Povežite se sa nama

Izdvojeno

PREKO 4.500 SLUŽBENIH AUTOMOBILA ČEKA NOVU VLAST: Milioni na četiri točka

Objavljeno prije

na

Članice nove vlasti se slažu da su luksuzni službeni automobili simbol bahatosti. Najavljuju radikalne rezove, ali i da neće stati samo na vozilima već će i racionalizovati reprezentacije, službena putovanja, poslovne prostore, telefone, sve do poklonjenih stanova državnim funkcionerima

 

Jedan od prvih poteza nove vlasti će biti da proda dva majbaha, najavio je mandatar nove Vlade Zdravko Krivokapić. Dva skupocjena majbaha, kupljena su 2017. godine, preko firme Ljetopis Automotiv, za potrebe premijera Duška Markovića i predsjednika Mila Đukanovića.

Javnost  o nabavci nije obaviještena pa se još uvijek nagađa i govori o milionskom trošku za dva simbola luksuza i bahatosti odlazeće elite. Zna se da su za kupovinu i postavljanje garniture zimskih guma za dva blindirana automobila građani krajem prošle godine platili blizu 29.000 eura.

U imovinskim kartonima Đukanovića nema podataka o vozilima u njegovom vlasništvu, a i što će mu kada se cijeli život vozi službeno. Marković, takođe, nema auto, prijavio je suprugin ford iz 2005. godine i garažu na svoje ime.

No, iako uspiju prodati dva majbaha, nova vlast će morati da odluči šta će sa ostalih 4.571 službenim automobilom. Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova registracije CG ili MN nosi 3.311 vozila, oznaku Policije ima 276, a bez službene oznake, odnosno civilne oznake ima 986 vozila, od kojih su 360 teretna, priključna, traktori i radna vozila. Vozila bez oznaka posjeduju Agencija za nacionalnu bezbjednost, Agencija za sprečavanje korupcije i druge agencije, ministarstva javne uprave, sporta, ekonomije, finansija, odbrane, pravde, saobraćaja i pomorstva, unutrašnjih poslova i zdravlja, kao i više agencija, sudova, lokalnih preduzeća i uprava.

Socijalistička narodna partija nedavno je saopštila da smatra skandaloznim to što su državne institucije u posljednje četiri godine uvećale vozni park za čak 852 vozila. ,,Funkcionerima i službenicima su trenutno na raspolaganju 4.573 vozila u svojini Crne Gore, dok je samo 2017. godine Ministarstvo unutrašnjih poslova za potrebe premijera Duška Markovića kupilo tri nova automobila marke mercedes koji su plaćeni 199.999 eura. Građani će za gorivo za službena vozila ove godine platiti preko 2,3 miliona eura”, saopštili su iz SNP-a.

O trošenju našeg novca na luksuz odabranih Monitor je više puta pisao. Vlade kontinuiteta su godinama za nabavku novih automobila, otplatu već kupljenih, registracije, održavanje voznog parka, gorivo, trošile tri puta više miliona nego na primjer za dječje dodatke. Prioriteti tzv. države socijalne pravde bili su jasni – službeni automobili trošili su često više za dan nego što su bila mjesečna izdavanja za socijalno ugrožene u iznosu od 60 ili nešto više od 100 eura.

Na pitanja Monitora o broju službenih automobila, troškovima za njihovo održavanje i planu šta sa njima, iz Skupštine, prve institucije koju je preuzela nova vladajuća većina, su odgovorili: ,,Skupština Crne Gore posjeduje 29 službenih automobila za čije je održavanje, za prvih devet mjeseci 2020. godine, potrošeno 12.790 eura. Sva službena vozila Skupštine su u namjenskoj upotrebi. Skupština će sva vozila koja ne budu u upotrebi vratiti Upravi za imovinu na dalje raspolaganje”.

Građani su uzaludno, prethodnih godina, prijavljivali stotine slučajeva zloupotrebe službenih vozila. Slike sa plaža, Žabljaka, Zlatibora, Kopaonika, ispred diskoteka, Delte, stovarišta, tokom i nakon radnog vremena, vikendom, stalno… Državnim funkcionerima i službenicima nije bilo dovoljno što su se vozili na naš račun, već često nijesu mogli da poštuju ni saobraćajna pravila. Po društvenim mrežama su brojni primjeri kako vozila sa registracijama CG i MN prekoračuju brzinu, pretiču preko pune linije, parkiraju se na mjesta predviđena za osobe sa invaliditetom… Ova praksa se nastavlja i u ovom prelaznom periodu. Tako, vlasnik Skala radija Slavko Mandić, za svoj privatni angažman u Podgorici, koristi automobil gradonačelnika Kotora Željka Aprcovića. Gradonačelnik se ovako pravda:  ,,Bilo je ranije više takvih slučajeva da smo neke od naših sugrađana kojima je trebao ljekarski pregled ili nešto slično, vozili opštinskim automobilom do Podgorice i ne vidim u tome ništa loše’’.

Zoran Mikić, izvršni direktor Građanskog pokreta URA, za Monitor kaže da će koalicija Crno na bijelo, kao članica vlasti, u budućnosti raditi u korist optimizacije službenih automobila i insistirati na njihovoj razumnoj upotrebi i podjeli. On akcenat stavlja na  bahatost nadležnih iz zdravstva: ,,Primjer direktora Doma zdravlja u Plavu Omera Šahmanovića koji je za 22 hiljade eura kupio službeni automobil, od čega je polovinu novca, koliko mu je falilo, uzeo iz kase Doma zdravlja. Imamo i primjer ministra zdravlja Kenana Hrapovića koji je kupio džipa od 40 hiljada eura, dok se pacijenti voze u ladama ili u vozilima starim i preko dvije decenije”.

,,Obaveza novog ministra unutrašnjih poslova biće da napravi registar službenih automobila i da jasno propiše ko ih može koristiti. Ono što sa sigurnošću možemo da kažemo jeste da za ovako mali sistem kao što je Crna Gora, ovoliki broj službenih automobila nije potreban. Zvaničan stav URA je da, nakon što se utvrdi višak službenih automobila, oni budu prodati na tenderima i da taj novac bude vraćen u budžet Crne Gore i preusmjeren za druge potrebe”, naglašava Mikić.

Nikola Bajčetić, portparol Pokreta za promjene, za Monitor kaže da sve nepotrebne troškove  – službene automobile, telefone, reprezentaciju, službena putovanja, poslovne prostore i sl, treba radikalno kresati.

,,Štednja i bolni rezovi treba da počnu u državnoj administraciji, koja je decenijama parazitirala, trošeći pare od skupih kredita koje sada treba svi da vraćaju. Nova Vlada će sprovesti reviziju svih rješenja o dodjeli stanova državnim funkcionerima i insistirati da se stanovi otplaćuju po tržišnim uslovima”, obećava Bajčetić.

Poklonjeni stanovi, besplatan prevoz, telefon, dnevnice, povoljni krediti, putni i ostali troškovi, plata kao džeparac, sve je to, na naš račun, sledovalo armiju državnih službenika. Privilegije su mjera njihovog patriotizma. Valja pratiti koliko će nova vlast uspjeti da odoli tim beneficijama ili će i oni uskoro početi da se pravdaju time da ih to sljeduje za njihov trud, rad, suze i znoj.

Evropski lideri

Crna Gora je apsolutni regionalni i evropski lider što se tiče broja službenih automobila. Prema podacima BIRN-a, BIH sa 3,5 miliona stanovnika sa duplim ministarstvima i institucijama ima samo 3.500 službenih automobila. Po broju automobila po glavi stanovnika jači smo i od Srbije koja ima preko 6.000 službenih vozila.

Skromno izgleda informacija da je svojevremeno za Milorada Dodika kupljen automobil po cijeni od 128.000 eura, naspram majbaha ili podatka da je 2017. Uprava za imovinu za potrebe Ministarstva vanjskih poslova, na čijem je čelu Srđan Darmanović, kupila jedan mercedes za čak 58.998 eura, drugi je trgovan i za ministarsku ekonomije Dragicu Sekulić i plaćen je 56.508 eura.

Hrvatski RTL objavio je kako u Vladi Hrvatske broj službenih automobila prelazi 4.000. Slovenija za štićene osobe na raspolaganju ima pet automobila, za ostale Vladine zvaničnike na raspolaganju je 15 službenih vozila.

Kao bajke zvuče informacije da razvijene evropske zemlje imaju ispod 100 službenih automobila. Danska  s više od pet miliona stanovnika i 20 ministarstava ima – 20 automobila, a danski premijer je prije par godina francuskog predsjednika Emanuela Makrona dočekao na biciklu. Kod nas bi to, još uvijek, bila bruka.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

RASPAD VLASTI: Pet modela raspleta

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nekoliko je načina razrešenja političke krize. Nema idealnog. Kad se sve sabere – koncentraciona vlada, po ugledu na onu koju je nekada predlagao Pokret Odupri se je  model koji bi omogućio da se smanje tenzije, i obezbijedi širok konsenzus neophodan za organizovanje izbora. Taj predlog nije na stolu

 

Nakon Inicijative za smjenu Vlade, koju je prethodne sedmice parlamentu podnijela lista Crno na bijelo (Građanki pokret URA i CIVIS) i dio opozicije – SDP, SD Bošnjačka stranka, Albanska lista, Albanska partija i dio poslanika DPS-a, premijer Zdravko Krivokapić ocijenio je da je u Crnoj Gori na djelu – ,,državni udar”. Ne znaš da li govori Krivokapić ili Milo Đukanović. Montiranu aferu državni udar, gledali smo kao odgovor Demokratske partije socijalista na realnu mogućnost da 2016. godine, izgubi vlast.

Đukanovićev DPS ipak je to doživio u avgustu 2020, ali je stanje ostalo – isto. U pokušaju da očuva Vladu, Premijer Krivokapić, poput Đukanovića, uzvratio je udarom na ,,izdajnike”. One koji ne staju uz njega. Smijenio je Sergeja Sekulovića sa pozicije v.d. ministra pravde, a samim tim i iz članstva Sudskog savjeta. I postavio – sebe. Tako je Krivokapić sada premijer, ministar pravde, i član Sudskog savjeta iako nije pravnik. Potom je smijenio Borisa Marića, direktora Direktorata za pravosuđe, i Danila Mrdaka, direktora Direktorata za zaštitu životne sredine. Ministra  spoljnih poslova Đorđa Radulovića povukao je nazad kući iz diplomatske posjete Makedoniji, što su tamošnji mediji okarakterisali diplomatskim skandalom.

Premijer se odrekao i nasleđa mitropolita Amfilohija, čiji je amanet po sopstvenom priznanju, kao premijer izvršavao. Sada, kada njegovoj Vladi prijeti smjena, Krivokapićeva Vlada je, bez dijela, ministara, poslala Patrijarhiji u Beograd izmijenjeni  Temeljni ugovor sa SPC-om, na potpis. U novom dokumentu umanjuje se, između ostalog,  istorijska uloga Mitropolije crnogorsko-primorske, i izbacuje termin Pravoslavna crkva, koji se vezuje za pokojnog mitropolita Amfilohija, odnosno njegove navodne namjere da Mitropoliju crnogorsko- primorsku učini autonomnom od SPC-a. Novim dokumentom dodatno je minimalizirana uloga države u upravljanju crkvenom imovinom.

Krivokapić je stigao i na čelo liste Zajedno za budućnost, potom i  na čelo Vlade,  o čemu je i sam više puta svjedočio, zahvaljujući uticaju Mitroplije crnogorsko- primorske, odnosno mitropolita Amfilohija, na dio tadašnje opozicije, koja sada čini parlamentarnu većinu. Uticaj litija – protesta koje je uoči izbora mjesecima organizovala Mitropolija, na rezultat izbora u avgustu 2020, bio je presudan. Kao i snažno pozicioniranje te crkve u politički život Crne Gore nakon izbora. Bliskost Mitropoliji, odnosno SPC-u, postala je ulaznica u državne strukture i pozicije, a njena želja prioritet. Predstavnici SPC-a stigli su čak i u vodeće tijelo državnog univerziteta.

U jeku političke krize u Crnoj Gori i potpredsjednik Vlade i lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović, otputovao je u posjetu srpskom partrijarhu Porfiriju u Beograd. O detaljima i razlozima  posjete,  nema zvaničnih detalja. Ona je okarakterisana kao – privatna. Abazović je nedavno gostujući na RTCG-u, kazao da Krivokapić ne bi bio premijer, da on nije na to uticao u razgovoru pod Ostrogom sa pokojnim mitropolitom Amfilohijem. Tako je samo dodatno potvrdio ono što se zna – da je Mitropolija imala direktan uticaj i na sastav Vlade.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMIJENJEN BORIS MARIĆ, PONOVO OKRNJEN TUŽILAČKI SAVJET: Krivokapić želi odlučujući glas u tužilaštvu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužilački savjet je raspisao konkurs za novog vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca, koji ujedno predsjedava i tim upravljačkim organom, ali zbog smjene jednog člana možda ne bude potrebne većine za izbor VD-a

 

Članovi Tužilačkog savjeta konačno su održali prvu sjednicu i verifikovali mandat.  Tako je poslije skoro pola godine krize u tužilaštvu zbog političkih prepucavanja oko jednog spornog pravnika, TS profunkcionisao. No, izgleda, u pogrešno vrijeme.

U Skupštini je pokrenuto pitanje (ne)povjerenja Vladi Crne Gore, a prema javnim istupima poslanika vladajućih i opozicionih partija, početkom februara aktuelna garnitura izvršne vlasti neće dobiti povjerenje. Takva situacija odrazila se i na Tužilački savjet.

Premijer Zdravko Krivokapić preuzeo je rukovodstvo nad Ministarstvom pravde, ljudskih i manjinskih prava i smijenio državnog sekretara Borisa Marića. Tim resorom ranije je rukovodio ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović, nakon što je u Skupštini smijenjen bivši ministar Vladimir Leposavić.

Marića je ranije Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava odredilo za člana Tužilačkog savjeta ispred te organizacije. Monitoru je iz tog resora pojašnjeno da smjenom sa funkcije državnog sekretara, po automatizmu on više nije član Tužilačkog savjeta. Tako je nakon šest mjeseci peripetija i političkih kompromisa ovo upravljačko tijelo ponovo nepotpuno. Pitanje je da li će Krivokapić do 4. februara uspjeti da popuni Tužilački savjet, s obzirom na to da predsjednik Skupštine mora da verifikuje mandat.

Više sagovornika Monitora smatra da bi Krivokapićev kandidat za Savjet mogao biti novoimenovani sekretar u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava Andrej Milović. Nakon sada već izvjesnog „pada“ Vlade, on bi mogao biti Krivokapićev čovjek u Tužilačkom savjetu do izbora nove Vlade.

Marić je na konstitutivnoj sjednici Tužilačkog savjeta podržao kolegu – člana iz reda uglednih pravnika Sinišu Gazivodu, da se objavi poziv za vršioca dužnosti Vrhovnog državnog tužioca. On je bio jedan od šestorice koji su podržali taj predlog, dok je pet tužilaca bilo protiv. Bez Marića, odnosno predstavnika resornog ministarstva u Tužilačkom savjetu, neće se moći nadglasati tužioci.

Konstitutivna sjednica počela je zahtjevom Gazivode da se u što kraćem roku raspiše poziv kako bi se kandidati „ohrabrili da se prijave za krovno mjesto u tužilačkoj organizaciji”. Tužilački savjet ima zakonsku obavezu da na prvoj sjednici odredi VD VDT-a, ali Zakonom o državnom tužilaštvu nije precizirano na koji način bi to mogli učiniti. Gazivoda je naglasio da se to ne smije raditi kao do sada jer bi se u javnosti stvorila percepcija o netransparentnosti.

„Zbog toga smatram da je neophodno da proceduru učinimo transparentnom. Da je sprovedemo u skladu sa principom integriteta, omogućimo neku vrstu kompetitivnosti i pravnu prazninu popunimo tako što ćemo raspisati poziv koji bi bio konsultativnog karaktera, i iz kojeg bi vidjeli koja su lica zainteresovana za privremeno vršenje ove dužnosti”, predložio je Gazivoda.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MINISTARKA ZDRAVLJA KRŠI MJERE PROTIV KORONE: Politika joj preča od zdravlja građana

Objavljeno prije

na

Objavio:

Posljednji postupak ministarke zdravlja Jelene Borovinić – Bojović pokazuje da se nova vlast vratila na DPS postavke u kome je politika važnija od zdravlja

 

Partijski ciljevi i sumanuta poslijeizborna kombinatorika bili su važniji od zdravlja građana, pisao je Monitor nakon protestnog skupa u septembru 2020. na kome su se okupili tada nezadovoljni čelnici DPS-a i više hiljada ljudi u navodnoj odbrani države. Tadašnji predsjednik Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti (NKT) Milutin Simović nije prisustvovao skupu ali ga je podržavao svim srcem.  

Sličan scenario, pravdan većim političkim interesima, ponovio nam se ove sedmice. ,,Sa mojim dragim kolegama ministrima idem i ja”, najavila je svoje prisustvo protestu ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović potrešena najavom mogućeg formiranja manjinske vlade.

Političke igre, opet su se pokazale kao sprešnije od zdravlja. Mjerama koje su na snazi do 2. februara zabranjeno je okupljanje stanovništva u zatvorenim i na otvorenim javnim mjestima, organizovanje javnih priredbi, političkih i drugih manifestacija na otvorenim javnim mjestima, osim uz prisustvo ne više od 50 lica, uz poštovanje propisanih mjera.

Ministarka se ipak nije skroz zaboravila, pa je apelovala: ,,Molim i građane koji iz različitih razloga protestuju da se okupljaju u grupama do 50 ljudi uz nošenje maske i držanje odstojanja. Zdravlje nema alternativu”.

Iz udruženja Ugostitelji Crne Gore poručili su da su ,,zgroženi najavom Borovinić – Bojović da će prisustvovati protestu sa kolegama ministrima”, koji su ih zatvorili pred Novu godinu zbog epidemiološke situacije. ,,Nemamo riječi za takvo ponašanje ministarke i ostalih članova Vlade, koji na ovaj način pokazuju gdje su im građani i privreda, kao i da, kada su u pitanju njihovi inreresi, ne poštuju mjere koje donose”, saopštili su iz Udruženja ugostitelja.

Zbog oštrih reakcija javnosti ministarka se nije pojavila na protest.

Građanska inicijativa 21. maj podnijela je Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici krivičnu prijavu protiv ministara Milojka Spajića, Jakova Milatovića, Ratka Mitrovića i ministarke Vesne Bratić, zbog kršenja zdravstvenih propisa o suzbijanju širenja korona virusa prilikom učešća na protestu protiv manjinske vlade.

U Krivičnom zakoniku propisano je – ko ne postupa po propisima, odlukama, naredbama ili nalozima kojima se određuju mjere za suzbijanje ili sprečavanju opasne zarazne bolesti kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. Za ministre i ostale političare te mjere odavno ne važe.

Iz GI 21. maj poručili su da ,,ministri na taj način narušavaju povjerenje u institucije i rizikuju da je ostatak građana ne poštuje mjere”. Na pitanje zašto u krivičnoj prijavi nije ministarka zdravlja  koja je najavila da će biti na protestu tako motivisala građane da oni dođu, koordinator građanske inicijative Ljubomir Filipović, je kazao da ipak nije bila na licu mjesta pa je zbog toga i izostavljena iz krivične prijave.

Ministarka zdravlja je pokušala da objasni svoj postupak tvrdnjom da nije rođena u fotelji, da ne brani svoju poziciju već da izražava protest protiv namjere da se glasovima ljudi koji su protivnici nekadašnjeg režima sada upravo oni pokušavaju ,,nasilno vratiti na vlast”. Kazala je i da ,,vjeruje da to građani neće dozvoliti”, a da će ona sama, shodno svojim mogućnostima, biti brana za povratak DPS-a na vlast.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo