Povežite se sa nama

Izdvojeno

PREKO 4.500 SLUŽBENIH AUTOMOBILA ČEKA NOVU VLAST: Milioni na četiri točka

Objavljeno prije

na

Članice nove vlasti se slažu da su luksuzni službeni automobili simbol bahatosti. Najavljuju radikalne rezove, ali i da neće stati samo na vozilima već će i racionalizovati reprezentacije, službena putovanja, poslovne prostore, telefone, sve do poklonjenih stanova državnim funkcionerima

 

Jedan od prvih poteza nove vlasti će biti da proda dva majbaha, najavio je mandatar nove Vlade Zdravko Krivokapić. Dva skupocjena majbaha, kupljena su 2017. godine, preko firme Ljetopis Automotiv, za potrebe premijera Duška Markovića i predsjednika Mila Đukanovića.

Javnost  o nabavci nije obaviještena pa se još uvijek nagađa i govori o milionskom trošku za dva simbola luksuza i bahatosti odlazeće elite. Zna se da su za kupovinu i postavljanje garniture zimskih guma za dva blindirana automobila građani krajem prošle godine platili blizu 29.000 eura.

U imovinskim kartonima Đukanovića nema podataka o vozilima u njegovom vlasništvu, a i što će mu kada se cijeli život vozi službeno. Marković, takođe, nema auto, prijavio je suprugin ford iz 2005. godine i garažu na svoje ime.

No, iako uspiju prodati dva majbaha, nova vlast će morati da odluči šta će sa ostalih 4.571 službenim automobilom. Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova registracije CG ili MN nosi 3.311 vozila, oznaku Policije ima 276, a bez službene oznake, odnosno civilne oznake ima 986 vozila, od kojih su 360 teretna, priključna, traktori i radna vozila. Vozila bez oznaka posjeduju Agencija za nacionalnu bezbjednost, Agencija za sprečavanje korupcije i druge agencije, ministarstva javne uprave, sporta, ekonomije, finansija, odbrane, pravde, saobraćaja i pomorstva, unutrašnjih poslova i zdravlja, kao i više agencija, sudova, lokalnih preduzeća i uprava.

Socijalistička narodna partija nedavno je saopštila da smatra skandaloznim to što su državne institucije u posljednje četiri godine uvećale vozni park za čak 852 vozila. ,,Funkcionerima i službenicima su trenutno na raspolaganju 4.573 vozila u svojini Crne Gore, dok je samo 2017. godine Ministarstvo unutrašnjih poslova za potrebe premijera Duška Markovića kupilo tri nova automobila marke mercedes koji su plaćeni 199.999 eura. Građani će za gorivo za službena vozila ove godine platiti preko 2,3 miliona eura”, saopštili su iz SNP-a.

O trošenju našeg novca na luksuz odabranih Monitor je više puta pisao. Vlade kontinuiteta su godinama za nabavku novih automobila, otplatu već kupljenih, registracije, održavanje voznog parka, gorivo, trošile tri puta više miliona nego na primjer za dječje dodatke. Prioriteti tzv. države socijalne pravde bili su jasni – službeni automobili trošili su često više za dan nego što su bila mjesečna izdavanja za socijalno ugrožene u iznosu od 60 ili nešto više od 100 eura.

Na pitanja Monitora o broju službenih automobila, troškovima za njihovo održavanje i planu šta sa njima, iz Skupštine, prve institucije koju je preuzela nova vladajuća većina, su odgovorili: ,,Skupština Crne Gore posjeduje 29 službenih automobila za čije je održavanje, za prvih devet mjeseci 2020. godine, potrošeno 12.790 eura. Sva službena vozila Skupštine su u namjenskoj upotrebi. Skupština će sva vozila koja ne budu u upotrebi vratiti Upravi za imovinu na dalje raspolaganje”.

Građani su uzaludno, prethodnih godina, prijavljivali stotine slučajeva zloupotrebe službenih vozila. Slike sa plaža, Žabljaka, Zlatibora, Kopaonika, ispred diskoteka, Delte, stovarišta, tokom i nakon radnog vremena, vikendom, stalno… Državnim funkcionerima i službenicima nije bilo dovoljno što su se vozili na naš račun, već često nijesu mogli da poštuju ni saobraćajna pravila. Po društvenim mrežama su brojni primjeri kako vozila sa registracijama CG i MN prekoračuju brzinu, pretiču preko pune linije, parkiraju se na mjesta predviđena za osobe sa invaliditetom… Ova praksa se nastavlja i u ovom prelaznom periodu. Tako, vlasnik Skala radija Slavko Mandić, za svoj privatni angažman u Podgorici, koristi automobil gradonačelnika Kotora Željka Aprcovića. Gradonačelnik se ovako pravda:  ,,Bilo je ranije više takvih slučajeva da smo neke od naših sugrađana kojima je trebao ljekarski pregled ili nešto slično, vozili opštinskim automobilom do Podgorice i ne vidim u tome ništa loše’’.

Zoran Mikić, izvršni direktor Građanskog pokreta URA, za Monitor kaže da će koalicija Crno na bijelo, kao članica vlasti, u budućnosti raditi u korist optimizacije službenih automobila i insistirati na njihovoj razumnoj upotrebi i podjeli. On akcenat stavlja na  bahatost nadležnih iz zdravstva: ,,Primjer direktora Doma zdravlja u Plavu Omera Šahmanovića koji je za 22 hiljade eura kupio službeni automobil, od čega je polovinu novca, koliko mu je falilo, uzeo iz kase Doma zdravlja. Imamo i primjer ministra zdravlja Kenana Hrapovića koji je kupio džipa od 40 hiljada eura, dok se pacijenti voze u ladama ili u vozilima starim i preko dvije decenije”.

,,Obaveza novog ministra unutrašnjih poslova biće da napravi registar službenih automobila i da jasno propiše ko ih može koristiti. Ono što sa sigurnošću možemo da kažemo jeste da za ovako mali sistem kao što je Crna Gora, ovoliki broj službenih automobila nije potreban. Zvaničan stav URA je da, nakon što se utvrdi višak službenih automobila, oni budu prodati na tenderima i da taj novac bude vraćen u budžet Crne Gore i preusmjeren za druge potrebe”, naglašava Mikić.

Nikola Bajčetić, portparol Pokreta za promjene, za Monitor kaže da sve nepotrebne troškove  – službene automobile, telefone, reprezentaciju, službena putovanja, poslovne prostore i sl, treba radikalno kresati.

,,Štednja i bolni rezovi treba da počnu u državnoj administraciji, koja je decenijama parazitirala, trošeći pare od skupih kredita koje sada treba svi da vraćaju. Nova Vlada će sprovesti reviziju svih rješenja o dodjeli stanova državnim funkcionerima i insistirati da se stanovi otplaćuju po tržišnim uslovima”, obećava Bajčetić.

Poklonjeni stanovi, besplatan prevoz, telefon, dnevnice, povoljni krediti, putni i ostali troškovi, plata kao džeparac, sve je to, na naš račun, sledovalo armiju državnih službenika. Privilegije su mjera njihovog patriotizma. Valja pratiti koliko će nova vlast uspjeti da odoli tim beneficijama ili će i oni uskoro početi da se pravdaju time da ih to sljeduje za njihov trud, rad, suze i znoj.

Evropski lideri

Crna Gora je apsolutni regionalni i evropski lider što se tiče broja službenih automobila. Prema podacima BIRN-a, BIH sa 3,5 miliona stanovnika sa duplim ministarstvima i institucijama ima samo 3.500 službenih automobila. Po broju automobila po glavi stanovnika jači smo i od Srbije koja ima preko 6.000 službenih vozila.

Skromno izgleda informacija da je svojevremeno za Milorada Dodika kupljen automobil po cijeni od 128.000 eura, naspram majbaha ili podatka da je 2017. Uprava za imovinu za potrebe Ministarstva vanjskih poslova, na čijem je čelu Srđan Darmanović, kupila jedan mercedes za čak 58.998 eura, drugi je trgovan i za ministarsku ekonomije Dragicu Sekulić i plaćen je 56.508 eura.

Hrvatski RTL objavio je kako u Vladi Hrvatske broj službenih automobila prelazi 4.000. Slovenija za štićene osobe na raspolaganju ima pet automobila, za ostale Vladine zvaničnike na raspolaganju je 15 službenih vozila.

Kao bajke zvuče informacije da razvijene evropske zemlje imaju ispod 100 službenih automobila. Danska  s više od pet miliona stanovnika i 20 ministarstava ima – 20 automobila, a danski premijer je prije par godina francuskog predsjednika Emanuela Makrona dočekao na biciklu. Kod nas bi to, još uvijek, bila bruka.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

SIMBOL CRNE GORE U ŽARIŠTU BITKE ZA MOĆ: Čiji je Cetinjski manastir

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nije riječ o  bogomolji,  o vjernicima, hrišćanima, pravoslavcima,  o njihovoj istoj potrebi da izgovore jednu te istu molitvu, na jednom te istom jeziku. Jer, da je tako, u Cetinjskom manastiru bilo bi  mjesta za sve vjernike i crkvene dostojanstvenike. Obje pravoslavne crkve.  Manastir bi bio, svih nas. Naš. Ovako, nastavljaju se bitke gladnih moći. Nad Crnom Gorom se nadvijaju utvare devedesetih minulog vijeka. I mnogih minulih vjekova

 

Nastavljeno je sa podizanjem tenzija i podjela i nakon ustoličenja mitropolita Joanikija na Cetinju 4. i 5. septembra. U centru  bitke za moć, sada se našao – Cetinjski manastir, u kom je prije deset dana, uz barikade, helikoptere i vojnu ćebad, ustoličen mitropolit Mitropolije crnogorsko-primorske –  Joanikije.

Nakon što je Skupština Prijestonice za ovu sedmicu zakazala sjednicu na kojoj je planirano da se izglasa inicijativa po kojoj se Cetinjski manastir, kao vlasništvo Prijestonice, daje na ustupanje Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi, Vlada je po hitnom postupku, dan prije zakazane sjednice, donijela odluku da se Cetinjski manastir hitno upiše kao državna imovina. Što je espresno i učinjeno. To je dovelo do novih protesta na Cetinju, ali i izliva mržnje i podizanja nacionalnih tenzija.

Policija je zbog vrijeđanja odbornika URA Slavka Jankovića, uhapsila dvojicu protestanata. Oni su Jankoviću, na ulazu u zgradu Opštine, dobacivali da je ,,izdajnik”, a pokret URA nazivali ,,sramnim i izdajničkim”. ,,Izdajnici, spustite glave, šta ste napravili građanima Cetinja”, ,,Da li će predstavnici URA-e ući u zgradu sa helikopterom”, čuje se na snimcima, dok prolazi Janković. Takođe, na jednom od snimaka, muškarac mu prijeti: ,,Ja ću ti kazati kad se vidimo”.

Cetinjsko Osnovno državno tužilaštvo formiralo je i krivični predmet protiv Miloša Vasiljevića, koji se sumnjiči za ugrožavanje sigurnosti potpredsjednika Vlade i lidera pokreta URA Dritana Abazovića. Na snimku se vidi kako Vasiljević ispred cetinjskog parlamenta poručuje Abazoviću da će ga, kada ga vidi, ,,objesiti za m**a”, psujući mu ,,majku muslimansku”.

Opasne poruke stigle su i iz zgrade cetinjske Skupštine. Milovan Janković, odbornik DPS-a u Skupštini Prijestonice Cetinje, i bivši gradonačelnik tog grada, poručio je Abazoviću da treba da ga je sramota.,,Sram te bilo, mrtvi ti se otac prevrće u grobu”, kazao je, između ostalog, na sjednici. Janković je u nastavku određivao kome više nije mjesto u Crnoj Gori.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VLAST I OPOZICIJA TRAŽE NOVU VLADU: Gladne oči

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok su se članice vladajuće koalicije borile za preraspodjelu „osvojenih” resursa, Đukanović je utvrdio poziciju predvodnika opozicije i preuzeo inicijativu. Učvrstio je saradnju sa manjinskim partijama, povratio starateljstvo nad SDP-om i, raspisivanjem lokalnih izbora na Cetinju, Mojkovcu i Petnjici, doveo u pitanje najavljeni novembarski popis

 

Bliži se kraj 42. Vlade Crne Gore. Ono što se do sredine nedjelje slutilo, sada postaje izvjesno. Makar u mjeri u kojoj bilo šta na ovdašnjoj političkoj sceni može biti predvidvo. O tome smo, u srijedu, obaviješteni odvojenim saopštenjima sa sastanka predstavnika dvije najveće koalicije unutar vladajuće većine (DF i Demokrate) i sa zajedničkog susreta zvaničnika opozicionih partija.

Da ovakvoj Vladi Zdravka Krivokapića ističe rok upotrebe, saglasili su se DF i Demokrate. „Potrebno je rekonstruisati postojeću Vladu na način da umjesto dosadašnjih 12 ima 18 ministarstava i tri potpredsjednika”, navedeno je u saopštenju u kome se naglašava da bi partije većine u novu vladu kandidovale svoje predstavnike „saglasno propisanim procedurama i demokratskim standardima”.

Koji sat ranije, medijima je proslijeđeno saopštenje sa sastanka partija parlamentarne opozicije u kome se kaže da se „dramatično stanje“ u zemlji može prevazići samo formiranjem prelazne Vlade „ograničenog mandata sa zadatkom organizovanja vanrednih parlamentarnih izbora”.

Sabiranjem poslanika iz poslaničkih klubova koji su u srijedu oglasili potrebu rekonstrukcije postojeće, odnosno, formiranje prelazne vlade, dolazimo do podatka da Vlada, u ovom sastavu, nema podršku više od dvije trećine parlamenta. Pošto 40 poslanika opozicije i makar 26 poslanika vladajuće koalicije (poslanički klub DF-a bez Pokreta za promjene – 16 poslanika, Demokrate – 10) traži promjene u izvršnoj vlasti.

Mnogo je teže pronaći formulu prema kojoj će neka od strana dobiti podršku 41 poslanika kako bi realizovala svoj naum. Sve uz pretpostavku da poslanici PzP (pet mandata), SNP (pet mandata) i nezavisni poslanik Marko Milačić podržavaju plan koji su osmislili DF i Demokrate.  Glavna nepoznanica je stav poslaničkog kluba Koalicije Crno na bijelo (tri poslanika GP URA i jedan poslanik Saveza građana CIVIS).

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

STUDIJA FONDACIJE FRIDRIH NOJMAN O RUSKOJ PROPAGANDI U SRBIJI: Podgrijavanje podjela u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Studija Tomasa Braja se ne bavi detaljno Crnom Gorom ali naglašava da Vučićevi toksični tabloidi vode veliku kampanju u smislu afirmacije srpskog identiteta Crne Gore i demoniziraju posrnulog Mila Đukanovića koji se skoro isključivo napada zbog odnosa prema Srbima i Kosovu

 

Nedavno objavljena studija Tomasa Braja (bivšeg dugogodišnjeg beogradskog šefa dopisništva Njemačke novinske agencije DPA) o dometima ruske propagande na Balkanu sa posebnim osvrtom na Srbiju je već izazvala reakcije i kontraoptužbe. Studija je objavljena pod naslovom „Ruski mediji na Balkanu – studija slučaja, kako moskovska propaganda utiče na Srbiju“ u izdanju Fondacije Fridrih Nojman.  Nakon što je beogradski dnevnik  Danas rezimirao i prenio glavne navode studije prije nedjelju dana se oglasio Sputnjik Srbija koji je napao Braja da se obrušio na Rusiju samo iz razloga što su Srbi „neizlečivo“ vezani za Rusiju. Sputnjik u svom odgovoru citira istraživanje iz 2019. godine u kome 80 odsto ispitanika podržava proširenje kontakta sa Rusijom. Takođe se spočitava Braju da „stvara konfuziju“, da je paranoičan, promašen, nedorečen i amater. Sputnjik se na samu studiju i njene argumente nevoljno i trivijalno osvrće i fokus drži na ad hominem napade protiv Braja.

Međutim Braj u svojim analizama konstatuje da „Rusija briljantno igra na terenu mekih instrumenata moći kako bi osvojila srca Srba“ te da Zapad, koji i sam ima velikih problema sa ruskom propagandom, taj isti uticaj ne primjećuje na Balkanu ili ga nipodaštava svodeći ga „samo“ na izvještavanje Sputnjika. Braj osim Sputnjika navodi čak 11 portala sa izrazito nacionalistički srpskim i pro-ruskim narativima. Međutim, razlopg za  brigu je to što  maltene svi glavni mediji u Srbiji, uključujući i B92 preuzimaju sadržaje Sputnjika i objavljuju ih bez  provjere ili ikakvog ograđivanja. Navodno se Sputnjik citira između 200 i 300 puta dnevno u srpskim medijima. Sputnjikova glavna urednica Ljubinka Milinčić ovaj uspjeh objašnjava time što Sputnjik „nikada ne falsifikuje, ne laže i ne stoji ni na čiju stranu“ kao i da „nikada nisu bili uhvaćeni u laži“.

Braj navodi da otvorena ruska propaganda u regionu ima tri glavna fokusa – Srbija, Rusija i Amerika.

O Srbiji se izvještava maksimalno pozitivno kao lideru u regionu kada je u pitanju privredni razvoj i pristupanje EU. Čak iako postoje problemi u zemlji oni su puno manji nego u okolnim zemljama kao što je  Hrvatska koja „u novu deceniju ulazi kao treća najgora članica EU“ i „prezadužena je za razliku od Srbije“. Takođe se naglašava srpsko liderstvo u nabavci ruskih vakcina, sama vakcinacija i srpska humanitarna pomoć regionu. Kosovo je i dalje među glavnim temama i uvijek se pozdravlja stav i politika srpskog rukovodstva kada je u pitanju „južna srpska pokrajina“ i „mudrost predsednika Vučića u upravljanju zemljom“.

Izvještavanje o Rusiji je zapravo model po kom se izvještava o Srbiji s dodatnim naglaskom na kompleks tema vojska/oružje. Tu se hvali superiornost ruske vojne tehnologije nad zapadnom. Glavna urednica Milinčić kroz rubriku „Moj pogled na Rusiju“  ističe „Ruski odgovor na zapadnu šizofreniju – Oružje kakvo niko u svetu nema“ i „Ruska vojska se već priprema za vojnu pobedu“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo