Povežite se sa nama

Reagovanja

Nismo partijski obojeni

Objavljeno prije

na

Nismo partijski obojeni
(Reagovanje na tekst Kad porastem biću DPS, Monitor, br. 1559)

Studentski parlament Univerziteta Crne Gore demantuje sve neistine koje pojedinci željni medijske pažnje plasiraju javnosti, sa željom da se promovišu i iznošenjem lažnih informacijama diskriminišu krovnu studentsku instituciju najveće ustanove visokog obrazovanja u našoj državi. Na navode iz teksta u kojem su sagovornici pojedinci čiji je kredibilitet da pričaju o navedenim temama u najmanju ruku – upitan, odgovorićemo činjenicama i preciznim podacima, kao i uvijek do sada! Isto važi i za jednog od samoproklamovanih studentskih lidera koji je u posljednje vrijeme sve više prisutan u medijima, vjerovatno u želji da iskoristi aktuelni trenutak za iznošenje neprovjerenih informacijama, koje idu u prilogu njemu ili onima čije stavove zastupa. Naime, o tome da su izbori bili netransparentni i da studenti nijesu bili informisani o istim, pričaju upravo oni koji su učestvovali na njima! Učestvovali su, ali nijesu dobili i povjerenje da zastupaju interese studenata i upravo je to ključni problem onih koji su za Vaš medij, kompetentni sagovornici na teme koje se tiču Studentskog parlamenta. Kolega Mato Kankaraš, koji je na izborima za predstvnika godine na Prirodno-matematičkom fakultetu dobio samo tri glasa! U sličnom kontekstu prenešena je i izjava kolege Lazara Vulevića, koji je bio jedan od kandidata za studenta povjerenika na Fakultetu političkih nauka, u martu ove godine. Vulević je učestvovao u fer i demokratkom nadmetanju, tokom kampanje imao je priliku da na debati predstavi svoj program, kao i njegov protivkandidat, te dva posmatrača tokom izbornog dana. Na izborima je izgubio za tri glasa (154:151), a potvrda da je sve proteklo uz poštovanje propisa i principa transparentnosti, je činjenica da su njegovi posmatrači potpisali zapisnik bez ijedne iznešene primjedbe! Brojke su neumoljive – na izborima za nove studentske predstavnike koji su održani na svih 19 organizacionih jedinica Univerziteta, pravo glasa iskoristilo je oko 3.500 studenata. Toliko o tome da su isti bili skriveni, a njihov ishod unaprijed poznat… Davno je rečeno da ko gubi, ima pravo da se ljuti. Ono što nije korektno je da se javnost dezinformiše i prenose neprovjerene informacije. I naš stav je da su studenti inertni posljednjih godina i da bi bilo dobro da imamo više kandidata na izborima za studentske predstavnike. Na to su zvanični predstavnici studenata i ukazivali tokom prethodnog mandata. Ali takođe, mislimo i da ovakve i slične obmane javnosti imaju sebične i niske pobude, te da nijesu primjerene akademskim građanima. Kada je u pitanju finansijsko poslovanje Studentskog parlamenta, navedena družina kao i u slučaju osvrta na izbore za studentske predstavnike, ponovo iznosi netačne i zlonamjerne navode. Naime, već nekoliko godina u javnosti se plasiraju laži da je budžet koji Studentski parlament dobija od Univerziteta veći od 1.000.000 eura. Istina je sljedeća – osnovni budžet naše organizacije za 2019. godinu, odnosno iznos sredstava koji je opredijeljen od strane Univerziteta iznosi 87.000 €. Osim navedenog, Univerzitet opredjeljuje dodatna sredstva za razvoj sporta i kulture, odnosno realizaciju aktivnosti i projekata iz navedenog segmenta vannastavnih aktivnosti studenata, i to u iznosu od po 30.000 €. Za finansiranje rada studentskih organizacija u regionu izdvajaju se značajno veća sredstva, a imajući u vidu broj studenata. Od godišnjeg budžeta Studentskog parlamenta, finansiraju se naknade za studentske predstavnike, budžeti studentskih organizacija na 19 fakulteta, projekti drugih organizacija od značaja za studente, te aktivnosti i projekti koje sprovodi naša organizacija, pa se može zaključiti da se isti u cjelosti, na godišnjem nivou, koristi u svrhu realizacije onoga što je u interesu studenata. Dakle, u javnosti se prikazuju milionski iznosi koji stvaraju impulsivni psihološki momenat kod čitalaca, ne bi li se Studentski paralment diskreditovao. Istina i u pogledu organizacije izbora za studentske predstavnike i za finansiranje rada naše organizacije i za to da smo partijski „obojeni“ je, dakle, onakva kako smo prethodno naveli. Tome u prilog idu činjenice i zvanični podaci, koji će za nas, kao i do sada, ostati jedini argument sa kojim izlazimo pred crnogorsku javnost i one čije interese zastupamo. Konačno, ističemo da se o ovim pitanjima i sa ovim kolegama neće ulaziti u polemiku i u dalju raspravu, i da se tim povodom nećemo oglašavati.

Studentski parlament Univerziteta Crne Gore

Komentari

Reagovanja

Neistinite informacije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Neistinite informacije
(Kad tužilaštvo radi i Nigdje nebom nema sačme kao iznad Crne Gore, Monitor br. 1590 i 1591)

 

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici osuđuje iznošenje neistinitih informacija, u tekstovima objavljenim, 9. i 18. aprila 2021. godine u Nedeljniku ,,Monitor“ i „Nezavisnim novinama Vijesti“, sa naslovima „Kad tužilaštvo radi” i „Nigdje nebo nema sačme kao iznad Crne Gore”, autora Predraga Nikolića, kojim se izvještava o radu državne tužiteljke Ivane Petrušić Vukašević, time narušava njen profesionalni ugled i autoritet, ali i ugled i autoritet Tužilaštva koje predstavlja.

Naime, u tekstovima, čija je tema nezakoniti lov i ribolov u nacionalnim parkovima, navedeno je da je: „Čuvarska služba NP Skadarsko jezero nedavno uhvatila dvojicu krivolovaca sa stotinama kilograma ribe i agregatima kojima je ubijena. Tužilac Ivana Petrušić Vukašević odlučila je da u ovom slučaju nema elemenata krivičnog djela, napisala im prekršajnu prijavu i vraćeno im je oruđe za „rad” .. ”.

Od iznijetih navoda je jedino tačno da se državna tužiteljka Perušić Vukašević, a nakon što je, od strane policije, kao dežurni tužilac, upoznata da su 1. aprila 2021. godine u mjestu Aljov lug na Skadarskom jezeru, zatečena dva lica na čamcu, u kojem su bila, pretvarač i druga oprema, koja bi se mogla koristiti za nezakoniti ribolov, izjasnili da ne postoje osnovi sumnje da su učinila krivično djelo nezakonit ribolov. Ovo zbog toga što je radnja izvršena tog krivičnog djela u zakonu određena formulacijom  „Ko lovi ribu… ” ,što, po krivičnopravnoj teoriji i aktuelnoj sudskoj praksi, podrazumijeva da učinioci moraju aktivno preduzimati radnje u tom cilju (npr. polaganje mreža i agregata u vodu, upotreba osi, pušaka za ribolov i sl.) ili u svom posjedu u momentu kontrole imati ulovljenu ribu, kao neoboriv dokaz, a što u konkretnom nije slučaj. Naprotiv, radnje koje su preduzimale lica u momentu kontrole, po slovu zakona, nijesu radnje izvršenja krivičnog djela, već eventualno, pripremne radnje koje nijesu kažnjive. U prilog navedenog pravnog stanovišta je i činjenica da je u službenim ispravama nadzornika Službe zaštite Nacionalnog parka Skadarsko jezero (službenoj zabilješci, zapisniku o izvršenoj kontroli i potvrdi o oduzetim sredstvima) nije evidentirano postojanje, odnosno oduzimanje ulovljene ribe, niti radnje činjenja zatečenih lica koje bi predstavljale radnje krivičnog djela, pa takva odluka tužiteljke jedina pravilna i zakonita.

Stoga je Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici stava da je autor neistinitih tekstova prekršio više načela propisanih Kodeksom novinarske etike, jer nije ispoštovao dužnost novinara da poštuje istinu i istrajno traga za njom i da, kada izvještava o istražnim i sudskim postupcima, uvažava pretpostavku nevinosti, a takav njegov rad zasigurno ne može doprinijeti ostvarivanju javnog interesa, što bi trebalo da je zajednički cilj novinara i Državnog tužilaštva, naročito pri činjenici da rad Državnog tužilaštva počiva na transparentnosti, a da je želio, novinar je mogao provjeriti dobijene ili dobiti tačne informacije, što je, uostalom i njegova obaveza.

Vukas Radonjić,
državni tužilac i portparol u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici

Ispravka

U tekstu, koji je objavljen na portalima Monitora, CIN-CG i Vijesti, je izvršena korekcija, jer je bilo netačno napisano da su nadzornici Nacionalnog parka Skadarskog jezera uhvatili dvojicu krivolovaca sa „stotinama kilograma ribe i agregatima kojima je ubijena.“ U čamcu je bilo agregata ali nije bilo ribe, kako proizilazi i iz zapisnika nadzornika, koje nam je tužilaštvo dostavilo.

Izvinjavamo se čitaocima zbog ovog propusta.

Predrag Nikolić,
novinar Monitora

Komentari

nastavi čitati

Reagovanja

Nije četiri, nego više od 50 hiljada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nije četiri, nego više od 50 hiljada

(Za četiri godine – 4.100 eura, Adnan Čirgić, Monitor, br. 1887)

 

Evo, da probamo, na najjednostavniji mogući način, da razjasnimo oko čega je nastao spor sa dr Adnanom Čirgićem, dekanom Fakulteta za crnogorski jezik i kulturu. Ministarstvo kulture svake godine sufinansira programe i projekte – kako se to službeno kaže – od značaja za ostvarenje javnog interesa iz oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva. Na tim konkursima učestvovao je i Adnan Čirgić. U okviru samostalnih autorskih projekata i Fakultet za crnogorski jezik i književnost (FCJIK) u okviru projekata izdavačkih kuća, gdje je takođe Čirgić priređivao zbornike i druga književna djela.

Čirgić u reagovanju kaže da je za četiri godine na konkursima Ministarstva kulture dobio samo 4.100 eura. Nije u pravu. Prema vjerodostojnim dokumentima u koje je Detektor imao uvid, od 2015. do 2020. godine na žiro- račun Adnana Čirgića kod ovdašnje komercijalne banke, Ministarstvo kulture je uplatilo 32.755 eura. Slovima: trideset dvije hiljade sedamsto pedeset pet eura.

Na račun FCJIK, od 2013. do  2020. godine – 54.920. eura. Slovima: pedeset četiri hiljade devesto dvadeset eura.  I to: 2013. godine – 11.000 eura;  2014. godine – 1.420 eura ; 2015 godine – 1.500 eura; 2016. godine – 4.500 eura; 2017. godine – 17.000 eura; 2018. godine – 7.500 eura; 2019. godine – 8.000 eura; 2020. godine – 4.000 eura.

Dakle, sve ukupno, 87.675 eura, na osnovu konkursa. Za četiri godine to je znatno više nego 50.000 koliko je navedeno u tekstu.

Čirgić je u reagovanju posebno naveo da 2017. godine nije dobio nikakav novac od Ministarstva kulture, iako je konkurisao. Dobio je. I to: na njegovo ime 2.500 eura na konkursu za knjigu Dijalektologija crnogorskog jezika, a 17.000 eura na konkursu za projekte u ime FCJIK.

Za neke od projekata, Adnan Čirgić i FCJIK su, za potrebe časopisa Linqua Montenegrina (Čirgić, glavni i odgovorni urednik), kod Ministarstva kulture konkurisali zajedno sa Miloradom Popovićem, i njegovim OKF i Arsom.

U tekstu nema ocjena kvaliteta projekata Adnana Čirgića, ni ocjena da li su oni kvalitetno realizovani. Posebno nijesam, ni na koji način, učestvovala u hajci protiv Čirgića, čiju posvećenost mom maternjem, crnogorskom jeziku, cijenim. Samo sam svjedočila, u kontekstu te sedmice aktuelne polemike Dragana Koprivice i Adnana Čirgića, o činjenicama koje javnost treba da zna.

 Stela O. KOVAČ

Komentari

nastavi čitati

Reagovanja

Za četiri godine – 4.100 eura

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za četiri godine – 4.100 eura
(Apanaže, Stela O. Kovač, Monitor, br. 1586)

 

U posljednjem broju Monitora, na str. 27, u rubrici Detektor objavljen je autorski tekst Apanaže, koji potpisuje novinarka Stela O. Kovač.

U tome je tekstu izrečena bestidna laž: „Provjereno: za četiri godine od kada se pominje njegovo ime na konkursima, Adnan Čirgić je od Ministarstva kulture za projekte dobio 50.000 eura.“ Istina o tome koliko sam preko konkursa MK dobio novca za projekte (tj. za štampu knjiga) javno je dostupna, te nema sumnje da se novinarka Kovač pridružila javnoj satanizaciji i hajci koju protiv mene sprovodi Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta.

Bez obzira na to što su podaci javno dostupni, navešću Vam ih i na ovome mjestu:

Za godinu 2016. dobio sam na konkursu MK 1.000,00 eura za štampu knjige Pjesme Đura Milutinovića.

Za godinu 2017. nijesam dobio ništa iako sam imao knjigu.

Za godinu 2018. dobio sam 1.000,00 za svoju knjigu Natprirodna bića u crnogorskoj tradicijskoj kulturi.

Za godinu 2019. dobio sam 1.200,00 za priređivanje usmenoknjiževne peraške rukopisne pjesmarice Andrije Balovića.

Za godinu 2020. dobio sam 900,00 za priređivanje usmenoknjiževne pjesmarice Ivana Kolovića.

Dakle, za četiri godine 4.100,00 eura.

Napominjem da su sve knjige uredno objavljene, obavezni primjerci dostavljeni Nacionalnoj biblioteci, a potonja je u štampi. Da je i ona završena, može se provjeriti preko CIP-a koji je izdala Nacionalna biblioteka na Cetinju.

S poštovanjem,

Adnan Čirgić
(Odgovor u sljedećem broju)

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo