Povežite se sa nama

OKO NAS

ZDRVASTVENA ZAŠTITA NA SJEVERU: Čekajući specijalizante i Hrapovićeva obećanja

Objavljeno prije

na

Stanje je bolje nego ranije- ocjenjuju iz menadžmeta bolnica na sjevru države, kad komentarišu kadrovski deficit. U  bolnicama u Bijelom Polju i Pljevljima nadaju se povratku specijalizanata, ali i relaizaciji ambicioznih  obećanja iz resornog ministarstva

 

Iz zdravstvenih ustanova na sjeveru države i resornog ministarstva, optimističnije neko ikad, su minulih mjeseci  saopštavali da uspješno rješavaju kadrovske i  ostale probleme. No novinske strane su pune izjava nezadovoljih pacijenata,  prema čijim  riječima, sjever godinama kuburi sa nedostakom ljekarskog  kadra.  Korisnici zdravstvenih usluga  naročito su nezadovoljni dugim čekanjima kod izabranih ljekara i  specijalista, a veliki je problem,  tvrde, i nedovoljno ljekara u službama hitne pomoći.

Direktor Opšte bolnice u Pljevljima Erdal Lalović,  prije nekoliko mjeseci kazao je da ta ustanova, iako ima 24 specijaliste i subspecijaliste,  ima  potrebu za uvećanjem kadra.

“Očekujemo  povratak tri ljekara sa specijalizacije, a do kraja godine  još tri. Krajem 2023. godine u pljevaljskoj bolnici će raditi više od 40 ljakara raznih specijalnosti, koji očelujemop da će se vratiti ”- kazao je on.

Iz Minstarstva zdravlja najavili su i gradju bolnice u tom gradu. Na taj način, tvrde,  opštine Pljevlja i Žabljak će dobiti kvalitetnije uslove za liječenje, a zaposleni komfornije uslove za pružanje zdravstvene zaštite. Minstar Kenan Hrapović kazao je da je tokom 2017. i 2018. godini u adaptaciju i nabavku savremene medicinske opreme u Opštoj bolnici Vlada opredijelila preko 340.000 eura.

Predsjednica Sindikata doktora medicine Milena Popović Samardžić, međutim, nedavno je objasila da je stanju u toj ustanovi daleko od dobrog.

„U Opštoj bolnici u Pljevljima,  svojevremeno,  su radila 63 ljekara. Većinu specijalizacija koju je ova bolnica raspisala i dodijelila uzalud je potrošila na ljude koji se u Pljevlja nijesu vratili. Kolege koje su svoj život vezale za Pljevlja ostajale su bez specijalizacije“- objasnila je ona.

Problem odliva ljekara iz bjelopoljske Opšte bolnice, navodo, ublažen je vraćanjem tri specijalizanta  tokom prošle godine. Menadžemet te ustanove očekuje da se narednih mjeseci  dobiti još 10 ljekara.

“U okviru plana dodijeljenih specijalizacija u ovoj godini osam ljekara završava specijalizaciju i vraća se u matičnu ustanovu. Takođe, dva ljekara koji se nalaze na subspecijalizaciji iz digestivne hirurgije i audiologije u toku ove godine počeće sa radom u bolnici. Do kraja godine vratiće se ljekari sa specijalizacija iz oblasti interne medicine, hirurgije, ortopedije, radiologije, ginekologije, epidemiologije i ORL” – saopšteneo je iz bjelopoljske bolnice.

Ustanovu je od 2014. do 2017. godine napustilo 15 specijalista,  od kojih su neki bili jedini stručnjaci u svojoj oblasti na sjeveru države.

Iako su iz većine domova zdravlja u sjevernim opštinama „Monitoru“ odgovorili da svjim pacijentima pružaju kvalitetnu zdravstvenu zaštitu,  broj ljekara u sistemu primarne zdravstvene zaštite daleko je od poželjog.

Kolašinski Dom zdravlja je  prošle godine napustio je dr Radovan Furtula,  jedan od izabranih ljekara, pa ih je sada samo tri. Prema nezvaničnim informacijama počeo je da teče i otkazni rok jednog od dva kolašinske pedijatra. Brojni su razlozi, zbog kojih je, objašnjava dr Furtula, napustio kolašinski Dom zdravlja, a potom i Hitnu pomoć na Žabljaku. Na sjever Crne Gore došao je prije godinu i po sa Vojno medicinske akademije (VMA) u Beogradu.

„Sistemske greške i nezadovoljavajući uslovi  koje sam ostavio u Beogradu dočekali su me kompleksniji i obimniji u Kolašinu  i na Žabljaku. U Kolšinu,  za 12 mjeseci rada,  nijesam mogao dobiti čak ni obećanje da će mi Dom zdravlja dodijeliti stan, iako je to do tada bila prkasa za sve ljekare koji su došli u tu ustanovu. Na Žabljaku ni stana, a ni rješenja o radnom odnosu na nedoređeno vrijeme. Zbog toga sam se vratio u Srbiju, a uskoro odlazim u Njemačku“-  kaže sagovornik Monitora.

On je objasnio da je,  zbog malo ljekara i loše orgaizacije,  u Kolašinu često radio i prekovremeo, dnevno pregledao po 50 d 60 pacijenata, a bio plaćen kao ljekar opšte medicine , iako je specijalista.

Dr Momčilo Vukčević, poslije 20 godina rada u Kolašinu i respektabilnih rezultata  na unapređenju dječjeg dispanzera, karijeru će nastaviti u nekm drugom crnogorskom gradu.

Iz kolašinskog Doma zdravlja izbjegli su da komentarišu  otkaz Furtule,  i najavu otkaza pedijatra  Vukčevića. Međutim, direktorica Dragica Popović pohvalila se „unaprjeđenjem uslova u toj ustanovi“.  Ona je podsjetila da je u kolašinskom Domu zdravlja rekonstruisan rentgen (RTG) kabinet, navaljen RTG i UZ aparat,  osavremenjena oprema u kabinetu za laboratorijske analize, kao i da je mnogo rađeno na stavranju što boljih uslova u oftalmološoj  ambualanti.

Problemi nedostataka kadra na sjeveru, ali i u ostatku države, tvrdi direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Saša Stefanović, rješavaju se i u tom dijelu sistema zdravstvene zaštite. Stanje je, kaže on, mogo bolje ove, u odnosu na prošlu godinu.

„U Zavodu za HMP je u određenom periodu prošle godine  postojao problem nedostatka doktora medicine, zbog njihovog odlaska iz Zavoda na specijalizacije. I tokom tog perioda,  maksimalnim zalaganjem zaposlenih kroz prekovremeni rad i dobrom organizacijom  taj problem je  rješavan, pa je Zavod efikasno funkcionisao i organizovao  proces rada u svim jedinicama, kako u centralnoj, tako i južnoj i sjevernoj regiji“- rekao je on.

Prema Stefanovićevim  riječima, doktori medicine koji su stekli uslove za zasnivanje radnog odnosa pokazuju veliko interesovanje da  radni angažman započnu upravo u Zavodu za HMP. Tvrdi da su od kraja prošle godine dobili 17 novih ljekara.

„Nacrtom novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti, čije se usvajanje očekuje, predviđeno je da doktori medicine  pre dobijanja specijalizacije,  rade dve godine u zdravstvenim ustanovama na primarnom nivou, i na taj način će se obezbjediti   dugoročnije rješenje“- objašnjava Stefanović.

                                                                                                Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

MUTNE RIJEKE: Tara opet pretvorena u kaljugu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Informacije o novom ekološkom zlodjelu na Tari obišle su region, ekološki aktivisti zahtijevali hitnu reakciju i pisali UNESKO-u, rijetki turisti razočarano odustajali od raftinga… Nadležni su za  sudbinu Tare saznali iz medija

 

Inspekcija za vode utvrdila je da je do najnovijeg  zamućenja rijeke Tare, posljednjeg dana jula,  došlo zbog radova na Bjelojevićkoj rijeci – pritoci Tare, i to na izgradnji regionalnog puta, čiji je investitor Direkcija za saobraćaj, a izvođač kompanija Bemaks. Iz Uprave za inspekcijske poslove su pojasnili i da je rijeka  zamućena od zemljanih radova, koji se izvode na dionici puta Mojkovac – Vragodo.

Kažu i da za te radove nije potrebno sprovoditi postupak procjene na životnu sredinu,  jer se radi o putu dužine od nešto preko jedanaest kilometara. Kako objašnjavaju,  „uredbom o projektima za koje se vrši procjena uticaja na životnu sredinu propisano je da se takva procjena može tražiti jedino za magistralne i regionalne puteve u dužini od preko 20 kilometara“.

Najvećim dijelom toka kroz Crnu Goru, od  Mojkovca do Šćepan Polja, rijeka je u petak 31. jula tekla potpuno mutna, a kako tvrde ekološki aktivisti, sedmicama prije toga  prilično zamućena.

Krajem jula mutna Tara, kažu u turističkim agencijama, obesmislila je  reklame kojima se ljubitelji raftinga pozivaju na tu rijeku.  Rijetki turisti nijesu htjeli da se spuste niz „rijeku koju su zatekli u užasnom stanju“. Na primjer,  grupa  turista iz Belgije, kako je novinarima ispričao predsjednik Udruženja raftera i stanovništva NP Durmitor, Veljko Ostojić, otišli su u ubjeđenju da su prevareni.

„Reklamiramo Taru kao rijeku čija se voda može piti. Takođe, turistima kažemo i da je pod dvostrukom zaštitom – kao svjetska kulturna i prirodna baština UNESCO-a i  pod zaštitom programa Man of biosphere (čovjek i biosfera). Na našim reklamnim fotografijama je plavozelena rijeka… Sreća u nesreći je što ovih dana nemamo najavljene grupe za rafting, inače,  ode i obraz i poslovni ugled. Ovo je užasno“, kazali su Monitoru u jednoj od kolašinskih turističkih agencija.

Ispod mojkovačkog starog mosta, umjesto bistre  vode, i 5. avgusta,  tekla je kaljuga. Nadležni su za  mutnu Taru, priznaju, saznali iz medija.

,,Ministarstvo održivog razvoja i turizma je danas odmah  povodom informacija,  koje smo dobili putem medija,  o zamućenju rijeke Tare na potezu od Mojkovca do Šćepan Polja, poslalo pisani zahtjev Upravi za inspekcijske poslove da u najhitnijem roku uputi nadležne inspekcije na teren, u cilju utvrđivanja činjeničnog stanja”, sopštili su iz tog ministarstva 31. jula Radiju Slobodna Evropa (RSE).

Iz civilnog sektora su za  ekocid na Tari, prije inspekcijskog nalaza,  optužvali uglavnom  investitore malih hidroelektrana (mHE). Kažu da  izgradnja pristupnih puteva do mHE dovodi do ispiranja hiljada tona šljunka, zemlje i otpada u samo korito Tare.

O najnovijem ubijanju rijeke  nevladina Koalicija za održivi razvoj (KOR)  obavijestila je i  UNESCO.  Fotografije  i video zapisi uništavanja Tare  biće poslati i   Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka sedmog avgusta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAKO ZORAN ĐIKANOVIĆ TESTIRA OZBILJNOST STRANIH INVESTITORA: Reket kao dobrodošlica

Objavljeno prije

na

Objavio:

Đikanović je svjesno pokušao da zloupotrijebi svoju funkciju predsjednika KTK, kako bi stekao nezakonitu imovinsku korist, navodi se u krivičnoj prijavi, a kako bi s druge strane iskoristio i svoju javnu funkciju i pomogao postupak licenciranja Komisiji ili isti odmogao ako se ipak Gedik Yatirim odluči da ne plati traženi novčani iznos

 

Prošle su dvije nedjelje kako je Zoran Đikanović, predsjednik Komisije za tržište kapitala (KTK), saznao da je protiv njega podnijeta krivična prijava zbog pokušaja iznude mita. Ako ne na drugi način, tu je informaciju dobio od medija koji su zatražili da prokomentariše prijavu koju je podnio Mladen Bojanić, ekonomski konsultant i bivši poslanik.

Đikanović je tada, na upit Vijesti, odgovorio kako on ne zna za prijavu  i da prvi put čuje za  tursku kompaniju Gedik Yatirim i priču o navodnom mitu, odnosno reketiranju. Nema naznaka da je predsjednik Komisije za tržište kapitala i potpredsjednik NVO Društvo ekonomista i menadžera Crne Gore, u međuvremenu, osvježio sjećanje. Baš kao što nema ni informacija da su nadležni iz tužilaštva pokušali da Đikanovića podstaknu (čitaj saslušaju) na taj napor. Kako bi saznali i njegovu interpretaciju priče koja, prema navodima iz krivične prijave, počinje u ljeto prošle godine.

Tada je kompanija Gedik Yetirim objelodanila odluku da svoj posao proširi i na Crnu Goru. U pitanju je privredno društvo koje se blizu tri decenije bavi berzanskim poslovima u Turskoj i na međunarodnom tržištu pa je, iz njihove perspektive, bilo prirodno da slične aktivnosti nastave i „u predivnoj Crnoj Gori“. Slijedeći brojne turske firme koje su to već uradile. Planirani posao je podrazumijevao da Gedik Yetrim, ili njena lokalna ćerka firma, dobiju neophodne licence Komisije u čijoj je nadležnosti „izdavanje i oduzima dozvola, odobrenja, licenci i saglasnosti“ za rad na tržištu kapitala, osnivanje i upravljanje investicionim, penzionim i drugim fondovima.

Zato je, u avgustu 2019,  u prostorijama KTK održan sastanak kome su, u ime Komisije, prisustvovali službenica Ilda Šabović i član Komisije Asmir Pepić, dok su tursku kompaniju predstavljali Anil Abbak, direktor za inostrana ulaganja  i advokat Pavle Tripković. Prema navodima iz krivične prijave, na tom sastanku su razmjenjeni kontakti i osnovne informacije oko postupka licenciranja, a Anil Abbak je najavio da će Gedik Yatirim „u skoroj budućnosti“ preko zavisnog društva Beta-Investments uplatiti osnovni novčani kapital u iznosu od 125.000 eura i pokrenuti sve postupke radi dobijanja licence za osnivanje, odnosno dozvole za rad investicionog društva od Komisije.

Potom se u priču uključuje i predsjednik KTK. Đikanović je 3. avgusta 2019. sa mejl adrese, koju koristi kao predavač na Univerzitetu Donja Gorica, Amilu Abaku, na njegovu službenu mejl adresu, poslao prijedlog da kompanija Gedik Yatirim učestvuje na „istaknutom i važnom regionalnom i međunarodnom događaju“ – Miločerskom razvojnom forumu 2019 u organizaciji NVO Društvo ekonomista i menadžera Crne Gore.

„Interes koji ste iskazali ukazuje na Vašu ozbiljnost. To je razlog zbog kojeg želimo da Vam omogućimo da svoju kompaniju predstavite na Miločerskom razvojnom forumu“, piše Đikanović kompaniji za koju, navodno, nikada nije čuo. A čiji zahtjev za izdavanje licence čeka u njegovom radnom stolu. Slijede detalji ponude: „Prema cjenovniku Miločerskog razvojnog foruma, prezentacija kompanije do 10 minuta iznosi 4.000 eura, a do 15 minuta 5.000 eura koja se plaća Društvu ekonomista, organizatoru Foruma“. Đikanović potom potencijalnog učesnika Foruma obavještava da osim prezentacije „ovo“ (misli na uplatu od četiri, odnosno, pet hiljada eura) uključuje niz drugih aktivnosti, među kojima je i „kratak susret“ sa crnogorskim premijerom.

Zoran RADULOVIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka sedmog avgusta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NEIZVJESNA SUDBINA NJEGOŠEVOG PARKA I KASARNE MORAČA: Vapaji podgoričkih pluća

Objavljeno prije

na

Objavio:

Njegoševom parku i kasarni Morača prijeti još jedna „valorizacija” planirana iz Glavnog grada. Još jedan betonski blok. Prema zvaničnim podacima GUP-a, Podgorica u periodu od 2012. do 2025. godine ostaje bez više od milion i po kvadrata zelenih površina

 

Zapuštena trava, oronule zgrade, nezaštićeno drveće. Pivske flaše pored polomljenih klupa koje u zoru dočekaju prve prolaznike… Njegošev park i prostor kasarne Morača, epicentar Podgorice, godinama neprimjetno boluju. Od nebrige.

„Skoro svakodnevno obilazim Njegošev park. Pored obale Morače i kod bivše Kasarne šetam pse. To je moj način izražavanja građanskog prkosa, ali i posjeta bolesnom članu porodice“, kaže za Monitor građanski aktivista Dragan Sošić.

Planove nadležnih iz Glavnog grada da valorizuju ovaj dio Podgorice nedavno su osporili iz Savjeta za reviziju planskih dokumenata. Valorizacija podrazumijeva izgradnju novog betonskog bloka u jednoj od posljednjih podgoričkih zelenih oaza.

U analizi nacrta izmijenjenog Prostorno-urbanističkog plana Podgorice (PUP),  Savjet navodi se da nije jasno zbog kog tržišta i za koje potrebe treba valorizovati lokaciju Kasarne. Precizira se: Nedopustivo je prekrajanje jedne od najstarijih zelenih površina u Podgorici. Nacrtom Urbanističkog projekta Kasarna Morača bila je planirana gradnja skoro 150.000 kvadratnih metara na svega osam hektara zemljišta, rušenje svih 15 zgrada nekadašnje Kasarne, izgradnja dvoetažnih podzemnih garaža duž 80 odsto ovog prostora, zboga čega bi moglo doći do sječe većine čempresa i drugog drveća, starog i do pedeset godina, koje krasi ovaj predio.

„Nehumano je i nepatriotski tako se odnositi prema mjestu gdje možemo odvesti one koji sa strane dođu da osjete dušu Podgorice. Jedina ispravna valorizacija bila bi da se sve postojeće sačuva, očisti od otpada, da se naprave pješačke staze, zaštiti drveće, a ruinirane zgrade pretvore u objekte kulture. Sve drugo je zločin”, kaže Sošić.

U Crnoj Gori upravljanje prostorom jedan je od najvećih izazova, ističe za Monitor inženjer građevinstva i REV – Evropski prepoznati procjenitelj Predrag Nikolić. „Svetlana Kana Radević je projektom hotela Podgorica pokazala kako se stapaju priroda i građevinski objekat. Sada je zelena gradnja apsolutni trend, a nas na nju obavezuje i Ustav jer smo ekološka država. Na dijelu kasarne Morača bi mogli da se izgrade objekti na mjestima trenutnih ruševina koje su i ekonomski i funkcionalno beskorisne. Sve to može da se uradi po standardima zelene gradnje, sa uklanjanjem parkinga i ozeljenjavanjem cijele površine. Svako drugo rješenje bi vodilo ka ruženju grada”, objašnjava Nikolić.

Prema njegovim riječima, ništa ne može da opravda bilo kakvu betonizaciju Njegoševog parka i Kasarne. „Zelene površine pripadaju svim građanima Podgorice i u njima jedino mogu da budu sadržaji od javnog interesa. Dva kiklopa od objekata kod mosta Milenijum, koji arhitektonski vrište koliko se ne uklapaju, primjeri su kako ne treba graditi”, kaže Nikolić.

Andrea JELIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka sedmog avgusta ili na www.novinrnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo