Povežite se sa nama

INTERVJU

BORIS MARIĆ, IZVRŠNI DIREKTOR CENTRA ZA GRAĐANSKE SLOBODE (CEGAS): Montiranje umjesto razmontiranja sistema

Objavljeno prije

na

U sistemu ostaje mnogo kadrova dosadašnje vlasti na rukovodećim pozicijama. Određeni proces nekog vida reorganizacije mora biti zakonit i poslati poruku da je kvalitativno značajan iskorak. Parola ne treba da bude razmontirajte, nego montirajte sistem. Ako se sistem montira u skladu sa zakonskim rješenjima, onda će on biti i razmontiran tamo gdje je bio zarobljen partijskim uticajem

 

MONITOR:  Šta je poruka novog izvještaja EK o napretku? Da napretka nema? 

 MARIĆ: Poruka je jasna. Pregovarački proces je u zastoju. Reforme crnogorskog društva, gdje je poseban fokus na državnim institucijama, već godinama tapkaju u mjestu. Mnogo vremena je potrošeno, a malo urađeno.  Primjera radi nikada nijesmo dobili sistem koji bi preduprijedio v.d. stanja brojnih institucija. Danas se v.d. stanje uselilo u crnogorsko pravosuđe, korupcija je postala sveprisutna, a organizovani kriminal dobija dramatične razmjere. Na sve to opšta društvena slika utiče  na loše upravljanje zdravstvenom krizom, sistem odgovornosti je već odavno pretvoren u selektivnost, a javne finansije decenijama opterećene parcijalnim interesima, danas su pred kolapsom. Prilično loša slika, ali ne i bez riješenja ako se krene u temeljne reforme. Držim da je insistiranje na punoj transparentnosti svega što je urađeno i svega što će biti rađeno naizgled jednostavna ali suštinska formula za početak temeljnih reformi.

MONITOR:  Pravosuđe se opet navodi kao jedna od najspornijih tačaka, ili kako to u Briselu kažu – izazova. Koliko je pravosuđe teško istinski reformisati? 

MARIĆ:  Pravosuđe jeste veliki izazov. Uz neophodnost stabilizacije javnih finansija sigurno najveći. Za tu reformu potrebno je napraviti ambijent, potrebnu parlamentarnu većinu. Ostaje nepoznanica da li je to moguće. Kao prelazno riješenje moglo bi se intervenisati na Zakonu o državnom tužilaštvu, ići u izmjenu sastava Tužilačkog savjeta, ali i tako bi dometi bili ograničeni. Držim da bi trebalo ohrabriti prijavljivanje što više kandidata na konkurse, to bi povećalo nivo odgovornosti parlamentarnih subjekata i vjerujem stvorilo ambijent da se pravosudni sistem počne reformisati. Posebno je važno jačati poziciju i praksu Sudskog savjeta.

MONITOR: Ozbiljne reforme čekaju novu vlast, ali se formiranje Vlade iz jednog njenog dijela uslovljava izmjenama Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Ocijenili ste da je zahtjev lidera DF-a, Milana Kneževića i Andrije Mandića, da se taj Zakon povuče prije formiranja Vlade, pravno nemoguć i da se time nepotrebno komplikuje i odugovlači formiranje nove Vlade.  Kako onda objašnjavate taj zahtjev?

MARIĆ: Mogli bsmoi zamisliti situaciju, koja bi bila pravno nategnuta, da se prije izbora Vlade donese zakon o stavljanju van snage Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Da podsjetim na nekoliko bitnih činjenica, a koje su vezane za proceduralna pitanja. Predlog zakona po pravilu bi trebalo dostaviti Vladi na izjašnjenje. Ovakav zakon bi duboko zadirao u materiju kojom se uređuju ljudska prava i slobode, što podrazumjeva i javnu raspravu. Na kraju za očekivati je da bi sam parlament potrošio značajno vrijeme u proceduri donošenja takvog zakonskog akta. Sve ovo bi podrazumijevalo da odlazeća Vlada bude, na neki način, značajno involvirana u postupak donošenja ovakvog zakona.

Poseban rizik, predstavlja moguće trošenje ustavnih rokova za sastavljanje Vlade, jer bi se eventualnom realizacijom inicijative, laički rečeno, povlačenja zakona, velikim dijelom u političku igru i aktuelnost vratila odlazeća vlast na čelu sa DPS-om. Smjer koji podstiče društvene podjele bio bi dodatno i nepotrebno ojačan. Na kraju politički subjekti koji predlažu ovakav pristup moraju shvatiti da sada nastupaju iz pozicije vladajuće većine, što obavezuje na veću društvenu odgovornost.

MONITOR: Koliko je važno da Vlada bude što prije formirana i mislilte li da će, imajući u vidu trenutnu dinamiku, to biti kraj oktobra, kako je svojevremeno obećao mandatar Zdravko Krivokapić?

MARIĆ: Dobra vijest je da je predsjednik Crne Gore najavio konsultacije i da možemo očekivati da g-din Krivokapić uskoro bude i formalno mandatar. Zaista bi bilo društveno odgovorno da se Vlada formira što prije. Ekonomska kriza, zdravstvena kriza, priprema budžeta, ali i druge brojne obaveze iz pregovaračkog procesa sa EU, zahtijevaju da unutarkoalicioni sporazum i kadrovska riješenja budu brzo dogovorena. I ovdje ćemo imati parlamentarnu proceduru i raspravu, tako da očekujem izbor nove Vlade tokom novembra.

MONITOR: Sa iskustvom rada u prelaznoj Vladi, koliko će biti teško razmontirati postojeći sistem?

MARIĆ: Sistem se mora ojačati na principima poštovanja i primjene zakona. Možda zvuči suvoparno, ali to jeste istina. Biće to veliki izazov za novu vlast, kako se sačuvati od inercije i forsiranja partijskih interesa. Kako ličnim primjerom krenuti u oslobađanje crnogorskih institucija od neprimjerenog partijskog uticaja. Odvojiti političke od profesionalnih namještenja. Poslati poruku da su šanse iste za sve. U sistemu ostaje mnogo kadrova dosadašnje vlasti na rukovodećim pozicijama. Određeni proces nekog vida reorganizacije mora biti zakonit i poslati poruku da je kvalitativno značajan iskorak.

Parola ne treba da bude razmontirajte, nego montirajte sistem. Ako se sistem montira u skladu sa zakonskim riješenjima, onda će on biti i razmontiran tamo gdje je bio zarobljen partijskim uticajem.

MONITOR: Koje su po Vama najvažniji koraci koje treba da preduzme buduća Vlada?

MARIĆ: Objektivna dubinska analiza postojećeg stanja, nultna stopa tolerancije na korupciju, stručnost i puna transparentnost su ne samo potrebne aktivnosti već i principi na kojima se mora raditi.

Prvo sa čim će se suočiti nova Vlada nesporno su dva velika problema, održivost javnih finansija i zdravstvena kriza. Uz sve to brzo će morati da prezentiraju svoj plan za jačanje antikorupcijskih institucija, depolitizaciju državne uprave i reforme pravosudnog i bezbjednoskog sistema u cilju stvaranja moćnog institucionalnog odgovora u borbi protiv organizovanog kriminala.

MONITOR: Kritikovali ste osvještanje prostorija budvanske Opštine od strane novog gradonačelnika Marka Carevića.

MARIĆ: Crna Gora ima Ustavom definisan odnos između države i vjerskih zajednica. Dok je to tako svaki javni funkcioner mora upodobiti svoje ponašanje ustavnim normama, te razdvojiti ličnu sveru slobode i uvjerenja od vršenja javne funkcije. Nemogućnost da se ponaša na taj način stvara prostor konfuziji koja nije u interesu niti javnoj vlasti u najširem smislu, ali ni vjerskim zajednicama. Ovaj čin nam je donio samo još jedan problem, na već prilično veliki konto problema koje ima crnogorsko društvo.

MONITOR: Od izbora, često se govori o uticaju crkve na sam izborni rezultat, ali i kasnije pregovore. Da li Vi  vidit opasnost da se ugrozi načelo sekularnosti?

MARIĆ: Sekularnost podrazumjeva odsustvo službene religije. Crkva je nesporno bila dio političkog procesa i dala doprinos političkim promjenama. Dakle bila je politički akter, što ni sama nije krila, pravdajući to da je bila prinuđena na to kao posljedicu donošenja Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Ovakvo postupanje crkve možemo posmatrati i kao kršenje principa sekularnosti, ali i kao legitiman čin dijela civilnog društva u zaštiti svojih interesa. U svakom slučaju nakon ostvarenja primarnog cilja zbog kojeg je došlo do iskakanja iz uobičajenih aktivnosti stvari treba vraćati u normalu. Ukoliko se ne prepozna potreba da svako djeluje u sveri svojih kompetencija, sekularni karakter crnogorske države može biti doveden u pitanje. Kao i u odgovoru na prethodno pitanje, ponavljam, to bi bilo na štetu i države i crkve.

MONITOR: Mirnu smjenu DPS vlasti malo je ko očekivao. Koliko je to iskustvo značajno za Crnu Goru?

MARIĆ: Dobili smo značajno iskustvo. Ovakav razvoj događaja otvara šanse demokratiji u Crnoj Gori. Vjerovatno je upravo mirna smjena vlasti na izborima i najvažniji temelj za očuvanje sekularnosti, šansa za društvenu inkluziju i jačanje državnih institucija, odnosno njihovo oslobađanje od partijskog uticaja. Ovo je samo početak, jer mirna smjena vlasti na izborima nije sama po sebi dovoljna. Da bi crnogorsko društvo osvojilo demokratiju, dobilo odlučujuću bitku, potreban je aktivan građanin-građanka spremni da se bore za svoja prava. Mi smo sada na raskrsnici, treba nam ne nacionalni-nacionalistički već građanski inat. Da dignemo glavu i tražimo najteže, demokratsku Crnu Goru, vjerujući da je to moguće.

MONITOR: Šta su opasnosti vremena koje dolazi?

MARIĆ: Velika opasnost je da prevagne identitetska politika koja će osnažiti etnocentrične sile koje bi dobile formu multipartitokratije naslonjene na etnos. Šta to znači? Znači da etnički izraz dobije partijske forme koje između sebe kao predstavnici kolektiviteta utvrđuju državnu politiku.

Milena PEROVIĆ

Komentari

INTERVJU

DEJAN MILOVAC, MANS: Veting kao rješenje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Reforma crnogorskog pravosuđa ne može imati održive rezultate dok se do kraja ne raspetlja “hobotnica” Vesne Medenice i ispitaju sve šeme uticaja koji je ona nesporno imala na nosioce tužilačke i sudske funkcije u Crnoj Gori

 

MONITOR: Kako komentarišete objavljene prepiske izmedju direktorice ASK Jelene Perović i bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice?

MILOVAC: Mislim da je prepiska između Perović i Medenice pokazala kako je posljednjih decenija izgledao modus operandi crnogorskog pravosuđa, i sasvim sam siguran da tadašnja predsjednica cetinjskog Osnovnog suda nije bila jedina koja je na takav način tražila smjernice i nudila podršku bivšoj predsjednici Vrhovnog suda. Na stranu groteskni udvornički odnos koji je ispoljila Perović, komunikacija je pokazala koja količina moći i uticaja je bila u rukama Vesne Medenice i na koji način je ona manifestovana.

MANS je i ranije ukazivao da reforma crnogorskog pravosuđa ne može imati održive rezultate dok se do kraja ne raspetlja “hobotnica” Vesne Medenice i ispitaju sve šeme uticaja koji je ona nesporno imala na nosioce tužilačke i sudske funkcije u Crnoj Gori. Sve dok svaka od tih relacija ne bude detaljno ispitana, mi kao građani imamo pravo da sumnjamo da je pravosuđe i dalje u rukama onih koji se sumnjiče za saradnju sa kriminalnim klanovima. U ovom konkretnom slučaju MANS je već pozvao Specijalno državno tužilaštvo da formira predmet i ispita ne samo komunikaciju između Perović i Medenice, već prije svega kakve posljedice je ona imala na profesionalni integritet i odluke koje je Perović donosila u cetinjskom sudu, ali i kasnije sa mjesta direktorice Agencije za sprječavanje korupcije.

MONITOR:Da li vas iznenadjuje odnos Perović prema Medenici, koji bivša predsjednica Vrhovnog suda u porukama definiše „savjesnim“?

MILOVAC: Svjedočimo potpuno iskrivljenom sistemu vrijednosti koji je uspostavio prethodni režim na svim nivoima, pa i u pravosuđu. “Savjesno postupanje” u percepciji takozvanih vojnika bivše vlasti, kakva je Vesne Medenica, pretpostavlja gaženje procedura i zarobljavanje institucija i koncetraciju neograničene moći odlučivanja u rukama jedne osobe. Takav odnos prema integritetu nosilaca pravosudne funkcije je nešto što je “njegovano” i podsticano decenijama i sasvim moguće je postalo sastavni dio jedne potpuno izokrenute profesionalne etike.

Hijerarhija koja je postavljena na način da se lojalnost kultu ličnosti koji je Medenica uspostavila prepoznaje kao “savjesno postupanje”, najviše liči onima koje možemo da vidimo kada su u pitanju strukture organizovanog kriminala. Ovo je posebno problematično ako pretpostavimo da je takav odnos vrlo vjerovatno bio potka za donošenje odluka u sudskim predmetima u skladu sa interesima koji je nisu poklapali sa javnim interesom ili zakonom.

Nisam iznenađen odnosom i iz razloga što je dosadašnja profesionalna karijera davala prostor Vesni Medenici da utiče na izbor sudija, ima kompletan uvid u njihov rad i ocjenjivanje njihovog rada, kreirajući poziciju sa koje je od prvog dana mogla da oblikuje sudije prema onome što su bile njene potrebe i potrebe grupa koje je u pravosuđu neformalno zastupala. Zbog toga je svako “klimanje glavom” Jelene Perović bilo dočekano kao “savjesno”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od prvog decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DR BRANKA BOŠNJAK PROFESORICA UCG I POTPREDSJEDNICA PZP-A: Temeljne reforme i dobra metla za obrazovni sistem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Javna uprava je postala prepuna uhljebljenih bahatih neznalica. Nije ovo od juče, radio je to i bivši DPS režim, ali sa mnogo više stila, senzitivnije, neupadljivije… Ovo sad je postalo brutalno, bestidno i ogoljeno do kraja

 

MONITOR: Nakon najnovije afere oko diplome pomoćnice direktora IJZ  vi ste javno istupili i kazali da lažnih ima i u vrhu Vlade, te da su političke partije pune kadrova sa ovakvim znanjem. Da li je onda iluzorno očekivati da će biti političke volje da se sporne diplome provjere? 

BOŠNJAK: Mi kao društvo moramo da se odlučimo da li hoćemo istinsko ozdravljenje i vraćanje pravim vrijednostima, želimo li društvo znanja, što javno propagiramo ili želimo degradaciju svih vrijednosti, koju upravo živimo.

Zato je važno da se aktuelizovao ovaj veliki problem, ali nažalost, to je samo jedan segment iz Pandorine kutije, jer mnogo je devijacija na ovom polju. Nama trebaju značajno veća ulaganja u nauku, revizija naučnih i nastavnih zvanja, nepristrasna reakreditacija studijskih programa, revizija licenci za visokoobrazovne ustanove, savremene laboratorije, dosljedna borba protiv plagijata, a preduslov svega ovoga je potpuna depolitizacija ovog sektora.

Optimista nijesam, jer živimo najbrutalniji iskaz partitokratije, a svjedok sam bila da mnogi politički lideri potpuno obesmišljavaju znanje i olako delegiraju za rukovodeće funkcije ljude bez znanja i iskustva, sa sumnjivo stečenim diplomama, jer oni prvenstveno cijene partijsku lojalnost. Koalicioni dogovori, umjesto da podrazumijevaju da stavimo na sto najbolje što imamo od kadrova i od njih napravimo najoptimalniji odabir, nažalost kažu da se niko nikome ne miješa u politička kadriranja koja su im pripala. Zato imamo ministre i predsjednike opština bez fakultetskog obrazovanja, ljude na pozicijama koji ne umiju ni napisani im tekst da pročitaju kako treba, zato su nam bordovi direktora i upravni odbori puni dojučerašnjih šofera, ljudi iz obezbjeđenja, kafe kuvarica, konduktera… Javna uprava je postala prepuna uhljebljenih bahatih neznalica. Nije ovo od juče, radio je to i bivši DPS režim, ali sa mnogo više stila, senzitivnije, neupadljivije… Ovo sada je postalo brutalno, bestidno i ogoljeno do kraja.

Mi smo malo društvo i nije problem ko je čiji, ako je sposoban, obrazovan i ako zna, ali problem je neznanje, koje onda iz kompleksa rađa umišljenost i bahatost, kao paravan, da bi se zamaskiralo neznanje i onda se proganja i mobinguje svako ko išta zna.

Dodatan problem je što Vladina komisija za politička namještenja, i ne provjerava CV predloženih kandidata no im se unaprijed vjeruje na riječ, a mnogi su zbog fotelje spremni da „nakite“ svoj CV raznim neistinama pa i onom da su završili fakultet. Predlažu se zakoni i sistematizacije, koje značajno smanjuju kriterijume za neka rukovodna mjesta, jer se sve šteluje za unaprijed odabrane pojedince.

Optimista nijesam po pitanju političke volje, ali jak pritisak javnosti može da pomjeri stvari i da krenemo ka ozdravljenju.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od prvog decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DR LINO VELJAK, FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU: U ovom   „tridesetgodišnjem ratu“  se već poodavno nalazimo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ukoliko bi predsjednik Bajden uspio da pomoć Izraelu uslovi izraelskom obnovom prihvaćanja ideje dviju država, to bi predstavljalo izniman uspjeh. Ukoliko bi to uvjetovanje rezultiralo tek selektivnošću izraelskih vojnih operacija to bi bio nekakav uspjeh. No, bez temeljnih političkih promjena i u Izraelu i u njegovom arapsko-islamskom okruženju koncept dviju država ostaje privlačna i – do daljnjega, nedosežna utopija

 

 MONITOR: Na obeležavanju godišnjice stradanja Vukovara glavnu riječ je imao gradonačelnik Ivan Penava, koji je upozorio sve koji ne respektuju njegovu, u mnogo čemu, proustašku scenografiju, da se ne priključuju događaju. U Srbiji je predizborna kampanja u koju je predsjednik Srbije, prvi put od svog dolaska na vlast, zatražio pomoć svog nekadašnjeg političkog mentora Vojislava Šešelja. Koliko su ovo tek praktički-politički aranžmani a koliko simbolički relevantni činovi?

VELJAK: Nisu to nikakvi simbolički činovi, pa ni pragmatični predizborni aranžmani, nego ih valja promatrati u kontekstu generalnog rasta desnice u Evropi i šire (rezultati izbora u Slovačkoj i Nizozemskoj, ali i u Argentini), koji ukazuju na realne dimenzije skretanja društvene svijesti u smjeru populizma i radikalne desnice. Ta je tendencija značajnim dijelom uzrokovana medijskom podrškom brutalizaciji javnog diskursa, a u našoj regiji nedvojbeno i pojačanim djelovanjem ruske agenture. Konkretno, u Hrvatskoj se zloćudan ruski utjecaj može dokazati analizom financijske baze Domovinskog pokreta (čiji je Penava predsjednik), koja je izravno povezana s oligarhijskom strukturom Putinove Rusije. Onima koji sumnjaju u ispravnost ove tvrdnje preporučujem da otkriju odgovor na pitanje: Tko kontrolira Fortenovu? Putinovim ljubiteljima neće biti jasno zbog čega ruske službe i oligarsi podržavaju obnovu ustaškog diskursa, kao što mnogima neće biti milo kad se suoče s dokazivim činjenicama koje govore o međusobnoj podršci četnika i ustaša (kako u Drugom svjetskom ratu, tako i danas, kada je to u cilju ostvarivanja političke moći i – što je najvažnije – financijskih interesa). Svađajući narode, oni jačaju svoje pozicije, a njihova međusobna solidarnost ne dolazi u pitanje. Dokaz je i pravo bratstvo i jedinstvo koje je vladalo u Hagu među optuženicima za najteže ratne zločine.

MONITOR: EU je u prvim danima posle napada Hamasa, snažno podržala pravo Izraela da se brani, čak je i redovna pomoć Palestincima bila, na kratko, obustavljena. Danas je stav Brisela izbalansiraniji.  Neki su ponašanje EU administracije nazvali „ evropskim kompleksom Holokausta“. Koliko se tu radi o „kompleksu“ a koliko o, nesamostalnosti spoljne politike EU?

VELJAK: Ukoliko je riječ o Njemačkoj, kompleks Holokausta je od presudne važnosti. Ukoliko je pak riječ o EU, ključan je moment  inzistiranje na potrebi evroatlantskog jedinstva, te se upravo time može objasniti relativna uravnoteženost njezinog stava.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od prvog decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo