Povežite se sa nama

INTERVJU

BORIS MARIĆ, IZVRŠNI DIREKTOR CENTRA ZA GRAĐANSKE SLOBODE (CEGAS): Montiranje umjesto razmontiranja sistema

Objavljeno prije

na

U sistemu ostaje mnogo kadrova dosadašnje vlasti na rukovodećim pozicijama. Određeni proces nekog vida reorganizacije mora biti zakonit i poslati poruku da je kvalitativno značajan iskorak. Parola ne treba da bude razmontirajte, nego montirajte sistem. Ako se sistem montira u skladu sa zakonskim rješenjima, onda će on biti i razmontiran tamo gdje je bio zarobljen partijskim uticajem

 

MONITOR:  Šta je poruka novog izvještaja EK o napretku? Da napretka nema? 

 MARIĆ: Poruka je jasna. Pregovarački proces je u zastoju. Reforme crnogorskog društva, gdje je poseban fokus na državnim institucijama, već godinama tapkaju u mjestu. Mnogo vremena je potrošeno, a malo urađeno.  Primjera radi nikada nijesmo dobili sistem koji bi preduprijedio v.d. stanja brojnih institucija. Danas se v.d. stanje uselilo u crnogorsko pravosuđe, korupcija je postala sveprisutna, a organizovani kriminal dobija dramatične razmjere. Na sve to opšta društvena slika utiče  na loše upravljanje zdravstvenom krizom, sistem odgovornosti je već odavno pretvoren u selektivnost, a javne finansije decenijama opterećene parcijalnim interesima, danas su pred kolapsom. Prilično loša slika, ali ne i bez riješenja ako se krene u temeljne reforme. Držim da je insistiranje na punoj transparentnosti svega što je urađeno i svega što će biti rađeno naizgled jednostavna ali suštinska formula za početak temeljnih reformi.

MONITOR:  Pravosuđe se opet navodi kao jedna od najspornijih tačaka, ili kako to u Briselu kažu – izazova. Koliko je pravosuđe teško istinski reformisati? 

MARIĆ:  Pravosuđe jeste veliki izazov. Uz neophodnost stabilizacije javnih finansija sigurno najveći. Za tu reformu potrebno je napraviti ambijent, potrebnu parlamentarnu većinu. Ostaje nepoznanica da li je to moguće. Kao prelazno riješenje moglo bi se intervenisati na Zakonu o državnom tužilaštvu, ići u izmjenu sastava Tužilačkog savjeta, ali i tako bi dometi bili ograničeni. Držim da bi trebalo ohrabriti prijavljivanje što više kandidata na konkurse, to bi povećalo nivo odgovornosti parlamentarnih subjekata i vjerujem stvorilo ambijent da se pravosudni sistem počne reformisati. Posebno je važno jačati poziciju i praksu Sudskog savjeta.

MONITOR: Ozbiljne reforme čekaju novu vlast, ali se formiranje Vlade iz jednog njenog dijela uslovljava izmjenama Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Ocijenili ste da je zahtjev lidera DF-a, Milana Kneževića i Andrije Mandića, da se taj Zakon povuče prije formiranja Vlade, pravno nemoguć i da se time nepotrebno komplikuje i odugovlači formiranje nove Vlade.  Kako onda objašnjavate taj zahtjev?

MARIĆ: Mogli bsmoi zamisliti situaciju, koja bi bila pravno nategnuta, da se prije izbora Vlade donese zakon o stavljanju van snage Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Da podsjetim na nekoliko bitnih činjenica, a koje su vezane za proceduralna pitanja. Predlog zakona po pravilu bi trebalo dostaviti Vladi na izjašnjenje. Ovakav zakon bi duboko zadirao u materiju kojom se uređuju ljudska prava i slobode, što podrazumjeva i javnu raspravu. Na kraju za očekivati je da bi sam parlament potrošio značajno vrijeme u proceduri donošenja takvog zakonskog akta. Sve ovo bi podrazumijevalo da odlazeća Vlada bude, na neki način, značajno involvirana u postupak donošenja ovakvog zakona.

Poseban rizik, predstavlja moguće trošenje ustavnih rokova za sastavljanje Vlade, jer bi se eventualnom realizacijom inicijative, laički rečeno, povlačenja zakona, velikim dijelom u političku igru i aktuelnost vratila odlazeća vlast na čelu sa DPS-om. Smjer koji podstiče društvene podjele bio bi dodatno i nepotrebno ojačan. Na kraju politički subjekti koji predlažu ovakav pristup moraju shvatiti da sada nastupaju iz pozicije vladajuće većine, što obavezuje na veću društvenu odgovornost.

MONITOR: Koliko je važno da Vlada bude što prije formirana i mislilte li da će, imajući u vidu trenutnu dinamiku, to biti kraj oktobra, kako je svojevremeno obećao mandatar Zdravko Krivokapić?

MARIĆ: Dobra vijest je da je predsjednik Crne Gore najavio konsultacije i da možemo očekivati da g-din Krivokapić uskoro bude i formalno mandatar. Zaista bi bilo društveno odgovorno da se Vlada formira što prije. Ekonomska kriza, zdravstvena kriza, priprema budžeta, ali i druge brojne obaveze iz pregovaračkog procesa sa EU, zahtijevaju da unutarkoalicioni sporazum i kadrovska riješenja budu brzo dogovorena. I ovdje ćemo imati parlamentarnu proceduru i raspravu, tako da očekujem izbor nove Vlade tokom novembra.

MONITOR: Sa iskustvom rada u prelaznoj Vladi, koliko će biti teško razmontirati postojeći sistem?

MARIĆ: Sistem se mora ojačati na principima poštovanja i primjene zakona. Možda zvuči suvoparno, ali to jeste istina. Biće to veliki izazov za novu vlast, kako se sačuvati od inercije i forsiranja partijskih interesa. Kako ličnim primjerom krenuti u oslobađanje crnogorskih institucija od neprimjerenog partijskog uticaja. Odvojiti političke od profesionalnih namještenja. Poslati poruku da su šanse iste za sve. U sistemu ostaje mnogo kadrova dosadašnje vlasti na rukovodećim pozicijama. Određeni proces nekog vida reorganizacije mora biti zakonit i poslati poruku da je kvalitativno značajan iskorak.

Parola ne treba da bude razmontirajte, nego montirajte sistem. Ako se sistem montira u skladu sa zakonskim riješenjima, onda će on biti i razmontiran tamo gdje je bio zarobljen partijskim uticajem.

MONITOR: Koje su po Vama najvažniji koraci koje treba da preduzme buduća Vlada?

MARIĆ: Objektivna dubinska analiza postojećeg stanja, nultna stopa tolerancije na korupciju, stručnost i puna transparentnost su ne samo potrebne aktivnosti već i principi na kojima se mora raditi.

Prvo sa čim će se suočiti nova Vlada nesporno su dva velika problema, održivost javnih finansija i zdravstvena kriza. Uz sve to brzo će morati da prezentiraju svoj plan za jačanje antikorupcijskih institucija, depolitizaciju državne uprave i reforme pravosudnog i bezbjednoskog sistema u cilju stvaranja moćnog institucionalnog odgovora u borbi protiv organizovanog kriminala.

MONITOR: Kritikovali ste osvještanje prostorija budvanske Opštine od strane novog gradonačelnika Marka Carevića.

MARIĆ: Crna Gora ima Ustavom definisan odnos između države i vjerskih zajednica. Dok je to tako svaki javni funkcioner mora upodobiti svoje ponašanje ustavnim normama, te razdvojiti ličnu sveru slobode i uvjerenja od vršenja javne funkcije. Nemogućnost da se ponaša na taj način stvara prostor konfuziji koja nije u interesu niti javnoj vlasti u najširem smislu, ali ni vjerskim zajednicama. Ovaj čin nam je donio samo još jedan problem, na već prilično veliki konto problema koje ima crnogorsko društvo.

MONITOR: Od izbora, često se govori o uticaju crkve na sam izborni rezultat, ali i kasnije pregovore. Da li Vi  vidit opasnost da se ugrozi načelo sekularnosti?

MARIĆ: Sekularnost podrazumjeva odsustvo službene religije. Crkva je nesporno bila dio političkog procesa i dala doprinos političkim promjenama. Dakle bila je politički akter, što ni sama nije krila, pravdajući to da je bila prinuđena na to kao posljedicu donošenja Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Ovakvo postupanje crkve možemo posmatrati i kao kršenje principa sekularnosti, ali i kao legitiman čin dijela civilnog društva u zaštiti svojih interesa. U svakom slučaju nakon ostvarenja primarnog cilja zbog kojeg je došlo do iskakanja iz uobičajenih aktivnosti stvari treba vraćati u normalu. Ukoliko se ne prepozna potreba da svako djeluje u sveri svojih kompetencija, sekularni karakter crnogorske države može biti doveden u pitanje. Kao i u odgovoru na prethodno pitanje, ponavljam, to bi bilo na štetu i države i crkve.

MONITOR: Mirnu smjenu DPS vlasti malo je ko očekivao. Koliko je to iskustvo značajno za Crnu Goru?

MARIĆ: Dobili smo značajno iskustvo. Ovakav razvoj događaja otvara šanse demokratiji u Crnoj Gori. Vjerovatno je upravo mirna smjena vlasti na izborima i najvažniji temelj za očuvanje sekularnosti, šansa za društvenu inkluziju i jačanje državnih institucija, odnosno njihovo oslobađanje od partijskog uticaja. Ovo je samo početak, jer mirna smjena vlasti na izborima nije sama po sebi dovoljna. Da bi crnogorsko društvo osvojilo demokratiju, dobilo odlučujuću bitku, potreban je aktivan građanin-građanka spremni da se bore za svoja prava. Mi smo sada na raskrsnici, treba nam ne nacionalni-nacionalistički već građanski inat. Da dignemo glavu i tražimo najteže, demokratsku Crnu Goru, vjerujući da je to moguće.

MONITOR: Šta su opasnosti vremena koje dolazi?

MARIĆ: Velika opasnost je da prevagne identitetska politika koja će osnažiti etnocentrične sile koje bi dobile formu multipartitokratije naslonjene na etnos. Šta to znači? Znači da etnički izraz dobije partijske forme koje između sebe kao predstavnici kolektiviteta utvrđuju državnu politiku.

Milena PEROVIĆ

Komentari

INTERVJU

RATKA JOVANOVIĆ – VUKOTIĆ, NOVINARKA: Potpis dajem, uspjehu se ne nadam

Objavljeno prije

na

Objavio:

O projektu manjinske vlade znam samo ono što piše u novinama, na osnovu toga ,,potpis dajem, uspjehu se ne nadam”. Citirala sam Lalića, zato što ni prije ni poslije njega niko nije uspio da toliko pronikne u dubinu crnogorskih podjela i težinu njihovih posljedica u prelomnim vremenima…

 

 

MONITOR:  Kako vidite predlog građanskog pokreta URA o formiranju manjinske vlade bez DPS-a i DF-a?

 JOVANOVIĆ – VUKOTIĆ: Jasno je da manjinska vlada nije optimalno nego iznuđeno rješenje, pokušaj da se izborom – uslovno rečeno – manjeg zla zaustavi nepodnošljivo mrcvarenje Crne Gore i svih nas u njoj.

Premijer Zdravko Krivokapić ili nije htio ili nije umio da ispuni obaveze preuzete Sporazumom lidera tri pobjedničke koalicije. Jedino što mu je pošlo za rukom jeste da održi obećanje dato njegovoj crkvi i njenim vjernicima, i to po cijenu raspirivanja podjela koje je izazvao bivši režim.

Evrope  i većih plata premijer se sjetio tek kad je izgubio podršku poslanika i povjerenje birača, nakon višemjesečne uzajamne blokade izvršne i zakonodavne vlasti.

Alternativa predlogu URA-e mogu biti samo novi izbori. Pošto je sasvim izvjesno da će oni donijeti stare rezultate, jedini izlaz i tada će biti – manjinska vlada…

MONITOR: A je li taj prijedlog realan? Demokrate su se već izjasnile da neće dati podršku manjinskoj vladi.

JOVANOVIĆ -VUKOTIĆ:   Demokrate neće dati podršku ni ulasku FK Zeta u Premijer ligu ako taj projekat predloži Dritan Abazović. Njihov animozitet prema lideru URA-e više je za medicinsku nego za političku analizu. Žali bože partije koja je do ulaska u vlast bila vjesnik moderne Crne Gore…

O projektu manjinske vlade znam samo ono što piše u novinama, na osnovu toga ,,potpis dajem, uspjehu se ne nadam”. Citirala sam Lalića, zato što ni prije ni poslije njega niko nije uspio da toliko pronikne u dubinu crnogorskih podjela i težinu njihovih posljedica u prelomnim vremenima…

Činjenica da URA nikad nije igrala na kartu podjela, da je nacionalne strasti stišavala čak i na svoju štetu, da građanska Crna Gora jeste svrha njenog postojanja, preporučuje tu partiju kao okosnicu projekta manjinske vlade.

To što podrška URA-i ne prelazi desetak posto ne znači da njen kurs nije ispravan. Nijesu devedesetih ni ideje liberala, monitorovaca i esdepeovaca imale više pristalica, a danas najmanje dvije trećine Crne Gore podržavaju njen demokratski evropski put…

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štempanom izdanju Monitora od 21. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

Dr TVRTKO JAKOVINA, ISTORIČAR, FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA ZAGREB: Što je više nacionalizma, to je više izjedanja nacionalnog tkiva

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kada bismo znali kako graditi vlastitu sigurnosnu, razvojnu, obrazovnu politiku unutar EU, kako mi možemo pomoći EU da ojača europske vrijednosti, bili bismo korisni svima

 

MONITOR: Kao istoričar koji se posebno bavi 20. vijekom, koje biste momentume izdvojili kao one na koje bi građanke i građani Hrvatske trebalo danas da se oslanjaju kada razmišljaju o boljoj budućnosti?

JAKOVINA: Ja bih birao istinu ili barem najviše što dobra historiografija može učiniti. Svaki istraživač treba biti pošten i navesti koje su njegove vrijednosti kada piše, a ne praviti se da klerikalizam ili nacionalizam nisu ideologije ili da su prihvatljive, kako bi se u Hrvatskoj reklo, „državotvorne“. Što je više nacionalizma, to je više izjedanja nacionalnog tkiva. Hrvatska je jedan od školskih primjera kako se to ne bi trebalo raditi, kada govorite o prošlosti, onda birate samo negativno, namjerno se forsiraju samo loša, jalova zbivanja iz prošlosti. Ne znači to da se treba zaboravljati ili prešutjeti ono što je bilo loše. Takvi su događaji obično zanimljiviji za istraživanje, ali ako namjerno stvarate samo negativan niz, onda nemate volju niti želju da se stvari ikada pomaknu. Primjerice, ja bih volio da se barem jednako onoliko puta koliko su spomenuta ratna epizoda Crnogoraca kod Dubrovnika, navede i da je arhitekt iz Trogira Slade gradio brojne reprezentativne zgrade na Cetinju, da je Baltazar Bogišić stvarao zakonodavstvo Kneževine, da je biskup Strossmayer bio u dobrim odnosima s knjazom Nikolom, da je Veljko Bulajić crnogorski, koliko i hrvatski, da je isto s Dimitrijem Popovićem, da je u Zagrebu desetljećima profesor bio Dragan Lalović… Pa to su valjda primjeri koje treba naglasiti, ako cilj nije novi rat.

Ako će instrukcije za politiku i suživot dolaziti iz Ostroga ili ćete inzistirati da je Miro Barešić, koji je bio razlogom zašto je Švedska donijela svoj prvi antiteroristički zakon, točka slavlja, onda želite sukob.

MONITOR: Prema najnovijem popisu iz 2021, Hrvatska je manja za 400.000 stanovnika. To je premijer Andrej Plenković protumačio kao rezultat negativnog prirodnog priraštaja. Postoji li korelacija između politike restriktivnog nacionalizma zatvorenih društava, relativnog siromaštva i gubljenja stanovništva?

JAKOVINA: Premijer Plenković rezultate popisa komentirao je poput birokrata, bez političke i povijesne odgovornosti, bez traga državništva. Čudi to, jer su pripreme na „loše“ vijesti s popisom krenule davno. Pojavio se najprije niz paničnih tekstova novinara navezanih na Katoličku crkvu, kako tobože unuci namjerno popisuju svoje djedove i bake kao ateiste, pa tako smanjuju broj katolika. Kako su Crkvi bliski novinari to saznali, ostalo je nejasno, jer sve do danas tih podataka nema. Iz onoga što se do sada pojavilo, pad broja stanovnika za 9.25 posto u 10 godina. Kolega iz Zadra Sven Marcelić pokazao je da je tamo gdje je najveći pad broja stanovnika, najviše glasača najdesnijih opcija. Najmanji je pad uz obalu i oko Zagreba. Postavlja to jedno drugo pitanje: izborne jedinice trebale bi se korigirati, jer već i do sada su Slavonci birali s manje glasova saborske zastupnike. To bi moglo djelovati i na političku scenu, no kako je ipak riječ o hrvatskim sudovima i HDZ-u, ne očekujem korekciju.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štempanom izdanju Monitora od 21. januara ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

MARKO VIDOJKOVIĆ, PISAC: Ljudi nisu svjesni kakav je život nas koji smo u prvom rovu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Knjiga će nadživjeti i svoje junake, i nas, i ova vremena. Ostaće zauvijek kao spomenik dobu u kom smo bili gori čak nego i u vrijeme Slobodana Miloševića

 

MONITOR: Direktan ste očevidac događaja i jedna od najaktivnijih javnih ličnosti u Srbiji… Kakva je bila 2021. u Srbiji što se tiče politike i kulture?

VIDOJKOVIĆ: Da počnemo od kulture, pošto je nepostojeća. Zadnja rupa na bilo čijoj svirali, a kamoli ove vlasti. Sam kraj godine je obeležio kulturni skandal u kome je Jelena Trivan poništila konkurs Kulturnog centra Srbije koji je odobrio sredstva za filmove Gorana Markovića, Želimira Žilnika i Srđana Dragojevića. Konačno se desio pravi staljinistički cenzorski potez. Autori koji ne štede ovu vlast bivaju uskraćivani za novčana sredstva za filmove samo zato što su to ti autori. Dragojević sa istim filmom godinama pokušava da dobije novac i ne ide mu. Markovićev film Doktor D je priča o čoveku optuženom za ratne zločine koji uzima novi identitet i bavi se nadrilekarstvom. Poznata priča. Poznavajući Gorana ne bi me čudilo da je konkurisao sa ciljem da ne dobije pare. Da dokaže sa kakvim staljinistima imamo posla. Žilnik bi možda i vratio pare kada bi ih dobio.

Mislim da režim baš zabole za film o Radovanu Karadžiću. Nisu oni ideološki ostrašćeni. Oni su poslovno i partijski angažovani. Da je neko drugi došao sa idejom da snimi film o doktoru D možda bi dobio pare, ali Goran Marković je pokazao zavidan autoritet kakav nisam video u ovoj zemlji. Ima stvarno puno poznatih ljudi koji laju protiv režima, ali jedini on može policajcu u civilu koji ga legitimiše da kaže – ‘Ne dam ličnu kartu, vodite me u zatvor’ i da se policija povuče. Eto, umjetnost je živa, ali kroz javno izražavanje umjetnika, pre svega. Goran Marković je pokazao da mu ne treba nikakva zaštita. Nikakvi „mi“ mu ne trebamo da pričamo: „Ne damo Gorana“. Čovek je umetnik. A to se ne vidi samo po filmovima već i po tom autoritetu koji poseduje da mu oni ništa ne mogu.

MONITOR: Nedavno ste za naš list komentarisali posljednja dešavanja i ekološke proteste. Izvojevane su neke zanimljive pobjede. Da li su to taktike vladajućih struktura pred izbore ili su se ipak za neka pitanja preračunali?

VIDOJKOVIĆ: Ekološki ustanak sam na početku potcenio. Najviše se bavim organizovanim kriminalom u vrhu države, telima kojima upravlja lično Vučić i njemu najbliži ljudi, pa mi je ekološki ustanak delovao smešno. Međutim, onaj ko je cenio situaciju u Srbiji, ispravno je ocenio da veliki broj naroda ne želi da izlazi na ulice zbog mafije koja seče ruke i noge, valja gudru, ubija, radi najgore stvari… nego da je ekologija koja je naš hronični problem odlična tema za novu političku opciju. To smo na kraju i dobili. Oni sada prema istraživanjima imaju preko 10 odsto. To je fantastičan uspeh srpske opozicije. U Beogradu sigurno, a za Srbiju videćemo. Ono što je još bitno je to da mi ne znamo koliko SPS ima. Prema tome situacija na biralištima će da bude daleko zanimljivija nego što smo mislili. Glavni razlog za to je, po meni, politički događaj godine – američke sankcije.

Dragan LUČIĆ
Pročitajte više u štempanom izdanju Monitora od 21. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo