Povežite se sa nama

OKO NAS

ZDRVASTVENA ZAŠTITA NA SJEVERU: Čekajući specijalizante i Hrapovićeva obećanja

Objavljeno prije

na

Stanje je bolje nego ranije- ocjenjuju iz menadžmeta bolnica na sjevru države, kad komentarišu kadrovski deficit. U  bolnicama u Bijelom Polju i Pljevljima nadaju se povratku specijalizanata, ali i relaizaciji ambicioznih  obećanja iz resornog ministarstva

 

Iz zdravstvenih ustanova na sjeveru države i resornog ministarstva, optimističnije neko ikad, su minulih mjeseci  saopštavali da uspješno rješavaju kadrovske i  ostale probleme. No novinske strane su pune izjava nezadovoljih pacijenata,  prema čijim  riječima, sjever godinama kuburi sa nedostakom ljekarskog  kadra.  Korisnici zdravstvenih usluga  naročito su nezadovoljni dugim čekanjima kod izabranih ljekara i  specijalista, a veliki je problem,  tvrde, i nedovoljno ljekara u službama hitne pomoći.

Direktor Opšte bolnice u Pljevljima Erdal Lalović,  prije nekoliko mjeseci kazao je da ta ustanova, iako ima 24 specijaliste i subspecijaliste,  ima  potrebu za uvećanjem kadra.

“Očekujemo  povratak tri ljekara sa specijalizacije, a do kraja godine  još tri. Krajem 2023. godine u pljevaljskoj bolnici će raditi više od 40 ljakara raznih specijalnosti, koji očelujemop da će se vratiti ”- kazao je on.

Iz Minstarstva zdravlja najavili su i gradju bolnice u tom gradu. Na taj način, tvrde,  opštine Pljevlja i Žabljak će dobiti kvalitetnije uslove za liječenje, a zaposleni komfornije uslove za pružanje zdravstvene zaštite. Minstar Kenan Hrapović kazao je da je tokom 2017. i 2018. godini u adaptaciju i nabavku savremene medicinske opreme u Opštoj bolnici Vlada opredijelila preko 340.000 eura.

Predsjednica Sindikata doktora medicine Milena Popović Samardžić, međutim, nedavno je objasila da je stanju u toj ustanovi daleko od dobrog.

„U Opštoj bolnici u Pljevljima,  svojevremeno,  su radila 63 ljekara. Većinu specijalizacija koju je ova bolnica raspisala i dodijelila uzalud je potrošila na ljude koji se u Pljevlja nijesu vratili. Kolege koje su svoj život vezale za Pljevlja ostajale su bez specijalizacije“- objasnila je ona.

Problem odliva ljekara iz bjelopoljske Opšte bolnice, navodo, ublažen je vraćanjem tri specijalizanta  tokom prošle godine. Menadžemet te ustanove očekuje da se narednih mjeseci  dobiti još 10 ljekara.

“U okviru plana dodijeljenih specijalizacija u ovoj godini osam ljekara završava specijalizaciju i vraća se u matičnu ustanovu. Takođe, dva ljekara koji se nalaze na subspecijalizaciji iz digestivne hirurgije i audiologije u toku ove godine počeće sa radom u bolnici. Do kraja godine vratiće se ljekari sa specijalizacija iz oblasti interne medicine, hirurgije, ortopedije, radiologije, ginekologije, epidemiologije i ORL” – saopšteneo je iz bjelopoljske bolnice.

Ustanovu je od 2014. do 2017. godine napustilo 15 specijalista,  od kojih su neki bili jedini stručnjaci u svojoj oblasti na sjeveru države.

Iako su iz većine domova zdravlja u sjevernim opštinama „Monitoru“ odgovorili da svjim pacijentima pružaju kvalitetnu zdravstvenu zaštitu,  broj ljekara u sistemu primarne zdravstvene zaštite daleko je od poželjog.

Kolašinski Dom zdravlja je  prošle godine napustio je dr Radovan Furtula,  jedan od izabranih ljekara, pa ih je sada samo tri. Prema nezvaničnim informacijama počeo je da teče i otkazni rok jednog od dva kolašinske pedijatra. Brojni su razlozi, zbog kojih je, objašnjava dr Furtula, napustio kolašinski Dom zdravlja, a potom i Hitnu pomoć na Žabljaku. Na sjever Crne Gore došao je prije godinu i po sa Vojno medicinske akademije (VMA) u Beogradu.

„Sistemske greške i nezadovoljavajući uslovi  koje sam ostavio u Beogradu dočekali su me kompleksniji i obimniji u Kolašinu  i na Žabljaku. U Kolšinu,  za 12 mjeseci rada,  nijesam mogao dobiti čak ni obećanje da će mi Dom zdravlja dodijeliti stan, iako je to do tada bila prkasa za sve ljekare koji su došli u tu ustanovu. Na Žabljaku ni stana, a ni rješenja o radnom odnosu na nedoređeno vrijeme. Zbog toga sam se vratio u Srbiju, a uskoro odlazim u Njemačku“-  kaže sagovornik Monitora.

On je objasnio da je,  zbog malo ljekara i loše orgaizacije,  u Kolašinu često radio i prekovremeo, dnevno pregledao po 50 d 60 pacijenata, a bio plaćen kao ljekar opšte medicine , iako je specijalista.

Dr Momčilo Vukčević, poslije 20 godina rada u Kolašinu i respektabilnih rezultata  na unapređenju dječjeg dispanzera, karijeru će nastaviti u nekm drugom crnogorskom gradu.

Iz kolašinskog Doma zdravlja izbjegli su da komentarišu  otkaz Furtule,  i najavu otkaza pedijatra  Vukčevića. Međutim, direktorica Dragica Popović pohvalila se „unaprjeđenjem uslova u toj ustanovi“.  Ona je podsjetila da je u kolašinskom Domu zdravlja rekonstruisan rentgen (RTG) kabinet, navaljen RTG i UZ aparat,  osavremenjena oprema u kabinetu za laboratorijske analize, kao i da je mnogo rađeno na stavranju što boljih uslova u oftalmološoj  ambualanti.

Problemi nedostataka kadra na sjeveru, ali i u ostatku države, tvrdi direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Saša Stefanović, rješavaju se i u tom dijelu sistema zdravstvene zaštite. Stanje je, kaže on, mogo bolje ove, u odnosu na prošlu godinu.

„U Zavodu za HMP je u određenom periodu prošle godine  postojao problem nedostatka doktora medicine, zbog njihovog odlaska iz Zavoda na specijalizacije. I tokom tog perioda,  maksimalnim zalaganjem zaposlenih kroz prekovremeni rad i dobrom organizacijom  taj problem je  rješavan, pa je Zavod efikasno funkcionisao i organizovao  proces rada u svim jedinicama, kako u centralnoj, tako i južnoj i sjevernoj regiji“- rekao je on.

Prema Stefanovićevim  riječima, doktori medicine koji su stekli uslove za zasnivanje radnog odnosa pokazuju veliko interesovanje da  radni angažman započnu upravo u Zavodu za HMP. Tvrdi da su od kraja prošle godine dobili 17 novih ljekara.

„Nacrtom novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti, čije se usvajanje očekuje, predviđeno je da doktori medicine  pre dobijanja specijalizacije,  rade dve godine u zdravstvenim ustanovama na primarnom nivou, i na taj način će se obezbjediti   dugoročnije rješenje“- objašnjava Stefanović.

                                                                                                Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Nema reforme sa nestabilnom vladom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. Kada imate vladu sa nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat

 

MONITOR: U novom izvještaju EK o napretku opet se upozorava da je Crnoj Gori potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje pitanja korupcije i organizovanog kriminala. Znači li to da je nema?

JANJUŠEVIĆ: Političke volje sigurno ima, ali bojim se samo na riječima! Svaka partija ponaosob je sigurno za rješavanje ovog problema, ali kada treba izabrati Tužilački savjet, onda vidite kavi problemi nastaju. Tako da to samo nije dovoljno za ovako jednu opasnu pošast i veliki problem. Potrebno je da imate čitav jedan kompaktan sistem koji se može suprotstaviti korupciji i kriminalu na visokom nivou – a to su policija, tužilaštvo i sudstvo. Prethodna vlast je izgrađivala sistem da tužilaštvo i sudstvo budu  pod velikim partijskim kontrolama i uticajem. To sad predstavlja veliki problem i zahtjevan i dugotrajan  proces u izgradnji kompaktnog sistema koji će se suprostaviti ovom kanceru koji razara naše društvo.Vidite koliko se samo troši energije i političkog usaglašavanja oko Tužilačkog savjeta. O drugim stvarima da ne govorimo.

MONITOR: Jeste li iznenađeni ocjenama novog izvještaja? Šta su, u stvari, poruke EK novoj vlasti?

JANJUŠEVIĆ: Apsolutno nijesam iznenađen ocjenama Evropske komisije, a poruke, kada pregovori traju devet godina, počinju da budu iste i nepromijenjene. Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. U stvarnosti to znači da morate pokazati da kroz javne politike kreirate sistem gdje će javne ustanove i institucije biti servisi građana uz podrazumijevanu vladavinu prava. Sada, kada imate Vladu s nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat! I onda morate imati ovakav izvještaj. Mada, iskreno govoreći, ova vlada nije mogla značajno da popravi, niti pokvari osam godina jako loših pregovora sa Evropskom unijom, gdje smo milimetarski napredovalli!

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ POMORCA SLOBODANA RADULOVIĆA: Sudske igre

Objavljeno prije

na

Objavio:

Apelacioni sud ukinuo je presudu Privrednog suda, sutkinje Nataše Bošković, po kojoj su sve italijanske kompanije odgovorne za naknadu štete pomorcu Slobodanu Raduloviću kome je zbog povrede zadobijene na brodu MSC Lorena amputirana noga. Naloženo je Privrednom sudu da utvrdi da li je nadležan da o ovome odlučuje, kao i da se glavna rasprava vodi kod drugog sudije

 

Slobodanu Raduloviću, iskusnom pomorcu sa tri decenije staža, zbog povrede koju je dobio na brodu, amputirana je noga. Usljed brojnih propusta, kako tvrdi, a prije svega zbog toga što nije ispoštovan nalaz ljekara da se nakon povrede iskrca sa broda, on je tužio Mediterranean Shiping Company (MSC)  iz Napulja i ESA Group iz Đenove.

Monitor je pisao da je Privredni sud, odnosno sutkinja Nataša Bošković, sredinom aprila, donio Međupresudu kojom se potvrđuje da su tužene kompanije odgovorne za naknadu štete.

Apelacioni sud, vijeće sastavljeno od sudija Rama Strikovića, predsjednika vijeća, Nevenke Popović i Katarine Đurđić je 28. septembra donijelo rješenje kojim se ukida međupresuda Privrednog suda, predmet se vraća istom sudu na ponovno suđenje i odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sudijom, što je jedna vrsta presedana u sudskoj praksi.

„Ovo je politička odluka. U smislu da je ovo prvi slučaj da jedan pomorac dovede MSC pred sud i da se očigledno pod njihovim uticajem naloži promjena sudije Bošković. U tom smislu mislim da je namještena presuda jer još nijesam čuo da se mijenja sudija“, kaže za Monitor Radulović. On ističe: „Rođena država mi uskraćuje pravo na pravično suđenje i šalje me da sa 95 eura penzije idem u Panamu“.

Ovaj dugogodišnji pomorac je i ranije upozorio da je ovaj slučaj indikativan jer „oko 3.000 pomoraca iz Crne Gore čeka ista sudbina što se tiče zaštite njihovih prava. Riješiti bilo kakav problem je teško. Pomorci nemaju nikakvu zaštitu ni od države, niti od sindikata pomoraca”.

U odluci Apelacionog suda nalaže se da Privredni sud utvrdi da li je za rješavanje predmetnog spora ugovorena arbitraža, a ukoliko nije, da se utvrdi da li je domaći sud nadležan u ovom slučaju.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I CRNA GORA: Dan koji nije naš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to je pojava cikličnog siromaštva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih

 

Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobar, dočekan u tišini. Kako drugačije – ne znamo ni koliko imamo siromašnih. Nemamo ni strategiju kako da se sa siromaštvom izborimo.

„Govorimo o Nacionalnoj strategiji za borbu protiv siromaštva čitavu deceniju. Nije bilo političke volje da se siromaštvo sistemski riješi, a to je jedini način. Razlog je vjerovatno što je glas siromaha na izborima najjeftiniji. To je sramota za državu Crnu Goru”, kaže za Monitor Marina Medojević, predsjednica Banke hrane, organizacije koja godinama pomaže najugroženijima u našem društvu.

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to, prema riječima Marine Medojević, je pojava cikličnog siromastva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih.

Posljednji zvanični podaci o siromaštvu datiraju iz 2019. godine. Riječ je o Anketi o dohotku i uslovima života, koju Uprava za statistiku (MONSTAT) redovno sprovodi od 2013. godine. Tada je svaki četvrti građanin živio ispod granice siromaštva – 24,5 odsto, što je za 0,7 procenata više u odnosu na 2018. godinu.

„Mi smo iz Banke hrane govorili da je život jedno, a statistika sasvim drugo. Ljudi će prema onome u koga imaju povjerenja biti iskreni, a neće to biti prema strancima, posebno ako ih pitaju za intimu. Osjećaj siromaštva to jeste – i ljudi ga se stide”, ističe predsjednica Banke hrane.

Koliko se i kako situacija zbog pandemije virusa COVID-19 promijenila – nije poznato, jer podaci nijesu ažurirani tokom 2020. godine. No, sigurno je da im se nećemo obradovati.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) od 5. oktobra ove godine nezaposlenih je bilo preko 50.000, tačnije – 53.990. Na isti dan prošle godine bez posla je bilo 42.319 osoba. To znači da je za 12 mjeseci bez posla ostalo gotovo 12.000 ljudi, odnosno da je mjesečno, u prosjeku, gotovo hiljadu ostajalo bez posla. Slikovitije – dnevno oko trideset.

To su zvanični podaci. Mnogo je onih koji nijesu u evidenciji ZZZCG-a, pa je pravo stanje nepoznanica.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo