Povežite se sa nama

OKO NAS

BERANE, AKCIJA, PROSJAK: Biznis na sažaljenju

Objavljeno prije

na

Policija u Beranama podnijela je prošle sedmice pet prekršajnih prijava protiv roditelja čija djeca prosjače i privela osmoro sasvim male ili maloljetne djece zbog prosjačenja, u nadi da će zaustaviti i razrađen i uigran lanac tog “biznisa” na ulicama ovog grada

 

Policajci u Breanama su djecu privodili uz prisustvo radnika tamošenjeg Centra za socijalni rada a  djeca su poslije uzimanja izjava od njih i utvrđivanja identiteta odmah puštena. Nakon utvrđivanja identiteta, privedeni su roditelji te djece i protv njih su podnesene prekršajne prijave.

“Roditelji u ovom slučaju krše član 37 Zakona o sprječavanju nasilja u porodici i podliježu prekršajnoj odgovornosti” – kazao je naš sagovornik iz CB Berane.

I ranije je bilo hapšenja kroz policijsku akciju “Prosjak”, a ova je uslijedila nakon što je zaštitnik ljudskih prava i sloboda prošle sedmice saopštio da nadležni u Beranama nijesu preduzeli sve potrebne mjere kako bi suzbili pojavu prosjačenja.

“To je vrlo osjetljivo pitanje, jer se radi o zloupotrebi djece. Nadamo se da ćemo ovog puta to efektnije uraditi ” – kazao je sagovornik iz CB Berane. “Ovo je vrlo kompleksan problem, u koji treba svi da se uključe, pa i građani. Oni treba da znaju da kada  toj djeci daju novac, oni ge ne daju njima, jer novac završava kod onih koji su ih poslali da prose” – poručio je sagovornik iz policije.

U Beranama je od ranije identifikovano četrnaestoro djece iz pet porodica koje pripadaju RAE polulaciji, kojima se ugrožavaju garantovana prava djeteta na bezbjedno i zdravo odrastanje.

Da se djeca organizovano bave prosjačenjem u Beranama, Zaštitniku ljudskih prava i sloboda ukazali su građani, ističući da se to rade svakodnevno, na istim lokacijama u gradu, a da nadležni organi i službe ništa ne preduzimaju u vezi sa tim.

Prilikom ispitivanja ovog slučaja, ustanovljeno je da se na evidenciji Centra za socijalni rad Berane nalazi pet porodica  sa četrnaestoro djece koja prose ispred marketa Voli i Laković, kao i tržnih centara Okov i Kips.

“Zaštitnik izražava zabrinutost zbog činjenice da su nadležni organi upoznati sa porodicama koje se bave prosjačenjem” – istakli su iz kancelarije Ombudsmana.

Ranije je Centar za socijalni rad preduzimao  mjere u vezi sa ovim porodicama, ali bez uspjeha jer, kako navode, oni se opet vraćaju na ulicu i nastavljaju sa prosjačenjem.

Očigledno je, kako ističe Ombudsman, da ovi vidovi zaštite i podrške nijesu djelotvorni, te se primjećuje da se ne pristupa preispitivanju roditeljskih kompetencija, eventualnom ograničavanju, odnosno oduzimanju roditeljskih prava roditeljima koji zloupotrebljavaju ili zanemaruju svoju djecu, izmiještanju djece u alternativne oblike smještaja, sankcionisanje roditelja.

Zaštitnik je podsjetio da je svaki policajac ili socijalni radnik obavezan  da  kada vidi dijete koje se bavi prosjačenjem, to spriječi i preduzme mjere iz svoje nadležnosti kako bi dijete zaštitio.

“Budite odgovorni, djeci pružite pažnju, a ne novac” – poručili su ovih dana i iz Centra za socijalni rad Berane.

Oni su napomenuli da je ključ borbe za suzbijanje prosjačenja veći stepen uključenosti u obrazovni sistem.

“Na sastanku koji smo održali sa predstavnicima institucija koje su zadužene za sprovođenje i realizaciju aktivnosti iz Protokola o postupanju institucija sa djecom koja su na ulici u cilju suzbijanja prosjačenja saglasili smo se da je neophodno da se ostvari komunikacija i saradnja sa roditeljima, medijatorom ili posrednikom, kao i da rad svih nadležnih institucija bude koordinisan” – kazali su iz ovog centra.

U Crnoj Gori, kao i zemljama u regionu prosjačenje je česta pojava.

“Najviše prosjaka su sasvim mala djeca iz romske populacije, koje najčešće  tjeraju na prosjačenje njihovi roditelji. Na ulicama su  i odrasle osobe uglavnom žene, koje sa sobom vode djecu da bi kod građana izazvale sažaljenje” – kažu iz Centra za socijalni rad Berane.

Stejt dipartment u  izvještaju o stanju ljudskih prava u Crnoj Goriza 2017. godinu, primjećuje da je bilo izvještaja o prisiljavanju romske djece na prosjačenje, uglavnom od njihovih porodica ali da nije bilo sudskog progona ili osude odgovornih.

Osim djece iz Crne Gore, veći broj njih uzrasta do 16 godina stigao je iz susjednih zemalja, uglavnom Kosova i Srbije.

I prema izvještaju UN iz 2016. godine prosjačenje je najdominantniji oblik teškog dječijeg rada u Crnoj Gori. Posebno je organizovano prosjačenje među romskom populacijom.

U Istraživanju o najgorim oblicima dječijeg rada, koji je Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Podgorici objavila krajem 2018. godine, navodi se da u Crnoj Gori još nema ni „programa za sistematsko rješavanje prisilnog rada djece na ulici, prinudnog prosjačenja ili seksualne eksploatacije“.

“O borbi protiv dječjeg prosjačenja se priča godinama na svim nivoima ali taj problem i danas postoji i sve se vrti u krug” , kazao je za RSE,  Elvis Beriša iz Romske organizacije mladih.

Prvi korak u pravom smjeru, poručuje Beriša bio bi otvaranje prihvatilišta za djecu prosjake. „Prihvatilište ili ustanova u kojoj bi bila zbrinuta ta djeca koja žive i rade na ulici, u Crnoj Gori ne postoji. Ne možemo, kao što je sada slučaj djecu koja su žrtva ulice smjestiti u dom u Ljuboviću jer tamo borave djeca koja su u sukobu sa zakonom. Djeca o kojoj mi govorimo su žrtve ulice.“

Beriša je rakao da osim sa djecom žrtvama  ulice, nadležni treba da rade i sa njihovim roditeljima jer bez toga nema izlaska iz začaranog kruga dječjeg prosjačenja.

„Ne možemo samo da eventualno izgradimo to prihvatilište a da ne obezbijedimo da sa tom djecom rade stručnjaci, ljudi koji znaju kako da im pomognu. Takođe, ne možemo a da istovremeno dok radimo sa tom djecom, ne radimo i sa njihovim roditeljima kako bi shvatili da je pogrešno to što su njihova djeca na ulici. Mi zadržavamo dijete na dan-dva a ono već sjutra kada se vrati kući ponovo ide na ulicu” zaključuje Beriša.

Iz Centra za socijalni rad u Beranama podsjećaju da su djeci koja na ulicama prose ugrožena njihova elementarna ljudska prava, a u Crnoj Gori postoji protokol koji obavezuje nadležne ustanove na saradnju i jasno definiše način njihovog postupanja.

“Aktivna, koordinisana i direktna komunikacija nadležnih institucija sa roditeljima romske djece, kao i postupanje i saradnja, tj. multidisciplinarni pristup problemu u konkretnim slučajevima je jedna od najbitnijih tačaka u suzbijanju prosjačenja” – smatraju u Centru za socijalni rad Berane.

Oni poručuju da davanjem novca građani podstiču da djeca ostanu na ulici i njihove roditelje ili posrednike da iskorištavaju djecu, te da svaki slučaj prosjačenja treba biti prijavljen policiji.

Zbog rata na Kosovu u Beranama je utočište našao veliki broj Roma, Egipćana i Aškalija sa Kosova. Njih oko trista žive u naselju Riversajd koje je napravljeno međunarodnim donacijama. To naselje je  postalo tijesno, pa je veliki broj pridošlih pripadnika RAE napravio improvizovane kuće ili barake u naselju Donji Talum, pored domicilnih Roma.

U Beranama su u tim naseljima korijeni prosjačenja. Na nesreći te romske djece, u naselju Donji Talum niču kuće kao pečurke, koje  i na prvi pogled odudaraju od surovoe stvarnosti tog naselja i najvećeg broja njegovih stanovnika.

                                     Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

ANDRIJEVICA I MALE HIDROELEKTRANE: Preko suda do stvarnog prihoda

Objavljeno prije

na

Objavio:

U krivičnoj prijavi Opštine navodi se da je Hidroenergija Andrijevica  za oporezivanje prijavila samo vrijednost objekta mašinskih kućica, a ne i vrijednost opreme dvije male HE.  Kazali su da se tako za dvije godine došlo do 47.950 eura neprikazanog poreskog duga

 

 

Opština Andrijevica podnijela je krivičnu prijavu ODT Berane protiv kompanije Hidroenergija Andrijevica doo radi utaje poreza, čime je, kako je rečeno, budžet ove sjeverne opštine  u 2022. i 2023. godini oštećen za 47.950 eura. Sve to se dogodilo prije uvođenja privremenih mjera, odnosno prinudne uprave, pa je pitanje da li će Odbor povjerilaca podržati naum da se u ovom postupku ide do kraja i stvari istjeraju na čistac.

Prema pregledu u Centralnom registru privrednih subjekata stopostotni vlasnik Hidroenergije je Miloš Bojović. Kompanija je registrovana 2015. godine, a promjena statuta je izvršena u oktobru 2020. godine, neposredno poslije političkih promjena na državnom i na lokalnom nivou u ovom gradu.

U prijavi se navodi da odgovorni u doo Hidroenergija Andrijevica , u poreskoj prijavi koju su dostavili nadležnom opštinskom poreskom organu, nijesu prikazali stvarnu vrijednost malih hidroelektrana Štitska rijeka i Umski potok i da su na taj način, umanjujući osnov za plaćanje poreza na nepokretnosti, pričinili krivično djelo.

Iz  doo Hidroenergija Andrijevica su 4. aprila 2022. godine podnijeli nadležnom opštinskom organu poresku prijavu za građevinske objekte malih hidroelektrana Štitska rijeka i Umski potok prikazujući da njihova knjigovodstvena vrijednost iznosi 131.750 eura. Nakon toga je nadležni opštinski organ donio rješenje i preduzeću po ovom osnovu utvrdio porez na ove objekte u iznosu od 1.317 eura na godišnjem nivou (jedan odsto knjigovodstvene vrijednosti).

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PRVOSTEPENA PRESUDA ZA UBISTVO ŠEJLE BAKIJE: 40 godina zatvora za femicid

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tridesetjednogodišnji Ilir Đokaj osuđen je u podgoričkom Višem sudu na kaznu zatvora od 40 godina za teško ubistvo bivše nevjenčane supruge Šejle Bakije

 

Tridesetjednogodišnji Ilir Đokaj osuđen je u podgoričkom Višem sudu na kaznu zatvora od 40 godina za teško ubistvo bivše nevjenčane supruge Šejle Bakije (19), 30. septembra 2021. godine, na Karabuškom polju u Tuzima.

Sudija Veljko Radovanović izrekao je Đokaju jedinstvenu kaznu zatvora za teško ubistvo, ubistvo u pokušaju – ranio je Šejlinog oca, i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Djelo je, kako je kazao sudija Radovanović, izvršeno sa umišljajem i iz niskih pobuda.

Sudija je rekao da je sud nesumnjivo, na osnovu provedenih dokaza, odbrane okrivljenih, izjava svjedoka i materijalnih dokaza, utvrdio da je okrivljeni sa umišljajem, iz niskih pobuda i osjećaja sebičnosti, ubio Šejlu,koja je odbijala da obnovi ljubavnu vezu s njim.

Odlučujući o visini kazne, sud je cijenio da nije bilo olakšavajućih okolnosti, dok je od otežavajućih okolnosti imao u vidu raniju osuđivanost optuženog, kao i činjenicu da je ubistvo izvršeno ispred kuće oštećene u prisustvu njene porodice, kazao je sudija Radovanović u obrazloženju presude. Sudija je podsjetio da optuženi nije priznao izvršenje krivičnog djela, pa mu sud tu činjenicu nije mogao uzeti kao olakšavajuću okolnost.

Advokat Srđan Lješković, branilac okrivljenog Ilira Đokaja, izjavio je novinarima nakon što je sud izrekao presudu, da je ta presuda donijeta pod pritiskom javnosti, te da sudovi olako donose ovakve presude od 40 godina zatvora. ,,Naravno da će odbrana izjaviti žalbu, posebno što je svaki naš zahtjev za izvođenje dokaza odbijen. Smatram da dokaze koje smo predložili, da smo ih izveli, sigurno je da bi presuda bila sasvim drugačija”, zaključio je advokat Lješković, ističući da se možda radi o ubistvu ili nehata ili na mah, a da je siguran da nije ubistvo iz niskih pobuda.

,,S obzirom na to da je odluka prvostepena, očekujem da će odbrana uložiti žalbu Apelacionom sudu Crne Gore, ali vjerujem da je ovakva presuda u ovom trenutku kakva-takva satisfakcija porodici”, izjavila je advokatica oštećene porodice Tijana Živković.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

POČELA SEZONA POŽARA NA SJEVERU: Nespremni, tradicionalno

Objavljeno prije

na

Objavio:

I na početku ovogodišnje sezone požara, država ima samo jedan avion koji može biti podrška vatrogascima u gašenju požara. Ne uvijek.  Sa vatrenom stihijom bore se samo pripadnici Službe zaštite i spašavanja  uz pomoć neobučenih i neopremljenih mještana

 

 

Požar u dijelu Nacionalnog parka (NP) Durmitor i dijelu Prošćenskih planina, u vrijeme pisanja ovog teksta, bio je, prema informacijama iz mojkovačke Službe zaštite i spašavanja (SZS), pod kontrolom. Dok poslednje informacije pred štampanje ovog broja Monitora govore da je ugašen. Da obuzdaju vatrenu stihiju, nakon nekoliko dana,  vatrogasci, zaposleni u NP Durmitor i mještani uspjeli su tek u srijedu poslije podne. Izgorjelo je, prema prvim nezvaničnim procjenama, više od pet hektara stare i mlađe borove šume u NP.

Na telefonske pozive Monitora  direktor NP Durmitor Pero Popović nije  odgovarao, a mojkovački vatrogasci,  kako kažu, ne znaju da procijene kolika je šteta napravljena flori i fauni zaštićenog područja.

Zvanična saopštenja iz Javnog preduzeća za Nacionalne parkove Crne Gore (JPNPCG), tokom trajanja požara,  bila su, na momente,  dramatična. U više  navrata tražili su pomoć Direktorata za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP)  i Vojske. “Naši zaposleni su danima na terenu sa minimalnim sredstvima za gašenje požara, pa samim tim rizikuju svoje zdravlje i život. Direktorat za vanredne situacije MUP-a je reagovao u nedjelju i poslao kanader, međutim ovdje je potrebna duža i temeljnija intervencija iz vazduha,  jer je teren nepristupačan i vatra se brzo širi. Ugrožen je biljni i životinjski svijet NP. Apelujem i pozivam državne organe i službe da nam pomognu jer je riječ o požaru koji prijeti da će progutati ogromna prostranstva u parku i van njega”, poručio je utorak, 9. aprila,  direktor Popović.

Podrška u obuzdavanju vatrene stihije stigla je kratkotrajno samo dva puta, u nedjelju, 7. aprila, kada je požar primijećen, i u srijedu,  kada je u dva navrata avionom Direktorata gašen požar. Mojkovački vatrogasci pretpostavljaju da je požar zahvatio dio NP, odnosno, dio Prošćenskih planina još u petak, dva dana nakon što je primijećen.  Kasnije, kako kaže komandir SZS Marinko Medojević za Monitor, vatru je bilo teško kontrolisati, jer je vjetar raznosio na  prostor od 10 do 16 hektara šuma i pašnjaka.  On izbjegava da komentariše koliko bi štete i posla za vatrogasce bilo manje da se učestalije i sa više kanadera intervenisalo iz vazduha.

„Teško je to reći, jer je vjetar činio svoje, a vatra se spustila duboko u kanjon Tare.  Naš zadatak je bio da odbranimo 10-ak stambenih obejekata u mjestu Stup, do kojih se požar primakao.  Naše  ekipe bile   su danima na toj lokaciji. Avion je došao u nedjelju, ali vjetar je bio jak, pa je bilo malo koristi od  gašenja iz vazduha. Međutim, u srijedu, tokom dva naleta,  mnogo više je učinjeno, pa je u poslijepodnevnim satima, zajedničkim snagama, požar konačno lokalizovan“, ispričao nam je Medojević.

Ovogodišnju sezonu požara država ponovo dočekuje sa samo jednim ispravnim protivpožarnim avionom. Kako je, početkom marta,  agenciji MINA kazao vršilac dužnosti (vd) generalnog direktora Direktorata za zaštitu i spašavanje Miodrag Bešović, flotu Direkcije aviohelikopterske jedinice čine dva dvomotorna srednja višenamjenska helikoptera i tri jednomotorna turboelisna protivpožarna aviona. „Trenutno je ispravan jedan protivpožarni avion, a kada je u pitanju predstojeća požarna sezona radimo na tome da se letjelice u fazi popravke i servisiranja stave u funkciju i očekujemo da će jedan dio njih biti spreman“, rekao je tada  Bešović. On je objasnio i da  budžetom za ovu godinu nije planirana nabavka novih vazduhoplova, ali  da će pokušati da „u skladu sa mogućnostima,  kroz međunarodne grantove bude nabavljen  jedan protivpožarni  avion“.

Dok izostaje značajnija  podrška „iz vazduha“, i pored poboljšanja opreme minulih godina, vatrogasci u sjevernim opštinama  i dalje se žale da nijesu dovoljno opremljeni i spremni da se uhvate u koštac sa učestalim požarima. U Crnoj Gori je  660 vatrogasaca-spasilaca i 177 specijalizovanih vatrogasnih vozila. Ekološki aktivisti godinama unazad  tvrde da su nedostatak opreme i ljudstva, nepostojanje adekvatnog sistema civilne zaštite i značajnijeg broja obučenih volontera, najslabije tačke sistema zaštite i spašavanja u Crnoj Gori.

„Nijesmo adekvatno uključili nove tehnologije, poput dronova za gašenje i praćenje požara, nemamo dovoljno modernih vozila, naši avioni za borbu protiv požara su konstantno prizemljeni ili oštećeni. Godinama nijesmo obnovili tu flotu, a bez podrške iz vazduha borba protiv požara u periodu suša je skoro nemoguća“,  izjavio je nedavno ekološki i građanski aktivista Aleksandar  Dragićević.

Sistem zaštite i spašavanja u Crnoj Gori uspostavljen je nakon obnove nazavisnosti 2006. godine, u skladu sa evropskim principom decentralizacije vlasti. Trebalo bi da ga čine  građani, preduzetnici, organi i službe lokalnih samouprava i državni organi.  Nekad vrlo efikasan sistem, nažalost, nikad nije uspješno obnovljen, a sa zvaničnih adresa su objašnjavali da je razlog za to manjak novca.

U svakoj lokalnoj samoupravi,  jednom godišnje,  predsjednici  opština donose naredbe o preventivnim mjerama zaštite od požara.  Tim aktima  daju  su uputstva i rok njihove realizacije za građane, preduzeća i lokalne službe. Naredbama je, između ostalog, zabranjeno loženje vatre na otvorenom prostoru u periodu kad su vremenski uslovi povoljni za izbijanje požara, trijebljenje imanja paljenjem bez prethodnog dogovora sa SZS, naređuje se kontinuirano održavanje i uređivanje okućnica, formiranje protivpožarnog pojasa oko objekata… Upravu za šume predsjednici opština obavezuju na “čišćenje i uklanjanje posječenog drveća i otpadnih grana u kompleksima šuma” i da operativne karte za svaki šumski kompleks i upotrebljivi šumski put na području opštine i dostave SZS.

Svaki novi požar pokaže da niti ima masovnije pomoći vatrogascima niti se veći dio preventivnih mjera poštuje. Sudeći po tome što neme sankcija za one koji se ne pridržavaju mjera, jasno je i da se ne sprovodi ni kontrola poštovanja izdatih naredbi. Nekoliko desetina požara koji su bili aktivni od početka aprila na sjeveru države, prema procjeni vatrogasaca, izazvani su ljudskim faktorom, uglavnom nepažljivim paljenjem vatre pri čišćenju imanja.  Sve su lokalizovali pripadnici SZS,  tek ponegdje uz pomoć mještana.

Tokom 10-ak minulih dana  vatrogasci su gasili požare u  mjestu   Bjelogrivac na Bjelasici, a gorjelo je i u Lepencu i Slatini. U istom periodu i bjelopoljski vatrogasci su imali mnogo posla, a najintenzivniji je bio požar na  Obrovu.  Tokom minulog vikenda SZS u tom gradu  intervenisala je  na 14 lokacija. Ugroženi su bili stambeni i pomoćni objekti, u Goduši škola i borova šuma, na Slijepač mostu trafostanica, na Mjatovom  kolu  trafostanica i  u  Panjskoj  luki i Obrovu stubovi dalekovoda  i repetitor.

Krajem marta, u velikom požaru u pljevaljskom selu Pandurica, udaljenom od grada 40-ak km izgorjela je kuća i pomoćni objekat. Iz pljevaljske SZS su objasnili da je u tom požaru gorjela trava, nisko rastinje, ali i značajan dio smrčeve šume. Istovremno aktivni su bili požari i u  Čavanju i Pušonjskom dolu  u Mjesnoj zajednici  (MZ) Kosanica i selu Mataruge, gdje je vatra došla na stotinjak metara od kuća. Prije nekoliko dana izgorio je hektar šume i na području kolašinske opštine, na prostoru Bukovičkog potoka i Sušca. Šta je sljedeće?

                                                                   Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo