Povežite se sa nama

Reagovanja

Navedno ipak oslikava realno stanje

Objavljeno prije

na

(Krsto Kovačević , predsjednik Komore fizioterapeuta CG: Navedeno ne oslikava realno stanje, Monitor, broj 1530)

Poštovani, najblaže rečeno iznenađena sam potrebom mladog  kolege da javno demantuje intervju sa čijim sadržajem je bio upoznat i prije slanja redakciji Monitora. Iz samo njemu znanih razloga nije iskoristio mogućnost da to učini u direktnoj komunikakciji sa mnom.

Prvo želim  da se gospodinu Kovačeviću zahvalim na veoma korisnim informacijama o stanju na Fakultetu primijenjene fizioterapije, koje, moram priznati, nijesam imala.

Tvrdnja kolege da se događaj o izboru direktora koji pominjem u intervjuu desio 2010. godine nije istinita. Tada jeste između četiri kandidata socijalni radnik sa preko dvadeset godina radnog iskustva, specijalista primijenjene fizioterapije sa osam godina radnog iskustva, i kandidatkinje koja se više od deceniju bavi pravima osoba sa invaliditetom, izabrana profesorica srpskohrvatskog, ali tu odluku nije potpisao ljekar, jer tada nije ni bio na čelu Upravnog odbora te ustanove. Riječ je o izboru koji se desio kasnije kada odluku potpisuje ljekar, a ako jedan ljekar ne prepoznaje značaj da se na čelu takve ustanove nađe neko iz struke, a kako će onda naš rad uvažiti neko drugi.

Moram napomenuti da se na rukovodećem mjestu 11 dnevnih centara, a nadam se da ne griješim, ne nalazi nijedan specijalista ili magistar fizioterapije kao što ih nema ni na čelu zdravstvenih ustanova, jer po konkursima ta mogućnost i ne postoji. Može i pravnik i ekonomista, ali mi ne.

Što se tiče navoda koji se odnose na centre za djecu sa posebnim potrebama, bilo da su u pitanju dnevni centri ili centri pri domovima zdravlja, nesporno je da fizioterapeuti nijesu zastupljeni u mjeri u kojoj bi trebalo. Prema prošlogodišnjem Izvještaju o stanju mentalnog zdravlja djece u Crnoj Gori u centrima za djecu u Beranama, Herceg Novom, Rožajama i Pljevljima nema fizioterapeuta! Takođe mislim da profesoru fizičkog vaspitanja pripada neko drugo mjesto, a da višak ne bi bio ni dva, tri terapeuta u svakom centru s obzirom na to da su korisnici djeca sa najtežim oblicima smetnji, koja pravo na banjsko liječenje imaju samo jednom godišnje, a kućne posjete fizioterapeuta su samo lijepa ideja koja još nije zaživjela.

Mladog kolegu u potpunosti razumijem, jer je ipak  prekratko radio u praksi tako da nije mogao u cjelosti spoznati probleme sa kojima se susrijeću fizioterapeuti. Kroz praksu se uče i međusobno uvažavanje i kolegijalnost, saradnja kroz ljudski razgovor.

Moj prijateljski i krajnje dobronamjeran savjet jeda svoju energiju usmjeri  ka realizaciji ciljeva zbog kojih je tu gdje jeste – zaštita struke i promocija značaja i uloge fizioterapeuta u sistemu zdravstvene zaštite. Nije Komora osnovana da cenzuriše svaku izjavu kolega i ograđivanje od istih. Sloboda govora, odgovornost i spremnost da se stane iza izrečenog se podrazumijevaju.

                                                Anka Vukićević,
magistar fizikalne medicine

Komentari

Reagovanja

Nije četiri, nego više od 50 hiljada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nije četiri, nego više od 50 hiljada

(Za četiri godine – 4.100 eura, Adnan Čirgić, Monitor, br. 1887)

 

Evo, da probamo, na najjednostavniji mogući način, da razjasnimo oko čega je nastao spor sa dr Adnanom Čirgićem, dekanom Fakulteta za crnogorski jezik i kulturu. Ministarstvo kulture svake godine sufinansira programe i projekte – kako se to službeno kaže – od značaja za ostvarenje javnog interesa iz oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva. Na tim konkursima učestvovao je i Adnan Čirgić. U okviru samostalnih autorskih projekata i Fakultet za crnogorski jezik i književnost (FCJIK) u okviru projekata izdavačkih kuća, gdje je takođe Čirgić priređivao zbornike i druga književna djela.

Čirgić u reagovanju kaže da je za četiri godine na konkursima Ministarstva kulture dobio samo 4.100 eura. Nije u pravu. Prema vjerodostojnim dokumentima u koje je Detektor imao uvid, od 2015. do 2020. godine na žiro- račun Adnana Čirgića kod ovdašnje komercijalne banke, Ministarstvo kulture je uplatilo 32.755 eura. Slovima: trideset dvije hiljade sedamsto pedeset pet eura.

Na račun FCJIK, od 2013. do  2020. godine – 54.920. eura. Slovima: pedeset četiri hiljade devesto dvadeset eura.  I to: 2013. godine – 11.000 eura;  2014. godine – 1.420 eura ; 2015 godine – 1.500 eura; 2016. godine – 4.500 eura; 2017. godine – 17.000 eura; 2018. godine – 7.500 eura; 2019. godine – 8.000 eura; 2020. godine – 4.000 eura.

Dakle, sve ukupno, 87.675 eura, na osnovu konkursa. Za četiri godine to je znatno više nego 50.000 koliko je navedeno u tekstu.

Čirgić je u reagovanju posebno naveo da 2017. godine nije dobio nikakav novac od Ministarstva kulture, iako je konkurisao. Dobio je. I to: na njegovo ime 2.500 eura na konkursu za knjigu Dijalektologija crnogorskog jezika, a 17.000 eura na konkursu za projekte u ime FCJIK.

Za neke od projekata, Adnan Čirgić i FCJIK su, za potrebe časopisa Linqua Montenegrina (Čirgić, glavni i odgovorni urednik), kod Ministarstva kulture konkurisali zajedno sa Miloradom Popovićem, i njegovim OKF i Arsom.

U tekstu nema ocjena kvaliteta projekata Adnana Čirgića, ni ocjena da li su oni kvalitetno realizovani. Posebno nijesam, ni na koji način, učestvovala u hajci protiv Čirgića, čiju posvećenost mom maternjem, crnogorskom jeziku, cijenim. Samo sam svjedočila, u kontekstu te sedmice aktuelne polemike Dragana Koprivice i Adnana Čirgića, o činjenicama koje javnost treba da zna.

 Stela O. KOVAČ

Komentari

nastavi čitati

Reagovanja

Za četiri godine – 4.100 eura

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za četiri godine – 4.100 eura
(Apanaže, Stela O. Kovač, Monitor, br. 1586)

 

U posljednjem broju Monitora, na str. 27, u rubrici Detektor objavljen je autorski tekst Apanaže, koji potpisuje novinarka Stela O. Kovač.

U tome je tekstu izrečena bestidna laž: „Provjereno: za četiri godine od kada se pominje njegovo ime na konkursima, Adnan Čirgić je od Ministarstva kulture za projekte dobio 50.000 eura.“ Istina o tome koliko sam preko konkursa MK dobio novca za projekte (tj. za štampu knjiga) javno je dostupna, te nema sumnje da se novinarka Kovač pridružila javnoj satanizaciji i hajci koju protiv mene sprovodi Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta.

Bez obzira na to što su podaci javno dostupni, navešću Vam ih i na ovome mjestu:

Za godinu 2016. dobio sam na konkursu MK 1.000,00 eura za štampu knjige Pjesme Đura Milutinovića.

Za godinu 2017. nijesam dobio ništa iako sam imao knjigu.

Za godinu 2018. dobio sam 1.000,00 za svoju knjigu Natprirodna bića u crnogorskoj tradicijskoj kulturi.

Za godinu 2019. dobio sam 1.200,00 za priređivanje usmenoknjiževne peraške rukopisne pjesmarice Andrije Balovića.

Za godinu 2020. dobio sam 900,00 za priređivanje usmenoknjiževne pjesmarice Ivana Kolovića.

Dakle, za četiri godine 4.100,00 eura.

Napominjem da su sve knjige uredno objavljene, obavezni primjerci dostavljeni Nacionalnoj biblioteci, a potonja je u štampi. Da je i ona završena, može se provjeriti preko CIP-a koji je izdala Nacionalna biblioteka na Cetinju.

S poštovanjem,

Adnan Čirgić
(Odgovor u sljedećem broju)

Komentari

nastavi čitati

Reagovanja

Kasalica ignoriše činjenice  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kasalica ignoriše činjenice
(Rad za institucionalni i sistemski iskorak. Mila Kasalica, Monitor br.1586)

 

Mila Kasalica se u reagovanjma na moj tekst Pazi, eksperti osvrtala na razne teme.  Uz ostalo, bavila se i mojim polom, pretvarala me u muško, što je, može biti, nova nadležnost moćne državne sekretarke ministarstva finansija i socijalnog staranja. Jedino nije  pokušala da opovrgne ono što je u tekstu, na koji je reagovala, objavljeno.

Da opet podsjetimo. Vlada je u minstarstva prije tri mjeseca rasporedila oko stotinu navodnih spoljnih eksperata za unutrašnju kontrolu. Nevolja je u tome što to nijesu nikakvi eksperti, već neobučeni partijski kadrovi raspoređeni po dubini.  Nespsobni da ispune ovaj zadatak, oni tumaraju po šumi dokumenata, koje je za sobom prečišćne ostavila bivša vlast, vješto ukrivajući tragove malverzacija. Vlada te eksperte amatere mjesečno plaća između 1.500 i 2.000 eura. Državna uprava tako rasipa svakoga mjeseca oko 200.000 eura, dok se u drugim oblastima, i po cijenu gašenja programa i projekata, štedi. Monitor je nedavno objavio da su zaposlenima u ministarstvima zbog tri mjeseca neplaćenih računa bili isključeni čak i  telefoni i internet. Telefoni i internet su u međuvremenu nekima uključeni, preko privatnih veza, ali računi još nijesu plaćeni.

To su nesporne činjenice. Ničije ignorisanje ih ne može promijeniti.

Stela O. KOVAČ 
(Nakon što su Mila Kasalica i Stela O. Kovač imale po dva nastupa, redakcija Monitora zaključuje ovu polemiku.)

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo