Povežite se sa nama

Izdvojeno

PREKO 4.500 SLUŽBENIH AUTOMOBILA ČEKA NOVU VLAST: Milioni na četiri točka

Objavljeno prije

na

Članice nove vlasti se slažu da su luksuzni službeni automobili simbol bahatosti. Najavljuju radikalne rezove, ali i da neće stati samo na vozilima već će i racionalizovati reprezentacije, službena putovanja, poslovne prostore, telefone, sve do poklonjenih stanova državnim funkcionerima

 

Jedan od prvih poteza nove vlasti će biti da proda dva majbaha, najavio je mandatar nove Vlade Zdravko Krivokapić. Dva skupocjena majbaha, kupljena su 2017. godine, preko firme Ljetopis Automotiv, za potrebe premijera Duška Markovića i predsjednika Mila Đukanovića.

Javnost  o nabavci nije obaviještena pa se još uvijek nagađa i govori o milionskom trošku za dva simbola luksuza i bahatosti odlazeće elite. Zna se da su za kupovinu i postavljanje garniture zimskih guma za dva blindirana automobila građani krajem prošle godine platili blizu 29.000 eura.

U imovinskim kartonima Đukanovića nema podataka o vozilima u njegovom vlasništvu, a i što će mu kada se cijeli život vozi službeno. Marković, takođe, nema auto, prijavio je suprugin ford iz 2005. godine i garažu na svoje ime.

No, iako uspiju prodati dva majbaha, nova vlast će morati da odluči šta će sa ostalih 4.571 službenim automobilom. Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova registracije CG ili MN nosi 3.311 vozila, oznaku Policije ima 276, a bez službene oznake, odnosno civilne oznake ima 986 vozila, od kojih su 360 teretna, priključna, traktori i radna vozila. Vozila bez oznaka posjeduju Agencija za nacionalnu bezbjednost, Agencija za sprečavanje korupcije i druge agencije, ministarstva javne uprave, sporta, ekonomije, finansija, odbrane, pravde, saobraćaja i pomorstva, unutrašnjih poslova i zdravlja, kao i više agencija, sudova, lokalnih preduzeća i uprava.

Socijalistička narodna partija nedavno je saopštila da smatra skandaloznim to što su državne institucije u posljednje četiri godine uvećale vozni park za čak 852 vozila. ,,Funkcionerima i službenicima su trenutno na raspolaganju 4.573 vozila u svojini Crne Gore, dok je samo 2017. godine Ministarstvo unutrašnjih poslova za potrebe premijera Duška Markovića kupilo tri nova automobila marke mercedes koji su plaćeni 199.999 eura. Građani će za gorivo za službena vozila ove godine platiti preko 2,3 miliona eura”, saopštili su iz SNP-a.

O trošenju našeg novca na luksuz odabranih Monitor je više puta pisao. Vlade kontinuiteta su godinama za nabavku novih automobila, otplatu već kupljenih, registracije, održavanje voznog parka, gorivo, trošile tri puta više miliona nego na primjer za dječje dodatke. Prioriteti tzv. države socijalne pravde bili su jasni – službeni automobili trošili su često više za dan nego što su bila mjesečna izdavanja za socijalno ugrožene u iznosu od 60 ili nešto više od 100 eura.

Na pitanja Monitora o broju službenih automobila, troškovima za njihovo održavanje i planu šta sa njima, iz Skupštine, prve institucije koju je preuzela nova vladajuća većina, su odgovorili: ,,Skupština Crne Gore posjeduje 29 službenih automobila za čije je održavanje, za prvih devet mjeseci 2020. godine, potrošeno 12.790 eura. Sva službena vozila Skupštine su u namjenskoj upotrebi. Skupština će sva vozila koja ne budu u upotrebi vratiti Upravi za imovinu na dalje raspolaganje”.

Građani su uzaludno, prethodnih godina, prijavljivali stotine slučajeva zloupotrebe službenih vozila. Slike sa plaža, Žabljaka, Zlatibora, Kopaonika, ispred diskoteka, Delte, stovarišta, tokom i nakon radnog vremena, vikendom, stalno… Državnim funkcionerima i službenicima nije bilo dovoljno što su se vozili na naš račun, već često nijesu mogli da poštuju ni saobraćajna pravila. Po društvenim mrežama su brojni primjeri kako vozila sa registracijama CG i MN prekoračuju brzinu, pretiču preko pune linije, parkiraju se na mjesta predviđena za osobe sa invaliditetom… Ova praksa se nastavlja i u ovom prelaznom periodu. Tako, vlasnik Skala radija Slavko Mandić, za svoj privatni angažman u Podgorici, koristi automobil gradonačelnika Kotora Željka Aprcovića. Gradonačelnik se ovako pravda:  ,,Bilo je ranije više takvih slučajeva da smo neke od naših sugrađana kojima je trebao ljekarski pregled ili nešto slično, vozili opštinskim automobilom do Podgorice i ne vidim u tome ništa loše’’.

Zoran Mikić, izvršni direktor Građanskog pokreta URA, za Monitor kaže da će koalicija Crno na bijelo, kao članica vlasti, u budućnosti raditi u korist optimizacije službenih automobila i insistirati na njihovoj razumnoj upotrebi i podjeli. On akcenat stavlja na  bahatost nadležnih iz zdravstva: ,,Primjer direktora Doma zdravlja u Plavu Omera Šahmanovića koji je za 22 hiljade eura kupio službeni automobil, od čega je polovinu novca, koliko mu je falilo, uzeo iz kase Doma zdravlja. Imamo i primjer ministra zdravlja Kenana Hrapovića koji je kupio džipa od 40 hiljada eura, dok se pacijenti voze u ladama ili u vozilima starim i preko dvije decenije”.

,,Obaveza novog ministra unutrašnjih poslova biće da napravi registar službenih automobila i da jasno propiše ko ih može koristiti. Ono što sa sigurnošću možemo da kažemo jeste da za ovako mali sistem kao što je Crna Gora, ovoliki broj službenih automobila nije potreban. Zvaničan stav URA je da, nakon što se utvrdi višak službenih automobila, oni budu prodati na tenderima i da taj novac bude vraćen u budžet Crne Gore i preusmjeren za druge potrebe”, naglašava Mikić.

Nikola Bajčetić, portparol Pokreta za promjene, za Monitor kaže da sve nepotrebne troškove  – službene automobile, telefone, reprezentaciju, službena putovanja, poslovne prostore i sl, treba radikalno kresati.

,,Štednja i bolni rezovi treba da počnu u državnoj administraciji, koja je decenijama parazitirala, trošeći pare od skupih kredita koje sada treba svi da vraćaju. Nova Vlada će sprovesti reviziju svih rješenja o dodjeli stanova državnim funkcionerima i insistirati da se stanovi otplaćuju po tržišnim uslovima”, obećava Bajčetić.

Poklonjeni stanovi, besplatan prevoz, telefon, dnevnice, povoljni krediti, putni i ostali troškovi, plata kao džeparac, sve je to, na naš račun, sledovalo armiju državnih službenika. Privilegije su mjera njihovog patriotizma. Valja pratiti koliko će nova vlast uspjeti da odoli tim beneficijama ili će i oni uskoro početi da se pravdaju time da ih to sljeduje za njihov trud, rad, suze i znoj.

Evropski lideri

Crna Gora je apsolutni regionalni i evropski lider što se tiče broja službenih automobila. Prema podacima BIRN-a, BIH sa 3,5 miliona stanovnika sa duplim ministarstvima i institucijama ima samo 3.500 službenih automobila. Po broju automobila po glavi stanovnika jači smo i od Srbije koja ima preko 6.000 službenih vozila.

Skromno izgleda informacija da je svojevremeno za Milorada Dodika kupljen automobil po cijeni od 128.000 eura, naspram majbaha ili podatka da je 2017. Uprava za imovinu za potrebe Ministarstva vanjskih poslova, na čijem je čelu Srđan Darmanović, kupila jedan mercedes za čak 58.998 eura, drugi je trgovan i za ministarsku ekonomije Dragicu Sekulić i plaćen je 56.508 eura.

Hrvatski RTL objavio je kako u Vladi Hrvatske broj službenih automobila prelazi 4.000. Slovenija za štićene osobe na raspolaganju ima pet automobila, za ostale Vladine zvaničnike na raspolaganju je 15 službenih vozila.

Kao bajke zvuče informacije da razvijene evropske zemlje imaju ispod 100 službenih automobila. Danska  s više od pet miliona stanovnika i 20 ministarstava ima – 20 automobila, a danski premijer je prije par godina francuskog predsjednika Emanuela Makrona dočekao na biciklu. Kod nas bi to, još uvijek, bila bruka.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

KADROVANJE CRNE GORE: Gdje ja stadoh, ti produbi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Blizu 400 došlo, 210 otišlo, pa je državna kasa , od formiranja nove Vlade Zdravka Krivokapića, opterećena sa skoro dvije stotine novih plata. Prethodno je i odlazeća tehnička Vlada Duška Markovića od septembra do decembra u javnoj upravi zaposlila skoro 500 novih lica

 

„Izgubili smo devet hiljada radnih mjesta od kada je ova Vlada na vlasti“, saopštio je Nebojša Medojević obrazlažući svoju ostavku na poslaničku funkciju. Vlada nije napravila nijedan od rezova koji su bili neophodni, dodao je predsjednik PzP, pojašnjavajući kako nije smanjena potrošnja u državnoj administraciji, ali ni broj zaposlenih koji su paraziti DPS-a. ,,Samo smo se dodatno zadužili na staru privrednu strukturu…”.

Iako statistički podaci daju za pravo bivšem poslaniku, izvršnoj vlasti i njenim emisarima u javnim i državnim institucijama i preduzećima ne treba, tek tako, prebacivati kako ne stvaraju nova radna mjesta i ne zapošljavaju nove ljude. Medojević bi ponešto o tome mogao saznati i u vlastitoj partiji.

Treba, ipak, poći od početka. I  DPS vlasti koje su period između avgustovskih izbora i formiranja  nove Vlade iskoristile da među budžetske korisnike ubace što više svojih.
U periodu septembar – decembar prošle godine, tehnička Vlada Duška Markovića povećala je broj zaposlenih u potrošačkim jedinicama – korisnicima državnog budžeta za 3.178 osoba. Taj podatak Monitor je dobio iz Ministarstva javne uprave (MJU), odakle se pozivaju na podatke Ministarstva finansija i socijalnog staranja o broju zaposlenih u potrošačkim jedinicama budžeta na dan 30. novembar 2020.  To je oko dva odsto ukupno zaposlenih u Crnoj Gori.

Velika većina novozaposlenih obrela se u vaspitno-obrazovnim ustanovama (ukupno 2.702 zaposlena više u septembru nego u avgustu). Uglavnom je, kažu naši sagovornici riječ o vaspitačima, učiteljima i nastavnicima koji su angažovani na određeno vrijeme, pa im resorno ministarstvo svake godine „ukrade“ jul i avgust. Odnosno, isplati im 10 plata za godinu rada.

Ni  to nije kompletna priča. „Iako se mjesec avgust ne može uzeti kao pravi pokazatelj stvarnog rasta broja zaposlenih zbog ljetnjeg raspusta tokom kojeg zaposlenima na određeno vrijeme prestaje radni odnos i obnavlja se od septembra, povećanje broja zaposlenih u ovim ustanovama evidentno je, iako kao uporedni mjesec uzmemo maj 2020, kada je školska godina još uvijek trajala. U ovom slučaju, povećanje broja zaposlenih u tadašnjem resoru prosvjete iznosi 713 osoba “, rečeno nam je u kabinetu ministarke Tamare Srzentić. Naši sagovornici naglašavaju: „Izuzimajući sektor prosvjete, u ostatku javne uprave na centralnom nivou zaposleno je 476 novih lica za samo tri mjeseca“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BURNA UVERTIRA UOČI DODJELE TRINAESTOJULSKE NAGRADE: Duhovi vremena

Objavljeno prije

na

Objavio:

Četnici su gospoda, tvrdi Bećir Vuković koji je predložen za predsjednika žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade. Bili i ostali, a poslije njih gospode i nema, obrazlaže dalje. Izbor Vukovića samo oslikava gdje smo. I do sada je dodjela ovog priznanja često bila praćena raznim tenzijama i oslikavala je duh vremena

 

Predlog da na čelu žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade, najvišeg državnog priznanja u Crnoj Gori, bude Bećir Vuković, pjesnik koji veliča četnički pokret, izazvao je buru.

Administrativni odbor Skupštine je pored Vukovića za članove žirija predložio prof. dr Dragana Koprivicu, mr Isidoru Damjanović, prof. dr Miletu Marka Ivanovića, dr Milenu Burić, Gorana Batrićevića i Miomira Vojinovića.

Iz DPS-a je ocijenjeno da se radi o još jednom „ekspertu u negiranju antifašističkih temelja Crne Gore.“ SDP je kritiku usmjerio na URU: „Sramotno je što je URA, a i ostale nazovi građanske partije, za komisiju koja slavi 13. jul, Dan državnosti i Dan ustanka crnogorskog naroda protiv fašizma izabrala osobu kojoj je ‘Draža vođa trećeg srpskog ustanka'“.

Predsjednik Administrativnog odbora je Milutin Zogović iz DF-a, a članovi su Luiđ Škrelja (DPS), Radoš Zečević (DF), Vladan Raičević (DF), Dragan Vukić (SNP), Momo Koprivica (Demokrate), Vladan Martinović (Demokrate), Miloš Konatar (URA), Daliborka Pejović (DPS), Suzana Pribilović (DPS), Damir Šehović (SD), Kenana Strujić-Harbić (Bošnjačka stranka) i Raško Konjević (SDP).

Kako je Vuković bio član ovog žirija i prošle godine, iz URE su odgovorili da SDP-u tada to nije smetalo. Iz DPS-a su prošlogodišnju podršku Vukoviću, koji je predložen od strane DF-a, obrazložili kao pokušaj „zdravog dijaloga“ sa jedinim djelom opozicije koji je tada učestvovao u radu parlamenta.

I ovom prilikom potvrdila se praksa nove vlasti koja uporno zanemaruje manjine. O predlogu Bošnjačke stranke da Suljo Mustafić bude član žirija, Odbor nije ni raspravljao. Objasnili su da je bio sedmi na listi, a oni biraju šest članova.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo