljac i prosvjetni radnik Željko Madžgalj, za Monitor kaže da je nije čuo za zabrinutost svojih sugrađana NVO aktivista. Nije ni obaviješten o probnom radu baznih stanica za 5G, ali tvrdi i da nema ni predrasuda ni straha vezano za tu tehnologiju.

„Zaista vjerujem struci i nauci i 5G tehnologiju doživljavam kao popravljanje kvaliteta nekih segmenata naših žiovota. Naravno, čuo sam za teorije zavjere i oko te tehnologije, ali  ne obraćam pažnju. Međutim,  jasno je da  prije svake inovacije,  građani treba da su informisani sa odgovornih i stručnih adresa. Treba da imaju prilku da iznesu svoje nedomumice, da pitaju i da dobiju objašnjenje. Tako će se izbjeći problemi. Transparetan i javan rad je način za razbijanje predrasuda, a relevantni izvori informacija način da se neodomuce riješe“, poručuje sagovornik Monitora.

Iz  Crnogorskog Telekoma su, regujući na negodovanje dijela  civilnog sektora sa sjevera, podsjetili da su „sve zemlje u Evropi i svijetu prošle kroz sličan proces kada je riječ o uvođenju 5G mreže“.

„U svakoj od zemalja su odgovorna tijela i operatori zajednički radili na predstavljanju i edukaciji kada je riječ o toj temi. Isto tako, identični razgovori vodili su se u protekloj deceniji kada su predstavljane 3G i 4G mreže, koje sada koriste svi građani Crne Gore i bez kojih ne mogu da zamisle svoju svakodnevicu“, kažu u toj kompaniji.

Najavili su i da će učestvovati i u organizovanju panel diskusija i predavanja na temu implementacije 5G mreže. Sve sa ciljem, kako objašnjavaju, otklanjanja sumnji i spekulacije kada je riječ o novoj tehnologiji. Tvrde i da su, prije  puštanje u rad baznih stanica,  „urađena sva neophodna mjerenja i provjere u skladu sa crnogorskim zakonima i propisima“.

„Za potrebe testiranja 5G mreže urađen je „Izvještaj o ispitivanju nivoa električnog polja“ na te dvije lokacije. Izvještaj je uradila Laboratorija za mjerenje nivoa elektromagnetnih emisija Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore. Riječ je o jedinom licenciranom tijelu za ovu vrstu mjerenja u Crnoj Gori“, piše u saopštenju  Crnogorskog Telekoma.

Poručuju i da ne postoje naučni dokazi o bilo kakvim štetnim uticajima na zdravlje uzrokovanim elektromagnetnim poljima električnih uređaja ili frekvencija. Pod uslovom, objašnjavaju, da se poštuju preporučene granične vrijednosti.

Kako je lani najavljeno iz regulatorne agencije i mobilnih kompanija koje posluju u Crnoj Gori, prve 5G mreže u Crnoj Gori mogli bi da očekujemo do kraja 2022. godine.

U mnogim državama aktuelne su brojne dileme  oko eventualnog štetnog uticaja 5G tehnologije na životnu sredinu i zdravlje ljudi. Njih prate i sumnje oko  sigurnosti komunikacije i rizika od zloupotrebe tehnologije u cilju ugrožavanja nacionalne bezbjednosti. To su bili razlozi što je, na primjer Slovenija, prošle godine privremeno odložila implementaciju 5G mreža.

Zvaničan stav Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) je da ne postoje kredibilni naučni dokazi o štetnom uticaju na zdravlje ljudi izlaganja elktromagnetnim poljima unutar preporučenih granica. Međunarodna komisija za zaštitu od nejonizujućih zračenja (ICNIRP) ne nalazi potrebu za izmjenom važećih normi u ovoj oblasti, koje su uspostavljene 1999. godine. I Američka agencija za hranu i ljekove (FDA) nedavno je objavila izvještaj o uticajima EM zračenja na zdravlje, kojim je obuhvaćena naučna literatura na ovu temu objavljena između 2008. i 2018. Prema FDA, ne postoje dokazi da se izlaganje EM talasima iz radio spektra na bilo koji način može povezati sa rakom.

                                                                                                Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo