Povežite se sa nama

OKO NAS

ODNOSI NA REANIMACIJI: Obnavljanje nade

Objavljeno prije

na

Nova garnitura u Evropskoj komisiji pokazuje više iskrenosti i spremnosti da pomogne državama regiona i oživi politiku proširenja

 

Ono što su evroentuzijasti na Balkanu željeli svih ovih godina da čuju iz sjedišta EU izgovorio je novi komesar za susjedsku politiku i proširenje Oliver Varhelji: “Proširenje EU na Zapadni Balkan glavni je prioritet Evropske Komisije”.

U dokumentu koji je početkom ovog mjeseca usvojila EK ističe se da je integracija država Balkana u EU “geostrateška investicija u stabilnu, jaku i ujedinjenu Evropu”.

Nije se ostalo samo na riječima ili dokumentima. Usvajani su novi, konkretnijih principi za poboljšanje pristupnog procesa, a iz čega je vidljivo da se EU mnogo odlučnije nego ranijih godina, politički argumentovano izjašnjava za proširenje na Zapadni Balkan. Prvi put se jasno navodi da je politika proširenja snažno sredstvo za podsticanje demokratije i da je uslovljavanje reformi glavno sredstvo te politike. Indikativno je takođe što se ukazuje na  mogućnosti sankcionisanja manjkavih reformi, te napominje da se odluke u tom procesu neće više donositi jednoglasno (pristankom svih 27 članica), već da je za to dovoljna kvalifikovana većina.

Možda je  najvažnije to što EK  prvi put govori o direktnijoj komunikaciji EU sa građanima/kama zemalja zapadnog Balkana koji su stvarni zagovornici eurointegracija, odnosno  obavezuju se ovdašnji zvaničnici da komuniciraju sa građanima o ciljevima članstva u EU. Tu komunikaciju Komisija postavlja kao uslov za proces proširenja! Namjera je da građani budu mnogo više uključeni u ovaj proces i da vide konkretne koristi, jer se, što pokazuje primjer Crne Gore, sve praktično svelo na tehničku vježbu i ispunjavanje određenih zadatih uslova.

“Bez značajnijeg priliva sredstava za ulaganje u vidljive projekte, kao što su škole ili bolnice, vodovodi, kanalizacije, odlagališta otpada, energetskih konekcija, plašim se da građani neće biti u prilici da razumiju značaj pomoći koju im pruža EU. Sva ta ulaganja zahtjevaju ozbiljnija sredstva u poređenju sa trenutno dostupnim IPA fondovima, i koja budžeti zemalja regiona ne mogu da istrpe. Nije realno očekivati da ćemo sami uspjeti da finansiramo sve ono što su zahtjevi budućeg članstva. Ne radi se o ‘kasici prasici’, već o zajedničkom investicionom planu, nešto nalik na ‘Maršalov plan’ za Zapadni Balkan”, smatra Srđan Majstorović iz beogradskog Centra za evropske politike.

Iz Brisela je najavljeno da će tokom pripreme samita EU-Zapadni Balkan, koji će se početkom maja održati u Zagrebu, Komisija predstaviti plan ekonomskog i investicionog razvoja regije.

“Vjerujemo da će nova metodologija, zajedno s novim ocjenama EK o reformskim naporima Albanije i Sjeverne Makedonije, omogućiti da Evropski savjet u martu donese odluku o otvaranju pregovora sa te dvije države”, kaže Andrej Plenković, premijer Hrvatske, zemlje koja u prvoj polovini ove godine predsjedava Unijom.

Upravo je tvrdi stav Francuske da prošle godine spriječi otvaranje pristupnih pregovora sa Skopljem i Tiranom opasno urušio kredibilitet EU. Nepredvidiva i nekonzistentna politika prema Balkanu, to pokazuje slučaj sa S.Makedonijom, može imati destabilizirajući učinak po čitav region.

Da EU ne želi više stajati po strani pokazao je boravak visokog predstavnika EU za vanjske poslove i bezbjednosnu politiku Žozepa Borela krajem januara u Beogradu i Prištini. On je tom prilikom pozvao Srbiju i Kosovo da zaključe sveobuhvatni, pravno obavezujući sporazum o normalizaciji odnosa.

U naredne tri sedmice biće poznato da li će biti imenovan i specijalni evropski izaslanik za dijalog između Beograda i Prištine. Na taj način bi pitanje Zapadnog Balkan bilo stalno na dnevnom redu u Briselu i Strazburu, poslala bi se poruka, ne samo državama Zapadnog Balkana, koliko je ovaj region važan za Uniju, ali i trećim zemljama, koje su u međuvremenu koristile odsutnost EU kako bi povećale svoje prisustvo i ostvarivale sopstvene interese, koji nijesu uvijek u skladu sa interesima EU.

Ovi koraci i pozitivne poruke – obnovljeni angažman EU na Zapadnom Balkanu, regionalna saradnja, investicioni planovi – bile su glavne tačke razgovora lidera EU i država Zapadnog Balkana ove sedmice u Briselu. Sastanak je, kako su izvjestili njemački mediji, poslužio za upoznavanje aktera i opipavanje pulsa politike proširenja koja se se nakon godina preživljavanja i blokada nalazi u procesu reanimacije.

„Promijenili smo metodologiju koja bi sada trebalo da obnovi povjerenje na objema stranama i uspostavi kredibilnu perspektivu ulaska u EU”, ocijenila je predsjednica EK Ursula fon der Lajen.

Učvršćivanju povjerenja treba pomogne i činjenica da je EU bila glavni organizator donatorske konferencije za saniranje šteta od teškog zemljotresa koji je krajem novembra prošle godine pogodio Albaniju, a na kojoj je u Briselu u ponedjeljak prikupljeno čak 1,15 milijardi eura.

“To nije samo priča o rekonstrukciji i obnovi infrastrukture, već je ključna poruka ove priče nesalomiva povezanost između Albanije i EU koja opravdava svaki budući napor prema integraciji”, kazao je iražavajući zadovoljstvo rezultatima tog skupa albanski premijer Edi Rama.

“Dok zemlje Zapadnog Balkana ne osjete da su vrata EU iskreno otvorena i da su dobrodošle, evidentno će postojati obostrana sumnja i problem kredibiliteta. U takvim okolnostima vladajuće elite donose pragmatične odluke zasnovane na trenutnim interesima, mnogo manje na vrijednostima, a više na onome što se može nazvati pukom ‘trgovinom’”, tvrdi analitičar Majstorović.

Evidentno je da je motiv za izradu novih, konkretnih i održivih prijedloga, mjera i poteza  želja EU da povrati opasno poljuljano povjerenje proteklih godina na Zapadnom Balkanu i pruži novu nadu. “Za jugoistočnu Evropu, ali i za EU je važno nastaviti proces proširenja, jer EU okružuje tu regiju i članstvo ovih šest država bi značilo pretvaranje jednog geografskog prostora u politički prostor”, poručuje David Sasoli,  predsjednik Evropskog Parlamenta

                                                                                                                       Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo