Povežite se sa nama

OKO NAS

BERANE, AKCIJA, PROSJAK: Biznis na sažaljenju

Objavljeno prije

na

Policija u Beranama podnijela je prošle sedmice pet prekršajnih prijava protiv roditelja čija djeca prosjače i privela osmoro sasvim male ili maloljetne djece zbog prosjačenja, u nadi da će zaustaviti i razrađen i uigran lanac tog “biznisa” na ulicama ovog grada

 

Policajci u Breanama su djecu privodili uz prisustvo radnika tamošenjeg Centra za socijalni rada a  djeca su poslije uzimanja izjava od njih i utvrđivanja identiteta odmah puštena. Nakon utvrđivanja identiteta, privedeni su roditelji te djece i protv njih su podnesene prekršajne prijave.

“Roditelji u ovom slučaju krše član 37 Zakona o sprječavanju nasilja u porodici i podliježu prekršajnoj odgovornosti” – kazao je naš sagovornik iz CB Berane.

I ranije je bilo hapšenja kroz policijsku akciju “Prosjak”, a ova je uslijedila nakon što je zaštitnik ljudskih prava i sloboda prošle sedmice saopštio da nadležni u Beranama nijesu preduzeli sve potrebne mjere kako bi suzbili pojavu prosjačenja.

“To je vrlo osjetljivo pitanje, jer se radi o zloupotrebi djece. Nadamo se da ćemo ovog puta to efektnije uraditi ” – kazao je sagovornik iz CB Berane. “Ovo je vrlo kompleksan problem, u koji treba svi da se uključe, pa i građani. Oni treba da znaju da kada  toj djeci daju novac, oni ge ne daju njima, jer novac završava kod onih koji su ih poslali da prose” – poručio je sagovornik iz policije.

U Beranama je od ranije identifikovano četrnaestoro djece iz pet porodica koje pripadaju RAE polulaciji, kojima se ugrožavaju garantovana prava djeteta na bezbjedno i zdravo odrastanje.

Da se djeca organizovano bave prosjačenjem u Beranama, Zaštitniku ljudskih prava i sloboda ukazali su građani, ističući da se to rade svakodnevno, na istim lokacijama u gradu, a da nadležni organi i službe ništa ne preduzimaju u vezi sa tim.

Prilikom ispitivanja ovog slučaja, ustanovljeno je da se na evidenciji Centra za socijalni rad Berane nalazi pet porodica  sa četrnaestoro djece koja prose ispred marketa Voli i Laković, kao i tržnih centara Okov i Kips.

“Zaštitnik izražava zabrinutost zbog činjenice da su nadležni organi upoznati sa porodicama koje se bave prosjačenjem” – istakli su iz kancelarije Ombudsmana.

Ranije je Centar za socijalni rad preduzimao  mjere u vezi sa ovim porodicama, ali bez uspjeha jer, kako navode, oni se opet vraćaju na ulicu i nastavljaju sa prosjačenjem.

Očigledno je, kako ističe Ombudsman, da ovi vidovi zaštite i podrške nijesu djelotvorni, te se primjećuje da se ne pristupa preispitivanju roditeljskih kompetencija, eventualnom ograničavanju, odnosno oduzimanju roditeljskih prava roditeljima koji zloupotrebljavaju ili zanemaruju svoju djecu, izmiještanju djece u alternativne oblike smještaja, sankcionisanje roditelja.

Zaštitnik je podsjetio da je svaki policajac ili socijalni radnik obavezan  da  kada vidi dijete koje se bavi prosjačenjem, to spriječi i preduzme mjere iz svoje nadležnosti kako bi dijete zaštitio.

“Budite odgovorni, djeci pružite pažnju, a ne novac” – poručili su ovih dana i iz Centra za socijalni rad Berane.

Oni su napomenuli da je ključ borbe za suzbijanje prosjačenja veći stepen uključenosti u obrazovni sistem.

“Na sastanku koji smo održali sa predstavnicima institucija koje su zadužene za sprovođenje i realizaciju aktivnosti iz Protokola o postupanju institucija sa djecom koja su na ulici u cilju suzbijanja prosjačenja saglasili smo se da je neophodno da se ostvari komunikacija i saradnja sa roditeljima, medijatorom ili posrednikom, kao i da rad svih nadležnih institucija bude koordinisan” – kazali su iz ovog centra.

U Crnoj Gori, kao i zemljama u regionu prosjačenje je česta pojava.

“Najviše prosjaka su sasvim mala djeca iz romske populacije, koje najčešće  tjeraju na prosjačenje njihovi roditelji. Na ulicama su  i odrasle osobe uglavnom žene, koje sa sobom vode djecu da bi kod građana izazvale sažaljenje” – kažu iz Centra za socijalni rad Berane.

Stejt dipartment u  izvještaju o stanju ljudskih prava u Crnoj Goriza 2017. godinu, primjećuje da je bilo izvještaja o prisiljavanju romske djece na prosjačenje, uglavnom od njihovih porodica ali da nije bilo sudskog progona ili osude odgovornih.

Osim djece iz Crne Gore, veći broj njih uzrasta do 16 godina stigao je iz susjednih zemalja, uglavnom Kosova i Srbije.

I prema izvještaju UN iz 2016. godine prosjačenje je najdominantniji oblik teškog dječijeg rada u Crnoj Gori. Posebno je organizovano prosjačenje među romskom populacijom.

U Istraživanju o najgorim oblicima dječijeg rada, koji je Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Podgorici objavila krajem 2018. godine, navodi se da u Crnoj Gori još nema ni „programa za sistematsko rješavanje prisilnog rada djece na ulici, prinudnog prosjačenja ili seksualne eksploatacije“.

“O borbi protiv dječjeg prosjačenja se priča godinama na svim nivoima ali taj problem i danas postoji i sve se vrti u krug” , kazao je za RSE,  Elvis Beriša iz Romske organizacije mladih.

Prvi korak u pravom smjeru, poručuje Beriša bio bi otvaranje prihvatilišta za djecu prosjake. „Prihvatilište ili ustanova u kojoj bi bila zbrinuta ta djeca koja žive i rade na ulici, u Crnoj Gori ne postoji. Ne možemo, kao što je sada slučaj djecu koja su žrtva ulice smjestiti u dom u Ljuboviću jer tamo borave djeca koja su u sukobu sa zakonom. Djeca o kojoj mi govorimo su žrtve ulice.“

Beriša je rakao da osim sa djecom žrtvama  ulice, nadležni treba da rade i sa njihovim roditeljima jer bez toga nema izlaska iz začaranog kruga dječjeg prosjačenja.

„Ne možemo samo da eventualno izgradimo to prihvatilište a da ne obezbijedimo da sa tom djecom rade stručnjaci, ljudi koji znaju kako da im pomognu. Takođe, ne možemo a da istovremeno dok radimo sa tom djecom, ne radimo i sa njihovim roditeljima kako bi shvatili da je pogrešno to što su njihova djeca na ulici. Mi zadržavamo dijete na dan-dva a ono već sjutra kada se vrati kući ponovo ide na ulicu” zaključuje Beriša.

Iz Centra za socijalni rad u Beranama podsjećaju da su djeci koja na ulicama prose ugrožena njihova elementarna ljudska prava, a u Crnoj Gori postoji protokol koji obavezuje nadležne ustanove na saradnju i jasno definiše način njihovog postupanja.

“Aktivna, koordinisana i direktna komunikacija nadležnih institucija sa roditeljima romske djece, kao i postupanje i saradnja, tj. multidisciplinarni pristup problemu u konkretnim slučajevima je jedna od najbitnijih tačaka u suzbijanju prosjačenja” – smatraju u Centru za socijalni rad Berane.

Oni poručuju da davanjem novca građani podstiču da djeca ostanu na ulici i njihove roditelje ili posrednike da iskorištavaju djecu, te da svaki slučaj prosjačenja treba biti prijavljen policiji.

Zbog rata na Kosovu u Beranama je utočište našao veliki broj Roma, Egipćana i Aškalija sa Kosova. Njih oko trista žive u naselju Riversajd koje je napravljeno međunarodnim donacijama. To naselje je  postalo tijesno, pa je veliki broj pridošlih pripadnika RAE napravio improvizovane kuće ili barake u naselju Donji Talum, pored domicilnih Roma.

U Beranama su u tim naseljima korijeni prosjačenja. Na nesreći te romske djece, u naselju Donji Talum niču kuće kao pečurke, koje  i na prvi pogled odudaraju od surovoe stvarnosti tog naselja i najvećeg broja njegovih stanovnika.

                                     Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

KONTROLA OPTUŽNICE PROTIV BIVŠE PREDSJEDNICE VRHOVNOG SUDA: Medenica tvrdi da je žrtva politike

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon što je poslije petog puta, ipak održano kontrolno ročište za optužnicu protiv bivše predsjednice Vrhovnog suda, o kvalitetu rada Specijalnog tužilaštva u ovom slučaju, odluku će donijeti vijeće sudije Gorana Šćepanovića, koje može da potvrdi tužilački akt, vrati ga na dopunu ili donese odluku o obustavi postupka

 

Nekadašnja predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Vesna Medenica, ove je sedmice u zgradu kojom je šefovala 14 godina ušla  kao optužena, uz pratnju advokata. Razlog: kontrola optužnice koju je još u oktobru prošle godine Specijalno tužilaštvo podiglo protiv nje, njenog sina Miloša i još 15 osoba.

Nakon tri sata ročišta, dobila je vrijeme da iznese  sve što misli o tužilačkom aktu.

„Istrpjeću ja ovo, jer ova optužba nije želja da se stane na kraj visokoj korupciji već da se prikupe birači“, poručila je Medenica, koja je optužnicu nazvala pretpostavkom. Poručila je da se ne može „tako lako neko optuživati“.

“Već 40 godina mog rada u crnogorskom pravosuđu učinilo je da sagledam neke stvari bolje nego moji branioci. Mene niko ne može bolje da brani nego ja sama…Neću vam reći kako doživljam to što mi je, kao predsjednici Vrhovnog suda, stavljeno na teret da sam član organizovane kriminalne grupe. To ću ponijeti sa sobom. Ali, reći ću da je tužilac morao popisati čime sam ja to zloupotrijebila, odnosno iskoristila svoj službeni položaj i svojim radnjama omogućila da se nesmetano krijumčare cigarete. Kada, kako, kome, gdje i čime sam ja to uradila. Da su sprovedene radnje, koje je odbrana predložila, danas optužbe ne bi bile ovakve”, kazala je Medenica.

Ona je pitala tužilaštvo od koga je, kada, koliko i zašto uzela mito, koji joj se, takođe, stavlja na teret.

Vijeću sudije Gorana Šćepanovića, predočila je i da nije imala nikakvu skaj komunikaciju, što se vidi iz prikupljenih dokaza.

„Nemam ni bilo koju drugu spornu komunikaciju. Ne daj Bože da ima neka slika sa članom neke kriminalne organizacije, ništa bi bio ovaj medijski stampedo u odnosu na to“, kazala je Medenica.

Ona je tražila od Tužilaštva da pojasni i kako je je mogla da ima uticaj na sudije ako je već 15 mjeseci u penziji.

Tokom izlaganja Medenica je tvrdila i da su u istražnom postupku povrijeđena njena prava.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUŽBE ZAŠTITE I SPAŠAVANJA NA SJEVERU:  Pomoć za svaku nevolju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nedostatak opreme i  vozila i  nedovljno  zaposlenih, u većoj ili manjoj mjeri, i dalje su zajednički problem za sve službe zaštite i spašavanja na sjeveru države. Uz to, vatrogasci su, kažu, često u prilici da rade ono što im nije u opisu posla i za šta nijesu dovoljno obučeni

 

Nevrijeme sredinom januara još jednom je razotkrilo sve nedostatke u opremljenosti i kadrovskim potencijalima službi zaštite i spašavanja (SZS) na sjeveru države. Da bi to nadomjestili, tvrde vatrogasci, bili su prinuđeni da su na terenu neprekidno 24 sata, često bez adekvatne opreme. Ocjena vatrogasaca je da se minulih nekoliko godina jesu donekle poboljšali uslovi njihovog rada, ali da i dalje nijesu ni blizu onih koji bi im omogućili da su bezbjedni i daju svoj maksimum.

Iako u nekim opštinama podmlađene, SZS i dalje imaju problem što je značajan dio vatrogasaca u srednjem životnom dobu. To i nedovoljan broj zaposlenih je veliki problem i mojkovačke SZS. Od 10 vatrogasaca, kaže komandir Marinko Medojević, dvojica su stariji od zakonskog minuma za obavljanje tog posla. Prema propisima vatrogasci ne bi smjeli biti stariji od 55 godina.

„Zaista je 10 vatrogasaca malo za Mojkovac. To je najbolje pokazalo posljednje nevrijeme kada smo gotovo bez prestanka bili na terenu danima. Mogao sam da formiram samo tri ekipe, od kojih su dvije bile na terenu, a jedna pripravna. To je nedovoljno i fizički iscrpljuje zaposlene. Kada sam, nakon posljednjih lokalnih izbora u Mojkovcu, došao na ovo mjesto, zatekao sam još puno nedostaka, koji smetaju da SZS obavlja svoje poslove kvaliteno. To za sada nadoknađujemo velikim požrtvovanjem i boljim odnosom lokalnih vlasti. No, još puno je posla na tom putu”, kaže sagovornik Monitora.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

LIM ZATRPAN OTPADOM – SMEĆE SKUPLJAJU U SRBIJI: Plutajuća sramota

Objavljeno prije

na

Objavio:

Problem će postojati sve dok kese sa smećem umjesto u kontejnere, bacamo u potoke i rijeke. I sve dok ti kontejneri ne budu odlagani na sanitarne deponije. A sanitarnih deponija u slivu rijeke Lim na području Crne Gore za sada nema

 

Kada su na televiziji u posljednjem poplavnom talasu prikazani snimci velikih količina smeća u rijeci Lim, zaustavljenog na takozvanim lančanicama kod Priboja, ponovo je aktuelizovano pitanje zagađenja ove međunarodne rijeke na području Crne Gore.

Ekološki aktivisti iz Priboja tvrde da je iz Crne Gore u noći poplava, plutajući Limom, samo u prvom talasu, u novembru, u taj grad na jugu Srbije stiglo oko 15 hiljada kubika raznog otpada. Ista slika ponovila se mjesec kasnije, u drugom talasu, kao i ovih dana, kada je po treći put nivo Lima dostigao kritični nivo i pokupio sa obala sve što je stigao. Smeća, najviše.

Aktivisti iz Priboja apeluju da se u gornjem toku Lima, kroz Crnu Goru, smeće ne odlaže na obalama ove rijeke ili u rijeku. ,,Svi znamo da svako selo ima svoj potok, a svaki potok ima deponiju, i jednostavno svi zajedno treba da se prizovemo pameti”.

Mediji u Srbiji ukazju da poplave na površinu izbacuju posljedice naše nebrige o okruženju. ,,Lim po pravilu postaje plutajuća deponija – sve do brane Potpeć u Priboju. Tu se svakodnevno izvlači do 25 kamiona raznog smeća. Očekuje se da prekogranični EU projekat, vrijedan 366.000 evra, komunalnim preduzećima Bijelog Polja i Priboja obezbijedi bar osnovna sredstva u borbi protiv zagađenja rijeke. Samo je količina promjenjiva kategorija, sve ostalo je izvjesno – period pojave, razvoj i pravac uticaja na život, ekologiju i troškove”, prenio je Javni sevis u toj državi (RTS).

Oni su podsjetili da su opštine Priboj i Bijelo Polje ranije potpisale sporazum o međugraničnoj saradnji koji će doprinijeti zaštiti Lima. ,,Za nepunih sedam sati, smeće sa divlje deponije, nedaleko od Bijelog Polja, stići će nadomak HE Potpeć. Ovako nabujala rijeka pokupiće sav otpad sa priobalja svih šest opština kroz koje prolazi do Priboja i ne zna se koji je prizor mučniji – da li količina ili brzina kojom taj otpad stiže. Činjenica da su Bjelopoljci iz Lima prošle godine, sa 52 divlje lokacije, izvukli 1.500 kubika smeća, sada je zanemarljiva, zbog svih onih bahatih i nesavjesnih ljudi koji su nastavili po starom”, prenosi RTS.

Finansiran iz IPA projekata, ovaj program će Bijelom Polju donijeti novu opremu, omogućiti efikasniji rad, i borbu protiv plastike i svakog drugog otpada. ,,Najbitnije je da ćemo nabaviti dvije barijere za hvatanje i usmjeravanje plutajućeg otpada na rijeci Lim, koje ćemo postaviti na gornjem i donjem slivu rijeke, koja protiče kroz opštinu Bijelo Polje”, kazao je Radenko Bujošević, izvršni direktor DOO Komunalno Lim.

Za Pribojce iz tog projekta stiže katamaran i dodatna oprema, ali više od svega, ova saradnja bi trebalo da bude model kojim bi se razmrdala svijest u svih devet opština kroz koje Lim na svom 220 kilometara dugom putu teče do ušća u Drinu. Četiri su u Crnoj Gori, tri u Srbiji i dvije u Bosni i Hercegovini.

,,Nadam se da će ovaj ugovor biti povod i drugim opštinama u slivu rijeke Lim, da nastave našim stopama, kako bismo ovu rijeku očistili od divljih deponija i time doprineli boljem i zdravijem životu naših sugrađana”, izjavio je direktor JKP Usluga Priboj, Željko Ječmenica.

Da je kroz Crnu Goru Lim najugroženiji upravo na području Bijelog Polja, smatra novinar iz tog grada Milovan Novović. On je, kako kaže, napisao makar pedeset tekstova o zagađivanju rijeke Lim na području bjelopoljske opštine, ali je rezultat svega bio ,,jedna velika nula”. Novović je Monitoru kazao da su sve akcije koje su sprovedene nakon tih tekstova bile vrlo kratkotrajnog karaktera. On ukazuje na opasnu i nedopustivu uvezanost institucija i pojedinaca koji zagađuju rijeku.

,,Čitav sjever pokriva samo jedan inspektor, čije je sjedište u Beranama, i kada se njemu prijavi neki incident, ekocid ili nelegalna ekploatacija šljunka, istog trenutka se to nekako dojavljuje i vlasnicima pogona ili fabrika, i tako, dok inspektor stigne, već je uveliko kasno”, upozorava Novović.

Prema njegovim riječima sa druge strane ne postoji niti se pokazuje takozvana snaga države da fabrikama na području Bijelog Polja naloži da ugrade prečišćivače i filtere na sistemima za otpadne vode.

,,Od kolektora, priče i pompeznih najava o njegovoj izgradnji, još uvijek nema ništa, tako da je rijeka Lim, sa svim svojim pritokama, pretvorena u veliki fekalni kanal. Divlje cijevi su svuda, a riblji fond je na području Bijelog Polja potpuno uništen”, tvrdi Novović. Novinar iz Bijelog Polja upozorava  i na činjenicu da je na obalama ove rijeke samo registrovanih stotinu i četiri divlje deponije, dok je neregistrovanih još ko zna koliko.

Nevladina organizacija iz ovog grada Euromost preko deset godina se bori da zaštiti Lim, ali, nažalost, situacija je, kako ističu, svake godine gora, gdje se zbog nekontrolisanog odlaganja otpada na njenim obalama ne šteti samo Bijelom Polju i Crnoj Gori, već i susjednim državama, Srbiji i BiH, u kojima se otpad spušta nakon svakih većih kiša. ,,Zbog nečinjenja naših državnih i opštinskih institucija, Vlada Srbije ozbiljno razmišlja da postavi lančanice, mnogo visočije od Priboja i Prijepolja, odnosno na granici sa Crnom Gorom, i da se tu zaustavi plutajući otpad. U tom slučaju bi bjelopoljske opštinske i crnogorske vlasti morale da čiste”, kažu u Euromostu.

Iz ove nevladine organizacije Monitoru su kazali kako su godinama organizovali veliki broj ekoloških akcija čišćenja obale Lima, ali kažu da se na ista mjesta baci otpad, tako da više nema svrhe organizovati takve akcije, dok god lokalne i državne institucije, ne počnu da preduzimaju nešto po pitanju zagađivanja ove rijeke. Oni su se zbog toga obratili i međunarodnim institucijama, pa podsjećaju da je evropski komesar za životnu sredinu napomenuo da će Crna Gora  morati nakon pristupanja EU dostići potpunu usklađenost sa ekološkim zakonodavstvom, jer trenutno zakon EU još nije obavezujući za Crnu Goru.

Iz Euromosta tvrde da je Brisel prepoznao Lim kao rijeku od značaja ne samo za Crnu Goru, već za čitav region pa i Evopsku uniju, jer pripada crnomorskom slivu. ,,Koalicija ekoloških organizacija iz Crne Gore, Srbije i BiH, koja se bori da zaštiti Lim, zatražiće da se uklone i sva privremena odlagališta otpada, koja se nalaze pored rijeke i u Crnoj Gori i u Srbiji”, kažu iz ove nevladine organizacije.

Da je Evopska unija, preko svoje misije u Crnoj Gori, prepoznala ovaj problem, jasno je i po tome što su sa skoro petnaest miliona finansirali izgradnju kolektora u Beranama. Tako u slivu Lima kroz našu državu, ova međunarodna rijeka je zaštićena od fekalnih zagađenja jedino u Beranama.  Ali to ne znači da na njenim obalama u Beranama nema sijaset divljih deponija, kao i na području Andrijevice i Plava.

Možda bi trebalo da se lančanice, onakve kakve smo vidjeli u Priboju, postave uzvodnije, prema Crnoj Gori, i onda se više ne bi postavljalo pitanje da li je plutajući otpad u Priboj stigao iz naše države, ili sa teritorije Prijepolja. U Priboj uvijek kod ovakvih ekocida stiže pomoć u mehanizaciji iz Beograda, da bi mjesecima čistili rijeku. Otpad, destine hiljada kubika, srećom se tu zaustavlja i ne ide dalje prema Bosni i Hercegovini, u Drinu, i dalje Drinom, ko zna dokle.

U svakom slučaju, problem će postojati sve dok kese sa smećem umjesto u kontejnere, bacamo u potoke i rijeke. I sve dok ti kontejneri ne budu odlagani na sanitarne deponije. A sanitarnih deponija u slivu rijeke Lim na području Crne Gore za sada nema. Zato slike plutajućeg otpada sa takozvanih lančanica u Priboju predstavljaju plutajuću sramotu. I opomenu.

                                                                                               Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo