Policija u Beranama podnijela je prošle sedmice pet prekršajnih prijava protiv roditelja čija djeca prosjače i privela osmoro sasvim male ili maloljetne djece zbog prosjačenja, u nadi da će zaustaviti i razrađen i uigran lanac tog “biznisa” na ulicama ovog grada
Policajci u Breanama su djecu privodili uz prisustvo radnika tamošenjeg Centra za socijalni rada a djeca su poslije uzimanja izjava od njih i utvrđivanja identiteta odmah puštena. Nakon utvrđivanja identiteta, privedeni su roditelji te djece i protv njih su podnesene prekršajne prijave.
“Roditelji u ovom slučaju krše član 37 Zakona o sprječavanju nasilja u porodici i podliježu prekršajnoj odgovornosti” – kazao je naš sagovornik iz CB Berane.
I ranije je bilo hapšenja kroz policijsku akciju “Prosjak”, a ova je uslijedila nakon što je zaštitnik ljudskih prava i sloboda prošle sedmice saopštio da nadležni u Beranama nijesu preduzeli sve potrebne mjere kako bi suzbili pojavu prosjačenja.
“To je vrlo osjetljivo pitanje, jer se radi o zloupotrebi djece. Nadamo se da ćemo ovog puta to efektnije uraditi ” – kazao je sagovornik iz CB Berane. “Ovo je vrlo kompleksan problem, u koji treba svi da se uključe, pa i građani. Oni treba da znaju da kada toj djeci daju novac, oni ge ne daju njima, jer novac završava kod onih koji su ih poslali da prose” – poručio je sagovornik iz policije.
U Beranama je od ranije identifikovano četrnaestoro djece iz pet porodica koje pripadaju RAE polulaciji, kojima se ugrožavaju garantovana prava djeteta na bezbjedno i zdravo odrastanje.
Da se djeca organizovano bave prosjačenjem u Beranama, Zaštitniku ljudskih prava i sloboda ukazali su građani, ističući da se to rade svakodnevno, na istim lokacijama u gradu, a da nadležni organi i službe ništa ne preduzimaju u vezi sa tim.
Prilikom ispitivanja ovog slučaja, ustanovljeno je da se na evidenciji Centra za socijalni rad Berane nalazi pet porodica sa četrnaestoro djece koja prose ispred marketa Voli i Laković, kao i tržnih centara Okov i Kips.
“Zaštitnik izražava zabrinutost zbog činjenice da su nadležni organi upoznati sa porodicama koje se bave prosjačenjem” – istakli su iz kancelarije Ombudsmana.
Ranije je Centar za socijalni rad preduzimao mjere u vezi sa ovim porodicama, ali bez uspjeha jer, kako navode, oni se opet vraćaju na ulicu i nastavljaju sa prosjačenjem.
Očigledno je, kako ističe Ombudsman, da ovi vidovi zaštite i podrške nijesu djelotvorni, te se primjećuje da se ne pristupa preispitivanju roditeljskih kompetencija, eventualnom ograničavanju, odnosno oduzimanju roditeljskih prava roditeljima koji zloupotrebljavaju ili zanemaruju svoju djecu, izmiještanju djece u alternativne oblike smještaja, sankcionisanje roditelja.
Zaštitnik je podsjetio da je svaki policajac ili socijalni radnik obavezan da kada vidi dijete koje se bavi prosjačenjem, to spriječi i preduzme mjere iz svoje nadležnosti kako bi dijete zaštitio.
“Budite odgovorni, djeci pružite pažnju, a ne novac” – poručili su ovih dana i iz Centra za socijalni rad Berane.
Oni su napomenuli da je ključ borbe za suzbijanje prosjačenja veći stepen uključenosti u obrazovni sistem.
“Na sastanku koji smo održali sa predstavnicima institucija koje su zadužene za sprovođenje i realizaciju aktivnosti iz Protokola o postupanju institucija sa djecom koja su na ulici u cilju suzbijanja prosjačenja saglasili smo se da je neophodno da se ostvari komunikacija i saradnja sa roditeljima, medijatorom ili posrednikom, kao i da rad svih nadležnih institucija bude koordinisan” – kazali su iz ovog centra.
U Crnoj Gori, kao i zemljama u regionu prosjačenje je česta pojava.
“Najviše prosjaka su sasvim mala djeca iz romske populacije, koje najčešće tjeraju na prosjačenje njihovi roditelji. Na ulicama su i odrasle osobe uglavnom žene, koje sa sobom vode djecu da bi kod građana izazvale sažaljenje” – kažu iz Centra za socijalni rad Berane.
Stejt dipartment u izvještaju o stanju ljudskih prava u Crnoj Goriza 2017. godinu, primjećuje da je bilo izvještaja o prisiljavanju romske djece na prosjačenje, uglavnom od njihovih porodica ali da nije bilo sudskog progona ili osude odgovornih.
Osim djece iz Crne Gore, veći broj njih uzrasta do 16 godina stigao je iz susjednih zemalja, uglavnom Kosova i Srbije.
I prema izvještaju UN iz 2016. godine prosjačenje je najdominantniji oblik teškog dječijeg rada u Crnoj Gori. Posebno je organizovano prosjačenje među romskom populacijom.
U Istraživanju o najgorim oblicima dječijeg rada, koji je Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Podgorici objavila krajem 2018. godine, navodi se da u Crnoj Gori još nema ni „programa za sistematsko rješavanje prisilnog rada djece na ulici, prinudnog prosjačenja ili seksualne eksploatacije“.
“O borbi protiv dječjeg prosjačenja se priča godinama na svim nivoima ali taj problem i danas postoji i sve se vrti u krug” , kazao je za RSE, Elvis Beriša iz Romske organizacije mladih.
Prvi korak u pravom smjeru, poručuje Beriša bio bi otvaranje prihvatilišta za djecu prosjake. „Prihvatilište ili ustanova u kojoj bi bila zbrinuta ta djeca koja žive i rade na ulici, u Crnoj Gori ne postoji. Ne možemo, kao što je sada slučaj djecu koja su žrtva ulice smjestiti u dom u Ljuboviću jer tamo borave djeca koja su u sukobu sa zakonom. Djeca o kojoj mi govorimo su žrtve ulice.“
Beriša je rakao da osim sa djecom žrtvama ulice, nadležni treba da rade i sa njihovim roditeljima jer bez toga nema izlaska iz začaranog kruga dječjeg prosjačenja.
„Ne možemo samo da eventualno izgradimo to prihvatilište a da ne obezbijedimo da sa tom djecom rade stručnjaci, ljudi koji znaju kako da im pomognu. Takođe, ne možemo a da istovremeno dok radimo sa tom djecom, ne radimo i sa njihovim roditeljima kako bi shvatili da je pogrešno to što su njihova djeca na ulici. Mi zadržavamo dijete na dan-dva a ono već sjutra kada se vrati kući ponovo ide na ulicu” zaključuje Beriša.
Iz Centra za socijalni rad u Beranama podsjećaju da su djeci koja na ulicama prose ugrožena njihova elementarna ljudska prava, a u Crnoj Gori postoji protokol koji obavezuje nadležne ustanove na saradnju i jasno definiše način njihovog postupanja.
“Aktivna, koordinisana i direktna komunikacija nadležnih institucija sa roditeljima romske djece, kao i postupanje i saradnja, tj. multidisciplinarni pristup problemu u konkretnim slučajevima je jedna od najbitnijih tačaka u suzbijanju prosjačenja” – smatraju u Centru za socijalni rad Berane.
Oni poručuju da davanjem novca građani podstiču da djeca ostanu na ulici i njihove roditelje ili posrednike da iskorištavaju djecu, te da svaki slučaj prosjačenja treba biti prijavljen policiji.
Zbog rata na Kosovu u Beranama je utočište našao veliki broj Roma, Egipćana i Aškalija sa Kosova. Njih oko trista žive u naselju Riversajd koje je napravljeno međunarodnim donacijama. To naselje je postalo tijesno, pa je veliki broj pridošlih pripadnika RAE napravio improvizovane kuće ili barake u naselju Donji Talum, pored domicilnih Roma.
U Beranama su u tim naseljima korijeni prosjačenja. Na nesreći te romske djece, u naselju Donji Talum niču kuće kao pečurke, koje i na prvi pogled odudaraju od surovoe stvarnosti tog naselja i najvećeg broja njegovih stanovnika.
Tufik SOFTIĆ